Najveća plata u Sloveniji,najmanja u Makedoniji, BiH pri dnu

[M e m o]

Najveća prosječna mjesečna plaća uposlenih na prostoru država bivše Jugoslavije, odnosno zemalja Zapadnog Balkana je u Sloveniji 1.002,75 eura, a najniža u Makedoniji skoro tri puta manje - svega 352,47 eura, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA) urađena na osnovu posljednjih podataka koje su prezentirale državne agencije za statistiku.

Najveća prosječna mjesečna plaća uposlenih na prostoru država bivše Jugoslavije, odnosno zemalja Zapadnog Balkana je u Sloveniji 1.002,75 eura, a najniža u Makedoniji skoro tri puta manje - svega 352,47 eura, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA) urađena na osnovu posljednjih podataka koje su prezentirale državne agencije za statistiku.

Prosječna plaća uposlenih u Republici Sloveniji u julu ove godine, naime, iznosila je 1.002,75 eura što je za 7,11 eura više nego mjesec ranije, juni kada je bila 995,64 eura. Prosječna plaća u Republici Sloveniji, inače, varira u toku ove godine između 994,34 eura kada je imala svoj minimum, u odnosu na januarski 1.005,75 eura kada je bila najveća u 2014. godini. Preko hiljadu eura prosječna plaća u Sloveniji evidentirana je još u maju kada je iznosila 1.000,69, te mjesec ranije, aprilu kada je bila 1001,03 eura.

Istovremeno prosječna plaća u Republici Hrvatskoj u junu ove godine iznosila je 5.558 kuna ili 728,92 eura. Hrvatska je tako osim Slovenije jedina država bivše Jugoslavije, odnosno Zapadnog Balkana koja ima prosječnu plaću veću od 500 eura.

Od država kandidata, odnosno potencijalnih kandidata za Evropsku uniju sa prostora bivše Jugoslavije - Zapadnog Balkana najbolje rangirana po visini prosječne plaće je Republika Crna Gora. U augustu ove godine prosječna plaća u toj državi iznosila je 473 eura.

Prosječnu plaću veću od 400 eura među državama kandidatima, odnosno potencijalnih kandidata za Evropsku uniju sa prostora bivše Jugoslavije - Zapadnog Balkana ima još jedino Bosna i Hercegovina. Prosječna plaća, naime, u Bosni i Hercegovini u junu ove godine iznosila je 829 KM ili 423,87 eura i 1% je manja u odnosu na decembar 2013. godine.

Zaposleni u Republici Srbiji u julu ove godine imali su prosječnu plaću u iznosu od 45.216 dinara ili 381,26 eura. Time je prosječna plaća u Srbiji za 10.024 ili 84,46 eura manja u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju koja je u prvom kvartalu - tromjesečju ove godine iznosila 55.240 dinara - 465,72 eura.

Prema statističkim podacima prosječna plaća u Republici Albaniji u julu ove godine iznosila je 52.700 leka ili 377,84 eura. To je za 3,94 eura više nego je iznosila 2013. godine kada je prosječna plaća bila 52.150 leka ili 373,90 eura.

Republika Makedonija je ubjedljivo na dnu država bivše Jugoslavije i Zapadnog Balkana, ali i među kandidatima i potencijalnim kandidatima za EU sa tog prostora. Prosječna plaća u Makedoniji u junu ove godine iznosila je svega 21.233 denara ili 352,47 eura.

Trading Economics pozivajući se na Agenciju za statistiku Kosova navodi kako je prosječna plaća 441 euro, ali takvog podatka na samoj stranici te institucije nema. Za Kosovo postoji jedino podatak da je u aprilu 2014. godine prosječna plaća prema zajednici privrednika iznosila 368 eura.

Istovremeno Kosovo je 2011. godine bilo evidentirano kako prostor u kojem je plaća u privatnom sektoru bila na minimumu - 170 eura, piše Anadolu Agency.

http://www.klix.ba/biznis/najveca-placa ... /140923018

[M e m o]

Prosječna plata u BH od 2000.-2013.g.

