Nova Uredba o plaćanju gotovim novcem

[printy4911]

U “Službenim novinama FBiH”, broj 72/15 od 18.9.2015. godine, objavljena je Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa, kao i uslove držanja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije.
Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama FBiH”, što znači od 26.9.2015. godine.

Šta konkretno propisuje Uredba?

Uredba se odnosi podjednako i na pravna i fizička lica (samostalne poduzetnike, obrtnike), bez obzira što fizička lica nemaju formalnu obavezu vođenja blagajne. Ona se takođe odnosi i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u FBiH.
Propisuje se obaveza svih plaćanja preko transakcijskog računa otvorenog kod poslovne / poslovnih banaka, osim u sljedećim slučajevima:
- isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite,
- isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu,
- isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu porez na dohodak,
- otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,
- isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM,
- plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,
- plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM,
- otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova,
- isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima i isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija.

Znači, sva plaćanja osim naprijed navedenih se MORAJU obavljati preko transakcijskog računa.

Vođenje blagajne?

Što se tiče vođenja blagajne, tj. evidentiranja gotovine, propisano je da se sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama (faktura, Ugovor, otkupni blok i sl.) koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim organima.
Gotov novac se i dalje može podizati sa transakcijskih računa radi plaćanja gore navedenih namjena i održavanja blagajničkog maksimuma koji se utvrđuje odlukom organa poslovnog subjekta (interni akt).
Međutim, zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane transakcijske račune.
U blagajni se mora držati gotov novac do iznosa utvrđenog koji je utvrđen kao blagajnički maksimum i isti koristiti za gotovinska plaćanja, uz obavezno poštivanje naprijed navedenih isplata u smislu (ne)mogućnosti i ograničenja plaćanje iz blagajne.

Na osnovu čega se utvrđuje visina blagajničkog maksimuma?

Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju internom odlukom, i to na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.
Na visinu blagajničkog maksimuma ne ulazi gotov novac podignut sa transakcijskog računa za naprijed nabrojane namjene, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.

Polog gotovine na transakcijski račun?

Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. Znači, vraćamo se u neko vrijeme od prije 15-tak godina (ako se nisam preračunala).

Sankcije?

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekšaj poslovni subjekt i odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM ako:
a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) uredbe (naprijed nabrojana ograničenja u plaćanju gotovim novcem),
b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima,
c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti,
d) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje,
e) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na propisan način,
f) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati na transakcijski račun.
Izvor: Službene novine FBiH”, broj 72/15 od 18.9.2015. godine
http://chronos.ba/

Poštovani forumaši šta bi po vama bilo sporno u ovoj novoj uredbi? Npr. svakodnevno polaganje pazara će stvoriti gužve u bankama, obrtniku gubitak vremena, obavezu koja smara i ne tako zanemarive troškove.

[Ricken]

Nova uredba usklađuje poslovanje subjekata sa zakonom o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, što je u uredbi eksplicitno navedeno, ali niej u ovom sažetku. Obaveza polaganja pazara u roku od jednog radnog dana je postojala i prije.

U biti jedina novina je ograničenje poslovanja gotovinom u transakcijama veleprodaje vrijednosti preko 200 KM i zabrana poslovanja gotovinom društvima za vrijeme blokade. Zakon u unutrašnjem platnom prometu tu donosi puno više zahtjeva. U svakom slučaju ova zakonska rješenja su nasušna potreba, pod uvjetom da se što prije usvoje i novi zakoni o čeku, finansijskom poslovanju i finansijkom upravljanju i kontroli u javnom sektoru. Fokus je na olakšanju postupaka izvršenja i finansijskoj disciplini, a citirana uredba je samo jedan mali vid seta zakona koji je u fazi objave.

[bvcx]

Još jedna odlika pljačkaške socijalističke države i njenog aparata.
Ide zime pa se penju troškovi zaposlenih u javnim ustanovama. Treba isplatiti putne troškove, zimnicu, grijanje i ostala sranja preko sindikata.

