Maglaj-Studentsko ljeto

Kulturno-politička scena, dešavanja u centralnim gradovima BiH: Zenici, Travniku, Visokom, Jajcu, Bugojnu, Tešnju, Doboju...

Moderators: _BataZiv_0809, anex

Post Reply
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#1 Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Studentsko ljeto 2011.

Tema za sve maglajlije, prijatelje Maglaja i za sve one koji su dolazili pod našu tvrđavu.

Svečano otvaranje 41. Međunarodnog festivala prijateljstva, druženja i lijepe pjesme "Studentsko ljeto 2011" planirano je za petak, 01.07.2011.godine.
Program počinje u 19,00 sati okupljanjem učesnika maskenbala ispred Sportske dvorane a nastavlja se šetnjom ulicama grada do maglajske tvrđave, gdje će ove godine biti podignuta festivalska zastava.

"Mogu misliti koliko je ljudi
prolazilo ovim krajem
koliko je sunca bilo, kiše lilo
nad Maglajem.

Mogu misliti koliko je konjanika
jurilo za ljutim zmajem
koliko je suza bilo u toj kiši
nad Maglajem

Sve je prošlo i sve će proći
samo pjevač koji skita
dolaziće svake noći
da se čudi da se pita.

Sve je prošlo i sve će proći..."
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#2 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Magla :run:
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#3 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

41. MEĐUNARODNI FESTIVAL "STUDENTSKO LJETO" MAGLAJ/PROGRAM:

- 01.07.2011.godine – Ceremonija svečanog otvaranja i podizanje festivalske zastave / Maglajska gradina
(Maskenbal, "Ljetno veče..." (Irfan Kasumović i Elvis Sivčević), SB CREW, Vatromet...)

- 08.07. - Dječiji festival "Malo ljeto"
(Terasa Doma kulture "Edhem Mulabdić")

- 28.07. – Izložba slika Gita Taneja iz Indije
(Sala Doma kulture "Edhem Mulabdić")

- 05.08. - Veče narodne muzike
(Sportska dvorana)

-06.08. - Veče zabavne muzike
(Sportska dvorana)

- 29.09. – Pozorišna predstava "Opšta bolnica" / Bosansko narodno pozorište Zenica
(Kino – sala Doma kulture "Edhem Mulabdić")

- 06.10. – Pozorišna predstava za djecu "Četiri princeze" / Bosansko narodno pozorište Zenica
(Kino –sala Doma kulture "Edhem Mulabdić")

Gosti festivala 05. 08. će biti Hanka Paldum, 06.08. Maximum Power ...
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#4 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Maglajske legende

"Maglaj na Bosni se zvao nekad po narodnom pričanju Straža, a to je bilo u vrijeme kad je grad Tešanj bio glavni grad Banovine Usore. U to doba bila je Straža veoma neznatno mjestance s malom tvrđavom koja je bila gradu Tešnju predstraža s jugoistočne strane. Kako je Straža dobila svoje današnje ime Maglaj, pripovjedaju stari ljudi ovu priču:
Stražani često zadirkivaše u Gračanlije, pa kod svake prilike s njima šale zbijali. Jedan će Gračanlija
za odmazdu Stražanima: "Vas grad Straža postaoje doduše po milosti sultanovoj velik, no ipak nemate u njem ništa drugo već samu maglu. Vi mislite da je magla pamuk, pa skačete s vašeg grada u nju, ali se nijedan ne vraća. Vi ste prave maglajlije".
Što odatle, vele dobi Maglaj svoje ime. Još i danas se u narodu čuje kada netko na sreću u kakav posao ide: " Skačeš ko Maglajlija u maglu".
(Hefele " Vienac " 1887)

Druga legenda koju je zapisao Behrudin Mezildžić kaže: " Legenda kazuje da je tu negdje na obali Bosne bilo nekad maleno naselje,te da mu se ni ime nije sačuvalo. Usred toga mjesta dizao se i granao veliki dub-hrast. U to vrijeme pala je nad rijekom takva magla da se ni prst pred okom nije vidjeo. Kad se magla digla, duba nigdje nije bilo. Svi su se čudili i o tome prepričavali.
"Magla izvalila dub, magla izvalila dub."
I od te magle nastade ime Maglaj."
Last edited by Ultravox on 11/07/2011 19:28, edited 1 time in total.
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#5 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Image
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#6 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

