Statisticki problem

[Unreal]

Zadatak glasi:

"Utvrditi statističku vrijednost razlike pojave u kojoj dvije grupe studenata postužu rezultate na ispitu. Prikazati grafički."

Ispod imam tabelu sa dvije kolone: prva kolona su ocjene (od 10 do 6), a druga kolona su gradovi (ova kolona se sastoji od dvije podkolone - Sarajevo i Zenica), tj. uspjeh studenata iz pojedinih gradova.

Ovako nekako

ocjena sarajevo zenica

10 5 6
9 8 14
8 11 24
7 22 9
6 9 7

Mislio sam da se radi o jednostavnom testu kontigencije, ali ipak mislim da nije o tome riječ. Ne tražim potpuno rješenje, nego samo neke upute kako do dođem do njega.. Pomutnju mi stvara ovaj dio zadatka: "Utvrditi statističku vrijednost razlike pojave".. Šta se misli pod "razlikom pojave"?

[Sentinel]

Malo je cudno formulisan problem. Ne zna se tačno šta se misli u postavci zadatka. Meni liči na pokušaj da se koristi studentova (t) hipoteza, u kojoj imaš nultu i afirmativnu hipotezu i na osnovu nivoa pouzdanosti odbaciš jednu od hipoteza. Na internetu (posebno youtube) imaš dosta dorbih video tutoriala o ovome, ako nisi siguran o čemu govorim.

Ipak, moj je savjet da prvo provjeriš sa autorom šta je htio reći. Meni ovo liči na rad nestručnog lica

[Unreal]

Da, i ja tako mislim i tako sam i napisao: test kontigencije.. A šta je sa grafičkim rješenjem? Ovaj zadatak je djelo profesora Dobromira Bonacina iz Travnika..

[Sentinel]

veze on nema sa zivotom

[dbonacin]

Poštovani za statistiku raspoloženi kolege,
Kako se može vidjeti iz ovog foruma, opet (!) se iz metropole nepoznati i ne baš osobito stručni pojedinci (ali zato jako marljivi) anonimno nabacuju na određene ciljane osobe. To je jako lijepo, nema što. No, time je svijet zacijelo bogatiji. I na našu sreću otvaraju nam svoja ne baš mala spoznajna prostranstva za koja nismo ni znali da postoje. No kako, Bogu hvala, forum omogućava dvosmjernu (ili višesmjernu, čak !) komunikaciju, nije loše malo pogledati i odgovor na tu pisaniju.

Dakle, kako bi se studentima nematematičkih studija približila ne baš malena količina informacija iz područja koje se obično artikulira kao Kvantitativne metode (a o čemu postoje publikacije) valja nam uzeti malo truda i prošetati vrletima knjižnica (znate, takve građevine postoje). Pa se, a poglavito u nekima, može pronaći i ponešto vezano uz statistiku, statističke metode i statističko zaključivanje. Kad razložno otklonimo elementarna i neophodna saznanja poput algebre (grupe, grupoidi, prsteni, moduli, polja, ..., automorfizmi, jednadžbe raznih stupnjeva,...), zatim poput diferencijalnih jednadžbi, preslikavanja iz prostora u prostor, kombinatorike, euklidskih, afinih i drugih prostora, Fourierovih, Dirichletovih, Gibbsovih, Taylorovih i sličnih spoznaja, svih mogućih funkcija, rotacija i teorema, matematičkih analiza i sl., matematičke logike, sudova, interpolacija, formi, dedukcija i sl., kongruencija, Dirichleta, Reimmana, Eulera, Lagrandea, Fibonaccija, Liouvillea, Hamiltona, Halla, ..., i tko znade koga sve još, ostaje nam elementarna identifikacija podataka u svrhu razumijevanja nekih pojava. Kvantitativne metode inače, kao što vjerojatno znadete služe upravo za to i uključuju: a) statistiku, b) multivarijantne metode, c) teoriju mjerenja i d) primjenu svega toga na računalima.

Jedna od tih pojava koje nas mogu zanimati je svakako npr. rezultat na nekom ispitu. To je, je li, jedna pojava. E, dakle, ta pojava, strogo formulativno gledano, poprima neke vrijednosti a očituje se u vidu nekakvog (moguće i numeričkog) iskaza kojim se određena vrijednost na određenoj mjernoj skali pridružuje jednoznačno određenom objektu nakon konvencionalno uređenih konzistentnih pravila takvog pridruživanja. I dakako, ta pojava ne mora biti jednaka u dvije različite zemljopisne sredine. Pa se normalan čovjek, prirodno je li, npr. zapita postoji li unutar jedne takve pojave nekakva razlika generirana iz nekih razloga u dvije različite sredine. Međutim, kako bi mogao znati postoji li takva razlika, mora je statistički ocijeniti, tj. dobiti na neki način numeričku vrijednost razlike te pojave u dvije različite sredine. I potom, dakako je li, tu vrijednost nekako testirati.

