Natpisi sa stećaka

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

Post Reply
majstorina
Posts: 219
Joined: 26/01/2010 15:27

#326 Re: Natpisi sa stećaka

Post by majstorina »

kaboom wrote:Изгледа да је Ненад Тановић прешао на "next level", баталио је перо и прихватио се шпице и маце :-D

Image

ево га натпис, као што рече бирвактиле један други пјесник, још старији и љепши него ини натписи ... можемо дакле да наставимо, као што рече покретач теме, "da se svi zajedno divimo mudrosti naših predaka" ...
Još na Vukovoj ćirilici.Jeli moguće da nisu imali čovjeka koji poznaje bosansku verziju ćirilice.
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#327 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

Još na Vukovoj ćirilici.Jeli moguće da nisu imali čovjeka koji poznaje bosansku verziju ćirilice.
S obzirom da je to maslo jedne sarajevske inačnice ruske organizacije "Naši", koja vješto krije svoja nacionalističko-neopaganska vjerovanja, nije ni tako loše ispalo.
ponizni
Posts: 39
Joined: 07/09/2010 16:20

#328 Re: Natpisi sa stećaka

Post by ponizni »

[quote="Pietje_Bel"][b]Sve su straze, sve su straze Djenerala Draze,
A patrole a patrole Nikolic Nikole[/b]
Nije Nikolić ,nego Kalbeić Nikole koji je izdao dražu
To pise na jednom stecku kojeg sam ja vidijeo...[/quote]
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#329 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

[quote="kaboom"]У православном манастиру Тврдош, поред Требиња, налази се више средњовјеконих надгробних споменика (стећака). Међу њима се налази стећак са натписом, који у транскрипцији гласи:


" В лето 1595 м[е]с[е]ца февр[ара] 19 памћт Иовану Владкову от Гацка Срђевић "


Image
Kako razabirem i datum teksta je bio transkribiran pa bi bilo dobro postaviti i original.
U tom slučaju mogao bi se konstatovati indikt do +- 15 godina koji nedostaje u transkripciji pa datum može govoriti samo o opsegu datuma, ukoliko se ne radi o falisfikatu. Što se mene tiče interesantno je da natpis naglašava da je u čovjek iz Gacka sahranjen u Trebinju u pravoslavnom manastiru. Radi toga je valjda citiram "19 februara 1595" u Trebinju bilo ljeto ! ! ?. U Sarajevu bi po toj crkvenoj logici onda u Februaru godine 1984 bila održana ljetna Olimpijada. Ako je i od pravoslavaca previše je bre.

A sad ozbiljno, nauci nije poznat ni jedan stećak sa direktno navedenom godinom smrti iz perioda ekspanzije stećaka u Bosni, nego su se godine smrti navodile inače rijetko i okvirno i pri tom vezivale za poznate događaje ili vladare.
Jer, šta bi značile godine smrti na vjećnoj kući onom ko se je preselio u vječnost ?
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#330 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

"19 februara 1595" u Trebinju bilo ljeto ! ! ?
Nikada nisi čuo da se za nekog kaže "20 mu je ljeta", ili za izraz "ljeta Gospodnjeg tog i tog, dogodilo se to i to". Dakle "ljeto" jeste sinonim za "godinu" i to je uobičajena pravoslavna crkvena terminologija. Dakle nije bilo ljeta u februaru u Trebinju 1595, a ni pravoslavne zavjere iz tvoje glave genije.
majstorina
Posts: 219
Joined: 26/01/2010 15:27

#331 Re: Natpisi sa stećaka

Post by majstorina »

sunce i mjesec wrote:
kaboom wrote:У православном манастиру Тврдош, поред Требиња, налази се више средњовјеконих надгробних споменика (стећака). Међу њима се налази стећак са натписом, који у транскрипцији гласи:


" В лето 1595 м[е]с[е]ца февр[ара] 19 памћт Иовану Владкову от Гацка Срђевић "


Image
Kako razabirem i datum teksta je bio transkribiran pa bi bilo dobro postaviti i original.
U tom slučaju mogao bi se konstatovati indikt do +- 15 godina koji nedostaje u transkripciji pa datum može govoriti samo o opsegu datuma, ukoliko se ne radi o falisfikatu. Što se mene tiče interesantno je da natpis naglašava da je u čovjek iz Gacka sahranjen u Trebinju u pravoslavnom manastiru. Radi toga je valjda citiram "19 februara 1595" u Trebinju bilo ljeto ! ! ?. U Sarajevu bi po toj crkvenoj logici onda u Februaru godine 1984 bila održana ljetna Olimpijada. Ako je i od pravoslavaca previše je bre.

A sad ozbiljno, nauci nije poznat ni jedan stećak sa direktno navedenom godinom smrti iz perioda ekspanzije stećaka u Bosni, nego su se godine smrti navodile inače rijetko i okvirno i pri tom vezivale za poznate događaje ili vladare.
Jer, šta bi značile godine smrti na vjećnoj kući onom ko se je preselio u vječnost ?
Možeš ti to bolje.Otkrit ću ti tajnu.Moj pradjed bješe vrstan kamenorezac i dijak.Negdje krajem prošlog vijeka posjeti ga delegacija srpskih popova,geografa,istoričara sve listom fašista i velikosrba koje je vodio neki Petranović a svi jako bijahu zadojeni mitologijom, Narčetanijem i memorandumom SANU i dobre mu pare dadoše za izvjesni istorijski inžinjerig.
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#332 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

majstorina wrote:
sunce i mjesec wrote:
kaboom wrote:У православном манастиру Тврдош, поред Требиња, налази се више средњовјеконих надгробних споменика (стећака). Међу њима се налази стећак са натписом, који у транскрипцији гласи:


" В лето 1595 м[е]с[е]ца февр[ара] 19 памћт Иовану Владкову от Гацка Срђевић "


Image
Kako razabirem i datum teksta je bio transkribiran pa bi bilo dobro postaviti i original.
U tom slučaju mogao bi se konstatovati indikt do +- 15 godina koji nedostaje u transkripciji pa datum može govoriti samo o opsegu datuma, ukoliko se ne radi o falisfikatu. Što se mene tiče interesantno je da natpis naglašava da je u čovjek iz Gacka sahranjen u Trebinju u pravoslavnom manastiru. Radi toga je valjda citiram "19 februara 1595" u Trebinju bilo ljeto ! ! ?. U Sarajevu bi po toj crkvenoj logici onda u Februaru godine 1984 bila održana ljetna Olimpijada. Ako je i od pravoslavaca previše je bre.

A sad ozbiljno, nauci nije poznat ni jedan stećak sa direktno navedenom godinom smrti iz perioda ekspanzije stećaka u Bosni, nego su se godine smrti navodile inače rijetko i okvirno i pri tom vezivale za poznate događaje ili vladare.
Jer, šta bi značile godine smrti na vjećnoj kući onom ko se je preselio u vječnost ?
Možeš ti to bolje.Otkrit ću ti tajnu.Moj pradjed bješe vrstan kamenorezac i dijak.Negdje krajem prošlog vijeka posjeti ga delegacija srpskih popova,geografa,istoričara sve listom fašista i velikosrba koje je vodio neki Petranović a svi jako bijahu zadojeni mitologijom, Narčetanijem i memorandumom SANU i dobre mu pare dadoše za izvjesni istorijski inžinjerig.
Pa sad ne znam je li to istina ili nije što kažeš, ali kamenorezački zanat je nekad u Bosni a bogami i Hercegovini bio umjetnost, jer evropski predrenesansni umjetnici nisu znali ni da se potpišu pod svoje uratke. Elem, padom Carigrada 1453 sjati se u zapadnu evropu more grčkih i inih umjetnika, pa se evropski nazovi umjetnici tek otad stadoše potpisivati da se po nečemu razlikuju od molera i sličnih. Ovo nisam ja izmislio niti primijetio nego izvjesni dr. Ćiro Truhelka, direktor Zemaljskog muzeja. A dotle je na našim stećcima već bilo potpisano more kamenorezaca.
Bar oko toga nema i ne može biti spora.
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#333 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

Energični leptir wrote:
"19 februara 1595" u Trebinju bilo ljeto ! ! ?
Nikada nisi čuo da se za nekog kaže "20 mu je ljeta", ili za izraz "ljeta Gospodnjeg tog i tog, dogodilo se to i to". Dakle "ljeto" jeste sinonim za "godinu" i to je uobičajena pravoslavna crkvena terminologija. Dakle nije bilo ljeta u februaru u Trebinju 1595, a ni pravoslavne zavjere iz tvoje glave genije.

Bogami moram priznati da sam čuo izraz ljeta Gospodnjeg tog i tog. Ali valjda je i pisac natpisa na stećku to čuo pa je trebao napisati u ljeto Gospodnje 1595, što očigledno nije uradio. A nije uradio samo u slučaju ako je ispod stećka sahranjen sam Sotona lično Imagepa je autor natpisa ,da ne bi svojom rabotom izgubio pričest i vjeru pravoslavnu, naravno izostavio onaj pridjev Gospodnje iz natpisa. Nakon toga moguća su sva tumačenja natpisa pa i ona karikirana ili vulgarna. Jednostavno, zar ne?. A da je ispod stećka sahranjen kršten pravoslavni valjda bi na stećku pisalo u ime oca i sina i duha svetog , Amen.
Image

Uostalom, Srbi su krivotvorili čitave crkve, pa što ne bi i stećke? Bez šale, jedan rad Srpske akademije nauka i umjetnosti iz arheologije godine 2008 proglašava jednu crku u BiH pravoslavnom, iako je i budali jasno da je riječ o starijem objektu koji nema pravoslavne atribute. Ali kad silovanje istine pređe u naviku onda je teško prestati sa tim. Zar ne?
Mene je u tom smislu najviše oduševio jedan nmedavni prilog BN televizije, gdje jedan "ekspert" ustanovljava da su Srbi stigli u Grahovo dvije hiljada godina pne i to kao već tada veoma, veoma organizovani. Jesu li i tada bili kršteni? (opaska sunca i mjeseca).
Elem, kao dokaz ekspert navodi da su isti dolinom Save prošli kroz mjesto Srbac koji je tako krunski dokaz za njegove historijske vizije. Moj bijedni kontra dokaz se sastoji samo od jedne jedine razglednice Srpca iz godine 1911 gdje piše pozdrav iz bosanskog Svinjara.

