Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
ZALJUBLJENA@ wrote:nisi jedina, i ne trebas toga da se stidis...ne mogu reci da nisam pravila neke gluposti vezane za ljubav i emocije,bilo ih je
sada sam u nekoj vrlo cudnoj situaciji, al nadam se da ce ipak razum proraditi,jer suc ovo ipak neke teske situacije...
bilo je momenata kad sam se stidila i kad sam bila ljuta na sebe..i kad sam se osjecala kao najveci idiot na svijetu...
al covjek se uci dok je ziv... sad znam da se mogu stiditi mnogocega ali sebe i svojih osjecanja ne
vidim da su ovo mnogima bolne stvari (sto je sasvim razumljivo), ja sam samo u duhu okrutne iskrenosti prema samoj sebi htjela da otvorim pozornicu
al mozemo mi i na drugu stranu
ja sam inace vrlo smotana...a kad se zaljubim postajem jos smotanija tako sam jednom pod blagim uticajem tekile i intenzivnim uticajem zaljubljenosti u svom nemaru stojeci sa "objektom moje zaljubljenosti" trehnula zar iz cigare umjesto na pod sebi u shal/pashminu oko vrata naravno nista nisam primjetila dok on nije dreknuo "ti goris" pashmina je planula i sekunda je falila da ova prica i nema bas tako komican kraj...on mi je naravno strgnuo pashminu oko vrata, onda smo oboje poceli skakati po njoj ko budale da ugasimo vatru jos uvijek cuvam tu progorenu ciklama pashminu - za uspomenu i dugo sjecanje iako je veci dio rupa, a manji shal
nisam ti ja taj tip
ja izgovor pronalazim u horoskopskom znaku blizanac i blizanac u podznaku
od nekih prvih ljubavi iz 5 razreda osnovne skole...uvijek sam se trudila da ispadnem lafica...i da bez obzira koliko djecaka zbog mene napravi budalu od sebe ja bih uvijek to "iskulirala" i napravila se vazna
ni danas nista pametnija nisam... nekako mislim da sam sebi najbitnija i da na kraju dana kad skinem sminku stavim kremu i pogledam se u ogledalo ostanem sama sa sobom...
jako sam ponosna i ne volim se kajati ni za sta sto napravim...pa tako i kad napravim jednu od milion gluposti sama je sebi presutim i kazem:drugacije nije ni moglo
ali zavidim ljudima sto daju sve za ljubav...ja...ne mogu...ne mogu na sebe
burek_in_space wrote:Jesi li bar kasnije gorila ili previshe pitam i postidjeno odlazim sa teme?!
u toj vezi smo oboje izgorili
@Irma, nismo svi isti sve je to ok...ja recimo nisam nikad nesto posebno vrednovala ponos...obraz da...ponos ne nece me isti s veceri grijati u krevetu...termofor vec hoce
i ne znam meni budalastine zbog osjecanja ne znace da nisam sama sebi bitna...niti da nisam sama sebi dovoljna...ja nekako nikako ne vezem te stvari tj ne vidim zasto bi jedno automatski iskljucivalo drugo... ja bas zbog toga sto sam bitna sebi zelim da uvijek ostanem dosljedna sebi, svojim osjecanjima i onom sto mi je bitno...a to je ljubav...u svim njenim oblicima
Ja se zovem El Muhamed
iz plemena starih Azra
sto za ljubav zivot gube
i umiru kada ljube
ponos je zajebana stvar.
Ja ga nisam imala kada mi je trebao, bacila sam ga pod noge sebi.
Bude krivo covjeku, na kraju budes samo predmet ismijavanja, a das najiskrenije sve od sebe...nije posteno
Ali eto vremenom covjek odraste, pa uci na greskama.
Samo ja se ne kajem ni zbog cega. A obraz mi je uvijek cist, i uvijek mogu pogledati u oci svakome, sto se ne moze reci za pojedince
Kada se na kraju sve slegne, skontas da uvijek ostanu neke divne uspomene nakon svega, bez obzira koliko one bole tvoje su.