[M e m o]

U Sloveniji najveći BDP po stanovniku

Slovenija je najuspješnija i kada se pogledaju drugi pokazatelji. Slovenski BDP po stanovniku iznosi 22,7 tisuća dolara, odnosno ukupno 46,8 milijardi dolara. Nezaposlenost je relativno niska – 10,1%, a od ukupno 2,05 milijuna Slovenaca, čak ih 900 tisuća radi.

Hrvatska, koja je po kriteriju plaće druga među zemljama bivše Jugoslavije, ima znatno niži BDP po stanovniku u odnosu na Sloveniju te on iznosi 13,5 tisuća američkih dolara a njegova ukupna vrijednost je 58,0 milijardi dolara. Nezaposlenost se kreće oko 17% dok na ukupno 4,2 milijuna stanovnika radi samo 1,5 milijuna.

Crna Gora, koja je treća po visini plaća ima BDP po stanovniku od 7,02 tisuće dolara odnosno ukupno 4,3 milijarde dolara. Nezaposlenost u Crnoj Gori iznosi oko 15 posto, a ukupno stanovništvo je oko 600 tisuća ljudi.

U Makedoniji i BiH najviše nezaposlenih

Bruto društveni proizvod po stanovniku Bosne i Hercegovine iznosi 4,5 tisuća dolara, odnosno ukupno 17,8 milijardi dolara. Nezaposlenost iznosi visokih 27% radno aktivnog stanovništva, a ukupna populacija je 3,8 milijuna.

Srbija ima BDP po stanovniku u iznosu od 5,9 tisuća dolara što je ukupno 42,5 milijardi dolara. Nezaposlenost iznosi 21 posto radno aktivnog stanovništva, a ukupna populacija je 7,1 milijun stanovnika.

Makedonija u kojoj su plaće najniže ima BDP po stanovniku od 4,9 tisuća dolara ili ukupno 10,2 milijarde dolara. Na iznos plaća vjerojatno utječe i vrlo visoka nezaposlenost od čak 30% radno aktivnog stanovništva. Makedonija ima 2,07 milijuna stanovnika.

Zanimljivo je da bogatije zemlje imaju i veći javni dug u odnosu na BDP (podaci za 2013) pa je tako:
slovenski javni dug iznosio 73% BDP-a,
javni dug Srbije 65,7% BDP-a,
Crne Gore 56,8%,
Hrvatske 59,7%,
BiH 42,7% dok je taj omjer najniži kod
Makedonije te iznosi samo 35,7% BDP-a.

Države bivše Jugoslavije dužne 130 milijardi eura

Prema izračunu ekonomskih stručnjaka iz BiH, kako piše portal Indikator, države nastale nakon raspada Jugoslavije danas imaju vanjski dug veći od 130 milijardi eura (180 milijardi dolara) dok je prije rata, odnosno 1991. godine, dug Jugoslavije iznosio 11 milijardi eura (15,6 milijardi dolara).
Ekonomski stručnjaci u BiH naglašavaju da to ne oslikava pravo stanje jer vrijednost američkog dolara danas nije ista kao prije 25 godina. Ali slažu se da je javni dug zemalja bivše Jugoslavije danas više od pet puta veći nego što je bio pred raspad zemlje, piše portal Indikator.ba.

BDP šest država bivše Jugoslavije na sličnoj razini kao i 1991.

Također, ekonomisti upozoravaju da je ukupan iznos BDP-a svih šest novih država, odnosno Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, realno približno isti ili nešto manji nego što je to bio 1991. godine.

Vanjski dug bivše Jugoslavije od oko 11 milijardi eura raspoređen je tako da je:
Srbija naslijedila 36,5 posto ili oko 4 milijarde eura,
Hrvatska je preuzela 28,5 posto ili oko 3 milijarde eura, zatim
Slovenija oko 16,4 posto ili 1,8 milijardi eura, dok je
BiH imala obavezu vratiti milijardu i pol eura ili 13,2 posto.
Najmanje duga preuzela je Makedonija, svega 621 milijun eura.

