Nagorno Karabah

[Dugarry]

Pitanje za upucenije

Vidim ove snimke razmontiranog, ili bolje reci obrisanog sela od strane Azera. Da li je u ovom ratu ovako nesto dogovarano, pomjeranje stanovnistva il je armence tu citav svijet pustio niz vodu?

Nije pustio niz vodu, nego kaznio....bili su užasno tvrdoglavi svo vrijeme, a i danas su...

Nije na čovjeku da kažnjava.

O kojem se obrisanom selu radi?

[Bosanac sa dna kace]

Pitanje za upucenije

Vidim ove snimke razmontiranog, ili bolje reci obrisanog sela od strane Azera. Da li je u ovom ratu ovako nesto dogovarano, pomjeranje stanovnistva il je armence tu citav svijet pustio niz vodu?

Nije pustio niz vodu, nego kaznio....bili su užasno tvrdoglavi svo vrijeme, a i danas su...

Nije na čovjeku da kažnjava.

Nije, nije, pa eno kažnjavaju ni dužne ni krive one u Gazi...

[fortaleza]

Nije to kažnjavanje već čista ludost.

[Bosanac sa dna kace]

ah, jes, masakr, genocid, istrebljenje...

[Ja_Ja]

VAŽAN PROCES
Započeto utvrđivanje granice između Armenije i Azerbejdžana: Korak ka historijskom miru


Armenija i Azerbejdžan saopćili su kako su i zvanično započeli proces utvrđivanja konačnog oblika granice što bi trebao predstavljati dio napora za normalizaciju odnosa između dvije zemlje.

Nešto ranije, premijer Armenije Nikol Pašinjan pristao je na zahtjev Bakua da vrati četiri pogranična sela koja su bila dio Azerbejdžana tokom perioda Sovjetskog Saveza. U utorak, ministarstva unutrašnjih poslova obje zemlje saopćile su kako su započele ragraničenja na samom terenu.
"Azerbejdžan je saopćio kako ekspertske grupe provode pojašnjenje koordinata na osnovu geodetske studije terena. S druge strane, Armenija je isključila prenos bilo kojeg dijela suverene teritorije Armenije u Baku kao razultat ovog razgraničenja", piše Daily Sabah.

Također, Pašinjan je pojasnio kako će ruske granične straže, koje su bile raspoređene na spornim područjima od 1992. godine, zamijeniti jermenski vojnici.

"Ruski graničari će se povući iz tog područja, a graničari Armenije i Azerbejdžana će sarađivati kako bi samo čuvali državnu granicu. Razgraničenje predstavlja značajnu promjenu na terenu. Dvije zemlje sada imaju granicu, a ne liniju kontakta, što je znak mira", poručio je premijer Armenije.

Obraćajući se na događaju u Bakuu u utorak, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izjavio je kako su ova zemlja i Armenija blizu konačnog mira.

"Blizu smo potpisivanja mirovnog sporazuma kao nikada ranije. Sada imamo zajedničko razumijevanje o tome kako bi mirovni sporazum trebao da izgleda. Samo je potrebno da se pozabavimo detaljima", rekao je Alijev.

[Ja_Ja]

Crkva i čitavo selo 'izbrisani' u ponovno osvojenom Nagorno-Karabahu u Azerbejdžanu

Fotografija molitvene seanse unutar Crkve Svetog Jovana Krstitelja u Nagorno-Karabahu objavljena je na Twitteru od strane parlamentarke Azerbejdžana Jale Ahmadove u julu 2021. godine kako bi se demonstrirala, kako je nazvala, "atmosfera etničke i vjerske tolerancije", nakon što je Azerbejdžan ponovo osvojio Sušu, grad poznat u Jermeniji kao Šuši.

Danas ta crkva, izgrađena od strane Armena u 19. vjeku, više ne postoji.

Slika Crkve Svetog Jovana Krstitelja u Suši, Nagorno-Karabahu, fotografisana 2018. godine. Crkva je poznata kao Kanach Zham na Armenskom jeziku.