I da, ne vjerujem u onu da se svakome vrati u zivotu. Za mene je to cista floskula nazalost.
Evo za romanticare, ako ne znate njemacki vjerovatno ovu pjesmu nikad niste culi ali donosim i neciji amaterski prevod
There is no way back
Do you still know, how it used to be?
Childhood – beautifull:
The world is colorfull and pretty.
Till you some day understand,
Not every goodbye,
Has its reunion
Always forward, step by step,
there is no way back,
and what is now,
can never be undone.
Time escapes us,
what's done is done.
And what is now,
will never happen again.
There is no way back.
A word too much, spoken in anger,
a step too far you dared to go,
and all is lost.
Whatever is done,
what I said, remains spoken,
and what looked like eternity,
is already the past.
Ahh, and I wish I could
Just for once
Rewind back the time.
Then how much of them,
I know today
I wish I had never seen.
There is no way back.
Your life is just running in circles,
full of time, carelessly thrown away,
you postpone your dreams endlessly.
Someday, you intend to live,
but when, if not today?
Someday, even a dream is too far away (in the past)
ladyblue18 wrote:ponos je zajebana stvar.
Ja ga nisam imala kada mi je trebao, bacila sam ga pod noge sebi.
Bude krivo covjeku, na kraju budes samo predmet ismijavanja, a das najiskrenije sve od sebe...nije posteno
Ali eto vremenom covjek odraste, pa uci na greskama.
Samo ja se ne kajem ni zbog cega. A obraz mi je uvijek cist, i uvijek mogu pogledati u oci svakome, sto se ne moze reci za pojedince
Kada se na kraju sve slegne, skontas da uvijek ostanu neke divne uspomene nakon svega, bez obzira koliko one bole tvoje su.
I da, ne vjerujem u onu da se svakome vrati u zivotu. Za mene je to cista floskula nazalost.
Upravo to. Ja malo koga znam da je iz najiskrenije i najčistije LJUBAVI činio ono što sam ja činila. krivo mi nije. Hoće li mi se ko smijati ili neće, ni briga me nije. moji su osjećaji za mene svetinja. Da je pošteno - nije pošteno. Sada sam sama, a neko ko se znao prodati ima sve što sam ja željela. Da li je floskula to da se svakome vrati u životu - ne znam, ali se nadam da nije.
Neke greške se prave jednom, posle njih se kajemo, jer kada izgubiš poslednju šansu put za povratak je nemoguće naći...
I nikad se nemoj smijati onome ko zbog ljubavi gubi ponos, već onome ko zbog ponosa gubi ljubav.
Jer nije isto biti čovjek u pustinji i imati pustinju u čovjeku...
Irm@ wrote:nisam ti ja taj tip
ja izgovor pronalazim u horoskopskom znaku blizanac i blizanac u podznaku
od nekih prvih ljubavi iz 5 razreda osnovne skole...uvijek sam se trudila da ispadnem lafica...i da bez obzira koliko djecaka zbog mene napravi budalu od sebe ja bih uvijek to "iskulirala" i napravila se vazna
ni danas nista pametnija nisam... nekako mislim da sam sebi najbitnija i da na kraju dana kad skinem sminku stavim kremu i pogledam se u ogledalo ostanem sama sa sobom...
jako sam ponosna i ne volim se kajati ni za sta sto napravim...pa tako i kad napravim jednu od milion gluposti sama je sebi presutim i kazem:drugacije nije ni moglo
ali zavidim ljudima sto daju sve za ljubav...ja...ne mogu...ne mogu na sebe
zato obozavam blizanceeeeee uvjek takvi samo takav blizanac kadase jednog dana zaljubi onda cuvaj se boze nebo pada
jedna wrote:a neko ko se znao prodati ima sve što sam ja željela.
obicno to uvijek tako bude
jedna wrote:
I nikad se nemoj smijati onome ko zbog ljubavi gubi ponos, već onome ko zbog ponosa gubi ljubav.
