Mit o svicarcima

[apsidejzi]

Prekjucer je svicarska vlada uletila da spasi Credit Suisse od bankrota. Uletili su na najbrutalniji moguci nacin koji je mene, iskreno, prepao za buducnost. Mene licno nije to ni malo dotaklo. Nemam para u toj banci, nikada nista sa njima nisam imao, ali mi je ova akvizicija otvorila oci: NOVAC U TUDJIM RUKAMA NIJE SIGURAN. I tacka.

Da ukratko objasnim sta se desilo. Naime, nakons to su u Americi pale tri banke zbog, kako ce se ispostaviti, pogresnih investicija, na red je dosla svicarska banka. Ljudi koji imaju dosta para u jednoj banci, zele da prebace novac u drugu, sigurniju, banku. Prebacivanje velike kolicine novca zahtjeva da banka posalje taj novac negdje. Kad je normalna situacija, mnogo ljudi salje novac prema nekoj banci ali i mnogo ljudi salje novac iz te banke. No plus minus bude nula. Banka u principu nikada ne mora poslati novac nego samo kroz knjige provede ko je koliko kome poslao i rasporedi vec postojeci novac. Medjutim, kada navali dosta ljudi da salje iz jedne banke, oni vise ne mogu to provesti kroz knjige nego moraju poslati taj novac. Da bi nabavili novac, moraju prodati aktivu koju imaju. TO su obicno dionice drugih firmi jer banka radi sa nasim novcem. On ne stoji u banci nego se reinvestira dalje. Kada ja prebacim svoj novac oni onda moraju prodati te dionice koje su kupili da bi moj novac dalje poslali. No berza je generalno pala u svijetu i oni prodaju sa gubitkom, sto znaci da im fali novca kojeg ce poslati. Banka tada odlazi u bankrot. Drzava je osigurala do 70.000 KM i ko nema toliko na banci ne mora se sikirati jer ce mu eventualno propadanje banke namiriti osiguranje.

No mene nije strah toga. Mene je strah onoga sta je uradila svicarska vlada nakon sto je Credit Suisse propao jer nisu imali dovoljno novca da posalju na drugu banku, nakon sto su velike guzonje odlucile da prebace svoje pare. Oni su napraivli deal sa UPS-om da kupi Credit Suisse za 1/3 cijene. Drzava ce kao garantovati za eventualne gubitke koje je UPS dobio zbog toga. Zasto su ovo uradili? Zato sto je sada svima postalo jasno kao dan da su dani kada smo mislili da su svicarske banke najsigurnije banke na svijetu - prosle. Sta ako sada svi zele povuci pare iz svicarskih banaka? Svi su tu drzali pare jer su mislili da su sigurne. No nisu. Nikada nisu ni bile. MI smo samo vjerovali da su svicarci, svicarci. A ispostavice se da su i oni korumpirani, da ne znaju voditi ekonomiju i da su pohlepni. Sad kad se to otkrilo, spasi sta se moze spasiti. I usput naguzi jednu grupu ljudi zbog koje sam i poceo ovu temu. Grupu ljudi zbog koje me strah buducnosti.

Naime, sve OBVEZNICE koje su postojale u Credit Susissu su jednostavno stornirane. Ne postoje vise. Obveznica je hartija od vrijednosti koja je nesto kao kredi u svijetu pravnih subjekata. TO je kao kada ti i ja dignemo kredit. Mi ga zovemo kredit, a firme ga zovu obveznice. One se obavezu da ce vracati glavnicu i placati kamatu na tu glavnicu. Obveznice su jedni od najsigurnijih vrednosnih papira. Penzioni fondovi ih kupuju jer nude stabilan izvor prihoda. Nije mnogo al je SIGURNO. Sigurno kurko dokoljenko. BIlo bi sigurno da nema korumpiranih kravatasa koji su zloupotrijebili ljudsko povjerenje po ko zna koji put i unistili ono sto se gradilo generacijama prije njih. Generacija razmazenih ljudi koji su naucili samo grabiti sebi. IMT na svjetskom nivou. Ono sto je nama Novalic uradio sa respiratorima, to je sada menadzment ove banke uradio svojim dionicarima a drzava im pomogla da naguze vlasnike obveznica.