Došlo je dotle da ti zabranjuju šta da radiš sa sopstvenim zarađenim novcem, već ga odmah predaješ - njima.
Oni tako dobijaju svežeg novca u opticaju, a tebi niko ne garantuje isplatu u slučaju propasti banaka.

Šta koga briga šta ja radim sa novcem, teroristički tokovi novca se mogu prepoznati na druge načine. Koliko u Bosni ima obaveštajnih agencija. A koji je njihov posao? Osim što žderu i piju žiralno? Pazi molim te, ako će nekog finansirati 200 maraka dnevnog pazara pa tog neće spriječiti ne znam ko u njeogovm naumu, a imaš masu modernijih načina da postignu cilj od ovog staromodnoh "keš u ruke".

Lopovi i bagra ... eto.

[Reisova]

U “Službenim novinama FBiH”, broj 72/15 od 18.9.2015. godine, objavljena je Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa, kao i uslove držanja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije.
Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama FBiH”, što znači od 26.9.2015. godine.

Šta konkretno propisuje Uredba?

Uredba se odnosi podjednako i na pravna i fizička lica (samostalne poduzetnike, obrtnike), bez obzira što fizička lica nemaju formalnu obavezu vođenja blagajne. Ona se takođe odnosi i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u FBiH.
Propisuje se obaveza svih plaćanja preko transakcijskog računa otvorenog kod poslovne / poslovnih banaka, osim u sljedećim slučajevima:
- isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite,
- isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu,
- isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu porez na dohodak,
- otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,
- isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM,
- plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,
- plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM,
- otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova,
- isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima i isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija.

Znači, sva plaćanja osim naprijed navedenih se MORAJU obavljati preko transakcijskog računa.

Vođenje blagajne?

Što se tiče vođenja blagajne, tj. evidentiranja gotovine, propisano je da se sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama (faktura, Ugovor, otkupni blok i sl.) koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim organima.
Gotov novac se i dalje može podizati sa transakcijskih računa radi plaćanja gore navedenih namjena i održavanja blagajničkog maksimuma koji se utvrđuje odlukom organa poslovnog subjekta (interni akt).
Međutim, zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane transakcijske račune.
U blagajni se mora držati gotov novac do iznosa utvrđenog koji je utvrđen kao blagajnički maksimum i isti koristiti za gotovinska plaćanja, uz obavezno poštivanje naprijed navedenih isplata u smislu (ne)mogućnosti i ograničenja plaćanje iz blagajne.

Na osnovu čega se utvrđuje visina blagajničkog maksimuma?

Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju internom odlukom, i to na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.
Na visinu blagajničkog maksimuma ne ulazi gotov novac podignut sa transakcijskog računa za naprijed nabrojane namjene, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.

Polog gotovine na transakcijski račun?

Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. Znači, vraćamo se u neko vrijeme od prije 15-tak godina (ako se nisam preračunala).

Sankcije?

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekšaj poslovni subjekt i odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM ako:
a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) uredbe (naprijed nabrojana ograničenja u plaćanju gotovim novcem),
b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima,
c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti,
d) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje,
e) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na propisan način,
f) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati na transakcijski račun.
Izvor: Službene novine FBiH”, broj 72/15 od 18.9.2015. godine
http://chronos.ba/

Poštovani forumaši šta bi po vama bilo sporno u ovoj novoj uredbi? Npr. svakodnevno polaganje pazara će stvoriti gužve u bankama, obrtniku gubitak vremena, obavezu koja smara i ne tako zanemarive troškove.

Ti ko da postavljas referendumsko pitanje odmah sugestivno... Zasto nesto mora biti negativno u ovoj uredbi ? Suština je da se bolje prate tokovi novca kako bi drzava pratila promet i time ubirala poreze. Advokatske kancelarije ti sigurno ne daju fiskalne racune, sve privatne prakse samo dio prikazuju, pekare, buregdzinice, niti svi kafici. Na rpimjer, tek su nedavno poslije toliko godina uveli drugacije pracenje sportskih kladionica. Vrijeme je da se tome stane u kraj.

