Lektor i statisticar - traze se

[Baby Jane]

Potrebne su mi preporuke za dobrog (ali ujedno ne i preskupog) lektora za lektorisanje srucnog teksta iz oblasti ekonomije, a ujedno mi je potreban i neko da mi pomogne oko kodiranja podataka i statisticke analize.

Molim vas, ako ima neko, iz iskustva da ste radili s njim, pa da preporucite. Vec sam ranije angazovala nekoga (za statistiku) i ispostavilo se da je supljator samo takav.

Hvala

[ExNihilo]

Kakvu tačno statističku analizu tražiš?

[Baby Jane]

Uradila sam istrazivanje, sada mi treba pomoc oko kodiranja podataka i oko toga koja je najbolja analiza da bih izvukla najbolje zakljucke od onog sto imam. Nisam ni ja sigurna o vrsti statisticke analize, upravo mi zato i treba neko ko zna.

[ExNihilo]

Ok, može li opis istraživanja i podataka koje imaš? Može i na PP.

[JanuaryJones]

Uradila sam istrazivanje, sada mi treba pomoc oko kodiranja podataka i oko toga koja je najbolja analiza da bih izvukla najbolje zakljucke od onog sto imam. Nisam ni ja sigurna o vrsti statisticke analize, upravo mi zato i treba neko ko zna.

Pretpostavljam da ti treba ekonometrijska analiza u Stati ili SPSS-u.

[Saian]

Ok, može li opis istraživanja i podataka koje imaš? Može i na PP.

takodjer


za kad ti to treba?

[hadzinicasa]

Ok, može li opis istraživanja i podataka koje imaš? Može i na PP.

takodjer. eventualno pitanje/pretpostavka/teza?

[Saian]

Zajedno s Vama ćemo dokazati (ili opovrgnuti) hipotezu.

zavisno od toga sta Vam treba


Ovaj graf gausove krivulje dole na pocetnoj stranici sa standardnim odstupanjima ste razvukli ko zhvaku, gadno brate izgleda, gausovo zvono, koje ko da je negdje na pola puta da postane g(a)usana tava

Imam par pitanja oko ovih primjera iz portfolia, al nemam sad vremena pa cu kasnije

[ExNihilo]

Sjo, hipoteza se nikada ne može dokazati. Valjda toliko treba znati neko ko hoće uzimati pare na statistici. Nekoga ko napiše ovo što je Saian gore citirao ne bih unajmio ni da mi uradi t-test.

[AdemSisak7]

Sjo, hipoteza se nikada ne može dokazati. Valjda toliko treba znati neko ko hoće uzimati pare na statistici. Nekoga ko napiše ovo što je Saian gore citirao ne bih unajmio ni da mi uradi t-test.

ExNihilo, ne možeš svakom loncu biti poklopac.

Djelomično imaš pravo:

Možemo li „dokazati” nultu hipotezu? Odgovor glasi: ne. Ali dobivanje neznačajnog rezultata o učinku nekog liječenja ne implicira da taj učinak ne postoji. Najviše što možemo reći, jest da nismo uspjeli naći dovoljno dokaza o njegovom postojanju. Da citiram naslov jednog članka u renomiranom britanskom medicinskom časopisu British Medical Journal: „Nepostojanje dokaza nije dokaz nepostojanja” . U odnosu na nultu hipotezu trebamo se izraziti da je „nismo odbacili” ili je „nismo uspjeli odbaciti”. Statistička hipoteza ne „dokazuje” ništa, ali u uobičajenom govor se kaže da je hipoteza dokazana ili odbačena, pri tome se misli „nismo uspjeli odbaciti” "prihvatili smo" ili u suprotnom "odbacili smo hipotezu".

Pogledaj:
http://www.unizd.hr/portals/4/nastavni_ ... METODA.pdf
ZNANSTVENA METODA
U znanstvenoj praksi znanstvena metoda sastoji se od sukcesivne i
sustavne provedbe pojedinih faza istraživanja kroz obi
čno sedam
koraka:
1. Opažanje fenomena (pojava) ili procesa u prirodi;
2. Definiranje problema (postavljanje pitanja);
3. Istraživanje problema (prikupljanje informacija i primjena jedne ili više metoda znanstvenih istraživanja);
4. Postavljanje hipoteze (definiranje metoda provjere i prognoziranje);
5. Testiranje hipoteze (provjera istinitosti prognoze, provedba eksperimenta, opažanja eksperimenta – procesa u prirodi,testiranje prognoze, analiza rezultata opažanja, odluka o prihvaćanju ili odbacivanju hipoteze);
6. Zaključak (potvrda ili odbacivanje hipoteze, odluka o završetku ili nastavku istraživanja;
7. Stvaranje znanstvene teorije.
....
ili https://hr.wikipedia.org/wiki/Hipoteza
....
Empirijske hipoteze koje su uzastopno provjeravane mogu postati dovoljno pouzdane da se u jednom trenutku za njih može smatrati da su dokazane, te tada dobivaju naziv zakoni. Suprotno, takve konstantno verificirane hipoteze mogu biti smatrane jednostavno 'dovoljno provjerenima' ili 'pouzdanima'.
....