No nije meni sto je banka propala ni sto su obveznice propale. Uvijek postoji rizik. Nije to poenta. Poenta je sto je svicarska vlada odlucila prije dva dana, tj u nedjelju navecer da se ova kupoprodaja izvrsi i jednostavno donijela zakon u kojem PREKO NOCI mijenja pravila igre. Ako ja kupim nesto, ja zelim da to nesto bude i u buducnosti. Ne mozes mi mijenjati pravila preko noci. Nismo Kina il Rusija. Il mozda jesmo. Ja sam totalno izgubio vjeru sada u finansijske institucije.

No to donosi novi problem: sta uraditi sa parama. Kako ih oploditi. Moj neki "san" je bio kupiti dionica i ovih jebenih obveznica i konstantno investirati u to, kako bih imao dividendu i na taj nacin neku finansijsku slobodu. Uvijek sam znao da postoji rizik da firmi ne ide dobro i da odluci da ove godine ne isplati dividendu, ili da kreditori ne mogu naplatiti ratu i onda obveznica propadne. TO je normalni rizik. Ono sto nisam ocekivao je da vlast preko noci moze promijeniti pravila i buklvano ti uzeti sve. Ko te jebe. Oni su buklvano preko noci samo rekli da je 17 MILIJARDI dolara vrijednosti obveznica - bezvrijedno. Vrijedi NULA. Banka vise nema para, ne mora nikome nista vracati i to je to.

Sta da sam ja kupio te obveznice. Eto bas ja mislio da su svicarci sigurni i kao idem tu investirati. Siguran prihod za penzione dane. I onda drzava samo promijeni pravilo i kaze: E, znas ono kad si ti radio godinu dana da skupis pare i onda te ova banka pitala da im das te pare da oni rade sa njima a tebi placaju kamatu i glavnicu i ti polako dobijas svoje pare nazad uz kamatu... eh tih para vise nema. Uzeli bankari i spiskali ih.

Kao sto rekoh, ja nisam nista izgubio u ovoj banci ali sam definitivno naucio lekciju: dobro provjeri u sta vjerujes. Ako vjerujes da su Svicarci sila, znaj da je to mit. Ne postoji moral. Svi hoce zajebat i svi te hoce naguzit. Kad nekome dadnes pare i on ti nesto obeca, to ne znaci da ce i ispuniti. Bez obzira kakvu ocjenu AAA imao i ko mu dao tu ocjenu. Provjeri dobro u sta vjerujes i kome se povjeravas.

[citroen xm]

Ko je malo bolje informisan, tj. ko je onako ili iz znatiželje ili slučajno ispratio istoriju Švajcarske zna da je ona između ostalog i zbog bankarskog sektora izbjegla učešće u velikim ratovima. Logično, niko ne napada svoje, jer svi moćnici su svoj novac držali u njihovim bankama. To im je omogućilo da se sačuvaju od razaranja i da nakon toga dodatno profitiraju. Neko bi rekao pametno i legitimno što u jednu ruku jeste. Ali sa druge strane nekako se pod plašt baca druga strana švajcarskih banaka i same države, a to je čista otimačina imovine jevreja koji su ubijeni u 2. svjetskom ratu. Dakle otimačina kao i ova sada, samo puno okrutnija i daleko većih razmjera.

Nekako valjda uzročno posljedično, tamo gdje se radi sa ogromnim novcem prestaju da važe pravila i zakoni, kako oni pisani tako i moralni(dobro, ovo je već zabluda za obične ljude).

