Hvala jos jednom.metastasio wrote:"S obzirom" je po standardu, mada "obzirom" uzima maha i trebalo bi ga u dogledno vrijeme usvojiti kao prihvatljiv oblik.
Za mene se mora pisati "u redu" jer je to tipična prijedloška fraza koja se može i proširiti, npr. "u najboljem redu", iako mislim da Halilovićev pravopis predviđa "uredu" (u značenju "dobro, o.k."), za razliku od "u redu" (npr. "Stoji u redu").
Dakle, ja bih pisao "s obzirom" i "u redu".
Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?
Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?
ne treba ti pravopiscalculator wrote:Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?
Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?
Naši univerzitetski profesori su najnepismeniji ljudi u ovoj državi. Kakvih sam se gluposti na FF-u naslušala, mislim da nigdje neću. Normiraju stvari koje apsolutno niko ne koristi i onda to tako smiješno i nakaradno zvuči. Ala ono pismo koje je dokaz kako postoji bosanski jezik, a ja iz Sarajeva pola onih riječi ne znam šta znači. Ne bih dalje u političku diskusiju, samo navodim primjer kako izmišljaju riječi samo da udalje jezike.KIseljak12 wrote:Govorim onako kako sam naucio u djetinjstvu najvise od majke, pa ostalih ukucana, komsiluka, mahale itd. Dosta dobro sam upoznat sa pravopisom S. Halilovica, te gramatikom Dz. Jahica, ali daleko od toga da ih smatram za neku vodilju u licnom govoru(pisanju). Halilovic je proglasio "findzan" ispravnim, a "fildzan" neispravnim. Znaci bolje da tudjice koristimo u originalu, nego onako kako su se udomacile kod nas, gluposti. To sto se u njegovom selu kaze na jedan nacin, ne mora znaciti da su drugi oblici neispravni. Zbog tih nasilnih izmjena mi se nije svidjeo njegov rad niti ga smatram narocito znacajnim.
Moj dedo je govorio kahva, sahat i polahko, ja ne govorim jer ni moji roditelji nisu. Njegovo "polahko" se rimovalo s ola(h)ko, skroz drugaciji akcenat nego polako. Svi su govorili promaha, pa kazem i ja, nekada i propuh. Nekad kazem opcina, nekad opstina, nekad kruh, nekad hljeb, kako naleti. Kada se formalno izrazavam, usmeno ili pismeno, izrazavam se onako kako ide najbolje u moju korist.
Sto se tice "duplih" tj. udvojenih suglasnika, oni su karakteristicni za slozenice tipa najjaci, posttraumatski i rijeci (pogotovo licna imena) orijentalnog porijekla) npr. hadzdz ili Muhammed.
Takodjer, "ide" velika i mala vecina. Velika se jos zove i apsolutna, a mala je relativna
Hlopta sigurno nije standard, kao sto nisu ni halat i hajvar, niti hlupati, a upoznao sam ljudi koji govore tako.
pa sve se to uci u osnovnoj skoliKvaziExpert wrote:ja ali kako zna ti kadaje naj jace, naj bolje, neznam, ne ću, ....
ipak treba pravopis, mada se moze upitati i rodzo Akif
pod+predsjednik= ?plain vanilla wrote:ne treba ti pravopiscalculator wrote:Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?
Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?
naj+jace-najjace
u mom primjeru je komparacija pridjevaKlitemnestraaa wrote:pod+predsjednik= ?plain vanilla wrote:
ne treba ti pravopis
naj+jace-najjace
if you know what I mean, mislim da ipak treba
javi te, reci te.. i tako slične stvariKvaziExpert wrote:ja ali kako zna ti kadaje naj jace, naj bolje, neznam, ne ću, ....
ipak treba pravopis, mada se moze upitati i rodzo Akif
Pocetak recenniceTim prije što će, ...
nastavak recenicekako nam je kazao portparol Tužilaštva Boris Grubešić
Recenica je napisana karikaturalnim stilom.Tim prije što će, kako nam je kazao portparol Tužilaštva Boris Grubešić, ova institucija nastaviti s ispitivanjima zvaničnika državne i entitetskih agencija za statistiku, nakon što su već saslušali prve ljude ovih ustanova Velimira Jukića, Emira Kremića i Radmilu Čičković.