CEREMONIJA SVEČANOG OTVARANJA FESTIVALA

Image

Image

Image

Image
User avatar
cryjoe
Posts: 8
Joined: 02/07/2011 14:12

#7 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by cryjoe »

Kad će te se riješiti onog smrada iz natronke???
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#8 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#9 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

cryjoe wrote:Kad će te se riješiti onog smrada iz natronke???
:thumbup: Navikneš ili odapneš :run:
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#10 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

"Malo ljeto" 8. jula na terasi Doma kulture "Edhem Mulabdić"
Za male i velike - dječiji festival "Malo ljeto", u okviru kulturne manifestacije "Studentsko ljeto" održat će se u petak 8. jula sa početkom od 19,00 sati.
Vaš Dom kulture vas poziva na nezaboravno druženje sa najmlađim interpretatorima narodne i zabavne muzike.
Ne propustite dječiji festival "Malo ljeto" i svojim dolaskom i aplauzom podržimo učesnike.
Svi ste pozvani i dobro došli!
Dom kulture "Edhem Mulabdić"


Image

izvor-maglaj.net
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#11 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#12 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Tekst napisala je Elza Sremčević.

O MAGLAJU


Dobar se dan s večera vidi, a s jutra još bolje. Sunašce ogranulo, hladan jos jutarnji zrak ugodno te mili. Ulice čiste, tek po gdje ko zurnim korakom promakne za poslom ili hitra kolica zvrknu, a tutanj i neka zvonka jeka otprati ih iz debelih zidina tvrdih i visokih zgrada. Dućani se otvorili, trgovci iznose robu i vješaju il redaju da mušteriji što lakše oko zapne, a oni drugi opet načičkali svoje ćefenke sočnim voćem i svježim zelenjem, gdje će sad mušterija po volji da probira. Pa to sve po vrhu začinja ona neka jutarnja svježina, a poslena svjetina tek se zapregla i zasukala, da se s rana okrene, jer je vrijeme dragocjeno, a i posao istom cvate kad se tako s draga srca prihvati. Veselost neka i živahnost, pa te sjeća i opominje da je to opet nastao jedan od onih dana kakvi promiču jedan za drugim, kao oni sitni talasi riječice, sto žubori eto tuda iza dućana i magaza.
E. Mulabdić (1862-1954) "Zeleno Busenje "

Legenda

Maglaj na Bosni zvao se je nekad po narodnom pričanju Straža , a to je bilo u vrijeme kad je grad Tešanj bio glavni grad Banovine Usore. U to doba bila je Straža veoma neznatno mjestance s malom tvrđavom koja je bila gradu Tešnju predstraža s jugoistočne strane.Kako je Straža dobila svoje današnje ime Maglaj, pripovjedaju stari ljudi ovu priču:
Stražani često zadirkivaše u Gračanlije, pa kod svake prilike s njima šale zbijali. Jedan će Gračanlija
za odmazdu Stražanima: "Vas grad Straža postao je doduše po milosti sultanovoj velik, no ipak ne imate u njem ništa drugo već samu maglu. Vi mislite da je magla pamuk, pa skačete s vašeg grada u nju, ali se nijedan ne vraća. Vi ste prave maglajlije". Što odatle, vele dobi Maglaj svoje ime. Još i danas čuje se u narodu kada netko na sreću u kakav posao ide: " Skačeš ko Maglajlija u maglu".
(Hefele " Vienac " 1887)

Druga legenda koju je zapisao Behrudin Mezildzic kaže " Legenda kazuje da je tu negdje na obali Bosne bilo nekad maleno naselje, te da mu se ni ime nije sačuvalo. Usred toga mjesta dizao se i granao veliki dub-hrast. U to vrijeme pala je nad rijekom takva magla da se ni prst pred okom nije vidjeo. Kad se magla digla, duba nigdje nije bilo. Svi su se čudili o tome prepričavali.
"Magla izvalila dub, magla izvalila dub." I od te magle nastade Maglaj.