Sada kada bi diskutovali kao što generalno diskutujemo o svemu i svačemu, izveo bi se možda neki zaključak da stanovništvo ovih prostora nije baš previše učeno ili mudro, da je previše prosto da razumije neke svjetske tokove. Međutim, kako stari ljudi kažu, ko se na mlijeko opeče i u jogurt duva. Šta hoću reći? Pa to da nije tako puno vremena prošlo od kada se propale bivše jugoslovenske banke i sa njima sva ušteđevina ljudi. A bilo je dosta. Ljudi su vjerovali bankama i sve što imaju držali na računima. Sve je propalo/opljačkano. Ne znam čudi li se više iko poslije toga kada ljudi odluče da novac koji imaju ulože u nekretninu, bez obzira bila ona precjenjena ili ne. Te hartije od vrijednosti, dividende, kamate na štednju.... sve to lijepo zvuči u slučaju da sistem funkcioniše na osnovnim ekonomskim postulatima, ali neko je već odavno odlučio da se igra i krši sva moguća pravila.

[Dope_Man]

Kratko receno - ne postoji SIGURNA pasivna zarada. A nas svijet, sa ekonomijom koja se bazira na spekulacijama, MORA imati nekad i gubitke, to je jednostavno tako. Svi zele rasti iz godine u godinu, al to je naprosto nemoguce, reseti ce se desavati i neko/nesto u tome mora stradati.

Onaj ko ovo razumije zna da je rizicno i na Tajlandu i u Svicarskoj. Naravno, nivo rizika i stabilnost trzista se razlikuju, ali oba trzista/firme u njima, mogu pasti i investicija se moze izgubiti, to uostalom pise i u svakom ugovoru sa brokerima, fondovima itd.. nista nije sigurno. Da jeste, svi bi mi uplatili u taj sigurni objekat i skupljali kamatu.

Za potez vlade se slazem, potpuno neocekivano od Svicaraca koji inace organizuju referendume za ogranicenje brzine, a sad odjednom samo vlada donese odluku. Pretpostavljam jer je to bio jedini nacin da se spasi sto se spasiti da, naravno u tom ce neko nahebati. Al da nisu, vjerovatno bi ti isti, a i jos drugih pored njih, nahebali.

[ZoomZoomKiwi]

Znači, ako sam dobro shvatio, imao si prije par godina neki kapital, i kontaš šta mi je najsigurnije, ma hajd odoh uzet' obveznica od CreditSuisse, šta znam, 500.000 CHF sa rokom dospijeća 48 mjeseci, i nekim minornim prinosom, al' ono čisto da stoje pare da si miran.

Počnu sranja sa inflacijom, pojede ti onaj prinos, al' hajd, nećeš puno izgubiti ako išta dobro je, novci su na sigurnom.

I sad kada je banka u rukama druge banke, dođe vlada Švicarske i kaže jbg te obveznice više nisu obavezujuće, ništa jebiga, žao nam je.

Mislim, kako je to uopće moguće jebote?!

Šta onda sprječava npr. Republiku Hrvatsku da ove nedavno plasirane obveznice na 24 mjeseca samo "otpiše" u međuvremenu, i zajebe vlastiti narod?

Mislio sam da obveznice, kao vrsta nekog "ugovora" imaju definisane uslove kao i neku garanciju. Ili ćemo ih tretirati kao što se u Bosni tretiraju mjenice, ono pro forma samo.

[Truba]

mislim da nemamo potpune informacije
ono što pišete ne izgleda logično

možda će pare dobiti iz nekog drugog fonda ili će dobiti nove obveznice o obveznicama

[Haris.ba]

Radi se o tzv. AT1 obveznicama koje izdaje banka.

Niko nije nista ponistio. Vec se ne razumije sta su obveznice i sta je stecaj (bankrot).

Banka izdaje obveznice i banka garantira za njih u smislu kad ih "doneses" da ces dobiti lovu kako pise u njima.
Ali, kada banka bankrotira postoje nivoi koji se namiruju prvi, a onda koji zadnji.

Te bankine obveznice su stavljenje na kraj za namirenje, a posto nema dovoljno love da pokrije sve dugove - para nema.

Tako, niko nije ponistio obveznice, vec su iste postale bezvrijedne

Zato te obveznice imaju veci prinos jer su rizik. Dok je sve bajno i krasno izgledaju kao beton, ali kad cucne izdavac obveznica - sve se gubi.