Slike nedavno objavljene od strane nadzorne grupe Caucasus Heritage Watch ukazuju da je crkva Suša/Šuši, koja je bila omotana skelama veći dio vremena pod azerbejdžanskom kontrolom, srušena zimus 2023-24.

Baku je ponovo preuzeo kontrolu nad Sušom/Šušijem od etničkih armenskih snaga u novembru 2020. godine nakon što je pokrenuo rat kako bi povratio teritoriju međunarodno priznatu kao azerbejdžanska zemlja.


Satelitske fotografije objavljene od strane nadzorne grupe Caucasus Heritage Watch u aprilu 2024. pokazuju uništenje Crkve Svetog Jovana Krstitelja i nekoliko okolnih zgrada.

Dva kilometra južno od izbrisane crkve, satelitske slike objavljene u aprilu otkrivaju da je čitavo selo srušeno do temelja. Danas se na razbijenoj zemlji, gde je nekad stajalo naselje poznato na armenskom kao Karintak, a na azerbejdžanskom kao Dasalti, gradi velika džamija.


Slike prikazuju selo Dasalti/Karintak pre i posle njegovog izbrisanja. Velika konstrukcija je džamija koja se gradi. Strukture južno od džamije možda su sačuvane kako bi služile kao smeštaj za radnike na gradilištu.

Husik Ghulyan, glavni istraživač u Caucasus Heritage Watch-u koji je objavio satelitske slike Dasalti/Karintak, rekao je za RFE/RL, "Mislim da je cilj Azerbejdžana u ovom slučaju bio potpuno srušiti [naselje] kako bi izgradili novo selo za azerbejdžanske raseljene osobe ili druge doseljenike."

Istraživač je rekao da je crkva sela, vidljiva desno od džamije, "pravno zaštićeni objekt kulturnog nasleđa čak i prema azerbejdžanskim zakonima", što je, kako je rekao, "verovatno razlog zašto su je ostavili netaknutu."


Slika Dasalti/Karintak napravljena od strane kanadskog profesora i fotografa Adama Jonesa, koji kaže da je prošetao kroz selo u junu 2015. godine dok je istraživao bazu stena Susa/Šuši.

Dasalti/Karintak, što znači "ispod stjene", kako na azerbejdžanskom, tako i na armenskom jeziku, dobilo je ime po masivnim stjenama koje se uzdižu iznad njega. Selo je bilo mesto gdje su se nalazili prirodni izvori i imalo je historiju poljoprivrede.

Putnik u selo krajem 1890-ih opisao ga je kao naselje gdje "je zemlja plodna, ali usjevi oskudni i slabo rađaju." Lokalni stanovnici, kako je primjetio posmatrač, "sijali su pšenicu, ječam, prasu i druge usjeve." Pod sovjetskom vlašću, selo je bilo domaćin fabrici za proizvodnju svile i fabričkim pogonima za proizvodnju električnih komponenti.


Lokalna žena prolazi kroz Dasalti/Karintak u junu 2015. godine.

Tokom drugog rata za Nagorno-Karabah 2020. godine, selo je postalo ključno bojište pred bitku za Sušu/Šuši. Fotografije napravljene u decembru 2021. pokazuju tragove metaka na zgradama u naselju.


Rupe od metaka na fasadi školske zgrade Dasalti/Karintak (prvi plan) u decembru 2021. godine.

Najnovije slike Dasalti/Karintak napravljene su kada je azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev posjetio selo kako bi nadgledao napredak na izgradnji nove džamije. Slike objavljene od strane Alijevljevog kabineta u julu 2023. godine pokazuju da su kuće u naselju tada još uvjek bile netaknute, ali fotografije Alijevljeve posjete selu krajem decembra ne prikazuju široke kadrove pejzaža, što sugerira da je rad na rušenju možda bio u toku več tada.


Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev (desno) posjećuje gradilište džamije u Dasalti/Karintaku u decembru 2023. godine.


Ali Mozaffari, iranski akademik azerbejdžanskog porijekla koji je viši istraživač na Deakin Univerzitetu u Australiji, kaže da je posljednji navodni napor za brisanjem fizičkih tragova jermenske baštine u Nagorno-Karabahu pitanje koje može da prevazilazi konflikt između Bakua i Jerevana. "Postoji snažan pritisak, predvođen Turskom, za ostvarivanjem ideje o ujedinjenom i povezanom turskom svjetu, i to proširenje ka istoku do kineske granice", rekao je Mozaffari za RFE/RL. "Baština je vrlo važna za opravdanje ove geostrateške vizije", rekao je.

Akademik dodaje da su i Azerbejdžan i Jermenija sprovodili dobro dokumentovanu kulturnu destrukciju, ali kaže da je Baku to činio "šire i sistematičnije."

Lori Hatchadurian, docent na Kornel Univerzitetu i suosnivač Caucasus Heritage Watch-a, kaže da je nadzorna grupa do sada primjetila uništenje 10 kulturnih spomenika unutar azerbejdžanske ponovo osvojene teritorije od 2020. godine i trenutno započinje novu studiju stotina lokacija kulturnog naslijeđa. Ona ukazuje na presedan gotovo potpunog brisanja armenske baštine u azerbejdžanskoj enklavi Naxcivan kao primjer onoga što bi moglo da slijedi u Nagorno-Karabahu.

"Jedna od važnih lekcija naučenih iz slučaja Naxcivan je da potpuno kulturno brisanje zahtjeva vrijeme", rekla je Khatchadurian za RFE/RL. "Rušenje armenskog kulturnog pejzaža u toj regiji odvijalo se tokom decenije, počevši od 1997. godine i trajalo je bar do 2009. godine, a možda čak i do 2011."

Istraživačka grupa kaže da će se, u slučaju Nagorno-Karabaha, "ova tužna priča vjerovatno odvijati tokom mnogo godina."

RFE/RL je zatražio komentar za ovu priču od predsjedničke administracije Azerbejdžana 23. aprila, ali do datuma objavljivanja nije dobio odgovor.

[Ja_Ja]

Pitanje za upucenije

Vidim ove snimke razmontiranog, ili bolje reci obrisanog sela od strane Azera. Da li je u ovom ratu ovako nesto dogovarano, pomjeranje stanovnistva il je armence tu citav svijet pustio niz vodu?

Nista nije dogovarano. Sada dogovaraju razmjene nekih pogranicnih sela, kao i vracanje nekih drugih koje su ili jedni ili drugi okupirali tokom godina. Odlazak armena iz Nagorno Karabaha je po meni slican odlasku Srba iz i oko Sarajevo. Dogadjaj koji nije nuzno rezultat vojnog poraza i direkne bojazni za zivot koliko je isceniran nastup i pritisak kako lokalnih armenskih politicara tako i i onih u Armeniji da se sele i pokazu suzivot nemogucim.

Azerbejdzan je nudio apsolutno sigurnost svim onim koji su ostali te i dan danas ima onih koji su ostali (veoma malo). Medjutim, preovladavalo je misljenje da svi trebaju da se isele sto im je i omoguceno.

Svakako to je odvojena tema od urbicida i kulturcida koji Azerbejdzan trenutno vrsi. On nema nikakvog opravdanja bez obzira sto se cesto pokusava argumentovati da su Armeni isto to ucinili 1990tih godina (sto je tacno). U sustini niko armene iz Nagorna nije pustio niz vodu do oni sami sebe i vodstva iz Armenije. Iluzorni fanatizam koji oni imaju se moze samo porediti sa nasim komsijama. Godinama su se lagali, kreirali neku mitomaniju o sebi, svojoj snagi i u procesu tlacili i uzimali nesto sebi sto nije njihovo. Na kraju su izgubili rat i time okupiranu teritoriju.

