Leksikon Sarajeva - V. Zujo

[pape]

KOKUZ, ... m tur. /kokoz/, covjek bez novca. U sarajevskom govoru, kokuzluk je prvenstveno stanje duha. Kokuz je drustveni i psiholoski tip, covjek u besparici, ali izuzetno mastovit i pun megalomanskih planova. Kaze se: Sto kokuz moze zamisliti, to brod ne moze prevesti!

[pape]

LAZNJAK, ... naziv za karakteristicnu kretnju sarajevskih jalijasa. To je nagli, kratki trzaj ramenom unatrag - kao opomena i prijetnja; znak odlucnosti, ... finta.

[pape]

Stojakovic Jadranka, ... (Sarajevo, 24.07.1950. -), kantautorica, akademska slikarica. Zivi u Tokiju. Snima za kompaniju Emi Toshiba. Najveci njen uspjeh je sansona "Sve smo mogli mi". http://www.youtube.com/watch?v=jsH0XvLi4Wo
Tokom rata 1992.-1995. godine objavila je u Tokiju muzicki materijal pod nazivom "Sarajevska balada".

[Pera Trta]

Stojakovic Jadranka, ... (Sarajevo, 24.07.1950. -), kantautorica, akademska slikarica. Zivi u Tokiju. Snima za kompaniju Emi Toshiba. Najveci njen uspjeh je sansona "Sve smo mogli mi". http://www.youtube.com/watch?v=jsH0XvLi4Wo
Tokom rata 1992.-1995. godine objavila je u Tokiju muzicki materijal pod nazivom "Sarajevska balada".

Upravo sam upalio na YouTube njenu pjesmu "Bistre vode Bosnom teku" i uđem ovdje da vidim šta ima novo u Leksikonu, kad imam šta vidjeti-Jadranka!
Kakva telepatija

[pape]

Popovic Davorin - Pimpek, Pjevac, ... (Sarajevo, 23.09.1946. - 18.06.2001.), pjevac popularne muzike i svojevrstan zastitni znak vokalno instrumentalne grupe "Indexi". Snimio je i tri samostalna albuma. Bavio se i kosarkom. Bio je i kandidat za gradonacelnika Sarajeva. Godine 1995, predstavljao je Bosnu i Hercegovinu na festivalu "Eurosong". Godisnja nagrada za popularnu muziku u Bosni i Hercegovini, nosi naziv "Davorin". Dobio je Sestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Godine 2005, u malom parku naspram "FIS"-a, postavljen je spomenik Davorinu Popovicu, uz spomenik velikanu kosarke i njegovom prijatelju, Mirzi Delibasicu. Jedna ulica u Sarajevu nosi ime Davorina Popovica. Pjesme: "Bacila je sve niz rijeku", "Zute dunje", "Jedan covjek i jedna zena", "Plima", - http://www.youtube.com/watch?v=6-e24l2g ... re=related - "Da sam ja netko", "Krivac si ti", ...

Delibasic Mirza - Kindze, ... (Tuzla, 09.01.1954. - Sarajevo, 08.12.2001.), kosarkaski as. Bio je clan reprezentacije prethodne Jugoslavije (osvojivsi s njom titule: prvaka Balkana, Europe, svijeta i olimpijskog pobjednika), clan ekipe sarajevske "Bosne", koja je 05.04.1979. godine u Grenoblu osvojila titulu sampiona Europe u kosarci, te trener i direktor KK "Bosne". Kao clan madridskog "Reala", osvojio je Interkontinentalni kup. Velika dvorana Kulturno sportskog centra Skenderija u Sarajevu nosi ime "Mirze Delibasica". Godine 2005, u malom parku naspram zgrade "FIS"-a u Sarajevu, postavljeno je spomen obiljezje u cast Mirzi Delibasicu.
http://www.youtube.com/watch?v=S4yia5Ws7yE

[pape]

Polovina Himzo, ... (Mostar, 11.03.1927. - Plav, 05.08.1986.), pjevac sevdalinki, neuropsihijatar. Najveci dio svog radnog vijeka, Himzo Polovina je proveo u Sarajevu. U Sarajevu je dozivio umjetnicku zrelost i punu afirmaciju.
http://www.youtube.com/watch?v=BZ9ZxUfpQXU

Imamovic Zaim, ... (Mrkonjic Grad, 26.08.1920. - Sarajevo, 02.02.1994.), pjevac i kompozitor. Njegova karijera zapocela je pristupanjem Radio-Sarajevu u casu pocetka rada ove radio stanice 10.04.1945.godine. Ugled i popularnost stekao je pjevajuci bosanske sevdalinke. Ostavio je vise kompozicija, napisanih u duhu tradicionalne bosanske gradske pjesme. Pjesme sa kojima je Zaim Imamovic ostvario veliki uspjeh i popularnost: "Moscanice, vodo plemenita", "Ja zagrizoh sareniku jabuku", "Haj, sadih almu nasred Atmejdana", "Oj djevojko, asik duso". Bosanskohercegovacka posta izdala je 01.11. 1997. godine postansku markicu u cast Zaima Imamovica.
http://www.youtube.com/watch?v=jnf2pP7nQ64