Uvjerljivo najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije u apsolutnom iznosu je :
Hrvatska, čiji vanjski dug iznosi 54 milijarde eura. Slijedi
Slovenija s 42 milijarde eura,
Srbija s 26 milijardi eura,
Makedonija sa 5,5 milijardi eura, a na začelju liste su
Bosna i Hercegovina sa 3,9 milijardi eura i
Crna Gora sa 1,6 milijardi eura.

[RahatHurmašica]

.

[M e m o]

đe nađe Ljubljanu
teško da su cijene veće u jednom Tušu u Sloveniji u odnosu na isti Tuš u BH
ako misliš da jesu..onda nam objasni zašto ??

[RahatHurmašica]

poredim ljubljanu i sarajevo, tj merkator u ljubljani i merkator u sarajevu. cijene su barem 50% veće, žara, ja ušao i izašao. sve što sam planirao tamo kupiti odustao sam. hamburger u najobičnijem fastfudu recimo košta 2,7 eura.

zašto, pojma nemam.

[M e m o]

pusti bolan hamburger, oni i nemaju veze sa merkatorom, to je iznajmljen prostor
govorimo o cijenama nekih osnovnih namirnica u supermarketu Merkatora u SA i u Ljubljani
čak vjerujem da samo može biti gore jeftinije

[UltrasNaBaterije]

Hrvatska je gora od BiH po pitanju neefikasne administracije. Kod njih uhljebljavanje je još gori problem nego kod nas, oni su dakle govno upakovano u celofan.

[RahatHurmašica]

.

[M e m o]

Hrvatska je gora od BiH po pitanju neefikasne administracije. Kod njih uhljebljavanje je još gori problem nego kod nas, oni su dakle govno upakovano u celofan.

teško da ima ko gori od nas

Činovnici u BiH imaju najveće plate u regiji
14.03.2012 06:00 | Vedrana Kulaga

Troškovi plata zaposlenih u javnom sektoru u BiH, posmatrani kroz udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), jedni su od najvećih na području Evrope i centralne Azije, a stručnjaci ističu da bi se kombinacijom različitih mjera mogle napraviti uštede i do nekoliko stotina miliona maraka.

Na neodrživo stanje upozorili su i lideri šest najjačih stranaka na sastanku koji je u petak održan u Banjaluci, a zajednički stav je da institucije BiH imaju prevelike troškove i da je neophodno da se ide na smanjenje ukupne administracije, ali i primanja zaposlenih.

Potrošnja

Analize su pokazale da bi se oslobodilo 750 miliona KM godišnje ako bi izdvajanje za plate zaposlenih u javnoj upravi kombinacijom mjera štednje, reorganizacijom, smanjenjem plata i smanjenjem njihovog broja bilo svedeno na nivo od deset odsto BDP-a. Ušteđeni novac mogao bi se investirati u otvaranje novih radnih mjesta.

Prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa, prosječne plate zaposlenih u javnom sektoru veće su za 40 odsto od prosječnih plata u BiH, a troškovi plata javnih službenika u odnosu na BDP najveći su u regiji.

- Neopravdano visoke plate zaposlenih u javnoj upravi, i ukupni broj zaposlenih veliki su teret koji limitira mogućnosti razvoja zemlje i njene ekonomije. U BiH su ova izdvajanja srazmjerno najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u susjednim zemljama - Srbiji i Hrvatskoj. BiH izdvaja čak 12,8 odsto svog BDP-a za plate u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija deset odsto i manje od toga - kazali su u CPI-ju.

Prema konzervativnim procjenama, kvalitetno i održivo radno mjesto u proizvodnji i uslugama može se otvoriti sa ulaganjem prosječno 50.000 KM. Ako bi ostvarene uštede bile ulagane u zapošljavanje, moglo bi se godišnje zaposliti 15.000 ljudi u sektorima koji bi stvarali dodatnu vrijednost i povukli cijelu privredu naprijed.