I to je sve za taj ne baš osobito složeni problem. Zainteresiranima i onima koji nešto teže „izlaze na kraj“ s ovakvim laganim matematičko-statističkim problemima, harno stojim na dispoziciji, a ukoliko se radi o ponešto ozbiljnijim zadaćama možemo se dogovoriti i za pristup znatno ozbiljniji od ovako nemuštih nastupa i pokrivenih pod okriljem anonimnosti po forumima.

Imenom i prezimenom: Asst.Prof.Dobromir Bonacin, PhD (http://www.dbonacin.com)

[veljaca]

@ dbonacin ....

Ih vi pravo asistentski - sto vise zakomplicirati objasnjenje ( valja li to ? )

Pazite - kao prvo i najosnovnije - vi u zadatku ne navodite da li su ocjene ZASLUZENE ili su dobijene po "babu i
stricevima" .

Ako ulazni podaci nisu dobri - dzaba vama svakolika nauka - izlazni rezultat je nikakav .... Nemozete onda dokazati koji studenti i koji grad je bolji ....

Nemozete donositi zakljucke ( a to je osnovna ideja Statistike ) na osnovu "netacnih" ulaznih parametara ....

Puno srece u radu .....

[Sentinel]

Poštovani za statistiku raspoloženi kolege,
Kako se može vidjeti iz ovog foruma, opet (!) se iz metropole nepoznati i ne baš osobito stručni pojedinci (ali zato jako marljivi) anonimno nabacuju na određene ciljane osobe. To je jako lijepo, nema što. No, time je svijet zacijelo bogatiji. I na našu sreću otvaraju nam svoja ne baš mala spoznajna prostranstva za koja nismo ni znali da postoje. No kako, Bogu hvala, forum omogućava dvosmjernu (ili višesmjernu, čak !) komunikaciju, nije loše malo pogledati i odgovor na tu pisaniju.

Dakle, kako bi se studentima nematematičkih studija približila ne baš malena količina informacija iz područja koje se obično artikulira kao Kvantitativne metode (a o čemu postoje publikacije) valja nam uzeti malo truda i prošetati vrletima knjižnica (znate, takve građevine postoje). Pa se, a poglavito u nekima, može pronaći i ponešto vezano uz statistiku, statističke metode i statističko zaključivanje. Kad razložno otklonimo elementarna i neophodna saznanja poput algebre (grupe, grupoidi, prsteni, moduli, polja, ..., automorfizmi, jednadžbe raznih stupnjeva,...), zatim poput diferencijalnih jednadžbi, preslikavanja iz prostora u prostor, kombinatorike, euklidskih, afinih i drugih prostora, Fourierovih, Dirichletovih, Gibbsovih, Taylorovih i sličnih spoznaja, svih mogućih funkcija, rotacija i teorema, matematičkih analiza i sl., matematičke logike, sudova, interpolacija, formi, dedukcija i sl., kongruencija, Dirichleta, Reimmana, Eulera, Lagrandea, Fibonaccija, Liouvillea, Hamiltona, Halla, ..., i tko znade koga sve još, ostaje nam elementarna identifikacija podataka u svrhu razumijevanja nekih pojava. Kvantitativne metode inače, kao što vjerojatno znadete služe upravo za to i uključuju: a) statistiku, b) multivarijantne metode, c) teoriju mjerenja i d) primjenu svega toga na računalima.

Jedna od tih pojava koje nas mogu zanimati je svakako npr. rezultat na nekom ispitu. To je, je li, jedna pojava. E, dakle, ta pojava, strogo formulativno gledano, poprima neke vrijednosti a očituje se u vidu nekakvog (moguće i numeričkog) iskaza kojim se određena vrijednost na određenoj mjernoj skali pridružuje jednoznačno određenom objektu nakon konvencionalno uređenih konzistentnih pravila takvog pridruživanja. I dakako, ta pojava ne mora biti jednaka u dvije različite zemljopisne sredine. Pa se normalan čovjek, prirodno je li, npr. zapita postoji li unutar jedne takve pojave nekakva razlika generirana iz nekih razloga u dvije različite sredine. Međutim, kako bi mogao znati postoji li takva razlika, mora je statistički ocijeniti, tj. dobiti na neki način numeričku vrijednost razlike te pojave u dvije različite sredine. I potom, dakako je li, tu vrijednost nekako testirati.