Isovic Safet, ... (Bileca, 20.10.1936. - Sarajevo, 02.09.2007.), pjevac bosanskih sevdalinki. Bio je poslanik u Bosansko-hercegovackom parlamentu. Pjesme sa kojima je Isovic postigao najvise uspjeha: "Djevojka sokolu zulum ucinila", "Put putuje Latif-aga", "Omer-beze", "Sehidski rastanak".
http://www.youtube.com/watch?v=KGC_8-YE5Tk

[KatarinaKosaca]

Otac mi kaze da je nekad kroz Capajevu tekao potok i da su tu bili mlinovi,te narod nosio da se zito "provari" i tako je ulica dobila naziv u narodu....
Papeeeeeeee daj joooooooosssssssss..........

U toj sam se ulici rodila i provela rano djetinstvo . Nisam čula za potok i mlinove. O kojem periodu govori tvoj otac? Jako zanimljivo.

[pape]

Vancas Josip Pozeski, ... (Sopronj, 02.03.1859. - Zagreb, 15.12.1932.), arhitekt, podnacelnik Sarajeva, poslanik u Bosanskom Saboru. Skolovao se u Becu. Nakon studija arhitekture, specijalizirao je srednjovjekovno graditeljstvo kod profesora Fridriha Smita (Friedrich Schmidt), na beckoj akademiji likovnih umjetnosti. Krace vrijeme, radio je u ateljeu Felnera i Helmera (Ferdinand Fellner & Hermann Helmer) u Becu. U Sarajevu je djelovao izmedju 1894. i 1922. godine. Projektovao je oko dvije stotine i pedeset javnih i privatnih objekata. U Sarajevu su, prema Vancasevim projektima, izmedju ostalog, podignuta ova zdanja: Katedrala, Palata Zemaljske vlade, Bogoslovsko sjemeniste, sirotiste "Betlehem" na Bjelavama, Nadbiskupski dvor, Palata Daniela Moize Saloma, Crkva Svetog Ante Padovanskog, katolicke crkve u Novom Sarajevu i na Stupu, Ajas-pasin dvor (hotel "Central"), palata Glavne poste na Obali. Josip Vancas se, nakon perioda primjene takozvanih "historijskih stilova" i projektovanja u duhu secesije, snazno zalagao za primjenu "bosanskog sloga", stila u gradnji, koji se temeljio na bosanskohercegovackoj graditeljskoj tradiciji. U tom smislu, kao poslanik u Bosanskom Saboru, Josip Vancas je 1911. godine predlozio odgovarajucu Rezoluciju, koju je Sabor usvojio. Josip Vancas je u Sarajevu osnovao projektantski biro i smjestio ga u posebno podignutu zgradu, u blizini trznice "Markale". Za arhitektonske projekte predstavljene na izlozbama u Budimpesti, Becu i Parizu, bio je odlikovan. Josip Vancas je bio dugogodisnji clan i dirigent "Muskog pjevackog drustva" u Sarajevu ("Mannergesangverein"). Sarajevska opstina, dala je 1908. godine, danasnjoj Maloj ulici Vancasevo ime. Nova vlast je 1919. godine ukinula ovu odluku i ulici dala ime Skerliceva, po svoj prilici zbog Vancasevih javnih protusrpskih istupa, nakon Sarajevskog atentata 1914. godine.

[pupa hava]

Samo podsjecam autora teme da doticna, tj. tema jos postoji!

[pape]

Samo podsjecam autora teme da doticna, tj. tema jos postoji!

Pa mislio sam da nije interesantna tema, ali ... za tebe, ... maksuzija, ...

PUPA-HAVA, ... indecl. tal. ar. (doslovno: povoljno vrijeme), izraz kojim se oznacava neko ko je sretne ruke. U sarajevskom govoru oznacava i praznu pricu, nesiguran posao, nepouzdanog covjeka.

TAHTA, ... f pers. /tahte/, daska

TERS, ... m tur. /ters/, covjek teske, pogane naravi, zanovijetalo.

TITIZ, ... m tur. /titiz/, tvrdica, skrtac.

VATAN, ... m ar. /watan/, domovina, zavicaj.

VUCKO, ... stilizirana slika i figura vuka, maskota XIV Zumskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. godine. Maskota je odabrana izmedju 1200 ponudjenih rjesenja. Autor "Vucka" je slovenacki slikar i dizajner Joza Trobec.

[pupa hava]

Pa mislio sam da nije interesantna tema, ali ... za tebe, ... maksuzija, ...