Paradoksalno je da u BiH, u periodu krize i državnog deficita broj zaposlenih u javnoj upravi nezaustavljivo raste pa
danas iznosi 72.160, što je za 4.000 ljudi više nego 2008. godine,
a izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi trenutno iznose 3,2 milijarde KM ili 12,8 odsto BDP-a.

Preporuke

Na visok nivo plata i naknada u BiH, upozoravaju i iz Svjetske banke.

U izvještaju Svjetske banke pod nazivom “BiH - Pregled javnih rashoda i institucija” navodi se da je u prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011. godini.

Prema podacima iz 2010. godine, kada je potrošnja na plate činovnika u BiH iznosila 12,9 odsto BDP-a, u drugim zemljama Evrope, izuzev Slovenije, bila je niža i kretala se od 5,6 odsto u Makedoniji do 11,9 odsto u Letoniji.

Do rasta potrošnje na plate uglavnom je došlo zbog povećanja ličnih dohodaka činovnika u proteklom petogodišnjem periodu, ali i zbog povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi koje se, navode, uprkos krizi dešavalo u 2009. i 2010, a u RS i u prošloj godini.

Prema istraživanju GEA, u zemljama EU plate parlamentaraca nigdje nisu veće za više od tri puta od prosječne plate, dok su u BiH veće od šest prosječnih plata.

U Norveškoj i Belgiji političari na najvišim pozicijama imaju jednu i po prosječnu platu, a u Njemačkoj i Letoniji duplo su veće od nacionalnog prosjeka.

Sa dvije i po prosječne plate poslanik u Sloveniji je za nekoliko procenata iznad evropskog prosjeka.

Po ovim kriterijumima hrvatski i srpski poslanici ispunjavaju evropske standarde i neće morati prilagođavati svoje plate kako bi ušli u najjaču ekonomsku uniju država na svijetu.

Broj zaposlenih u institucijama BiH u prvoj polovini prošle godine iznosio je 21.380. Prema izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za 2010. godinu, troškovi za plate i naknade iznosili su oko 508,4 miliona maraka, dok je za naknade troškova zaposlenih potrošeno još 125,5 miliona.

Prema izvještaju o izvršenju buyeta za prvu polovinu prošle godine, za plate i naknade potrošeno je 258,6 miliona KM, a 55 miliona za naknade troškova zaposlenih.

Najviše radnika u institucijama na nivou BiH ima Ministarstvo odbrane, koje zapošljava 9.451 osobu ili 43,9 odsto ukupnog broja zaposlenih u institucijama BiH.

Porezi

U CPI-ju su naglasili da su poreska opterećenja u BiH u 2011. godini, posmatrano kroz procenat bruto društvenog proizvoda (BDP), daleko veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovremeno kvalitet života građana znatno niži.

- Ukupni naplaćeni poreski prihodi u BiH prošle godine iznosili su visokih 38,4 odsto BDP-a, dok je u Hrvatskoj taj procenat iznosio oko 31,4 odsto BDP-a - kažu u ovoj organizaciji.

[M e m o]

pusti bolan hamburger, oni i nemaju veze sa merkatorom, to je iznajmljen prostor
govorimo o cijenama nekih osnovnih namirnica u supermarketu Merkatora u SA i u Ljubljani
čak vjerujem da samo može biti gore jeftinije

jedino da ti nacrtam. to ti i pričam da je gore u merkatoru 50% skuplje, žara. hamburger je tu usput, dok sam išao do merkatora

sve je to rekla kazala
znaš li konkretno cijene za bilo koje artikle ??

[neimenovan.x]

Nije mi jasna ova nezaposlenost. Jel to kod nas uzeto u razmatranje nezaposleni u odnosu na ukupan broj stanovnika, a kod ostalih nezaposlenost u odnosu na radno sposobne?