I to je sve za taj ne baš osobito složeni problem. Zainteresiranima i onima koji nešto teže „izlaze na kraj“ s ovakvim laganim matematičko-statističkim problemima, harno stojim na dispoziciji, a ukoliko se radi o ponešto ozbiljnijim zadaćama možemo se dogovoriti i za pristup znatno ozbiljniji od ovako nemuštih nastupa i pokrivenih pod okriljem anonimnosti po forumima.

Imenom i prezimenom: Asst.Prof.Dobromir Bonacin, PhD (http://www.dbonacin.com)

kad se profesor spusti ovako nisko, i po forumima odgovara studentima to je obicno dokaz iskompleksiranosti profesora. Dovoljno je pogledati njegovu web stranicu da se vidi o kakvom "ekspertu" je riječ

[Super Silja]

Poštovani za statistiku raspoloženi kolege,
Kako se može vidjeti iz ovog foruma, opet (!) se iz metropole nepoznati i ne baš osobito stručni pojedinci (ali zato jako marljivi) anonimno nabacuju na određene ciljane osobe. To je jako lijepo, nema što. No, time je svijet zacijelo bogatiji. I na našu sreću otvaraju nam svoja ne baš mala spoznajna prostranstva za koja nismo ni znali da postoje. No kako, Bogu hvala, forum omogućava dvosmjernu (ili višesmjernu, čak !) komunikaciju, nije loše malo pogledati i odgovor na tu pisaniju.

Dakle, kako bi se studentima nematematičkih studija približila ne baš malena količina informacija iz područja koje se obično artikulira kao Kvantitativne metode (a o čemu postoje publikacije) valja nam uzeti malo truda i prošetati vrletima knjižnica (znate, takve građevine postoje). Pa se, a poglavito u nekima, može pronaći i ponešto vezano uz statistiku, statističke metode i statističko zaključivanje. Kad razložno otklonimo elementarna i neophodna saznanja poput algebre (grupe, grupoidi, prsteni, moduli, polja, ..., automorfizmi, jednadžbe raznih stupnjeva,...), zatim poput diferencijalnih jednadžbi, preslikavanja iz prostora u prostor, kombinatorike, euklidskih, afinih i drugih prostora, Fourierovih, Dirichletovih, Gibbsovih, Taylorovih i sličnih spoznaja, svih mogućih funkcija, rotacija i teorema, matematičkih analiza i sl., matematičke logike, sudova, interpolacija, formi, dedukcija i sl., kongruencija, Dirichleta, Reimmana, Eulera, Lagrandea, Fibonaccija, Liouvillea, Hamiltona, Halla, ..., i tko znade koga sve još, ostaje nam elementarna identifikacija podataka u svrhu razumijevanja nekih pojava. Kvantitativne metode inače, kao što vjerojatno znadete služe upravo za to i uključuju: a) statistiku, b) multivarijantne metode, c) teoriju mjerenja i d) primjenu svega toga na računalima.

Jedna od tih pojava koje nas mogu zanimati je svakako npr. rezultat na nekom ispitu. To je, je li, jedna pojava. E, dakle, ta pojava, strogo formulativno gledano, poprima neke vrijednosti a očituje se u vidu nekakvog (moguće i numeričkog) iskaza kojim se određena vrijednost na određenoj mjernoj skali pridružuje jednoznačno određenom objektu nakon konvencionalno uređenih konzistentnih pravila takvog pridruživanja. I dakako, ta pojava ne mora biti jednaka u dvije različite zemljopisne sredine. Pa se normalan čovjek, prirodno je li, npr. zapita postoji li unutar jedne takve pojave nekakva razlika generirana iz nekih razloga u dvije različite sredine. Međutim, kako bi mogao znati postoji li takva razlika, mora je statistički ocijeniti, tj. dobiti na neki način numeričku vrijednost razlike te pojave u dvije različite sredine. I potom, dakako je li, tu vrijednost nekako testirati.

I to je sve za taj ne baš osobito složeni problem. Zainteresiranima i onima koji nešto teže „izlaze na kraj“ s ovakvim laganim matematičko-statističkim problemima, harno stojim na dispoziciji, a ukoliko se radi o ponešto ozbiljnijim zadaćama možemo se dogovoriti i za pristup znatno ozbiljniji od ovako nemuštih nastupa i pokrivenih pod okriljem anonimnosti po forumima.

Imenom i prezimenom: Asst.Prof.Dobromir Bonacin, PhD (http://www.dbonacin.com)

kad se profesor spusti ovako nisko, i po forumima odgovara studentima to je obicno dokaz iskompleksiranosti profesora. Dovoljno je pogledati njegovu web stranicu da se vidi o kakvom "ekspertu" je riječ

Ja bih prije rekao da se radi o trolu.