Ovdje jos nije kraj. Armenija moze da izgubi jos i vise ukoliko se ne bude pridrzavala potpisane kapitulacije kojom se obavezala da ce dati Azerbejdzanu nesmetan prolazak do Nakhcivana. Mnogi taj dio ili zaboravljaju ili ignorisu, a ponajvise Armeni, samo sto se brko nece tek tako lahko odreci te stavke iz ugovora, tako da me nebi iznenadilo da ukoliko se ne budu mogli dogovoriti da on pokusa vojno da implementira tu stavku.

[Truba]

Nije ti dobra usporedba
Vise sa srbima u hrvatskoj


Svaka ptica svome jatu leti

[fortaleza]

Pitanje za upucenije

Vidim ove snimke razmontiranog, ili bolje reci obrisanog sela od strane Azera. Da li je u ovom ratu ovako nesto dogovarano, pomjeranje stanovnistva il je armence tu citav svijet pustio niz vodu?

Nista nije dogovarano. Sada dogovaraju razmjene nekih pogranicnih sela, kao i vracanje nekih drugih koje su ili jedni ili drugi okupirali tokom godina. Odlazak armena iz Nagorno Karabaha je po meni slican odlasku Srba iz i oko Sarajevo. Dogadjaj koji nije nuzno rezultat vojnog poraza i direkne bojazni za zivot koliko je isceniran nastup i pritisak kako lokalnih armenskih politicara tako i i onih u Armeniji da se sele i pokazu suzivot nemogucim.

Azerbejdzan je nudio apsolutno sigurnost svim onim koji su ostali te i dan danas ima onih koji su ostali (veoma malo). Medjutim, preovladavalo je misljenje da svi trebaju da se isele sto im je i omoguceno.

Svakako to je odvojena tema od urbicida i kulturcida koji Azerbejdzan trenutno vrsi. On nema nikakvog opravdanja bez obzira sto se cesto pokusava argumentovati da su Armeni isto to ucinili 1990tih godina (sto je tacno). U sustini niko armene iz Nagorna nije pustio niz vodu do oni sami sebe i vodstva iz Armenije. Iluzorni fanatizam koji oni imaju se moze samo porediti sa nasim komsijama. Godinama su se lagali, kreirali neku mitomaniju o sebi, svojoj snagi i u procesu tlacili i uzimali nesto sebi sto nije njihovo. Na kraju su izgubili rat i time okupiranu teritoriju.

Ovdje jos nije kraj. Armenija moze da izgubi jos i vise ukoliko se ne bude pridrzavala potpisane kapitulacije kojom se obavezala da ce dati Azerbejdzanu nesmetan prolazak do Nakhcivana. Mnogi taj dio ili zaboravljaju ili ignorisu, a ponajvise Armeni, samo sto se brko nece tek tako lahko odreci te stavke iz ugovora, tako da me nebi iznenadilo da ukoliko se ne budu mogli dogovoriti da on pokusa vojno da implementira tu stavku.

Nema šanse da bi sve mirno prošlo, s obzirom na njihovu međusobnu povijest, a sve ti i govori koji post iznad gdje su srušili crkvu. Tu se ni jedan Armenac neće vratiti, možda više niti prijeći granicu do kraja života.

[Ja_Ja]

To nikada necemo saznati kako bi proslo. Ono sto stoji jeste da im je ponudjeno da ostanu. Davane su i garancije. Ja ne ulazim u to da li bi to bilo postovano ili odrzivo. Ne krivim ih sto su otisli. I ja bi pod istim uslovima otisao. U sustini ne znamo niti cemo znati. Konsenkventno rusenje kuca i bogomolja je urbicit i kulturocid koji se odvija trenutno u Nagornu i to je valjda neki plan Azera da izbrisu svaki trag armena iz tog rejona. U najmanju ruku UN mora da sankcionise to ponasanje Azerbejdzana.