[Ricken]

Još jedna odlika pljačkaške socijalističke države i njenog aparata.
Ide zime pa se penju troškovi zaposlenih u javnim ustanovama. Treba isplatiti putne troškove, zimnicu, grijanje i ostala sranja preko sindikata.

Došlo je dotle da ti zabranjuju šta da radiš sa sopstvenim zarađenim novcem, već ga odmah predaješ - njima.
Oni tako dobijaju svežeg novca u opticaju, a tebi niko ne garantuje isplatu u slučaju propasti banaka.

Šta koga briga šta ja radim sa novcem, teroristički tokovi novca se mogu prepoznati na druge načine. Koliko u Bosni ima obaveštajnih agencija. A koji je njihov posao? Osim što žderu i piju žiralno? Pazi molim te, ako će nekog finansirati 200 maraka dnevnog pazara pa tog neće spriječiti ne znam ko u njeogovm naumu, a imaš masu modernijih načina da postignu cilj od ovog staromodnoh "keš u ruke".

Lopovi i bagra ... eto.

Konkretno ta odredba o predaji keša u roku jednog radnog dana je stara 15 godina, pa ne vidim čemu sad panika.

[channel10]

Zar je i dosad bila obaveza predaje kesa u toku jednog radnog dana ? Pa to niko nije radio.

[bvcx]

Ma glupost obična.

Ako im je toliko do transparentnosti što ne objave prvo šta sve rade sa tim našim ubranim novcem.
Već im je stalo da liznu svaku paru i osjete njen ukus. Parazitska govna.

Jel ovo znači ako prodam auto da to trebam obaviti preko "transakcijskog računa"?

Koga briga šta ću ja da radim sa svojim novcem, ako im je stalo do pdv-a, to se prati na drugi način. Tih je 17% je sve što ih treba zanimati, a i to je previše. A da li ću ja pare čuvati kod babe u čarapi, vodokotliću ili banci nije njihov problem.

[O'zone]

Mene ovdje handri što moja frima radi veleprodaju krajnim kupcima (većinom pravnim licima) i sve ide virmanski ali sa vremena na vrijeme neko skonta da mu fali nešto sitno vrijednosti 2-3 KM i naruči to i plati u kešu (to se desi jednom u mjesec ili dva) i sad ja trebam odvajati još 1 KM provizije banci za polaganje keša na račun

Također plaćanje kešom radimo samo kad je hitno da se nabavi nešto opet jednom u možda tri mjeseca. Kako sad da ja napravim blagajničko zaduženje? Na osnovu tog zadnjeg korištenja gotovine ili da paušalnu opucam 200 KM pa nek stoji za ne daj Bože?

[channel10]

Veliki je problem pored dnevnog placanja banci i gubljenje svog vremena jer valja pored toga sto se recimo radi od 9-17h naci vremena (vjerovatno prije 9h ujutro) za uplatu dnevnog pazara. Stojis bezveze u redu svaki dan, zivciras se i jos pored toga platis banci svaki dan za neku recimo beznacajnu sumu koju si zaradio dan prije.

Postoji li nacin izbjegavanja uplate svaki dan ?

[bvcx]

E a kako će oni po provincijama da polagaju račun, ako su negdje banke udaljene od mjesta i dvocifren broj kilometara?

[bvcx]

I dodatno pitanje: Šta mi treba da otvorim pokretnu banku tj. banku na točkovima ... ?

[channel10]

Meni samo nije jasno otkud njima pravo da ljudima uzimaju njihovo slobodno vrijeme jer ce ljudi gubiti minimalno na dnevnoj osnovi pola sata do sat zbog jebene uplate na racun koju je mogao uplatiti za recimo sedam dana. Na mjesecno bazi je to maltene jedan dan njihovog zivota stajanja u jebenom redu jer je poznato da privatnici rade i subotom, a neki i nedjeljom.

Znaci godisnje ce ljudi gubiti 12 dana svog zivota u stajanju u redu u raznoraznim bankama. Da ne govorimo koliko je to jos novca prebaceno na racun i u ime banke! Majke mi ove nase idiote treba pobiti sve do jednoga.