Jer nije isto biti čovjek u pustinji i imati pustinju u čovjeku...
ja bih uz ovo "ko zbog ponosa gubi ljubav" dodala jos osim ponosa i "prijatelje" te porodicu ali to je druga tema
Svasta covjek sretne u zivotu definitivno
jedna wrote:a neko ko se znao prodati ima sve što sam ja željela.
obicno to uvijek tako bude
jedna wrote:
I nikad se nemoj smijati onome ko zbog ljubavi gubi ponos, već onome ko zbog ponosa gubi ljubav.
Jer nije isto biti čovjek u pustinji i imati pustinju u čovjeku...
ja bih uz ovo "ko zbog ponosa gubi ljubav" dodala jos osim ponosa i "prijatelje" te porodicu ali to je druga tema
Svasta covjek sretne u zivotu definitivno
Hmmmmm...ja sam izgubila SEBE i da je barem vrijedilo, ne bih ni zažalila. A kako stvari stoje, ne bih rekla da je bilo vrijedno. However, u cijeloj toj priči ja nisam ona sa pustinjom u sebi. Možda se neće "svakom njegovo vratiti" ali ja ipak vjerujem da će maske spasti kad-tad.
Da, najgore je kada sebe izgubis
Ali vjerujem da vremenom dodje sve na svoje, ustvari ne vjerujem, vec znam.
A maske spadnu prije ili kasnije, samo mi od toga nemamo nista tada
ladyblue18 wrote:Da, najgore je kada sebe izgubis
Ali vjerujem da vremenom dodje sve na svoje, ustvari ne vjerujem, vec znam.
A maske spadnu prije ili kasnije, samo mi od toga nemamo nista tada
Nema veze, biće mi dovoljna duševna satisfakcija kada se pokaže ko je ko. Dok sam ja plakala i "razgovarala", analizirala, tražila greške u svemu, svađala se sa svima oko sebe, zaklinjala, proklinjala i gazila svoje riječi, neka "razumna" i vedra djeva je srušila sva moja nadanja i uklopila se u okolinu kao da mene nije ni bilo tu svih ovih godina. Najpodlije je to što je i ona ostavljena radi nekog trećeg, što je kroz sve isto prošla, ali nije prezala da stečeno iskustvo primjeni. Ja ne znam da bih baš sad tako lako mogla se uvaliti između dvoje ljudi. I 'ajde da je to neka velika ljubav između njih dvoje pa da mi je priznao - kako da mu zamjerim? nego stalne tenzije, s njom bih - s tobom bih. Još mi se predstavlja kao da je on u stvari najveći paćenik u tom trouglu. Jadnik, glava mu se raspada. ne zna šta da čini... I rekoh dok sam se ja po podu prostirala, neko drugi je "razumno" pristupao situaciji, bacala bombe kako treba dalje da se ide.
A opet, NIJE MI ŽAO. Ja sam išla nahođena svojim srcem i znam da se jednog dana neću kajati. Učinila sam sve što sam mogla.
A ko je inspirisao ovu divnu temu, samo da se zna
I još nešto, ako se ne ljubiš da samo pepeo ostane od tebe, ko da se nisi ni ljubio I tako sve što radiš...fooooooooooolll
Ja kada citam vase textove padam u depresiju ili sam nikada niko u zivotu nije voljela ili sam i ja blizanac u blizancu / sto nisam .-))))/
meni je moj ponos sve nebi ga gazila zbog nikog i samu sebe izgubiti? kako kada sebe najvise na svetu volim???
Nažalost, dođeš nekad do tačke kada nekog drugo podrediš čak i samom sebi. Nema to veze sa godinama, u kasnim sam dvadesetim. Nekome se to desi prije, nekome kasnije. Nekome nikada...
I sjećaš se svega lijepog što je bilo, ružno brzo zaboraviš. Nadaš se da su to faze. Na kraju ti ostane samo bol