Tako sam i mislio._BosanaC wrote: U glavnom, suplja je totalno prica da se ne moze raditi, barem u Sarajevu, sa stranom diplomom
Dado, sto se tice medicine ili prava, ja zakljucujem sto je danas juce govorila da je za takve struke potrebna neka licenca za rad. Ti kao recimo medicinski radnik moras imati neku zakonski propisanu odgovornost prema drzavi. Sto se tice prava, ono je drukcije u razlicitim dijelovima svijeta tako da ipak trebas valjda biti upoznat sa zakonima zemlje u kojoj ces raditi. A i tu postoji svakako zakonska odgovornost prema drzavi. Za te dvije struke mi je logicno da je potrebna nega vrsta regulative.
Vjerovatno postoje jos neke nauke u kojima bi se ovakva vrsta licenciranja mogla ocekivati.
Sto se tice tehnickih nauka, sto neko rece ranije, kod nas je obrazovni sistem zastario, jako je obiman (to naravno nije uopste lose), ali malo ima dodira sa stvarnoscu, sa konkretnim konceptima koji se koriste u svijetu, a pogotovo sa prakticnim usavrsavanjem. (Ovdje je mozda iznimka informatika). Tako da definitivno ako neko dodje sa diplomom inzenjera iz inostranstva u 90% slucajeva on ce biti korisniji poslodavcu nego neko ko je zavrsio u BiH. Jebiga, to je tako, nije pljuvanje. Tehnologija u BiH je jako zastarjela, pa tako ni fakulteti jednostavno nemaju para za tehnicko usavrsavanje. Iz ovog razloga mislim da diploma se nekog inzenjeringa u BiH nema toliko tezinu u odnosu na samo znanje osobe. Mislim, nije to tako u stvarnosti, kod nas je i dalje diploma bog i batina kod mnogih poslodavaca. Ali, ja da nekoga zaposljavam prvo bi gledao sta on u stvari zna, gdje je radio i sta je radio, a tek onda bi me zanimala diploma.
Opet, recimo ako je neko zavrsio matematiku u SA ja bi mu dao prednost u odnosu na nekoga iz inostranstva. Matematika ne zahtjeva skupe instrumente i dzidzemidze i s obzirom na teoretsku obimnost naseg sistema skolovanja da bi prednost nasem diplomcu od vecine ljudi iz inostranstva.
Jos bi htio nesto da spomenem. Kod nas postoji izrazita nepovezanost obrazovnih ustanova sa privredom (mada se i to hvala bogu mijenja). Ne postoji dovoljno podsticaja za naucno-istrazivacki rad i prakticno usavrsavanje u nasoj privredi, niti obrazovne ustanove izlaze u susret buducim diplomcima na tom planu. U inostranstvu jedna od osnovnih pogodnosti koje univerzitet pruza je povezanost sa privrednom, od pripravnickog rada, do stipendija, do konkretnih veza ne samo sa fakultetom, vec sa pojedinim profesorima. Ja svaki dan dobijam oglase za posao preko emaila u skoli, firme direktno vrbuju buduce diplomce, a univ. cini sve da te informacije dodju do nas. U interesu univerziteta je da sto vise studenata dobije dobre poslove.