Znam da je trenutno kod nas nezaposlenih 548 609, što je oko 44% u odnosu na radno sposobne.

Podaci sa slike se nikako ne poklapaju sa ovim:
http://www.nezavisne.com/posao/analize/ ... 42906.html

http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/NEZ_ ... 01_bos.pdf

[nosara]

Sve su to posljedice bjesomucne demokratizacije... A to ste htjeli, da vas podsjetim...

[RahatHurmašica]

.

[M e m o]

Nije mi jasna ova nezaposlenost. Jel to kod nas uzeto u razmatranje nezaposleni u odnosu na ukupan broj stanovnika, a kod ostalih nezaposlenost u odnosu na radno sposobne?

Znam da je trenutno kod nas nezaposlenih 548 609, što je oko 44% u odnosu na radno sposobne.

Podaci sa slike se nikako ne poklapaju sa ovim:
http://www.nezavisne.com/posao/analize/ ... 42906.html

http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/NEZ_ ... 01_bos.pdf

i samo ovih 3,9 milijardi duga je nešto sumljivo

nabešali su ovi sjebanci na vlasti u "saradnji" sa MMF-om dosta više....mislim da je cifra dobro veća

[dobar osjecaj]

pusti bolan hamburger, oni i nemaju veze sa merkatorom, to je iznajmljen prostor
govorimo o cijenama nekih osnovnih namirnica u supermarketu Merkatora u SA i u Ljubljani
čak vjerujem da samo može biti gore jeftinije

jedino da ti nacrtam. to ti i pričam da je gore u merkatoru 50% skuplje, žara. hamburger je tu usput, dok sam išao do merkatora

sve je to rekla kazala
znaš li konkretno cijene za bilo koje artikle ??

Cesto kupujemo u supermarketima u Sloveniji. Merkator zaobilazimo jer nam je uglavnom skuplji. Cijene osnovnih zivotnih namirnica u Sloveniji su uglavnom skuplje u omjeru 1:1.5-2 u odnosu na cijene kod nas. Mlijeko i neki mlijecni proizvodi se mogu naci jeftinije. Ono sto mi ovdje kupimo za kuci hrane za 50 maraka u Sloveniji platimo 50 eura. Svejedno je da li je Ljubljana, Bled, Jesenice, Kranj ili Lesce u pitanju. Cijene po trznim centrima su iste.

[RahatHurmašica]

.

[rekla-kazala]

Nisam primjetio da je Slovenija skupa, Imam osjećaj da je Hrvatska mnogo skuplja. U suštini skoro svi industrijski proizvodi su u Sloveniji jeftiniji nego u BiH. Od slatkiša pa nadalje. Skuplje je naravno meso, sir, voće, povrće, uslužna djelatnost. Ono standardno kao i u Austriji ili Njemačkoj. Odjeća i obuća su jeftiniji nego u Hrvatskoj i BiH.
Ako bi novac vrijednovali po cijenama onda je u Makedoniji najvrijedniji.
Ako uzmemo Makedoniju za faktor 1 ( da 1 euro vrijedi 1 euro) onda je Srbija 0,90, BiH 0,85, Crna gora 0,80, Hrvatska 0,70 i Slovenija 0,60.
Naravno sve ovo uključujući ne samo cijene u trgovinama nego i cijene energenata, komunalije, stanarine,....uslužnu djelatnost.

[M e m o]

Cesto kupujemo u supermarketima u Sloveniji. Merkator zaobilazimo jer nam je uglavnom skuplji. Cijene osnovnih zivotnih namirnica u Sloveniji su uglavnom skuplje u omjeru 1:1.5-2 u odnosu na cijene kod nas. Mlijeko i neki mlijecni proizvodi se mogu naci jeftinije. Ono sto mi ovdje kupimo za kuci hrane za 50 maraka u Sloveniji platimo 50 eura. Svejedno je da li je Ljubljana, Bled, Jesenice, Kranj ili Lesce u pitanju. Cijene po trznim centrima su iste.