[Bimmer_]

Poštovani za statistiku raspoloženi kolege,
Kako se može vidjeti iz ovog foruma, opet (!) se iz metropole nepoznati i ne baš osobito stručni pojedinci (ali zato jako marljivi) anonimno nabacuju na određene ciljane osobe. To je jako lijepo, nema što. No, time je svijet zacijelo bogatiji. I na našu sreću otvaraju nam svoja ne baš mala spoznajna prostranstva za koja nismo ni znali da postoje. No kako, Bogu hvala, forum omogućava dvosmjernu (ili višesmjernu, čak !) komunikaciju, nije loše malo pogledati i odgovor na tu pisaniju.

Dakle, kako bi se studentima nematematičkih studija približila ne baš malena količina informacija iz područja koje se obično artikulira kao Kvantitativne metode (a o čemu postoje publikacije) valja nam uzeti malo truda i prošetati vrletima knjižnica (znate, takve građevine postoje). Pa se, a poglavito u nekima, može pronaći i ponešto vezano uz statistiku, statističke metode i statističko zaključivanje. Kad razložno otklonimo elementarna i neophodna saznanja poput algebre (grupe, grupoidi, prsteni, moduli, polja, ..., automorfizmi, jednadžbe raznih stupnjeva,...), zatim poput diferencijalnih jednadžbi, preslikavanja iz prostora u prostor, kombinatorike, euklidskih, afinih i drugih prostora, Fourierovih, Dirichletovih, Gibbsovih, Taylorovih i sličnih spoznaja, svih mogućih funkcija, rotacija i teorema, matematičkih analiza i sl., matematičke logike, sudova, interpolacija, formi, dedukcija i sl., kongruencija, Dirichleta, Reimmana, Eulera, Lagrandea, Fibonaccija, Liouvillea, Hamiltona, Halla, ..., i tko znade koga sve još, ostaje nam elementarna identifikacija podataka u svrhu razumijevanja nekih pojava. Kvantitativne metode inače, kao što vjerojatno znadete služe upravo za to i uključuju: a) statistiku, b) multivarijantne metode, c) teoriju mjerenja i d) primjenu svega toga na računalima.

Jedna od tih pojava koje nas mogu zanimati je svakako npr. rezultat na nekom ispitu. To je, je li, jedna pojava. E, dakle, ta pojava, strogo formulativno gledano, poprima neke vrijednosti a očituje se u vidu nekakvog (moguće i numeričkog) iskaza kojim se određena vrijednost na određenoj mjernoj skali pridružuje jednoznačno određenom objektu nakon konvencionalno uređenih konzistentnih pravila takvog pridruživanja. I dakako, ta pojava ne mora biti jednaka u dvije različite zemljopisne sredine. Pa se normalan čovjek, prirodno je li, npr. zapita postoji li unutar jedne takve pojave nekakva razlika generirana iz nekih razloga u dvije različite sredine. Međutim, kako bi mogao znati postoji li takva razlika, mora je statistički ocijeniti, tj. dobiti na neki način numeričku vrijednost razlike te pojave u dvije različite sredine. I potom, dakako je li, tu vrijednost nekako testirati.

I to je sve za taj ne baš osobito složeni problem. Zainteresiranima i onima koji nešto teže „izlaze na kraj“ s ovakvim laganim matematičko-statističkim problemima, harno stojim na dispoziciji, a ukoliko se radi o ponešto ozbiljnijim zadaćama možemo se dogovoriti i za pristup znatno ozbiljniji od ovako nemuštih nastupa i pokrivenih pod okriljem anonimnosti po forumima.

Imenom i prezimenom: Asst.Prof.Dobromir Bonacin, PhD (http://www.dbonacin.com)

Samo da Vas obavjestim da mi ne "znademo" nego znamo, dragi profesore.
I da Vam kazem da se ovom stranicom ne biste trebali ponositi nego stiditi, jer jedan "voditelj nekoliko grupa tromjesečne informatičke PC škole" te " jedan od rijetkih autoriziranih i ovlaštenih instalatera i distributera računarskih mreža" "projektant računarskih mreža i sustava" "25 godina radnog iskustva, od čega najviše kao informatičar, programer, rukovoditelj centra za automatsku obradu podataka i sistem analitičar poslovnih procesa" te jos kojekakvih titula, ne bi trebao sebi dozvoliti ovakav "pokazatelj" svoje strucnosti.

Nemam nista protiv Vas, cak vas ni ne poznajem niti sam cuo za Vas do sada, ovo je samo "na prvu" iz Vaseg posta, te nije nista zlonamjerno, vise dobronamjerna kritika.

LP