Neolit i rimski period

Područje maglajske opštine bilo je naseljeno još u praistorijsko doba. Nalazi iz ovog perioda locirani su kod Novog Šehera na lokalitetima Kraljevina i Kraljičino guvno. Pripadaju mlađem kamenom dobu, neolitu i to butmirskoj kulturi.
Nađene su strelice strugalice, pile, svrdla, sjekire, dlijeta i keramičko posuđe. Drugo značajnije nalazište iz ovog perioda je na lokalitetu Čustuša ( selo Ponijevo ). Očito je, obzirom na povoljne mogućnosti da je u to doba posebno u dolini Bosne postojalo još pokoje naselje .
Na maglajskom području bilo je i nekoliko praistorijskih i rimskih utvrđenja. Gradina U selu Bakotić, tipski najizrazajniji primjerak utvrđenog praistorijskog naselja smejštenog na posljednjim obroncima planine Ozren iznad desne obale rijeke Bosne. Dva susjedna naselja, Gradac u Krsnom Polju i Gradac u naselju Strajište izgledaju kao satelitska utvrđenja u odnosu na ovu gradinu. Smještena na visoravni imala su dobar uvid i kontrolu kretanja putnim pravcima u dolini rijeke Bosne. Dublje u planini Ozren jos jedno utvrđenje je pronađeno na području sela Donji Rakovac, Grad u zaseoku Bozić.
Gradina u selu Ošve pripada visiji na lijevoj obali Bosne. Osim gradinskog položaja koji je očit u reljefu, donedavno su postojali i fragmenti keramike na jugozapadnoj i južnoj strani uzvišenja.
Gradac u selu Kosova pripada istoj visiji (između doline rijeke Bosne i riječice Tešanjke) kao i gradina u selu Osve. Njegovo nastajanje u praistorijskom dobu potvrđuju fragmenti nađene keramike iz bronzanog doba, a i trajanje u rimskom periodu na što ukazuju nalazi cigle iz tog vremena.
S druge strane rijeke Bosne, na istaknutom, za odbranu pogodnom polozaju, u selu Paklenica još je jedna gradina.
Iz rimskog perioda pronađen je lijep primjerak novca s područja kosove i Šahin Kamena, kao i bakrenog novca na njivama Gromile i Crkvište kod Novog Šehera.
Ostaci putnog pravca Osve-Ravna-Kosova također su iz rimskog perioda.

Srednji vijek

Nalazi iz srednjeg vijeka ukazuju na znatnu naseljenost ovog područja u to doba što potvrdjuje 100 pronađenih stećaka u 9 naselja i 17 nekropola, a koji su danas nažalost većim dijelom totalno devastirani.
Maglajska tvrđava je također iz ovog perioda a nastala je najkasnije u 14 vijeku. Bio je to pravi srednjovjekovni burg ( utvrđen stan feudalaca ) sazidan na dominantnom položaju, na visokoj stjeni koja se strmo ruši prema koritu Bosne.
Smješten na topografski snažnoj točki i srastao sa plastikom terena, prirodno zaštićen , visokih bedema i jos višljih kula grad je u vrijeme svog najvećeg procvata pruzao relativno snažnu zaštitu svojim gospodarima i braniteljima.

Svatovsko Greblje

Iznad naselja Lijesnica na pobrđu Pazarić, izmedju rimokatoličkog i muslimanskog groblja nalazi se nekropola sa 35 stećaka. Taj lokalitet se u narodu zove Svatovsko Greblje.
Navodno su se na tom mjestu ( u pradavna vremena ) slučajno zatekle dvije svatovske povorke, a po narodnom vjerovanju na jednom putu istovremeno ne smiju biti dvoji svatovi zbog, buduce sreće mladenaca.Stoga su se uhvatili u kostac boreći se svak za svoju sreću.
Svi su izginuli ostavši zauvjek okamenjeni u Svatovskom Greblju.