Hrvatske tzv.narodne obveznice se ne mogu usporediti sa bankovnim obveznicama jer iste izdaje drzava. I, iako drzava moze svasta, sanse da drzava propadne su minimalne u odnosu na neku banku koja je u biti klasicna firma koja ako ne radi dobro propada.

[Truba]

znači su znali u što se petljaju

ko ih šljivi

[ZoomZoomKiwi]

Jasno

[Truba]

ako srbija nije pod sankcijama propala...stancaj pare i kuhaj brašno
vjerovatnoca da ce hrvatska propasti je ravna nuli

[n+1]

Evo, da vam ja kažem kao čovjek koji je izgubio gaće u Credit Suisse fijasku.

Ovdje je riječ o tzv. AT1 obveznicama koje su predstavljene nakon Finansijske krize 2008. Predmetne obveznice služe kao svojevrstan buffer, ideja je da se u slučaju potrebe za dokapitalizacijom mogu konvertovati u kapital, kako bi se spriječio pad banke. Dakle, ovo "poništavanje" istih je razlog zašto i postoje. Riječ o najrizičnijim obveznicam, koje su nosile i najveći kupon.

Credit Suisse nije poništio sve obveznice, nego isključivo AT1. Ovo je prvi put da je bilo koja banka povukla takav potez, zbog toga i jeste šok. Međutim, ko god je investirao u te obveznice, morao je biti svjestan i njihovih rizika. Obveznice su poništene u skladu s pravilima igre.

Pravi problem nisu obveznice, nego dionice. Akvizicija od strane UBS morala je biti odobrena od strane dioničara, ne samo jer je takav zakon, nego zato što nije normalno prodavati nečije vlasništvo, a da ne pitaš vlasnika. To što su promijenili zakon preko noći je slučaj bez presedana, faktički mijenjanje pravila igre, i pokazatelj da nisu tek finanijska tržišta fantazmagorija, nego i sama demokratija.

P.S. Vidim gore da je Hare dijelom već napisao za AT1.

[ZoomZoomKiwi]

Diverzifikovao si ti svoje novce, ne sikiram se ja za tebe

[Haris.ba]

Pravi problem nisu obveznice, nego dionice. Akvizicija od strane UBS morala je biti odobrena od strane dioničara, ne samo jer je takav zakon, nego zato što nije normalno prodavati nečije vlasništvo, a da ne pitaš vlasnika. To što su promijenili zakon preko noći je slučaj bez presedana, faktički mijenjanje pravila igre, i pokazatelj da nisu tek finanijska tržišta fantazmagorija, nego i sama demokratija.

Ma i to je neshvatanje bankarskog sistema.

Smisao svega je stabilnost bankarskog sistema. Tada je moguce sve da se uradi radi te stabilnosti. I tada se donose razni propisi da se otkloni opasnost po bankarski sistem.

Nije vlasnistvo nicega apsolutno.

Kada se desi bankrot ti vise nemas isti status vlasnistva nego ko bez bankrota. Ti tada postajes sudionik u raspodjeli stecajne mase. I drzava tu odlucuje ko ima prednosti u naplati.

I eto, odlucila kako je odlucila. Slicno je i kod nas. Kad neka banka ima problema Agencija za bankarstvo dobija haman diktatorske ovlasti samo da bi za veoma malo vremena donijela rjesenje i skinula temu sa stola.

[n+1]

Pravi problem nisu obveznice, nego dionice. Akvizicija od strane UBS morala je biti odobrena od strane dioničara, ne samo jer je takav zakon, nego zato što nije normalno prodavati nečije vlasništvo, a da ne pitaš vlasnika. To što su promijenili zakon preko noći je slučaj bez presedana, faktički mijenjanje pravila igre, i pokazatelj da nisu tek finanijska tržišta fantazmagorija, nego i sama demokratija.

Ma i to je neshvatanje bankarskog sistema.

Smisao svega je stabilnost bankarskog sistema. Tada je moguce sve da se uradi radi te stabilnosti. I tada se donose razni propisi da se otkloni opasnost po bankarski sistem.

Nije vlasnistvo nicega apsolutno.