Da ne bi vrisnuli pravovjerni što koristim neprijateljske izvore citiraću srpskog kralja koji dekretom iz godine čini mi se 1933 proglasi bosankog Svinjara Srpcem, jer mu je ime ružno. A je li ružno ono Bosanski ili Svinjar ne znam, može biti obadvoje. Stare austrogarske kurve na sve us spremne, pa čak prevariti i samog srpskog kralja, pa ja potražih na mapi starostavnoj (iz godine 1553) to mjesto da umirim savjest. I kako se je zvalo onda?
Ni Bosanski Svinjar a ni Srbac. Jer taj je kraj kao što znamo, tek kasnije pripao Bosni pa se nije ni mogao zvati Bosanski. A Srbiji nije nikad pripadao pa nije nikad ni mogao (do 1933) biti Srbac jer u to doba Srbi nisu išli na privremeni rad.
Pa kako se onda zvao pobogu, kako?
Jednostavno , Svinjar. Austrougarske topografske kurve su mu samo dodale pridjev Bosanski jer je to znak da se nalazio na bosanskoj teritoriji. A Turci koji toliko mrze svinje? Nisu za 500 godina nikad promijenile ime Svinjar u neko lijepo Tursko ime.

Pa vi sad zaključite, KO NA BALKANU NAJVIŠE MRZI. A ko mrzi taj i laže, a ko laže mora znati onu narodnu da su u laži kratke noge.
User avatar
nellington
Posts: 10761
Joined: 11/03/2008 13:32
Location: navedeno lice se udaljilo u nepoznatom pravcu.

#334 Re: Natpisi sa stećaka

Post by nellington »

Ako su stari Slaveni koristili l-jat-to kao riječ za godinu - što je Slovencima ostalo i sad - kako od toga pravimo nauku? Interesantno bi bilo da se pogleda npr u datiranim poveljama je li se one datiraju sa l-jat-to ili god?
majstorina
Posts: 219
Joined: 26/01/2010 15:27

#335 Re: Natpisi sa stećaka

Post by majstorina »

sunce i mjesec wrote:
Energični leptir wrote:
"19 februara 1595" u Trebinju bilo ljeto ! ! ?
Nikada nisi čuo da se za nekog kaže "20 mu je ljeta", ili za izraz "ljeta Gospodnjeg tog i tog, dogodilo se to i to". Dakle "ljeto" jeste sinonim za "godinu" i to je uobičajena pravoslavna crkvena terminologija. Dakle nije bilo ljeta u februaru u Trebinju 1595, a ni pravoslavne zavjere iz tvoje glave genije.

Bogami moram priznati da sam čuo izraz ljeta Gospodnjeg tog i tog. Ali valjda je i pisac natpisa na stećku to čuo pa je trebao napisati u ljeto Gospodnje 1595, što očigledno nije uradio. A nije uradio samo u slučaju ako je ispod stećka sahranjen sam Sotona lično Imagepa je autor natpisa ,da ne bi svojom rabotom izgubio pričest i vjeru pravoslavnu, naravno izostavio onaj pridjev Gospodnje iz natpisa. Nakon toga moguća su sva tumačenja natpisa pa i ona karikirana ili vulgarna. Jednostavno, zar ne?. A da je ispod stećka sahranjen kršten pravoslavni valjda bi na stećku pisalo u ime oca i sina i duha svetog , Amen.
Image

Uostalom, Srbi su krivotvorili čitave crkve, pa što ne bi i stećke? Bez šale, jedan rad Srpske akademije nauka i umjetnosti iz arheologije godine 2008 proglašava jednu crku u BiH pravoslavnom, iako je i budali jasno da je riječ o starijem objektu koji nema pravoslavne atribute. Ali kad silovanje istine pređe u naviku onda je teško prestati sa tim. Zar ne?
Mene je u tom smislu najviše oduševio jedan nmedavni prilog BN televizije, gdje jedan "ekspert" ustanovljava da su Srbi stigli u Grahovo dvije hiljada godina pne i to kao već tada veoma, veoma organizovani. Jesu li i tada bili kršteni? (opaska sunca i mjeseca).
Elem, kao dokaz ekspert navodi da su isti dolinom Save prošli kroz mjesto Srbac koji je tako krunski dokaz za njegove historijske vizije. Moj bijedni kontra dokaz se sastoji samo od jedne jedine razglednice Srpca iz godine 1911 gdje piše pozdrav iz bosanskog Svinjara.

Da ne bi vrisnuli pravovjerni što koristim neprijateljske izvore citiraću srpskog kralja koji dekretom iz godine čini mi se 1933 proglasi bosankog Svinjara Srpcem, jer mu je ime ružno. A je li ružno ono Bosanski ili Svinjar ne znam, može biti obadvoje. Stare austrogarske kurve na sve us spremne, pa čak prevariti i samog srpskog kralja, pa ja potražih na mapi starostavnoj (iz godine 1553) to mjesto da umirim savjest. I kako se je zvalo onda?
Ni Bosanski Svinjar a ni Srbac. Jer taj je kraj kao što znamo, tek kasnije pripao Bosni pa se nije ni mogao zvati Bosanski. A Srbiji nije nikad pripadao pa nije nikad ni mogao (do 1933) biti Srbac jer u to doba Srbi nisu išli na privremeni rad.
Pa kako se onda zvao pobogu, kako?
Jednostavno , Svinjar. Austrougarske topografske kurve su mu samo dodale pridjev Bosanski jer je to znak da se nalazio na bosanskoj teritoriji. A Turci koji toliko mrze svinje? Nisu za 500 godina nikad promijenile ime Svinjar u neko lijepo Tursko ime.

