Energični leptir wrote:U X. vijeku nisu postojali franjevci. Crkva Bosanska kao fenomen postoji tek od 13. stoljeća poslije dislokacije dotadašnje katoličke boskupije u Đakovo.
Franjevce sam naveo kao misionare.Znaci i drugi koji su dolazili osvajati i ostajali u Bosni kao i sama tadasnja vlast-
banovi su misionarili i sirili krscanstvo u Bosni.Znaci neko je od stanovnika prihvatao ta vjerska ubjedjenja i sirila se
vjera na podruciju Bosne.
Znaci prvo nisi dobro citirao a onda si naglasio
U X st. sto nisam napisao nego u kontekstu i naredne dvije recenice:
_majevica_ wrote:Od x stoljeca u Bosnu dolaze mnogi misionari medju kojima su franjevci-katolicka crkva.Takodje narod tadasnje Bosne
koji je bio heretican nevjernici kako tako prihvataju misionarstva.Takodje u tom periodu od x do XIV stoljeca dolazi do
seobe takozvanih bogumila,paterena,katara,babuna,maniheja
Evo ti pa nadji po prihvatljivim izrazima na googlu iz teksta pojedinosti ali u ovom tekstu je naglaseno da je postojao
vid krscanstva cak i prije X st. na podruciju Bosne.:
Ljetopis ne navodi imena cetiri sljedeca vladara,koji su slijedili Ratimira i vladali na podrucju Bosne od 838. do 860.godine nego ih naziva skupno Četiri Nepravedna Kralja,opisujuci ih kao izrazito neprijateljskim prema krscanima.Da su krscani u ovom periodu na prostoru Bosne zaista napustali krscanstvo i vracali se paganstvu govore i drugi historijski izvori.O tome govori i Teofanov Nastavljac koji govori o odbacivanju krscanstva i vracanju paganstvu mnogih u juznoslavenskim zemljama upravo u to doba,u periodu od 820. do 867.godine.(Theophanes Continuatus,288-289).Jedna od znacajki vladavine ova "Četiri Nepravedna Kralja" sastoji se u tome da se za njihovog vremena na podrucju Bosne prekida kontinuitet vladavine prijenosom vlasti sa oca na sina.
Poslije "Četiri Nepravedna Kralja" na vlast 860.godine dolazi Satimir koji je vladao do 877 godine,koji se spominje i pod imenom"Svetimir".Spominje ga i Dubrovacki hronicar Resti "re di Bossina padre di Svetopelek o sia Svetopilo"(J. Resti,Chronica Ragusina,21).U mnogim srednjovjekovnim Dubrovackim spisima,koji su nastali kasnije,a odnose se na podrucje Bosne u periodu 9. i 10. stoljeca,podrucje Bosne se izričito naziva Bosanskim imenom.Period Satimirove vladavine karakterisu njegovi izrazito prijateljski odnosi sa Dubrovnikom i tolerancija prema krscanima.Satimir sklapa trgovacki ugovor izmedju Bosne i Dubrovnika koji Dubrovacki hronicar Resti stavlja u 831.godinu.Datiranje tog ugovora,koje navodi Resti,je utvrdjeno kao kasniji i netacan podatak.Satimir se obavezao davati Dubrovniku 500 ovnova,50 volova i 200 tovara zita i osigurati Dubrovcanima potpunu slobodu trgovine u Bosni.Dubrovcani su mu zauzvrat poklonili 14 lakata skrleta i jedan plast "alla bosnese"(J. Resti,Chronica Ragusina,21).O ovom ugovoru govore i druge,starije hronike,tj.Anonimova i Ragninina,ali ne spominju ime Bosanskog vladara.
Dalje gdje trazis dokumente:
Energični leptir wrote:Takodje u tom periodu od x do XIV stoljeca dolazi do
seobe takozvanih bogumila,paterena,katara,babuna,maniheja ..u Bosnu iz uglavnom Bugarske,Makedonije CG i Srbije kao katara iz Francuske i Italije..Medjutim i oni su bili misionari u BiH kao i franjevci.
Pogledaj prvo sirenje bugarskog carstva od X st. do XI st.do Makedoniju a onda pad bugarskog carstva od Vizanta i onda
seobu Bogumila na zapad gdje je u tom periodu manihejstvo dozivjelo pad i progone kroz naredna 2-3 st. znaci od Bugarske,Makedonije,Srbije i sve se pomijeralo pod pritiskom i progonima iz navedenih zemalja prema Bosni.
Evo malo i ovako a sto se tice "dokumenti".To je isto kao da trazis atest lica koje je po zanimanju "kovac" i pise po
stecku pa ne vjerujes da je neko ukopan ispod stecka ako nema posmrtnice i umrlog lista od maticara.U to vrijeme
nije ni neka zvanicna geografska karta bila Bosne a kamoli sta drugo
BOGUMILSTVO
U Bugarskoj je oko 950 godine ustao jedan pop slavenske narodnosti, imenom pop Jevremija, te pristupio sinkretiziranju tih raznih dualističkih, više-manje manihejstvu sličnih ideologija jednu jedinstvenu vjersku dogmatiku i u tu vjeru uzeo je nešto od slavenskih predkršćanskih predodžbi među koje spada i dualizam, uzeo ime Bogumil i počeo svoju vjeru javno propovijedati.
