Nezgrapno pitanje fizika/biologija

[broj dva]

Nisam siguran kako da formulišem pitanje ali radi se o materiji (atomima)i njihovom postanku i o "novim" živim stvarima. Treba mi pomoć da sam sebi objasnim ovo -Laički objašnjeno, ako su atomi (ili njihovi "preci" u smislu kvarkova ili generalno uslova stvaranja materije) stvoreni big bangom, nakon što se situacija smirila u kosmosu (materija i antimaterija "odradile" reakciju, formirali se atomi, formirale se prve zvjezde, prve galaksije...da li to stavlja ograničenja na broj atoma u svemiru?
I ako znam da se "novi" atomi u svemiru prave u ekstremnim uslovima stelarne fuzije (koristeći "stare"atome u ekstremnim uslovima zvjezdane jezgre i da zvjezde te atome nekada "siju" po svemiru u supernova eksplozijama, da li to znači da se broj atoma u svemiru smanjuje? Jer prvobitni atomi hidrogena su korišteni da prave kompleksnije atome helijuma procesom "spajanja" atoma.
I onda ja posadim sjemenku paradajza, zalijem vodom, nađubrim i gledam kako raste. I pitam se odkuda ti novi atomi, ta intersekcija između fizike i biologije života koji raste. Kako stvaramo svoje nove "žive" atome. Da li ih uopšte stvaramo ili šta se tu dešava ?I ako znam da je molekula karbona uvjek ista, da li ima razlike u načinu nastanka karbona u neživim i živim stvarima? Ima li pitanje smisla ili je ovo samo posljedica gledanja zaleđene prirode kroz prozor voza zadnja dva sata?

[zforumas]

Probaj tu istu sjemenku ostaviti u vakuumu i u mraku pa ces vidjeti sta ces dobiti...

Nama poznati elementi su samo jedan dio puzzle i to, cini se, mali dio. Dok ne "dokucimo" tamnu materiju i tamnu energiju bojim se da ce ova tvoja pitanja ostati neodgovorena.

[Tempo]

Nisam siguran kako da formulišem pitanje ali radi se o materiji (atomima)i njihovom postanku i o "novim" živim stvarima. Treba mi pomoć da sam sebi objasnim ovo -Laički objašnjeno, ako su atomi (ili njihovi "preci" u smislu kvarkova ili generalno uslova stvaranja materije) stvoreni big bangom, nakon što se situacija smirila u kosmosu (materija i antimaterija "odradile" reakciju, formirali se atomi, formirale se prve zvjezde, prve galaksije...da li to stavlja ograničenja na broj atoma u svemiru?
I ako znam da se "novi" atomi u svemiru prave u ekstremnim uslovima stelarne fuzije (koristeći "stare"atome u ekstremnim uslovima zvjezdane jezgre i da zvjezde te atome nekada "siju" po svemiru u supernova eksplozijama, da li to znači da se broj atoma u svemiru smanjuje? Jer prvobitni atomi hidrogena su korišteni da prave kompleksnije atome helijuma procesom "spajanja" atoma.
I onda ja posadim sjemenku paradajza, zalijem vodom, nađubrim i gledam kako raste. I pitam se odkuda ti novi atomi, ta intersekcija između fizike i biologije života koji raste. Kako stvaramo svoje nove "žive" atome. Da li ih uopšte stvaramo ili šta se tu dešava ?I ako znam da je molekula karbona uvjek ista, da li ima razlike u načinu nastanka karbona u neživim i živim stvarima? Ima li pitanje smisla ili je ovo samo posljedica gledanja zaleđene prirode kroz prozor voza zadnja dva sata?

ima dobrih tableta za takva pitanja.

[Fuzzy Dunlop]

Ono kad pročitaš na wikipedi članak do pola pa poletiš da pametuješ

Prebaciti ovo u podforum nauka, osnovna škola.

[ExNihilo]

Broj atoma jeste ograničen, ali se rastom živih bića ne stvaraju "novi" atomi, već je taj rast omogućen hranom. Odnosno, hrana je "izvor" novih atoma.

[SmokingMan]

Formuliši pitanje na način da se ono striktno veže za fiziku čestica, na lakši način. Inače materija subatomskih čestica je nešto što izlazi iz okvira klasične fizike koja se izučava u osnovnoj i srednoj školi, treba se radije dotaći osnova kvatne fzike/mehanike, sa namjerom da se opiše čitav proces stvaranja elementarnih čestica iz kvatnih fluktuacija enegrije, na osnovu čega se i smatra (iako postoji saglasnost da ne postoji dokazi o vjerodostojnom scenariju, ali je model inflatornog Univerzuma približan onome što danas može mo primjetit u Univerzumu) kako je Univerzum započeo svoj život. Doduše ono se veže striktno i za ne baš tako jednostavno (za objasniti) skalarno polje, koje je tokom perioda inflatornog Univerzuma oslobodilo velike količine energije, koja je pomogla u izuzetno naglom, na očigled, homogenom, izotropnom širenju univerzuma. Mehanizam je veoma komplikvan i samo je uspio riješiti tek neke od ranijih nedoumica, tipa: problem horizonta, geometrije univerzuma , problem magnertnog monopola...Elem...Nimalo jednostavna materija za shvatiti, kao što mnogi smatraju...

[Heller]

Izvlači hranjive sastojke (molekule) iz zemlje te vezuje vodu na njih i stvara novi oblik.