Bosanska samostalnost

Jedini spomen Maglaja u vrijeme bosanske samostalnosti nalazimo u povelji što ju je ugarsko-hrvatski kralj Sigismund izdao 16.09.1408. pod Maglajem " Sub castro nostro Maglay"
(vjerovatno na povratku sa vojne protiv Tvrtka II ). Grad je vjerovatno zauzela ugarska vojska u toku rata koji pada u prvu polovinu 1408. a koji je za Bosance završio katastrofalno. Tom prilikom je Sigismund dao pogubiti preko stotinu bosanskih plemića i velikaša.
Na Maglaj se odnosi i nesto raniji podatak iz povelje Stjepana Ostoje Dubrovcanima od 15.01.1399. Ostoja se nalazio u Usori Va slavnoj vojsci na Lisnici ( danasnja Liješnica ) i tu dubrovackim poklisarima predao Voljom pače i hotinjem vlastel i velmož kraljevstva.........
zemlje od kurila deri do stona. Teško je u slaboj svjetlosti izvora utvrditi o čemu se radi. Znamo da je jos u oktobru 1398. Sigismundova vojska ratovala u Usori i da joj se suprotstavljao sam kralj Ostoja sa brojnim velikašima. Ostoja je ostao u Usori sve do kraja januara 1399., zapravo na Lijesnici, koja utjece u Bosnu 1 km uzvodno od Maglaja, očito opsjedajuci maglajski kasrum, koji je tada bio u rukama ugarskih vojnika.

Kraljica

Nekada je ovuda putovala bosanska kraljica sa svojom svitom. Na jednom brdu zanoći i tu rodi dva sina bliznaca, a po tom dogadjaju narod prozva brdo Blizna.
Na svom daljem putovanju pomenuta kraljica se odmarala u planini Ozren pored izvora. Tu se napi bistre i hladne vode i mjesto osta Kraljevac, a vrh planine Ozren preko kojeg kroči , po njoj se nazva Kraljica.

Osmanski period

Turci su se prvi put pojavili u Usori 1415. godine kao saveznici Bosanaca protiv Ugara. Ponovo se pojavljuju u Usori 1426. godine ali ovaj puta kao osvajači, Maglaj osvajaju tek 50 godina kasnije.
U turskim izvorima XV stoljeca Maglaj se prvi puta spominje tek u defteru iz 1485. kao mahija grada Maglaja, a istovremeno se spominje i selo Maglaj sa 32 porodice.

Kuršumlija Džamija

Najmonumentalnija građevina u starom dijelu Maglaja je svakako Jusuf-Pasina ili Kuršumlija Džamija. Po svojoj arhitektonskoj koncepciji spada medju najljepše spomenike turskog doba u Bosni i Hercegovini.
Džamija je podignuta u drugoj polovini XVI vijeka, po jednima 1560. a po drugima 1580. godine.
Legenda kaže da je džamija kao i nekadasnji hamam gradjena kamenom koji je prenošen s ruke na ruku povrh sela Bakotić i Ulišnjak iz brda Vis.
Narod priča i ovu legendu :
Džamiju je gradio neki neimar Rade Sekulić. Kada je završio Maglajlijama se veoma dopade te ga upitaše da li je igdje ista ljepše načinio. On im rece da je ljepšu načinio crkvu u Ozrenu. To im nebi po ćudi te odluče da ga pogube čim izadje iz džamije. Rade ču sta mu se sprema te napravi krila od jelova drveta, skoči sa džamije i odleti preko Bosne na jedno brdo. Tu mu se omakne bradva koju je sa sobom ponio te mu odsječe krila i Rade pade i razbi se na brdu koje se prozva Jelovac.

Veziri i Veliki Veziri

Tokom XVI , XVII i XVIII stoljeća značajnu ulogu u turskoj carevini imali su pojedinci iz ovih krajeva ukupno njih osmorica, počevši od Velikog Vezira Ibrahim-Paše Novošeherlije za koga kažu da je bio veliki vojskovođa pjesničke duše koji je 1599. godine na putu za Mađarsku prolazeći kroz Slavoniju na domak Bosne izrekao ove stihove:

Bosno,Bosno diko moja
Kunem ti se svojom časti
Slađa su mi njedra tvoja
Već sve druge zemne slasti
Nek mi niko ne zavidi
Sto te ljubim žarko toli
Ah, ja s tobom ćutim samo
Sve radosti i sve boli

Ostao je zapamćen i budimski vezir Murtezan-Paša Novošeherlija kao paša koji udaje i ženi.
Pjesnik Muhamed Nerkezi 1629. godine je zapisao:
Ovaj vrli paša nastojao je posto poto umnožiti živalj Bosne.Tu svoju misao provodio je ovako: Gdje bi čuo da ima cura ili udovica neudata, odmah bi joj ako je siromašna bila dao nešto miraza i našao mušteriju da se uda. Tako je okupio na hiljade brakova i time ucinio veliku korist domovini.