Pa vi sad zaključite, KO NA BALKANU NAJVIŠE MRZI. A ko mrzi taj i laže, a ko laže mora znati onu narodnu da su u laži kratke noge.
Kakav sad Srbac?Kakve to veze ima sa stećkom iz Trebinja?Fazon je što ti želiš da isprovociraš sukob oko problema koji uopšte ne postoji.Ko ti je rekao da na stećcima nema navedenih godina,evo ja na prvu pored tog znam za još tri.Svojim očima ih gledao.Zašto nisi pogledao mapu prije 1463 pa da vidiš kako se Sarajevo zvalo.Ma imena mjesta se mjenjaju i to ne od 1911.
A jasno je ko dan da ti o pravoslavnim pogrebnim običajima nemaš pojma.Molitvu"U ime oca i sina"nećeš naći ni na savremenim pravoslavnim spomenicima.Neko ti je napumpao glavu fašističkim floskulama o Srbima kao došljacima i ko pijan plota ti i mnogi drugi nedozreli adolescenti trubite o nekom novobošnjačkom ekskluzivnom pravu na stećke.Da išta znaš o stećcima izuzev nekih fensi naprdivanja jasno bi ti bilo da većina tih spomenika u istočnom djelu Hercegovine ima nesumnjivo pravoslavni karakter i da se nigdje tako dobro ne može vidjeti veza između davnašnjih pokojnika i savremenih Srba i Bošnjaka.
Jesi li ikad uopšte vidio stećak(posjeta Zemaljskom muzeju sa drugaricom učiteljicom se ne računa)?
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#336 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

ogami moram priznati da sam čuo izraz ljeta Gospodnjeg tog i tog.
"Ljeto" i bez onog "Gospodnje" je sinonim za godinu. Uzalud sad što svoju provalu oko "ljeta u februaru" pokušavaš amortizirati citiranjem budalesanja srpskih mitomana od kojih nisi ni za zeru drukčiji. Sve vam je isto: od nacionaliziranja prednacionalnih identiteta, pretvaranjem svega, od grobova do grbova u simbole imaginarnih (nacionalnih) zajednica. Dok će neka Srbenda steaćk progašavati međašem "srpskih zemalja", dotle će ga Bošnjo iz škole Envera Imamovića ili Ibrahima Pašića proglasiti, haman prelaznim oblikom prema nišanu. Čak su vam sintagme velikosrpske i novobošnjačke iste, svi kao puni dobrote i tolerancije, a ne zna se ko je gori u trpljenju sopstvenih nacionalističkih satrapa i usmjeravanju frustracija na "druge". Osunčaj se ti u februaru, haman pod suncem, haman pod mjesečinom (po kojom Mujo kuje konja :D =
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#337 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

Kakvo sad provociranje. Ako neko ima relevantne dokaze neka ih podastre kao ja, da se mogu opovrgnuti ili potvrditi od učesnika foruma uz dužno međusobno uvažavanje. A Srbac je pokazan samo kao primjer sistematske transformacije nečega nacionalno neodređenog kao što su stećci (ili Svinjar) u nešto nacionalno atribuirano, vjerovatno ne bez određenog cilja. Ako nešto nije istina ili tačno u vezi Srpca ja će povući tvrdnju koja se odnosi na to. Sarajevo je kao što znaš ime turskog porijekla, pa to samo potvrđuje da je bilo promjena imena naselja onima koji nisu bili otomanski saveznici i vazali , a nije onima koji jesu (kao npr. junak Marko Kraljević koji bi trebao valjda kao saveznik nositi i tursko ime). Što se tiće molitve u ime oca i sina ... ima je na nekim stećcima a što je nema na modernim pravoslavnim grobovima (ali ima krst kojeg opet uglavnom nema na stećcima) može biti i dokaz da pravoslavlje nema nikakve veze sa stećcima. Toliko o tvojoj tvrdnji ko je sa učiteljicom bio u muzeju. Ako imaš još tri datuma sa stećaka a ti ih lijepo postavi da ih svi vide i potvrde.

Ako se mi ne poštujemo, dosad su se bar groblja poštivala, pa i u ratovima. Zašto onda nasilje nad stećcima?
Odkud se sad odjednom pojavi besmislena tvrdnja da Bošnjaci prisvajaju stećke, kad niko normalan ne može poreći tvrdnju da su svi relevatni stećci nastali prije dolaska islama na ove prostore.Da nije u pitanju možda daj da ih mi prisvojimo, da ih oni drugi ne bi prisvojili? Osim toga bošnjacima su se tada u ono vrijeme zvali katolicipa se tako i danas mnogi prezivaju. Ostaje još svega nekoliko mogućnosti za ono što te interesuje, mada to također ne spada u temu natpisa na stećcima.
Prva je da su ispod onih stećaka gdje piše u ime oca i sina ... sahranjeni katolici (kojih je nesumnjivo onda bilo), a što je također sasvim nevjerovatno jer bi sveti otac Papa teško tako što blagosiljao. A katoličanstvo bez Pape ne ide nikako.

Jedinu preostalu mogućnost neću navesti a vi znate koja je i jasno je nagovještena iz mojih argumenata koji naravno mogu biti demantovani drugim argumentima na ovom forumu. Protiv argumenata i dokaza naravno nemam ništa protiv, ali ako od 70 000 stećaka i nađeš svega tri sa godinom smrti pokojnika , onda tu očigledno nešto nije u redu sa obilježavanjem tog datuma, a što jeste i bio cilj mog prigovora.