Ne može jednostavnije, mijenja im oblik.

[broj dva]

Ono kad pročitaš na wikipedi članak do pola pa poletiš da pametuješ

Prebaciti ovo u podforum nauka, osnovna škola.

Hvala tebi na odgovoru, nek nije neko tipicno "ja znam ti glup ko kurac"

[broj dva]

ex nihilo; heller
Vama hvala jer niste nadmeno odgovarali. Jebi ga, mozda jeste nezgrapno, mozda jeste glupo ali mene interesovalo (i dalje me interesuje)
Ima li smisla rezon da broj atoma u univerzumu opada ? Radi procesa fuzije u zvjezdama ? Ili se i dalje negdje nekako proizvode friski atomi ?

[apsidejzi]

Atome koje imamo na zemlji su nastali eksplozijom zvijezde koja je bila tu ranije.

Naime, nakon Big Benga u prvih par miliona godina u svemiru se formirao iskljucivo hidrogen i to ogromni oblaci hidrogena. Kako se svemir sirio (i dalje se siri) samim tim se i hladio a to dovodi do kretanja oblaka hidrogena. Sada se oblaci sudaraju i povecava im se gustina a time i gravitaciono polje koje privlaci vise i vise hidrogena sebi. Kada se nakupi dovoljno hidrogena atomi koji su u centru oblaka vise ne mogu da se odbijaju. Atomi izvana previse pritiscu atome iznutra. Dolazi do sudara protona unutar dva atoma hidrogena a to dovodi do nuklearne reakcije i oslobadjanja energije koja pogura nova dva atoma hidrogena jedan u drugi cime zapravo formira helij a oslobodi kamaru energije. KOnacno mnogo atoma hidrogena radi istu stvar i to proizvodi mnogo energije. Toliko energije da se ista izbacuje iz tog oblaka. Sada vise to ne zovemo oblakom hidrogena nego zvijezdom tj Suncem kao nama najblizom zvijezdom.

Kad zvijezda istrosi sav hidrogen onda dva atoma helija u centru iste vise ne mogu trpiti teret koji proizvode drugi atomi iznad njih. Desava se ista stvar kao sa hidrogenima koji su se sudarili. Sada se sudaraju atomi helija i stvaraju atome od 4 protona tj berilij. U ovom trenutku kako vise i vise atoma helija prelazi u berilij zvijezda sve brze izgara. Uskoro berijil prelazi u karbon, oksigen, zeljezo, uran. Zvijezda se urusava u sebe i oslobodi se duplo, troduplo, stoduplo vise energije nego kada se hidrogeni sudare. Toliko energije da zvijezda eksplodira i sve te elemente razbaca oko sebe ili ako je bio ogroman oblak hidrogena onda implodira i pretvori se u crnu rupu. Nerijetko se desava da dio hidrogena nije stigao izgoriti i onda se od tih ostataka stvori manja zvijezda.

Upravo to je nase Sunce. Nastalo kao manja zvijeda u eksploziji prije 5 milijardi godina. Ostaci elemenata te zvijezde su se grupisali kroz gravitaciju i nakon pola milijarde godina se grupisali u planete koje vidimo u suncevom sistemu. Kasnije su asteroidi (takodjer ostaci neke eksplozije. mozda od druge zvijeze) dolazili na zemlju i donosili nove elemente ili uglavnom vodu.

Tako da kada ti ubacis sjemenku paradajza u zemlju ta sjemenka vec sadrzi razlicite atome (uglavnom karbon, hidrogen i oksigen) a i zemlja uglavnom sadrzi te elemente u sebi. Paradajz je i dalje karbon, oksigen i hidrogen samo u drugacijoj strukturi i drugacijoj kombinaciji kolicinski + dodaci nekih drugih elemenata. To sto se nama cini kao drugaciji oblik ne znaci da mu sastav nije isti.

Na primjer kad gledas grafit u olovkama on se uglavnom sastoji od karbona. Isto tako dijamant se uglavnom sastoji od karbona. Kad ih gledas nisu ni priblizno isti. Nikada ne bi rekao da je isti hemijski element u strukturi te dvije materije. Samo su atomi drugacije poredani.

Ovo su stvari koje se trebaju uciti iz geografije za peti razred osnovne skole al jbg ne zamjerim ti, zato i pisem. Nije tvoja krivica sto je SDA sjebala skolstvo pa se ova najzanimljivija otkrica ne znaju. Toplo ti preporucujem knjigu od Lawrenca Krausa: Greatest story Ever Told... So Far. Dobar joj je naslov dao. Ja se slazem sa njim.

[SmokingMan]

Pa pitac, nije teško se malo više zadubiti u tematiku, ali samo da ti kažem da konačne odgovore, i to na dobar dio pitanja, nećeš nikada dobiti, jer na njih odgovore nisu pronašli ni oni koji danas fiziku "imaju" gotovo u malom prstu, barem to je za sad slučaj. Literature ima na bacanje, jedino što ti preostaje je aktiviranje tvoje dobre volje, sretno.


Za početak,evo i tri, i pomalo zbunjujuće ali nikako obeshrabrujuće izjave Roger Penros.a, Richard Feynman.a i John Wheeler.a

"Quantum mechanics makes absolutely no sense."

"I think I can safely say that nobody understands quantum mechanics."

"If you are not completely confused by quantum mechanics, you do not understand it."

...vrijeme je na tvojoj strani....