Uzeirbegov Konak

Izuzetno lijep objekat uz samu obalu Bosne. Sagrađen u starobosanskom stilu XIX vijeka negdje oko 1875. godine. Priča se da je prizemlje urađeno od tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša.Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salihbeg Uzeirbegović.

Delibegov Han

Hanovi i karavan-saraji nicali su na svim putnim pravcima pa tako je Maglaj dobio svoj, Delibegov han na lijevoj obali Bosne. Podignut je u drugoj polovini prošlog vijeka i dugo je bio jedini objekat u maglajskom polju.
Pričaju stari da su na tavanu poubijani neki austrougarski vojnici i da je za kišnih dana plafon postajao crven od njihove krvi.
Danas je to ruševina iz koje se jedva može prepoznati negdašnji izgled lijepog hana.

Sahat Kula

U predvorju maglajske tvrđave stoji dobro očuvana Sahat-Kula koja je do pred ovaj rat otkucavala sate po srednjoevropskom vremenu. Sazidana je u XVII stoljeću . Kako se o opravci i održavanju brinula porodica Uzeirbegovića pretpostavlja se da ju je izgradio neko od njihovih predaka.
Početkom ovog vijeka kulu je popravila Vasvi-hanuma. Po njenoj oporuci 1921. godine kupio je njen muž Mustajbeg u Zagrebu na sajmu zvona za Sahat-Kulu.

Austro-Ugarska

Austro-ugarske trupe okupirale su Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, a 3. augusta VII husarska regimenta upala je u zasjedu kod Maglaja izgubivsi 46 vojnika. O tom dogadjaju svjedoči i spomenik koji su Austrijanci podigli na obali rijeke Bosne.
Novi gospodari donijese i novi način zivota. 24. marta 1879 u Maglaj stize "vatrenjača" ( voz )
uz gromoglasnu topovsku salvu s tvrđave.
Jednu sličicu sa željezničke stanice tih godina zabilježio je i engleski putopisac:
Po dolasku na željeznicku stanicu u Maglaju zabavila nas je pojava mjesnog lakrdijaša na peronu. Ovom čovjeku, besposlenom veselom Bosancu, koji većinu vremena provodi dangubeći na stanici i donoseći vodu putnicima četvrtog razreda, nedavno je duhoviti gradonačelnik poklonio šareno odijelo, pola crveno pola žuto sa ogromnom ružičastom zakrpom na zadnjem dijelu pantalona.

Istorija Zgrade "Stare Pošte"

Ova zgrada je 1890 bila u vlasništvu Jakoba Sterna i žene mu Nestle.1918 godine Jakob je ovu kuću sa dvorištem prodao trgovcima mješovite robe Juliji i Lajošu Holenderu, a 1922 njihovi nasljednici kuću prodaju Edhemu Uzeirbegoviću.
Nakon toga Sandor Lobenwein otvara ugostiteljsku radnju, a iza njega Nikifor Cvijanović hotel sa spavaćim sobama na spratu. Hotel je radio do 1924. godine onda se tu smješta šumska uprava, pa pošta, a 1991 krojacka zadruga.
Danas se ova zgrada renovira za potrebe islamske zajednice.

Vila Bjanka

Kada je ova lijepa zgrada napravljena nije poznato. Međutim, zna se da je do 1912. bila u vlasnistvu Michaela Lurica, nadgruntovničara iz Maglaja i dr. Moritza Sattlera iz Sarajeva, a tada prelazi u ruke barona Clemensoa Kettenburga kotarskog predstavnika u Maglaju, a 1916. godine zgrada je prevedena u vlasnistvo bosansko-hercegovačkog erara, tj. u državno vlasništvo i tu je smještena žandarmerijska stanica, pa iza toga milicija. Jedno vrijeme je u ovoj zgradi radilo i kulturno-umjetničko društvo, a danas je to upravna zgrada građevinskog preduzeća " Gradina".

Mostivi i skele u Maglaju

Koje je godine podignut prvi drveni most preko rijeke Bosne ne može se sa sigurnošću reći. Može se pretpostaviti da je postojao krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka o čemu svjedoči engleski putopisac Dzejms Krej, koji je putovao od Broda do Metkovica 1875. godine.