Image Image
majstorina
Posts: 219
Joined: 26/01/2010 15:27

#338 Re: Natpisi sa stećaka

Post by majstorina »

Što se tiće molitve u ime oca i sina ... ima je na nekim stećcima a što je nema na modernim pravoslavnim grobovima (ali ima krst kojeg opet uglavnom nema na stećcima) može biti i dokaz da pravoslavlje nema nikakve veze sa stećcima.
Opet slaba obavještenost.Pored stećaka u obliku krsta,mnogo je i drugih oblika na kojima vidimo simbol krsta,Posle rozete krst je najčešći simbol kojim se stećci ukrašavaju.Bože sačuvaj da ja tvrdim da to znači da su svi stećci pravoslavnog karaktera,ali neki jesu.
Ako imaš još tri datuma sa stećaka a ti ih lijepo postavi da ih svi vide i potvrde.
Ja sam tri vidio.Na Ošanićima kod stoca pred ulazom u crkvu stoji stećak Radosava Hrabrena.Na njem isklesan mali čovjek.U podignutoj desnoj ruci drži luk i strijelu a na natpisu stoji da je umro 1505.Odmah iza oltara iste crkve nalazi se ploča,dobro zarasla u kupinu i na njoj piše da je ispod monahinja Marta umrla 1572 godine.Treći sam ja otkrio,ali ne bih o tome jer još nije objavljen i prezentovan.Čim bude obećavam ti da ću ti javit.Mogu ti reći samo,da se nalazi na krstači , da je sa početka 16 vijeka , da je ovo otkriće doprinos istorijskoj nauci i da predstavlja značajan prilog izučavanju poimeničnog popisaiz1477 godine

Odkud se sad odjednom pojavi besmislena tvrdnja da Bošnjaci prisvajaju stećke, kad niko normalan ne može poreći tvrdnju da su svi relevatni stećci nastali prije dolaska islama na ove prostore
Jeli ovo znači da su Bošnjaci došli sa Turcima?Brzo se izvini!!
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#339 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

majstorina wrote:
Što se tiće molitve u ime oca i sina ... ima je na nekim stećcima a što je nema na modernim pravoslavnim grobovima (ali ima krst kojeg opet uglavnom nema na stećcima) može biti i dokaz da pravoslavlje nema nikakve veze sa stećcima.
Opet slaba obavještenost.Pored stećaka u obliku krsta,mnogo je i drugih oblika na kojima vidimo simbol krsta,Posle rozete krst je najčešći simbol kojim se stećci ukrašavaju.Bože sačuvaj da ja tvrdim da to znači da su svi stećci pravoslavnog karaktera,ali neki jesu.
Ako imaš još tri datuma sa stećaka a ti ih lijepo postavi da ih svi vide i potvrde.
Ja sam tri vidio.Na Ošanićima kod stoca pred ulazom u crkvu stoji stećak Radosava Hrabrena.Na njem isklesan mali čovjek.U podignutoj desnoj ruci drži luk i strijelu a na natpisu stoji da je umro 1505.Odmah iza oltara iste crkve nalazi se ploča,dobro zarasla u kupinu i na njoj piše da je ispod monahinja Marta umrla 1572 godine.Treći sam ja otkrio,ali ne bih o tome jer još nije objavljen i prezentovan.Čim bude obećavam ti da ću ti javit.Mogu ti reći samo,da se nalazi na krstači , da je sa početka 16 vijeka , da je ovo otkriće doprinos istorijskoj nauci i da predstavlja značajan prilog izučavanju poimeničnog popisaiz1477 godine

Odkud se sad odjednom pojavi besmislena tvrdnja da Bošnjaci prisvajaju stećke, kad niko normalan ne može poreći tvrdnju da su svi relevatni stećci nastali prije dolaska islama na ove prostore
Jeli ovo znači da su Bošnjaci došli sa Turcima?Brzo se izvini!!
Nemam ništa protiv monahinje, slobodno objavi. A ono 1505 sa stećka u Ošanićima ćeš objaviti malo sutra.
Image
Tačno je da je crkva u Ošanićima pravoslavna, može bit da je zidana oko 1505, a stećak nije Radoslava Hrabrena jer se kako i sam tvrdiš nalazi na ulazu pred vratima crkve pa ga moraš zgaziti i oblatiti da uđeš u crkvu. Problem je sa rukom u kojoj drži luk jer je ako me sjećanje ne vara u lijevoj ruci. I nema nikakvog natpisa a pogotovo ne godine. E što se ti pobrka i obruka u Ošanićima. Stećak očigledno pripada nekom ko nije pravoslavan.
A da se stećci nalaze uz ili ispod raznih crkava i džamija nije sporno, samo to nema veze sa temom.
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#340 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

jer se kako i sam tvrdiš nalazi na ulazu pred vratima crkve pa ga moraš zgaziti i oblatiti da uđeš u crkvu.
Sunce moje, grdno se brukaš. Hajde konsultiraj malo ozbiljniju literaturu prije nego što se vratiš da pametuješ o stvarima o kojima veze nemaš- :D
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#341 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

Energični leptir wrote:
jer se kako i sam tvrdiš nalazi na ulazu pred vratima crkve pa ga moraš zgaziti i oblatiti da uđeš u crkvu.
Sunce moje, grdno se brukaš. Hajde konsultiraj malo ozbiljniju literaturu prije nego što se vratiš da pametuješ o stvarima o kojima veze nemaš- :D
Na koju ozbiljnu literaturu energično misliš leptir efendijo? Jel' onu koja nakon ozbiljnih filoloških analiza konstatuje da su natpisi na stećcima ispisani srpskohrvatskim jezikom? Od takve literature su mi miliji i draži samo stripovi Mirko i Slavko.Image Što je više kleveta i laži njih su mi dvojica nekako sve miliji i draži.