Činjenica jest da se ta nova vjera brzo raširila po Bugarskoj, Traciji i Makedoniji, zahvatila čak i Malu Aziju, zatim preko Srbije i Albanije i u Bosnu, gdje se osobito ukorijenila, postala vjerom većine stanovnika i neke vrste državnom religijom. Trebamo istaći da se u Srbiji bogumilstvo nije moglo održati ni raširiti. Tamo je od kraja 12. stoljeća počela naglo da raste moć dinastije Nemanjića, koji su svi pošli stopama sv. Save koji je stajao na stanovištu pravoslavno vjerskoga ekskluzivizma. U Srbiji Bogumili su bili naime nemilosrdno proganjani i najtežim kaznama kažnjavani. Tako je osim spaljivanja, obljubljenim kazna bila da im se iščupa jezik. Činjenica da je Dušan Silni imao s njima posla i da 150 godina dosljedne politike Nemanjića nije dostajalo da ih u Srbiji posve zatre, pokazuje najbjelodanije kako je ova sekta bila žilava, jaka i duboko ukorijenjena kod svih Slavena na Balkanu.
Dolazak bogumila u Bosnu
Bogumilstvo je zračilo iz Bugarske i Makedonije na sve okolne slavenske zemlje. U Srbiji se prvi put spominje sredinom 12. stoljeća u vrijeme Nemanje, koji je poduzeo sve mjere protiv njegovih sljedbenika. Većina ih je bila protjerana, tako da su mnogi našli mjesto i spas u Bosni, pored njih spas su našli i proganjani iz ostalih zemalja.
Bosanski bogumili su sami sebe nazivali patarenima, bogumilima ili babunima, pa čak i dobrim Bošnjanima.
Bosna je u 12. st. Evropi bila dobro poznata kao sigurno utočište za sve one koji su bili proganjani zbog heretičkog učenja i postala najpoznatije i najpriznatije heretičko središte.
Energični leptir wrote:Dokaz? Dovišta su inače čisto paganska praksa svetih mjesta, izvora itd, jesu predislamskog porijekla, ali nam to ne dokazuje bilo kakve bogumile.
Ajvaz-dedo,Veli-dedo...ili citava naselja Babunovici,Ratkovici,FalesiciVelino selo,...ali sva dovista imaju svoju historiju i opisana su ti u linkovima koje ne smatras dokazom....Ali to je posjecivano iz godine u godinu i ostala je sacuvana
tradicija o prelasku tih ljudi na islam.Tako isto imas stecaka koji su u kapelama ili oko pravoslavnih crkvi i manastira koji isto pokazuju da su ti ljudi presli i prihvatili druge vjere tj.islam,katolicanstvo i pravoslavlje.Ti sljedbenici Bosanske crkve
nisu pobijeni i protjerani negdje dalje...nego su ti isti Bosnjani,Bosnjaci a danasnja dijelom sva tri naroda u Bosni.
Najstariji historijski spomenik samih pripadnika Bosanske Crkve,a koji govori o njihovoj vjeri i nacinu zivota,jeste i svecana izjava sa cuvenog sastanka na Bilinom polju kod Zenice od 8.aprila 1203 godine,a potpisali su je sedmorica starjesina Bosanske Crkve uz saradnju papinog legata Ivana de Casamare i uz supotpis Bosanskoga Bana Kulina.
Originalni dokument nije sacuvan,nego samo zvanicni prijepis,koji je unesen u
vatikanske zapisnike kao 141. pismo seste godine pape Inocencija III. Starjesine Bosanske Crkve u ovoj izjavi izmedju ostalog obecavaju da ce ubuduce imati grobista,gdje ce se pokopavati braca i stranci koji kod njih slucajno umru".
Pr naselje Faletici i Biosko:
Historijski zapisi ističu da su u tom selu živjeli i neki svećenici Crkve bosanske, bogumilske. Kasnije se spominju i druga sela i ovi prostori su u sastavu župe Vrhbosna. Središte župe Vrhbosne je bilo u današnjem centru grada na obalama rijeke Miljacke. Gdje je danas sjedište predsjedništva BiH bilo je trgovište i sjedište župana vrhbosanskog.
Iz ovog proizilazi da su prvi korjeni bosanske državnosti i države počeli sa župom Vrhbosnom. Dok su stanovnici sela Faletići pripadali bosanskoj – bogumilskoj vjeri, njihovi susjedi u selo Biosko su prihvatili pravoslavnu vjeru. Različita vjerska pripadnost nije im smetala da žive kao susjedi i da se međusobno pomažu. Tradicija dobrih susjednih odnosa zadržala se i kad su stanovnici Faletića prihvatili islam, a njihovi susjedi su zadržali pravoslavnu vjeru.
Procitaj tekstove linka dovista i naces izvorna predanja sto ti kazes da nema...