[ExNihilo]

Nadam se da shvataš kako, ovo što si kopirao, u potpunosti potvrđuje moj navod gore, a ne djelimično. Pojasnim ti malo kasnije, sada sam u žurbi.

[ExNihilo]

Dakle, autor gornjeg teksta se uglavnom slaže s mojim navodom, ali ističe još dvije stvari. Prvo, veli da je u laičkom govoru moguće reći kako je hipoteza dokazana. To neću posebno komentarisati, jer ovdje ne raspravljamo kako se priča na ulici već kako je ispravno u akademskom žargonu. Drugo, autor tvrdi da, ako iza hipoteze stoji empirijska potvrda, stvari se mijenjaju i tada možemo ustvrditi kako je hipoteza dokazana. Kategorički odbijam potonju tvrdnju. Dok empirijski dokaz omogućava uspostavljanje kauzalne veze između varijabli i time zaista vodi ka nemjerljivoj većoj inferenciji od one koju možemo ostvariti posrednim (cirkumstencijalnim) i neeksperimentalnim metodama - još uvijek je pogrešno reći da isti dokazuje hipotezu. Za to postoje, najmanje, dva bitna razloga.

Prvi ima veze sa filozofijom nauke. Naučni metod, kao takav, nikada, ama baš nikada, ne stavlja tačku na stvari i ne vodi ka aspolutnim zaključcima ili kategoričkim tvrdnjama, ma koliko dokazi bili snažni. Drugim riječima, srž naučnog metoda, za razliku od ostalih spoznajnih metoda, jeste odsustvo konačnih istina, odnosno odsustvo zatvaranja vrata pred mogućnošću revizije spoznaje, te samokritičnost vlastitih spoznajih dometa.

Samim tim, ma koliko dokazi snažni bili, ostavlja se mogućnost da je negdje počinjena greška i nikada ne tvrdimo kako je određena istina dokazana. Praktičan primjer? Njutnova mehanika. Njutnove hipoteze imaju empirijsku potvrdu. Štaviše, nazivamo ih zakonima. Sve do Ajnštajna, koji nam je pokazao da Njutnove hipoteze zapravo važe samo i isključivo u ekstremno ograničenim slučajevima, bilo je izazovno reći kako su Njutnove hipoteze dokazane, konačne i staviti tačku na stvar. Što bi, naravno, sada znamo, bilo pogrešno. Sličnih primjera je mnogo kroz historiju: Filipsova krivulja u ekonomiji, kontradiktornost Opće teorije i kvantne mehanike, i tako dalje. Dakle, problem je epistemološke prirode.

Drugi razlog je mnogo praktičniji i tiče se tzv. problema indukcije. Da ilustriram, navest ću dobro poznat primjer iz Talebove knjige "The Black Swan". Zamisli da posmatraš bijelog labuda i postaviš hipotezu H0: Svi labudovi su bijeli. Da bi dokazao istu, morao bi pronaći svakog labuda na planeti, do posljednjeg, i verificirati da je svaki bijel. Naravno, to je nemoguće. Sve i kada bi uspio skupiti sve labudove, nikada ne bi sa sigurnošću mogao tvrditi da poneki labud nije promakao verifikaciji, što te spriječava da zaključiš kako je tvoja hipoteza dokazana.

Zbog toga mijenjaš strategiju. Umjesto dokazivanja da su svi labudovi bijeli, pokazat ćeš da nisu. Za takvo nešto, dovoljno je da pronađeš jednog crnog labuda. Poenta? Ne samo da nultu hipotezu ne možemo dokazati, mi to ni ne želimo. Hipotezu uvijek i samo - osporavamo. To je jedini logičan i racionalan postupak.