Ja nedostojni umjesto toga predlažem samo jedan natpis sa stećka: "Moliju vas ne popirajte me nogami. Jere bio sam što ste, bićete što sam."
U dostupnoj ozbiljnoj literuri nisam nažalost nigdje pronašao da nečiji pravoslavni grob na dovratku ispred crkve služi za skidanje blata sa opanaka prije ulaska u crkvu. Dakle, u svakom slučaju, funkcionalna upotreba stećka kao otirača za noge nije bila predviđena niti dozvoljena od njihovih autora i zakonitih vlasnika. I to je tako sa izvjesnim odstupanjima poštivano u ovoj nesretnoj zemlji stotinama godina nakon toga. A ona je možda baš toliko nesretna i prokleta (Ivo Andrić) upravo radi popiranja nečijih grobova nogama. Jer, preminuli iz gornjeg primjera uljudno moli da se to ne radi i upozorava: Bićete što sam. Odnosno: Kako bi sa mnom, tako i s vami. Sjetimo se samo (nikom ne ponovilo se) seobe srpskih grobova iz Sarajeva krajem zadnjeg rata. Pametnom bi ovo bilo sasvim dovoljno.
Last edited by sunce i mjesec on 21/09/2010 13:17, edited 10 times in total.
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#342 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

kaboom wrote:Занимљиво је погледати гдје се налазе некрополе стећака на којима има натписа. Највећа концентрација је у данашњој источној Херцеговини:

Image

такође се може видјети нешто већа концентрација стећака са натписима у подрињу и на Мајевици. Занимљиво понајмање их има у данашњој централној Босни ...

(извор: Ш. Бешлагић, Стећци - култура и умјетност)
Занимљиво понајмање их има у данашњој централној Босни ...
Auuuu Radosave: A u prestonici naše čirilične pismenosti Banja Luci nema ni jednog natpisa ? Ovo je nizak udarac pravoslavlju, pa tu mapu treba neizostavno dopuniti. Doduše, i knjaz Mijajlo Obrenović je bio nepismen, pa što ne bi bili i bosanski knjazovi. Eh, al' pošto ja navodno volim da slažem i izbjegavam ozbiljnu naučnu literaturu i autoritete na sve moguće načine evo natpisa sa stećka iz Malog Mošunja kod jednog grada iz današnje centralne Bosne a koji se znakovito zove Vitez , u originalnom prevodu dr. Ćire Truhelke:
"Va ime Boga Dobroga , ase zida Mihal svome gospodinu knezu Vuku. " Čista poezija, bez suvišnog slova.

Uporedi sa: Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni? - Jevanđelje po Marku
Stećak se nalazi u blizini brda za indikativnim imenom Kalvarija. Bez asocijacija, ali knez i vitez bi se trebali rimovati, a tu dobitnu kombinaciju nikako ne nalazim u srpskim narodnim pesmama. Ako nekog zaista volim da citiram to je pomenuti gospodin Truhelka, koji nakon što viđaše cijelu Evropu i njenu kulturu ( jer onda nije podpadao pod Šengenska ograničenja), reče za nas srednjovjekovne Bosance:
"Oni nisu znali da lijepo pišu, ali jesu lijepo mislili,pa se kod transkripcije natpisa sa stećaka vodite ovim principom."
Last edited by sunce i mjesec on 21/09/2010 14:25, edited 21 times in total.
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#343 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

Image
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#344 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

Na koju ozbiljnu literaturu misliš leptir efendijo? Jel' onu koja nakon ozbiljnih filoloških analiza konstatuje da su natpisi na stećcima ispisani srpskohrvatskim jezikom? Od takve literature su mi miliji i draži samo stripovi Mirko i Slavko.Image Što je više kleveta i laži njih su mi dvojica nekako sve miliji i draži.
Srpskohrvatski, bosanski, hrvatski, srpski, crnogorski jedan te isti jezik normiran pod različitim imenima u okviru različitih političkih sistema. Samo ime jezika ne osporava vrijednost neke naučne studije. Vidim da si ti ozbiljan stručnjak, s obzirom da tragaš za halkma za koju je bila vezana Noina arka.

Ja nedostojni umjesto toga predlažem samo jedan natpis sa stećka: "Moliju vas ne popirajte me nogami. Bio sam što ste, bićete što sam."
U dostupnoj ozbiljnoj literuri nisam nažalost nigdje pronašao da nečiji pravoslavni grob na dovratku ispred crkve služi za skidanje blata sa opanaka prije ulaska u crkvu.
Ovaj, koji ono bijaše najstariji pronađeni stećak, od kada datira i ko ono bijaše pod njim pokopan?
Dakle, u svakom slučaju, funkcionalna upotreba stećka kao otirača za noge nije bila predviđena niti autorizovana od njihovih autora i zakonitih vlasnika.
O čemu ti to bogati?
I to je tako sa izvjesnim odstupanjima poštivano u ovoj nesretnoj zemlji stotinama godina nakon toga. A ona je možda toliko nesretna i prokleta (Ivo Andrić) upravo radi popiranja nečijih grobova nogama. Jer, preminuli iz gornjeg primjera uljudno moli da se to ne radi i upozorava: Bićete što sam. Odnosno: Kako bi sa mnom, tako i s vami. Sjetimo se samo (nikom ne ponovilo se) seobe srpskih grobova iz Sarajeva krajem zadnjeg rata. Pametnom bi ovo bilo sasvim dovoljno.
[/quote]