e jebiga, onda ispada da imamo isti standard
jer za našu prosječnu platu od 420 eura možemo kupit ISTO kao i oni za 1000 eura

niđe veze

[dobar osjecaj]

Cesto kupujemo u supermarketima u Sloveniji. Merkator zaobilazimo jer nam je uglavnom skuplji. Cijene osnovnih zivotnih namirnica u Sloveniji su uglavnom skuplje u omjeru 1:1.5-2 u odnosu na cijene kod nas. Mlijeko i neki mlijecni proizvodi se mogu naci jeftinije. Ono sto mi ovdje kupimo za kuci hrane za 50 maraka u Sloveniji platimo 50 eura. Svejedno je da li je Ljubljana, Bled, Jesenice, Kranj ili Lesce u pitanju. Cijene po trznim centrima su iste.

e jebiga, onda ispada da imamo isti standard
jer za našu prosječnu platu od 420 eura možemo kupit ISTO kao i oni za 1000 eura
niđe veze

Cudni su putevi gospodnji i nacini na koje se dolazi do prosjecne plate u Sloveniji gdje zivi cca 2 miliona stanovnika i gdje nisam uocila nijedan primjer ekstremnog siromastva i kod nas gdje imamo ogromne razlike u primanjima i zivotnom standardu. Polazim samo od primjera u svom domacinstvu gdje je razlika licnih primanja pojedinih clanova 1:10. Dakle, kada bismo svi zivjeli od te prosjecne cca 800.00 KM place sigurno bismo mogli pricati o ovome o cemu ti govoris.

[Zviz]

Nije Slovenija jeftinija u potroskon kosari od BiH. Cijene izmedju SLO i AT su u prodavnicama skoro ideanticne. A ako su AT i BiH cijene iste onda ili je standard u BiH veci ili je tu neka zjebena greska napravljena u racunici...

A jel tek znate koliko porodcia u Slo zivi od humanitarne pomoci tj. crvenog kriza? Kod njih je to sramota pricati pa se tajno to vrsi, ali bilo jednom u novinama kad sam prolazio oko 4.000 porodica u LJ i okolici LJ se hrani preko crvenog krsta.

[rekla-kazala]

Nije potrošačka korpa povoljnija u Sloveniji nego u BiH ali ima i jeftinijih stvari. Život je sigurno 30 do 40% skuplji u Sloveniji nego u BiH ali uglavnom zbog duplo skuplje struje, skupljih stanarina, uslužne djelatnosti.
Ja npr. kad uđem u Mullera u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj napravim uštedu od 30% i kupim robu namjenjenu za EU a ne za treće zemlje.
Brednirana odjeća u BTC-u Ljubljana je mnogo jeftinija nego u BiH.
Tom Tailor-ovu duksericu kupih u BTC-u Ljubljana za 14 eura a kod nas ista 100 maraka i kad naši snize onda je to 30% a ne kao u Sloveniji i do 70%.

[M e m o]

ja ne znam o čemu vi pričate
znam ljude koje odavde idu u Grac u "podmjeru"
sve kupe tamo i isplati im se i put zbog razlika u cijeni

[dobar osjecaj]

ja ne znam o čemu vi pričate
znam ljude koje odavde idu u Grac u "podmjeru"
sve kupe tamo i isplati im se i put zbog razlika u cijeni

Prosjecan bh. stanovnik ne moze sebi priustiti 300-400 maraka za gorivo i cestarinu da bi otisao kupiti sedmicnu/mjesecnu kolicinu potrebne hrane.
To su preseravanja. Idu ljudi koji svejedno mogu priustiti sve isto i u Sarajevu i u Grazu. Odu iz hira u kupovinu i da guzica vidi puta. Nikako zato sto je to ekonomski isplativo.

[M e m o]

ja ti kažem da lično znam ljude
dvije porodice odu s jednim autom
nije to "sedmična" podmjera...nakupuje se svašta, kolko može stat u auto, ali su uglavnom kućne potrepštine
i isplate i put zbog razlika u cijeni