Prešavši rijeku Bosnu preko drvenog mosta dugog nekih 200 jarda i veoma sličnog onim mostićima sto vode od parobroda do mola stigli smo u grad Maglaj.

Iako je drveni most postojao još uvijek je radila i skela sto potvrđuje opet Džejms Krej:

Nekih 200 jardi uzvodno promatrao sam kako se u vodu, uz snažne zaveslaje i okomito prema matici, otiskuje skela, praćena žestokim povicima i gestikuliranjem i kako uspijeva da stigne do sredine rijeke usprkos vodenoj struji koja je neprestano baca u stranu. Dospijevši uz pomoć ove primitivne navigacije do vodenih kovitlaca što ih stvara brana skela se okrenu oko sebe i struja je ponese u sporije, vanjske dijelove vira, da bi zatim, bezbjedno nošena mirnijom vodom, pristala na drugu obalu. Cijeli ovaj manevar izveden je brzinom ekspresnog voza, a skela je pri tom bila krcata ljudima i zivotinjama.
Međutim ni Edhem Mulabdić u "Zelenom Busenju", u kome kako znamo opisuje događaje iz 1878. godine ne spominje most nego samo skelu.
O postojanju skele govori i M.Kresevljaković:
Prije izgradnje mosta u Maglaju prelazilo se skelom preko Bosne. Ta skela izdavale se pod zakup. Drzao ju je 1861. godine neki Osman i platio državnoj blagajni od 250 hazirana do 30 nisana , 2826 groša i 30 para.

Kada je prvi drveni most izgradjen ne zna se tačno ali se zna da je postojao do 1909. kada se podiže željezni most. Nijemci ga ruše 1945. godine ali se ponovo obnavlja 1948. "Stari most"
( čiji se ostaci mogu vidjeti par metara uzvodno od današnjeg ) povezivao je dvije obale Maglaja sve do 1972. godine kada je podignut sadašnji most. Dok se pravio most opet se Bosna pralazila
sa skelom, a i ratnih godina skela i skeledžije opet su bili aktuelni.
Maglajlije su mogli dobiti most jos u drugoj polovini XVI vijeka kada im je Jusuf -paša pored džamije i hamama ponudio i ćupriju na dar. Međutim uglednici to odbiše, uplašiše se valjda putnika namjernika i nenamjernika i onoga što bi mogli donijeti ili odnijeti.
Tradicija kaže da su od tog kamena napravljene neke ljepše kuće u Maglaju. Prilikom izgradnje novog dijela grada na lijevoj obali nađeno je nekoliko rupa sa većom količinom zagašenog kreča, pretpostavlja se da su u svoje vrijeme pripremljene za gradnju mosta.

Staro i novo

Vilijama Milera u Maglaju potkraj XIX stoljeća iznenađuju dvije pojave, jedna, za koju je mislio da jos nije doprla do bosanskih zabiti, i druga, za koju je vjerovao da se ni u Bosni nije zadržala:
Čovjek baš nema priliku da vidi pravog bosanskog bega kako igra tenis. Popularna predstava o Bosancu prikazuje ga kao čovjeka koji cijelo poslijepodne sijedi zadovoljno pijuckajući kafu i pušeći čibuk. Ali bosanski begovi razlikuju se u mnogo čemu od ostalih turskih veleposlanika. A među bosanskim begovima maglajski su najnapredniji po svojim idejama.
Fortschrittler - to je bio komentar kojim je oniski austrijski poručnik predstavio Rifat-bega i njegovog brata gradonačelnika Maglaja. Kako je poručnikovo znanje domaćeg govora bilo otprilike na istom nivou kao i begovo vrlo skromno znanje njemačkog njihovo partnerstvo se odvijalo na najneobičniji način.
Rifat se ubrzo pokazao kao najbolji igrač tenisa, sa strahovitim servisom. S vremena na vrijeme da bi pokazao "naprednost" svojih ideja, popio bi malo svježeg sarajevskog piva. Sve to vrijeme četiri redova stajali su na krajevima igrališta i skupljali lopte.
Osim sto je pobijedio svoje protivnike u tenisu Rifat je bio najbolji i u jednoj drugoj zabavi kojom se Maglaj, i samo Maglaj, od svih bosanskih gradova mogao podičiti.
Nekim čudnim slučajem, to je jedino mjesto u zemlji gdje je drevni sport sokolarstva još preživio. Avgust je mjesec kada begovi izvode svoje sokolove u potragu za lovinom.
Rifat nam je rekao da ima mnogo ovih lijepih malih ptica, sve ženke, jer su mužjaci isuviše oštri pa razderu divljač. On je najprije uhvatio mlade ptice u mrežu pomoću bijelog goluba ili svrake kao mamca. Onda ih je naučio kako treba da hodaju pričvrstivši im komadić kože na kandže. Naučio ih je da mu stoje na ručnom zglobu, stavljao im praporčiće oko nogu.
A zatim kad ih je prilično pripitomio, dozvoljavao im je da vježbaju na vrapcima. Na kraju je sa sokolovima išao u pravi lov na veću divljač. Glave im ne pokrivaju kao što je to bio običaj u Engleskoj, već im se pušta puna sloboda kada se završi dresura. Kad uhvate svoj plijen, a to je obično jarebica, sokolar pritrči, pokrije tijelo jarebice rukom, i vješto joj odsiječe glavu, koju soko odnosi ostavljajući tijelo gospodaru.
( Nakon drugog svjetskog rata sokolarstvo je zabranjeno zakonom. Maglaj je bio posljednje mjesto u FNR Jugoslaviji gdje se u lov na divljač islo sa sokolovima ).