[saiks]

Kako je onima,koji zive 20 km od banke,pa nosi svaki dan neznatnu sumu pazara,ode sve na gorivo. Koliko ce samo para leci na polaganje para na bankama svaki dan,sve to treba platiti,pa se zivciras u redu,odes autom u grad pa plati parking,vidjet cete guzvi u bankama sada

[Ricken]

Zar je i dosad bila obaveza predaje kesa u toku jednog radnog dana ? Pa to niko nije radio.

Ma bila je odredba u zakonu o finansijskom poslovanju u članu 10, koja je stvarala zabunu jer nije usklađena sa novijim zakonskim rješenjima iz oblasti poreza koja su se dogodila nakon izmjena zakona o finansijskom poslovanju. U biti taj zakon nije niko kontrolisao, niti je ministarstvo finansija propisalo podzakonski akt za poslovanje gotovinom, na što je bilo u obavezi u skladu sa starim zakonom o unutrašnjem platnom prometu. Bila je i ova odredba da firme sa blokiranim računima nemogu poslovati gotovinom, pa to niko živ nije poštovao. Sad će valjda zakonska rješenja pratiti i nadzor.

[saiks]

Samo zamislite koliko privrednih subjekata imate u svom gradu,pa kad to u 8h ujutru nahrli u banke.
A i sta smeta sto npr svaki treci dan polazes pare,polozim tocno onoliko koliko sam i imao pazara,ko donosi ove zakone

[channel10]

Izgleda da je jedini nacin ne izbacivati racune recimo dva dana i treci dan otkucas, a cetvrti predas pa neka se jebu onda. Nema druge.

[tandmand]

Ništa drugo do mazlumsko iživljavanje nad ljudima koji žele da žive od svoga rada. Mora se popuniti grebena uplatnica, doklapati do banke i onda ko zadnji kreten čekati u redu da predaš neku beznačajnu sumu novca. Većina malih privatnika ima male pazare i na to - ako banka uzima proviziju na polog, svaki mjesec dati lihvarima oko 40KM. To je to rasterećenje privrede, je li? To predstavlja i vrstu psihološkog pritiska, jer imaš obavezu kao da si u vojsci - svaki ubogi dan ... I šta imaju pratiti tokove novca na taj način kada im fiskalna kasa svaki dan pošalje izvješće o dnevnom pazaru.

PS. Kada misle obrtnicima ugraditi GPS u guzicu da vide kuda se kreću?

[channel10]

Ništa drugo do mazlumsko iživljavanje nad ljudima koji žele da žive od svoga rada. Mora se popuniti grebena uplatnica, doklapati do banke i onda ko zadnji kreten čekati u redu da predaš neku beznačajnu sumu novca. Većina malih privatnika ima male pazare i na to - ako banka uzima proviziju na polog, svaki mjesec dati lihvarima oko 40KM. To je to rasterećenje privrede, je li? To predstavlja i vrstu psihološkog pritiska, jer imaš obavezu kao da si u vojsci - svaki ubogi dan ... I šta imaju pratiti tokove novca na taj način kada im fiskalna kasa svaki dan pošalje izvješće o dnevnom pazaru.

PS. Kada misle obrtnicima ugraditi GPS u guzicu da vide kuda se kreću?

To je to i zato meni nije uopste jasno cemu ova odredba, osim sto puni kase banaka i navodi vodu na njihov mlin?! U cemu je problem, malo im ono sto uzimaju za vodjenje racuna?!

Ovo su mjere da natjeraju sve privatnike koji se bore da nekako prezive, da zatvore svoje firme i odu na biro. Haman im ne treba onih 700-800 KM doprinosa na mjesecnoj bazi. Valjda je bolje nista nego 700-800KM.