Nekropola u Radimlji jedna je od onih nekropola čiji se konfesionalni karakter ne može dovesti u pitanje budući da je pripadala pravoslavnim kršćanima koji su većim dijelom naseljavali cijeli bliži i dalji okolni prostor. Likovi i portreti na ovoj ali i na drugim humskim i bosanskim nekropolama srednjeg vjeka nisu mogli pripadati Manihejcima jer se - kako to kaže crkveni sabor održan 563. u Bragi u Španjolskoj - to kosilo s njihovim učenjem o demonskom karakateru ljudskog tijela u čije se uskrsnuće nije vjerovalo. U kršćanstvu je, naprotiv, sukladno Kristovom uskrsnuću, vladalo uvjerenje o Sudnjem danu kao danu uskrsnuća tijela, zbog čega je 1048.
uspostavljen Dan mrtvih
kada se moli za njihove duše i kada se pale svijeće na grobovima (Vego, 1973, 313 318, 321, 324-331). Jedno takvo mjesto, po cijeloj je svojoj ikonografiji, predstavljala nekropola u Radimlji.

Danas nekropola u Radimlji broji ukupno 133 stećka, a nekad ih je moralo biti barem oko 150 budući da je 15-20 komada uništeno 1882. prilikom gradnje puta koji presjeca nekropolu. Vlaška porodica Miloradovića-Hrabrena jedno je od svojih naselja imala na brdu Ošanić sjeveroistočno od nekropole, u dijelu zvanom Batnoge. U dvorištu stare crkve u Batnogama nalaze se dvije kamene stolice iz srednjeg vijeka; prema natpisu jedna je pripadala najprije Stipanu Miloradoviću a zatim njegovu sinu Petru. Ispod jednog lijepog stećka na radimaljskoj nekropoli ukopan je sin vojvode Stipana, “dobri” (plemeniti muž) Radoje, “na svojoj baštini na Batnogah”, kako se čita na “biligu” koji je postavio njegov brat, vojvoda Petar.

Kao što je po svemu neobična njihova nekropola na Radimlji, tako je bila neobična i sudbina Miloradovića-Hrabrena. Jeronim Miloradović-Hrabren od Dubrava emigrirao je u Austriju i u drugoj polovici XVIII. st. spominje se kao austrijski oficir na Kordunu. Grof Grigorije Miloradović-Hrabreni, ruski pukovnik čiji su preci emigrirali u Rusiju, autor je brošure o manastiru Žitomisliću u kojoj se dotiče i Jeronima Miloradovića za koga kaže da je od carice Marije Terezije 1760. dobio plemstvo. Miloradovići se u Rusiji spominju već od XVII. st. a pojedinci su navraćali u Hercegovinu i darivali crkvene knjige i stvari svojim zadužbinama. Od svih Miloradovića u Rusiji se najviše istaknuo Mihailo Miloradović-Andrejević koji je u doba cara Pavla I. (1796-1801) dobio najviša ruska odlikovanja, a kao posljednji spominje se grof Grigorije Miloradović koji je 1883. posjetio manastir Žitomislić (Bogićević, 1952, 143, 157-158; Hrabak, 1956, 34).

Nije isključeno da je proces postepenog gašenja nekropole na Radimlji započeo već prvih decenija XVI. stoljeća, kada je u crkvu na Ošaniću (1505. godine) bio sahranjen vojvoda Radosav Hrabren. To odgovara promjeni općih društvenih okolnosti uzrokovanih uspostavom osmanske vlasti na ovom području i promjeni srednjovjekovne konfesionalne «karte.» Nakon što su mnogi Vlasi vremenom prihvatili islam njihova je djelatna plemenska organizacija nestala čime je istovremeno prestalo podizanje stećaka (Wenzel, 1962, 119).

(D. Lovrenović, BOSANSKO I HUMSKO M R A M O R J E SREDNJEG VIJEKA, Rabic, Sarajevo, 2007.)
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#345 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

очекујем да ми даш бар један примјер везе стећка са џамијом (а да није у питању стећак коришћен као грађевински материјал)
Umjesto toga daću ti primjer rimske pravoslavne crkve u Sasama pored Srebrenice. Kako rimske pravoslavne crkve, jesam li ja kršten, ili pod uplivom Sotone? Što ne govorim srpski da me ceo svet razume? Pa pomenuta crkva je kamena pravoslavna, arhitektura je drvenih hramova iz 18 i 19tog stoljeća, unutar crkve stećak, dobro to preskočimo da ne bi bilo predmet diskusije , a u zidu crkve rimska PAGANSKA stela. Ako ne vjerujete meni grešnom provjerite kod bezgrešnog episkopa tuzlanskog Kačavende, budućeg prvog među prvacima.