Kada se desi bankrot to vise nemas isti status vlasnistva nego ko bez bankrota. Ti tada postajes sudionik u raspodjeli stecajne mase. I drzava tu odlucuje ko ima prednosti u naplati.

I eto, odlucila kako je odlucila.

Ma izvini, molim te, neka trošak nosi onaj koji je bankarski sistem destabilizirao, a ne vlasnici.

Da monetarne vlasti nisu čekale s dizanjem kamatnih stopa, zbog pogrešne procjene, samo da bi onda počeli iste luđački dizati, ovoga ne bi ni bilo. I sada nije politički privlačno da ta ista država spašava banku, pa hajde da je UBS kupi, ali pošto je i sama UBS natjerana i ne želi da je kupi, onda se ad hoc preko noći stvara pravni okvir da je UBS kupi za frtalj cijene, a puše vlasnici i investitori.

Ma hajde.

P.S. Uporno govoriš da je Credit Suisse bankrotirala, što NIJE slučaj.

[Truba]

Diverzifikovao si ti svoje novce, ne sikiram se ja za tebe

predstavlja se ovdje isto ko kakav boy next door
a drma europom s ulozima

[kravamuzara]

P.S. Uporno govoriš da je Credit Suisse bankrotirala, što NIJE slučaj.

Da su se otvorile azijske berze (sa nedjelje na ponedjeljak 2 ujutro po nasem vremenu) a ovo nije bilo rijeseno bio bi "pravi" bankrot, ovako je samo de facto

[n+1]

P.S. Uporno govoriš da je Credit Suisse bankrotirala, što NIJE slučaj.

Da su se otvorile azijske berze (sa nedjelje na ponedjeljak 2 ujutro po nasem vremenu) a ovo nije bilo rijeseno bio bi "pravi" bankrot, ovako je samo de facto

Ma poenta je da nema stečajne mase, nema stečajnog upravnika, nema raspodjele, nema ništa od te cijele priče. Vlasnici dionica su vlasnici i u ovom trenutku. Samo im je neko potpisom izbrisao 2/3 vrijednosti.

[Haris.ba]

Ma izvini, molim te, neka trošak nosi onaj koji je bankarski sistem destabilizirao, a ne vlasnici.

Da monetarne vlasti nisu čekale s dizanjem kamatnih stopa, zbog pogrešne procjene, samo da bi onda počeli iste luđački dizati, ovoga ne bi ni bilo. I sada nije politički privlačno da ta ista država spašava banku, pa hajde da je UBS kupi, ali pošto je i sama UBS natjerana i ne želi da je kupi, onda se ad hoc preko noći stvara pravni okvir da je UBS kupi za frtalj cijene, a puše vlasnici i investitori.

Ma hajde.

P.S. Uporno govoriš da je Credit Suisse bankrotirala, što NIJE slučaj.

Pa neka vlasnici tuze drzavu. Ili, neka tuze Fed zbog dizanja kamata. Jednostavno je.

To sto se drzava boji pojma bankrot banke pa izmislja razne pojmove "rano upozoravanje", "restruktuiranje", ""neposredno upravljanje" jeste upravo da se izbjegne formalni bankrot.

Sve ovo sto se desava je radi klasicnih uslova bankrota, ali zbog stabilnosti bankarskog sistema se saniraju posljedice bankrota bez da se otvori formalni bankrot.

Bukvalno ista stvar postoji i u nasem zakonu. Iz Agencije za bankarstvo moze doci lik i narediti spajanje neke banke sa drugom bankom.