Razumio bih da su stavili neko ogranicenje, pa recimo da oni sto imaju do 150-200KM dnevnog pazara ne moraju ici svaki dan nego recimo jednom u 7 ili 10 dana, pa hajde, ali ovako ici za recimo ebenih 50-60 KM svaki dan i uz to jos banci platiti 1,5KM od toga i izgubiti sat vremena i onda takav otici na posao gdje ces raditi ebenih 8 sati i zaraditi opet tih 50-60KM.

Samo zatvoriti i ispaliti se iz drzave, a neka im budzetlije negdje skuckaju 700-800KM za svoje doprinose!

[adv.K]

U “Službenim novinama FBiH”, broj 72/15 od 18.9.2015. godine, objavljena je Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa, kao i uslove držanja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije.
Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama FBiH”, što znači od 26.9.2015. godine.

Šta konkretno propisuje Uredba?

Uredba se odnosi podjednako i na pravna i fizička lica (samostalne poduzetnike, obrtnike), bez obzira što fizička lica nemaju formalnu obavezu vođenja blagajne. Ona se takođe odnosi i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u FBiH.
Propisuje se obaveza svih plaćanja preko transakcijskog računa otvorenog kod poslovne / poslovnih banaka, osim u sljedećim slučajevima:
- isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite,
- isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu,
- isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu porez na dohodak,
- otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica,
- isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM,
- plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima,
- plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM,
- otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova,
- isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima i isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija.

Znači, sva plaćanja osim naprijed navedenih se MORAJU obavljati preko transakcijskog računa.

Vođenje blagajne?

Što se tiče vođenja blagajne, tj. evidentiranja gotovine, propisano je da se sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama (faktura, Ugovor, otkupni blok i sl.) koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim organima.
Gotov novac se i dalje može podizati sa transakcijskih računa radi plaćanja gore navedenih namjena i održavanja blagajničkog maksimuma koji se utvrđuje odlukom organa poslovnog subjekta (interni akt).
Međutim, zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane transakcijske račune.
U blagajni se mora držati gotov novac do iznosa utvrđenog koji je utvrđen kao blagajnički maksimum i isti koristiti za gotovinska plaćanja, uz obavezno poštivanje naprijed navedenih isplata u smislu (ne)mogućnosti i ograničenja plaćanje iz blagajne.

Na osnovu čega se utvrđuje visina blagajničkog maksimuma?

Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju internom odlukom, i to na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni.
Na visinu blagajničkog maksimuma ne ulazi gotov novac podignut sa transakcijskog računa za naprijed nabrojane namjene, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.

Polog gotovine na transakcijski račun?

Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. Znači, vraćamo se u neko vrijeme od prije 15-tak godina (ako se nisam preračunala).

Sankcije?

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekšaj poslovni subjekt i odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM ako:
a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) uredbe (naprijed nabrojana ograničenja u plaćanju gotovim novcem),
b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima,
c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti,
d) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje,
e) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na propisan način,
f) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati na transakcijski račun.
Izvor: Službene novine FBiH”, broj 72/15 od 18.9.2015. godine
http://chronos.ba/

Poštovani forumaši šta bi po vama bilo sporno u ovoj novoj uredbi? Npr. svakodnevno polaganje pazara će stvoriti gužve u bankama, obrtniku gubitak vremena, obavezu koja smara i ne tako zanemarive troškove.

Ti ko da postavljas referendumsko pitanje odmah sugestivno... Zasto nesto mora biti negativno u ovoj uredbi ? Suština je da se bolje prate tokovi novca kako bi drzava pratila promet i time ubirala poreze. Advokatske kancelarije ti sigurno ne daju fiskalne racune, sve privatne prakse samo dio prikazuju, pekare, buregdzinice, niti svi kafici. Na rpimjer, tek su nedavno poslije toliko godina uveli drugacije pracenje sportskih kladionica. Vrijeme je da se tome stane u kraj.

Advokatska djelatnost je izuzeta od fiskalizacije.