Pišem ja! Od malih nogA ...Velkoski wrote:
ja ne znam nikoga piše doLJe, a sarajevski mediji obično pišu prokroatski
Imam prijateljicu koja umjesto 'drama' govori 'draHma', mrtva ozbiljna. Mislim da sam nekoliko puta pomenula ovaj primjer na forumu, jer mi je nevjerovatno šta ideologizacija jezika radi ljudskoj glavi.KIseljak12 wrote:Govorim onako kako sam naucio u djetinjstvu najvise od majke, pa ostalih ukucana, komsiluka, mahale itd. Dosta dobro sam upoznat sa pravopisom S. Halilovica, te gramatikom Dz. Jahica, ali daleko od toga da ih smatram za neku vodilju u licnom govoru(pisanju). Halilovic je proglasio "findzan" ispravnim, a "fildzan" neispravnim. Znaci bolje da tudjice koristimo u originalu, nego onako kako su se udomacile kod nas, gluposti. To sto se u njegovom selu kaze na jedan nacin, ne mora znaciti da su drugi oblici neispravni. Zbog tih nasilnih izmjena mi se nije svidjeo njegov rad niti ga smatram narocito znacajnim.
Moj dedo je govorio kahva, sahat i polahko, ja ne govorim jer ni moji roditelji nisu. Njegovo "polahko" se rimovalo s ola(h)ko, skroz drugaciji akcenat nego polako. Svi su govorili promaha, pa kazem i ja, nekada i propuh. Nekad kazem opcina, nekad opstina, nekad kruh, nekad hljeb, kako naleti. Kada se formalno izrazavam, usmeno ili pismeno, izrazavam se onako kako ide najbolje u moju korist.
Sto se tice "duplih" tj. udvojenih suglasnika, oni su karakteristicni za slozenice tipa najjaci, posttraumatski i rijeci (pogotovo licna imena) orijentalnog porijekla) npr. hadzdz ili Muhammed.
Takodjer, "ide" velika i mala vecina. Velika se jos zove i apsolutna, a mala je relativna
Hlopta sigurno nije standard, kao sto nisu ni halat i hajvar, niti hlupati, a upoznao sam ljudi koji govore tako.
Najsmješnije je to što su i drama i drahma grčke riječi i što im je valuta zaista "dramatična" ... mogla bi se ludo dobra priča o tome napisati. 
bio sam ubijedjen da je i velika vecina nebosnjaka u Sarajevu prije rata govorila mahmuran. Mislim mahmuran mi je bas ono sarajevski bez obzira na naciju.Nisam provalio da li su to Srbi sa Pala pa se boje "hordi ustaških plaćenika i Alijinih fanatika" jer će im jebati kevu ako izostave HGrean wrote:Nego sta kazete o onom ibrecenju one snase iz Lukavice jer joj kolege na poslu govore da su mahmurni dok ne dodju na Pale a po njenoj prici valjda tamo mijenjaju u "mamurni".
Ja sam ostao malo
Misliš kako je glasilo to što sam pročitala i čula?calculator wrote:Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?
Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?
A sta sam ja to napisala, a da nije po pravopisu bos. jezika?calculator wrote:Ne mislim tako, al' svjedno, tema svakako odlazi u drugom smjeru.
Standardizacija jezika koji su u upotrebi u BiH ne postoji, tako da ne postoji pravni osnov i pravopis, ne samo bosanskog, već i "hrvatskog" i "srpskog" jezika, niti bilo kojeg drugog. "Vanilla" unosi pravopis, ali to je pravopis srpskohrvatskog jezika.
Navedene rijeci sa "h" u sebi jednostavno ne zvuce tako meHko bez tog glasa, kao da im ono da dusu i poblize opisuje njihovo znacenje. "H" u "hlopta" je apsolutna glupost, kao i u ostalim rijecima gdje nikad nije postojalo.metastasio wrote:Oblik "*hlopta" nije preporučen ni u jednom priručniku bosanskoga jezika. Manje-više izmišljotina kojom se ismijava frekventnija upotreba fonema /h/ u bosanskome jeziku. Ne isključujem, doduše, da u dijektima i supstandardu postoje ljudi koji govore "hlopta".