[kravamuzara]

Kriminalci u odjielima 40 puta koriste isti asset kao leverage, prodaju assete koje ne posjeduju, i za nagradu dobiju otpremninu 50 miliona eura/dolara/franaka.
A vi mali ulagaci jebite se

[redhat]

Mislim da su se oci otvorile ili barem trebale otvoriti svima za vrijeme COVID19 krize po pitanju funkcionisanja kapitalizma i privrede, long story short kompletna ekonomija i privreda funkcionise sa tako malim tolerancijama da bilo kakav zastoj ili kriza od par sedmica u funkcionisanju lanca kupovine/prodaje a tu vidim i bankovne usluge dovodi ekonomije na koljena. Rijetki su giganti mogli prezivjeti vise mjeseci bez mjera stednje, rezanja troskova, ulijetanja drugih finansijera ili vlada.
Sam sistem je previse osjetljiv postao, špekulativni uticaji su pojačani 500% jer nekome kriza čak i potencijalna moze donijeti jako puno para.
Ne mislim da je ljudska pohlepa glavni problem, ima uticaja ali marginalno po meni, ljudi su uvijek bili pohlepni.
Također kripto valute i taj kompletan segment novog poslovanja također dobro uticu na banke iako se svi prave da to nije tako.
Vrijeme nesigurnosti dolazi, tj. vec je tu i nema pametne sugestije kako i sta.
Ko ima puno sredstava ulagati u plemenite metale a ostali sitni, povijat se kako puse

[n+1]

Ma izvini, molim te, neka trošak nosi onaj koji je bankarski sistem destabilizirao, a ne vlasnici.

Da monetarne vlasti nisu čekale s dizanjem kamatnih stopa, zbog pogrešne procjene, samo da bi onda počeli iste luđački dizati, ovoga ne bi ni bilo. I sada nije politički privlačno da ta ista država spašava banku, pa hajde da je UBS kupi, ali pošto je i sama UBS natjerana i ne želi da je kupi, onda se ad hoc preko noći stvara pravni okvir da je UBS kupi za frtalj cijene, a puše vlasnici i investitori.

Ma hajde.

P.S. Uporno govoriš da je Credit Suisse bankrotirala, što NIJE slučaj.

Pa neka vlasnici tuze drzavu. Ili, neka tuze Fed zbog dizanja kamata. Jednostavno je.

To sto se drzava boji pojma bankrot banke pa izmislja razne pojmove "rano upozoravanje", "restruktuiranje", ""neposredno upravljanje" jeste upravo da se izbjegne formalni bankrot.

Sve ovo sto se desava je radi klasicnih uslova bankrota, ali zbog stabilnosti bankarskog sistema se saniraju posljedice bankrota bez da se otvori formalni bankrot.

Mislim, OK je reći da država ili neka agencija imaju apsolutističku vlast nad finansijskim sistemom, ako su to pravila igre, koja se razumiju kao takva a priori. Ali čemu postojanje zakona koji to reguliraju, koji eksplicitno kažu da dioničari moraju pristati na akviziciju, ako implicitno ti isti zakoni uopće ne vrijede?

Kao što rekoh, država ako se plaši za stabilnost finansijskog sistema, može napraviti bailout banke. Ne bi bio ni prvi, ni posljednji put. Ali poništavanje instituta pravnog vlasništva jeste slučaj bez presedana, i faktički mijenja finansijske udbženike kao takve, te percepciju rizika.

[n+1]

Ma izvini, molim te, neka trošak nosi onaj koji je bankarski sistem destabilizirao, a ne vlasnici.

Da monetarne vlasti nisu čekale s dizanjem kamatnih stopa, zbog pogrešne procjene, samo da bi onda počeli iste luđački dizati, ovoga ne bi ni bilo. I sada nije politički privlačno da ta ista država spašava banku, pa hajde da je UBS kupi, ali pošto je i sama UBS natjerana i ne želi da je kupi, onda se ad hoc preko noći stvara pravni okvir da je UBS kupi za frtalj cijene, a puše vlasnici i investitori.

Ma hajde.

P.S. Uporno govoriš da je Credit Suisse bankrotirala, što NIJE slučaj.

Bukvalno ista stvar postoji i u nasem zakonu. Iz Agencije za bankarstvo moze doci lik i narediti spajanje neke banke sa drugom bankom.

U švicarskom ne postoji.

Gdje je u našem zakonu taj član?

[Haris.ba]

U Švicarskom ne postoji.

Gdje je u našem zakonu taj člank?

Pa postoji li ili ne postoji? Valjda su donijeli taj neki hitni propis da to sve prodje.