[bumerangss]

Treba taxistima uvesti fiskalne kase! to s goli lopovi koji zarade mjesecno 3000 plus sto zavrnu 1000 i baksis 300 sto je ukupno 4300KM a drzavi daju za doprinose oko 300! Danas isplatnije biti sa-taxista nego parlamentarac

[tandmand]

Osim svakodnevnog stajanja u redu, ima još jedna zanimljiva stavka - blagajnički maksimum.
Savršena stvar da se uslijed neslaganja podizanja gotovine sa tekućeg, sa stanjem gotovine i priloženih računa u blagajni, spuca kazna od 5000KM.
Kako sam shvatio, svakodnevne pazare moraš nositi svaki dan u banku i za potrebe plaćanja sitnih troškova, opet podići gotovinu koja se stavlja u blagajnu. Sve to da bi država upratila tok novca. U nelikvidnosti, predaš 50KM pazara, pa odmah ti 50 KM digneš da platiš npr. telefon i na taj kružni tok daš 3 KM banci.
A za tu neku blagajnu, valjda treba kakav omanji sef koji će privlačiti kriminalce.

[animus]

Ovo je odlican nacin da se unisti i ono malo privrede sto imamo. Naravno da nece doticati one velike firme tipa Konzuma ali malu privredu ce sigurno ugusiti. Zamisli samo mozgova koji su stavili min. kaznu od 5.000 KM za sve subjekte. Tih 5.000 KM moras platiti jer eto npr. nisi stigao uplatiti pazar na vrijeme a milion razloga moze biti za to. Ta kazna znaci katanac u bravu za vecinu male privrede. Nije ovo jedina uredba koja je nelogicna nego samo zadnja u nizu.
I onda se neko pita sto nam sve propada i niko ne ulaze u ovu drzavu. Ko bi se normalan zajebavao ovdje. Ako nisi kriminalac, politicar ili bogati naslijednik onda ovdje nemas sta traziti. Bit ce nama nezaposlenost jos veca i standard jos nizi kad se drzava ovako vodi.

Sad mi pada na pamet ona prica o rasterecenju privrede i 100 000 novih radnih mjesta. Ovim potezima rade upravo suprotno i bas pokazuju da je sve bila samo jos jedna laz. Treba ovo sve zatvoriti i ko moze odseliti odavde jer ovdje hajra nema ocigledno.

[saiks]

Katastrofa,oce li se ikad uvesti neki zakon koji ce privredniku olaksati. Ovdje se radi o sistemskom urusavanju privrede.

Koje banke ne naplacivaju proviziju??
Ako firma pravi primjer 2000km pazara,to je 600 km mjesecno samo na placanje pologa bankama,ako je 1% provizija

[printy4911]

Katastrofa,oce li se ikad uvesti neki zakon koji ce privredniku olaksati. Ovdje se radi o sistemskom urusavanju privrede.

Koje banke ne naplacivaju proviziju??
Ako firma pravi primjer 2000km pazara,to je 600 km mjesecno samo na placanje pologa bankama,ako je 1% provizija

Hypo ne uzima proviziju ali ko kaže da to neće promijeniti u skladu sa novonastalom situacijom. Međutim naplaćuje se podizanje gotovine 0,10% (min. 7,00 KM) a to će zbog održavanja blagajničkog maksimuma biti još jedan udar na obrtnika. Što je obrtnik manje likvidan, to će imati veće troškove i brže tonuti. Nije u pitanju samo ta provizija na uplatnicu i podizanje. Ima još milion parafiskalnih nameta na grbači privatnika, jer se smatra da gazda ima i mora dati kome god nešto naum padne.

[printy4911]

U Srbiji su odustali od ovog maltretiranja:

Problem 1.17: Obavezna uplata pazara

Pravna lica su obavezna da istog, a najkasnije narednog radnog dana, uplate pazar tj. gotov novac primljen po bilo kom osnovu, na svoj tekući račun.

Rešeno: Ovaj problem rešen je izmenama Zakona o platnom prometu. Naime, članom 32. stav 4. Zakona o platnom prometu propisano je da su pravna lica i fizička lica koja obavljaju delatnost dužna da dinare primljene u gotovom po bilo kom osnovu uplate kod banke najkasnije u roku od sedam radnih dana.