Pravoslavna crkva Svetog Ilije

Kažu da je u Maglajskom polju jo za turskog vremena bila drvena pravoslavna bogomolja. A 1906. godine na tom mjestu poše izgradnja crkve Svetog Ilije, koja je završena 1908. godine.
Do pred sami rat u crkvenom dvorištu svake je godine na Ilin-dan ( 02.08 ) bilo narodno veselje.

Katolička crkva

Na lijevoj obali Bosne 1919. godine podignuta je katolička crkva Svetog Ante Padovanskog, a šezdeset godina poslije na istom je mjestu otvoreno novosagrađeno svetište Leopolda Mandića sa križolikim zvonikom i tri zvona posvećena Svetom Bogdanu, Blaženoj Katarini Kosača-Kotromanić i Svetom Nikoli.

Nakon Austrougarske

Dođe prvi svjetski rat, ode Austrougarska, dođe Kraljevina SHS dođe i prođe, a Maglaj osta uglavnom na desnoj i ponekom kućom na lijevoj obali Bosne. Tek nakon drugog svjetskog rata poče da se uzurbano dize novi dio grada na lijevoj obali rijeke Bosne, a posebno od 1952. kada je započela izgradnja "Natronke", tvornice natron papira, koja je sa svojom redovnom proizvodnjom krenula u novembru 1956. godine.
Fabrika se razvijala u više faza neprestano povećavajući fizički obim proizvodnje: sulfatna celuloza, natron papir, natron vreće, karton, kartonska ambalaža i papirna ambalaža. Pred rat je zapošljavala oko 5700 radnika. S "Natronkom" je rastao i grad. Nicali su mnogi stambeni i komunalni objekti.
Privredni razvoj i društveni život su se zahuktali. U Maglaj stiže sedam koncertnih klavira, osniva se amatersko i lutkarsko pozorište, zatim kulturno-umjetnička društva, pa orkestar limene glazbe, tamburaški i mandolinski orkestar, muzička škola. Niče nova sportska dvorana, banka, pošta, osnovna i srednja škola, dječji vrtić itd.
A onda opet rat. Pucanj u tijelo, pucanj u dušu, pucanj u grad.
Ratni vihor zakovitla svoje crne oblake i nad ovim gradom i ostavi iza sebe rane na duši, rane na tijelu, rane na gradu.

A život teče dalje kao i ova rijeka ispod mosta.
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#13 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

U Maglaju stoji onaj čuveni maglajski soliter ...
To je jedina viša zgrada u gradu ...
Kad pričate sa nekim iz Maglaja,kad ga pitate gdje živi,
reći će da živi kod solitera ... ma gdje živio ...