Stoga, vjerujem da ćeš se sada složiti, banalno i neispravno je reći kako smo hipotezu dokazali. Za kraj, dopusti da citiram divnu misao talijanskog fizičara Rovellija, zato što je srodna ovoj raspravi, koji kaže:

Science is not about certainty. Science is about finding the most reliable way of thinking at the present level of knowledge. Science is extremely reliable; it’s not certain. In fact, not only is it not certain, but it’s the lack of certainty that grounds it. Scientific ideas are credible not because they are sure but because they’re the ones that have survived all the possible past critiques, and they’re the most credible because they were put on the table for everybody’s criticism.

The very expression “scientifically proven” is a contradiction in terms. There’s nothing that is scientifically proven. The core of science is the deep awareness that we have wrong ideas, we have prejudices. We have ingrained prejudices. In our conceptual structure for grasping reality, there might be something not appropriate, something we may have to revise to understand better. So at any moment we have a vision of reality that is effective, it’s good, it’s the best we have found so far. It’s the most credible we have found so far; it’s mostly correct.

[belfy]

ja bih samo jedno pitanje iz ove struke. kada se kaze cirkumstencijalnim metodama, da li se zaista misli na one obrezane metode ili su u pitanju odjerasene?

[ExNihilo]

Zavisi koje je vjere naučnik.

[AdemSisak7]

ja bih samo jedno pitanje iz ove struke. kada se kaze cirkumstencijalnim metodama, da li se zaista misli na one obrezane metode ili su u pitanju odjerasene?

Slažem se sa ExNihilo
Zavisi koje je vjere.

[karanana]

haj da se javim prije respe....nisam ekspert ali mogu pogledati.

[AdemSisak7]

Nadam se da shvataš kako, ovo što si kopirao, u potpunosti potvrđuje moj navod gore, a ne djelimično. Pojasnim ti malo kasnije, sada sam u žurbi.

Po onom što si u slijedećem postu objašnjavao, sam si sebe pobio, jer prvo navodiš:
"u potpunosti potvrđuje moj navod gore, a ne djelimično"
dok potom kažeš da
"Samim tim, ma koliko dokazi snažni bili, ostavlja se mogućnost da je negdje počinjena greška i nikada ne tvrdimo kako je određena istina dokazana."

Znači --> Ili sam sebe pobijaš ili potvrđuješ moje. , ali ....

Imaš pravo, u cijelosti se slažem sa ovim što si naveo: " Hipotezu uvijek i samo - osporavamo. To je jedini logičan i racionalan postupak."

[ExNihilo]

Nadam se da shvataš kako, ovo što si kopirao, u potpunosti potvrđuje moj navod gore, a ne djelimično. Pojasnim ti malo kasnije, sada sam u žurbi.

Po onom što si u slijedećem postu objašnjavao, sam si sebe pobio, jer prvo navodiš:
"u potpunosti potvrđuje moj navod gore, a ne djelimično"
dok potom kažeš da
"Samim tim, ma koliko dokazi snažni bili, ostavlja se mogućnost da je negdje počinjena greška i nikada ne tvrdimo kako je određena istina dokazana."

Znači --> Ili sam sebe pobijaš ili potvrđuješ moje. , ali ....

Imaš pravo, u cijelosti se slažem sa ovim što si naveo: " Hipotezu uvijek i samo - osporavamo. To je jedini logičan i racionalan postupak."

Već sam pojasnio da svakodnevni žargon ne treba miješati sa onim u akademskoj upotrebi. Samim tim, bilo bi krajnje besmisleno insistirati da ljudi u svakodnevnoj komunikaciji ne smiju koristiti sintagme tipa "u potpunosti si u pravu" ili "apsolutno tačno" zato što naučni metod ne poznaje apsolutne istine.

[pomocstatistika]

Statistička analiza i obrada podataka u SPSS-u i AMOS-u za naučne i druge radove. Instrukcije i obrada podataka iz SPSS.
Statistička analiza podataka (SPSS statistička obrada podataka)
Ako želite brz odgovor- koristite
email: [email protected] ili
Viber/tel: +387-63-997-996 ili
web stranice http://www.Statistical.Agency

Potrebne su mi preporuke za dobrog (ali ujedno ne i preskupog) lektora za lektorisanje srucnog teksta iz oblasti ekonomije, a ujedno mi je potreban i neko da mi pomogne oko kodiranja podataka i statisticke analize.

Molim vas, ako ima neko, iz iskustva da ste radili s njim, pa da preporucite. Vec sam ranije angazovala nekoga (za statistiku) i ispostavilo se da je supljator samo takav.

Hvala