Što se tiče drugih oblika, oni su oduvijek prisutni u bosanskome jeziku, samo za vrijeme standardizacije srpskohrvatskog/hrvatskosrpskoga jezika nisu bili preporučeni u standardu, već su vrijedili za regionalizme ili arhaizme. Zbog toga su se oblici poput "lahko, mehko, mahmuran, aždaha, vihoriti" mogli naći u govornom jeziku ili dijalektima, ali ne u standardu pa su polahko počeli zastarijevati. Danas su i ti oblici standradni, držim s pravom. Ne zbog stvaranja "vještačkih" razlika u odnosu na srpski ili hrvatski standard, već zbog činjenice da oblicima koji su ukorijenjeni u govoru treba dati šansu da se etabliraju i u standardu. Naravno, uz oblike "lako, meko, mamuran" itd. Na drugu stranu ne treba smetnuti s uma da (uglavnom) Bošnjaci u svojim govorima na vrhuncu sh/hs standardizacije uglavnom nisu govorili "duvan, duvati, jendek, proja" itd. Dakle, neka fonema /h/ tamo gdje je uvijek bio i gdje ga ima u svim ostalim slavenskim jezicima.
Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.
Onda treba standardizovati i htjeo, bijo, ce mo, neznam i sl.metastasio wrote:
Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.
Da, mnogi povezuju "h" s turskim ili arapskim (laici), ali ono je u biti iz ruskog, ako se ne varam došlo. U ruskom je legko, ali se izgovara "g" kao "h", što nema objašnjenje u ruskoj gramatici kako je do toga došlo. I u češkom je ista stvar, ima "h" u tim riječima. Dakle, čisti slavenizam (ako postoji ta riječ uopće).metastasio wrote:Oblik "*hlopta" nije preporučen ni u jednom priručniku bosanskoga jezika. Manje-više izmišljotina kojom se ismijava frekventnija upotreba fonema /h/ u bosanskome jeziku. Ne isključujem, doduše, da u dijektima i supstandardu postoje ljudi koji govore "hlopta".
Što se tiče drugih oblika, oni su oduvijek prisutni u bosanskome jeziku, samo za vrijeme standardizacije srpskohrvatskog/hrvatskosrpskoga jezika nisu bili preporučeni u standardu, već su vrijedili za regionalizme ili arhaizme. Zbog toga su se oblici poput "lahko, mehko, mahmuran, aždaha, vihoriti" mogli naći u govornom jeziku ili dijalektima, ali ne u standardu pa su polahko počeli zastarijevati. Danas su i ti oblici standradni, držim s pravom. Ne zbog stvaranja "vještačkih" razlika u odnosu na srpski ili hrvatski standard, već zbog činjenice da oblicima koji su ukorijenjeni u govoru treba dati šansu da se etabliraju i u standardu. Naravno, uz oblike "lako, meko, mamuran" itd. Na drugu stranu ne treba smetnuti s uma da (uglavnom) Bošnjaci u svojim govorima na vrhuncu sh/hs standardizacije uglavnom nisu govorili "duvan, duvati, jendek, proja" itd. Dakle, neka fonema /h/ tamo gdje je uvijek bio i gdje ga ima u svim ostalim slavenskim jezicima.
Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.
Bijo, ce mo i neznam, su stvar pravopisa, a ne gramatike. Pravopis treba dovesti u red, definitivno, mi imamo toliko pravopisa i oni to toliko mijenjaju da ja više ne znam kojem da vjerujem. Kako god napišem, neki to pobija, neki dozvoljava, ali imaju neka opća pravila oko kojih se svi slažu, kao što je bio, ćemo, ne znam. Želila i volila je više hercegovački. Ovde i nedelja je više opet na teritoriji RS-a, mada i ja u Sa to koristim zbog jezičke ekonomije i da ne lomim jezik oko "j".plain vanilla wrote:Onda treba standardizovati i htjeo, bijo, ce mo, neznam i sl.metastasio wrote:
Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.