Stoga u mojoj slobodnoj interpretaciji mješavine ovih historijskih stilova i neadekvatna jezička mješavina: rimska pravoslavna crkva.
Last edited by sunce i mjesec on 21/09/2010 14:06, edited 2 times in total.
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#346 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

jesam li ja kršten, ili pod uplivom Sotone?
*ebo to! Đe su halke? :D :D :D
sunce i mjesec
Posts: 23
Joined: 04/06/2010 15:23

#347 Re: Natpisi sa stećaka

Post by sunce i mjesec »

Ovaj, koji ono bijaše najstariji pronađeni stećak, od kada datira i ko ono bijaše pod njim pokopan?
1. A čiji bijaše Onaj stećak pod kojim je seljak držao utrapljen krompir, pa mu rekoše naučnici ne valja ti posao jer je pod njim neko bio ukopan? Image

2. Šta piše na stećcima uz nebrojene pravoslavne hramove i manastire na Kosovu, valjda bi tamo trebalo da se nalaze osim najstarijeg i svi ostali bitni stećci na Balkanu i šire? Možeš također koristiti i sve poznate stećke iz Makedonije, Grčke Makedonije, Grčke, Rumunije i Bugarske jer je tamo bilo i još ima podosta Vlaha, a nema Bosanaca. Naročito obrati pažnju na stećke sa plemićkim grbovima , štitovima i slično.

3. Šta je ono rekao najveći autoritet antičkog svijeta Aristotel , da li željezni predmet može da pluta po vodi ? (nemoj da mi se neko služi Googleom). Možda nekom ispravan odgovor otvori nove puteve naučnog promišljanja.
Last edited by sunce i mjesec on 21/09/2010 14:54, edited 1 time in total.
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#348 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

1. A čiji bijaše Onaj stećak pod kojim je seljak držao utrapljen krompir, pa mu rekoše naučnici ne valja ti posao jer je pod njim neko bio ukopan? slika
Odgovor protupitanjem nije odgovor! No, pošto štekaš sa osnovnim podacima da vidimo šta bi se moglo naučiti da se čitaju Šefik Bešlagić ili Marian Wenzel.

Stećci su u 19. vijeku bili zaboravljen i napušten stil nadgrobnika kod svih bh konfesija (kod muslimanskog stanovnišva poznati kao "kaurska groblja"), dok su drugi ispredali predanja kako su ih dovukli "Grci", "vile", "divovi" itd. Baš zato su završavali kao spremišta za krompir, kao građevinski materijal za crkve i džamije. U srednjovjekovnoj Bosni pod ovim nadgrobnikom su se ukopavali pripadnici sve tri konfesije, a najstariji datiraju iz Huma i Livanjskog polja još i prije nego što je ban Stjepan II proširio Bosnu na ova područja u 14. vijeku.

A sada domaća zadaća. U leksikonu Šefika Bešlagića pronaći podatak koji je nastariji datirani stećak i ko je pod njim bio sahrnjen?
2. Šta piše na stećcima uz nebrojene pravoslavne hramove i manastire na Kosovu, valjda bi tamo trebalo da se nalaze osim najstarijeg i svi ostali bitni stećci na Balkanu i šire?
Ovo je ubjedljivo najbedastiji od svih mogućih argumenata. Niti u pravoslavlju niti u katoličanstvu niti u drugim hrišćanskim konfesijama (pa tako i CB) ne postoji propis kako će izgledati nadgrobni spomenik, o čemu svjdoči njihova ogromna raznolikost od Irske, preko Skandinavije, Saksonije, Francuske, Italije, Dalmacije, Srbije i najzad srednjovjekovne Bosne, gdje su pod stećkom ukopani i gost Milutin (velikodostojnik Crkve Bosanske) monahinja Polihranija Čihorić (pravoslavna hrišćanka) i Mihovio Grahovičić na čijem je biligu istaknuto da je pokojnik "prave vire rimske".
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#349 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

Дјелимично си у праву (можемо и о томе зашто и како се то десило, ако желиш, али мислим да ово није тема за то), али зашто генерализовати када постоје документовани примјери да домицијелно становништво везује своје поријекло за те људе који су сахрањени под стећцима. У овој теми сам већ помињао натпис на крстачи кнеза Зота, од ког потичу данашњи Зотовићи, дан данас постоје Чихорићи које помињеш у посту изнад, траг Милорадовића може да се прати кроз вијекове по читавој Европи ...(да наставим ?)...
Преко натписа са стећака се може много више сазнати него што то можда на први поглед можда изгледа
Govorio sam o tome da je stara umjetnost nestala, te da većina narodnih predaja u BiH o stećcima ispreda uglavnom legende. E sad, to što je neki Miloradović kao obrazovan ruski plemić u 19. vijeku znao svoje porijeklo, ili što je neki današnji Čihorić pročitao u nekom naučnom radu za Polihraniju nam govori da se radi o potomcima tih ljudi, ali s tim da je kod istih došlo do promjene u, tako da kažemo, kulturi umiranja.
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#350 Re: Natpisi sa stećaka

Post by Energični leptir »

Занимљиво ми је да прочитам да су рецимо породице Кнежевића (православаца) и Зечића (муслимана) у том истом 19 вијеку (ГЗМ из 1890 г.) знале да потичу од истих оних Влађа Бијелића и његовог сина Вукосава Влађевића који су покопани под стећцима у православној цркви Св. Лазара која је поменута на овој теми. Они у 19 вијеку нису били образовани племићи као Милорадовићи али су држали до својих корјена и старали су се о гробовима предака и цркви.
Za ovaj podatak nisam znao, pa ti se zahvaljujem na njemu. No, složićeš se sa mnom, kada je o stećcima riječ, u ogromnom broju slučajeva takve svijesti nije bilo, jer u protivnom ne bi bili korišteni kao građevinski materijal, ili za čuvanje krompira, a toga je bilo kod svih konfesija.
Post Reply