Ima bruku clanova od savjetnika, supervizije, eksternog upravnika, posebnog upravnika. I sve tako do likvidacije i stecaja da se sve isproba da ne bi doslo do stecaja.

Npr.u restruktuiranju:

Član 192. (Opće ovlasti u postupku restrukturiranja) (1) U cilju poduzimanja mjera restrukturiranja Agencija, koristi pojedinačno ili u kombinaciji slijedeća ovlaštenja: a) od bilo kojeg lica zahtijeva davanje svih informacija koje su potrebne za odlučivanje o mjerama restrukturiranja banke i njenu pripremu, uključujući ažuriranje i dopunu informacija sadržanih u planu restrukturiranja, kao i da zahtijeva prikupljanje informacija putem neposredne kontrole, b) za razrješenje nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva banke u restrukturiranju, c) za preuzimanje svih ovlaštenja dioničara, nadzornog odbora i uprave banke u restrukturiranju i povjeravanje tih ovlaštenja posebnoj upravi, d) za prijenos dionica i drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica, f) za djelimično ili potpuno smanjenje vrijednosti glavnice ili preostalog dospjelog neizmirenog duga u vezi s prihvatlјivim obavezama banke u restrukturiranju, g) za konverziju prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u obične dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, njenog matičnog društva ili banke za posebne namjene na koje se prenose imovina ili obaveze, h) za poništavanje dužničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, osim prihvatljivih obaveza iz člana 204. ovog zakona, i) za smanjenje, uključujući smanjenje na nulu, nominalne vrijednosti dionica ili drugih vlasničkih instrumenata banke u restrukturiranju, te za poništenje takvih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, j) da traži od banke u restrukturiranju ili njenog matičnog društva da izvrši emisiju novih dionica, drugih instrumenata vlasništva ili drugih instrumenata kapitala, uključujući prioritetne dionice i potencijalne zamjenjive instrumente, k) da proglasi dospjelim i raskine finansijske ugovore ili ugovore o finansijskim derivatima u svrhu primjene ovlaštenja za otpis i konverziju obaveza koje nastaju po derivatima, l) da izvrši procjenu kupca kvalifovanog učešća bez obaveze primjene propisanih rokova vezanih za takvu procjenu i m) izmijeni rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatljivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uključujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) ovog zakona. (2) Agencija, prilikom izvršavanja svojih ovlaštenja, nije dužna obavještavati ni pribavljati odobrenja ili saglasnosti bilo kojeg organa ili organizacije, niti dioničara ili povjerilaca banke u restrukturiranju, koja bi trebala biti obezbijeđena u redovnom poslovanju banke. (3) U periodu provođenja mjera restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke.

[n+1]

U Švicarskom ne postoji.

Gdje je u našem zakonu taj člank?

Pa postoji li ili ne postoji? Valjda su donijeli taj neki hitni propis da to sve prodje.

Ima bruku clanova od savjetnika, supervizije, eksternog upravnika, posebnog upravnika. I sve tako do likvidacije i stecaja da se sve isproba da ne bi doslo do stecaja.

Npr.u restruktuiranju:

Član 192. (Opće ovlasti u postupku restrukturiranja) (1) U cilju poduzimanja mjera restrukturiranja Agencija, koristi pojedinačno ili u kombinaciji slijedeća ovlaštenja: a) od bilo kojeg lica zahtijeva davanje svih informacija koje su potrebne za odlučivanje o mjerama restrukturiranja banke i njenu pripremu, uključujući ažuriranje i dopunu informacija sadržanih u planu restrukturiranja, kao i da zahtijeva prikupljanje informacija putem neposredne kontrole, b) za razrješenje nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva banke u restrukturiranju, c) za preuzimanje svih ovlaštenja dioničara, nadzornog odbora i uprave banke u restrukturiranju i povjeravanje tih ovlaštenja posebnoj upravi, d) za prijenos dionica i drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica, f) za djelimično ili potpuno smanjenje vrijednosti glavnice ili preostalog dospjelog neizmirenog duga u vezi s prihvatlјivim obavezama banke u restrukturiranju, g) za konverziju prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u obične dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, njenog matičnog društva ili banke za posebne namjene na koje se prenose imovina ili obaveze, h) za poništavanje dužničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, osim prihvatljivih obaveza iz člana 204. ovog zakona, i) za smanjenje, uključujući smanjenje na nulu, nominalne vrijednosti dionica ili drugih vlasničkih instrumenata banke u restrukturiranju, te za poništenje takvih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, j) da traži od banke u restrukturiranju ili njenog matičnog društva da izvrši emisiju novih dionica, drugih instrumenata vlasništva ili drugih instrumenata kapitala, uključujući prioritetne dionice i potencijalne zamjenjive instrumente, k) da proglasi dospjelim i raskine finansijske ugovore ili ugovore o finansijskim derivatima u svrhu primjene ovlaštenja za otpis i konverziju obaveza koje nastaju po derivatima, l) da izvrši procjenu kupca kvalifovanog učešća bez obaveze primjene propisanih rokova vezanih za takvu procjenu i m) izmijeni rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatljivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uključujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) ovog zakona. (2) Agencija, prilikom izvršavanja svojih ovlaštenja, nije dužna obavještavati ni pribavljati odobrenja ili saglasnosti bilo kojeg organa ili organizacije, niti dioničara ili povjerilaca banke u restrukturiranju, koja bi trebala biti obezbijeđena u redovnom poslovanju banke. (3) U periodu provođenja mjera restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke.

Prema našem Zakonu o bankama, restrukturiranje podrazumijeva stečajni postupak, što ovdje nije bio slučaj.

Da je Credit Suisse pala, te da su se iz stečajne mase namirili svi povjerioci prije vlasnika, a da je vlasnicima potom pripao rezidual, to bi bilo fer i u skladu sa zakonima. Štaviše, s obzirom da je Credit Suisse imala ogromnu imovinu (1.1 trilion američkih dolara) dok su obaveze iznosile nešto preko 500 milijardi, dakle uzevši u obzir da je bila suštinski zdrava banka, vlasnicima bi ostalo oko 600 milijardi. Podijeljeno s brojem dionica, vrijednost koju bi dobili po dionici bila bi viša od ove koju je ponudio UBS.

Dakle, vlasnicima bi bankrot doslovce više odgovarao, ali su žrtvovani radi obuzdavanja panike.

A što se tiče ovog što si postavio apropos naše legislative, ključna rečenica:

e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica

Čak ni kod nas ne može divlji Zapad bre.

[Haris.ba]

Prema našem Zakonu o bankama, restruktiriranje podrazumijeva stečajni postupak, što ovdje nije bio slučaj.

Mislim da ne grijesim, ali stecaj banke je stecaj, a ne restruktuiranje.

Član 229. (Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka)

I namjerno je zakonski uredjeno da restruktuiranje prethodi stecaju da se ne bi mogla primjenjivati stecajna pravila.

A što se tiče ovog što si postavio apropos naše legislative, ključna rečenica:
e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica
Čak ni kod nas ne može divlji Zapad bre.

Pa logicno je UBS se mora sloziti da uleti u CS
Ali, se ne pita CS da to dozvoli.

[n+1]

Prema našem Zakonu o bankama, restruktiriranje podrazumijeva stečajni postupak, što ovdje nije bio slučaj.

Mislim da ne grijesim, ali stecaj banke je stecaj, a ne restruktuiranje.

Član 229. (Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka)

I namjerno je zakonski uredjeno da restruktuiranje prethodi stecaju da se ne bi mogla primjenjivati stecajna pravila.

A što se tiče ovog što si postavio apropos naše legislative, ključna rečenica:
e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica
Čak ni kod nas ne može divlji Zapad bre.

Pa logicno je UBS se mora sloziti da uleti u CS
Ali, se ne pita CS da to dozvoli.

Pa ne pita se ako više ne postoji kao pravno lice. Ali CS nijednog trenutka nije prestala postojati kao pravno lice.