''Stoji Spajdermen na soliteru i konta: ''Gdje ću sad ... u vražiju mater?'' :shock:


:-?
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#14 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Kulturne sadržaje u Maglaju uglavnom organizuju Dom kulture „Edhem Mulabdić“ i Narodna biblioteka kroz različite sadržaje: folklor, kino, muzičku školu itd. U Maglaju je aktivno 20-ak sportskih klubova.
Korfball

Korfball je veoma zanimljiv sport koji se u Holandiji počeo igrati još davne 1902. godine, a zatim se proširio u gotovo sve evropske zemlje. Jedini sport na svijetu u kojem zajedno igraju i muškarci i žene, s tim da je jedno od pravila da muškarac igra odbranu isključivo nad muškarcem, a žena 'čuva' ženu. Sve što je potrebno za ovaj sport jeste igralište slobodnih dimenzija, dvije ekipe od po osam igrača (četiri muškarca i četiri djevojke), dva korfa i jedna lopta. I igra može početi.

Pogodak se postiže onda kada se lopta ubaci, odozgo, kroz obruč korfa, a nakon dva pogotka ekipe mijenjaju zone napada i odbrane.

Kofrball u Maglaju

U Bosnu i Hercegovinu, tačnije u naš grad Maglaj, korfball je stigao 1998. godine zahvaljujući španskom korfball klubu 'La Rotllana'. Danas se u Bosni i Hercegovini korfball još uvijek igra samo u Maglaju i s obzirom da igrači nemaju protivnika u svojoj zemlji uglavnom putuju na internacionalne turnire gdje ostvaruju zapažene rezultate.
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#15 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Uspavane maglajlije i ostali....
:zzzz: Oduzmite ili dodajte. Bujrum! :dance:
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#16 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Malo ljeto
Image

Učesnici dječijeg festivala "Malo ljeto" Maglaj 2011:

Medina Jamaković
Džana Gračić
Minela Gračić
Una Omić
Amar Međić
Esmeralda Ahmetović
Senka Murtezanović
Ajiša Mahmutagić
Lea Kožulović
Dizija Njemčević
Amina Halilović
Lamija Agić
Amina Bilić
Mia Obralić
Ajdin Terzimehić
Merjema Cvrčak
Samra Terzimehić
Haris Ćato

Festival je održan na otvorenom, a pratio ga je veliki broj Maglajlija.

Image

studentskoljeto.maglaj.net
User avatar
edo_79
Posts: 43549
Joined: 14/10/2009 11:10
Location: I tam i vam... a ni tam ni vam

#17 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by edo_79 »

Nema se tu šta oduzimati ili dodavati druže moj .... zna se šta je Studentsko Ljeto i šta predstavlja, kako za grad Maglaj tako i za BiH.

Jedino što sve maglajlije mogu otvoreno reći je DOBRODOŠLI :)
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#18 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Kod nas su uvijek kapije bile otvorene...(mislio sam da se to podrazumijeva). Pa DOBRODOŠLI ! :dance:
Hvala prijatelju na "dodavanju" ;-)
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#19 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#20 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Image

Image

nastavlja se... :dance:
donja_crtica
Posts: 668
Joined: 09/06/2008 13:45

#21 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by donja_crtica »

Natron sada ni blizu ne smrdi, koliko je godinama smridlo 10KM sto su radnici dobijali dok su bili na cekanju i nisu radili. A barem je organski smrad, kako drvo truhne da bi se celuloza dobila.
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#22 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

Nije dobro kad "truhne" :D - kuha se sječka(drvo)

Image

P.S.
Sličica je iz ilegalne kuhaone. :D
donja_crtica
Posts: 668
Joined: 09/06/2008 13:45

#23 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by donja_crtica »

Ultravox wrote:Nije dobro kad "truhne" :D - kuha se sječka(drvo)
OK :)

do mene je. Htio sam reci da je ovo dobro, odlican primjer privatizacije. Na kraju krajeva, smrad je organski, ni blizu onom iz Zeljezare Ze i sl.
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#24 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

:thumbup: OK!

Image
User avatar
Ultravox
Posts: 1209
Joined: 18/05/2011 13:02

#25 Re: Maglaj-Studentsko ljeto

Post by Ultravox »

JU OPĆA BIBLIOTEKA MAGLAJ
Izložba umjetničke fotografije

Demi i Mirnes-Minje Ramović

Utorak, 19. 07. 2011.
Otvaranje izložbe je planirano u 20,00 sati.
Post Reply