PUPA-HAVA, ... indecl. tal. ar. (doslovno: povoljno vrijeme), izraz kojim se oznacava neko ko je sretne ruke. U sarajevskom govoru oznacava i praznu pricu, nesiguran posao, nepouzdanog covjeka.

TERS, ... m tur. /ters/, covjek teske, pogane naravi, zanovijetalo.

Na maksuziji onda maksuz hvala... sto nisi bio titiz, pa si podijelio sa rajom jos koji muhabet iz tog ćitaba



Moglo bi se reci da je "pupa hava" dosla na temu "prazne ruke", ali sa "sretnom pricom"...

[andrija2007]

Stojakovic Jadranka, ... (Sarajevo, 24.07.1950. -), kantautorica, akademska slikarica. Zivi u Tokiju. Snima za kompaniju Emi Toshiba. Najveci njen uspjeh je sansona "Sve smo mogli mi". http://www.youtube.com/watch?v=jsH0XvLi4Wo
Tokom rata 1992.-1995. godine objavila je u Tokiju muzicki materijal pod nazivom "Sarajevska balada".

Ne bih htio da pogriješim, ali ako se ne varam, Jadranka je rođena u Laktašima.

[pape]

Stojakovic Jadranka, ... (Sarajevo, 24.07.1950. -), kantautorica, akademska slikarica. Zivi u Tokiju. Snima za kompaniju Emi Toshiba. Najveci njen uspjeh je sansona "Sve smo mogli mi". http://www.youtube.com/watch?v=jsH0XvLi4Wo
Tokom rata 1992.-1995. godine objavila je u Tokiju muzicki materijal pod nazivom "Sarajevska balada".

Ne bih htio da pogriješim, ali ako se ne varam, Jadranka je rođena u Laktašima.

Moguce je da je greska. Ako je tako, onda je do autora leksikona. Ja samo izvorno prenosim.

[Pera Trta]

Eto ti sad! A u trećem izdanju "Yu rock enciklopedije" Petra Janjatovića za Jadranku stoji da je rođena u Kraljevoj Sutjesci. U prva dva izdanja pisalo je da je rođena u Sarajevu, pa je vjerovatno autor provjerio (a možda kontaktirao i samu Jadranku) i ispravio se u trećem izdanju.
Misteri

[pape]

Kadi Bali-efendija, ... sarajevski mula od 1578. do 1582. godine. Podigao je, u drugoj polovini 16. stoljeca, u Ulici Pirin brijeg, dzamiju, jedinstvenu u Sarajevu po tome sto joj je munara udaljena oko 10 metara od same dzamije. Narod ju je zbog toga zvao Pobjegnuta ili Pribjegusa. To je bilo i popularno ime za Mahalu mesdzida Kadi Bali-efendije. Na mjestu porusene Kadi Bali dzamije, 1933. godine podignuta je zenska medresa "Kadi Bali-efendija". Od klesanog kamena porusene munare dzamije Kadi Bali-efendije, 1968. godine podignuta je munara Hadzi-Idrizove dzamije u Hrasnom.

[pape]

Bistrik, ... kraj na lijevoj strani Miljacke, u jugoistocnom dijelu starog Sarajeva. Ime Bistrik je slavenskog porijekla. U osmanskom razdoblju, uze podrucje Bistrika nosilo je sluzbeni naziv: Mahala dzamije Mehmed-bega Isabegovica. Mehmed-beg, sin Gazi Isa-bega Ishakovica, utemeljitelja Sarajeva (bosanski namjesnik i hercegovacki sandzak-beg u dva navrata), podigao je osim dzamije i medresu na Bistriku. Kroz gotovo cijelo stoljece, na Bistriku je bila zeljeznicka stanica na uskotracnoj pruzi Sarajevo - Visegrad. Zgrada stanice jos postoji u relativno ocuvanom stanju. Podno Bistrika, sa juzne strane zdanja velike kasarne, bio je konak utemeljitelja Sarajeva Isa-bega Ishakovica. U blizini tog mjesta su: Turbeta jedileri, Dzamija Cokadzi hadzi-Sulejmana, Konak, Careva dzamija, Rijaset, Samostan i Crkva Svetog Ante Padovanskog, Sarajevska pivara, etc.

Vratnik, ... predio na desnoj strani Miljacke, obuhvacen gradskim bedemima. Ime Vratnik slavenskog je porijekla i izvedeno je od oblika Bratnik, koji se pojavljuje u turskim dokumentima u drugoj polovini 15. stoljeca. Preko Vratnika je stoljecima vodila takozvana "Carska dzada" (divan-yoli), drum od Sarajeva, preko Visegrada do Carigrada. Vratnik je nazivan i Careva avlija i Sahin dzirani (Susjed sokola).

[pape]

Ferhatovic Asim - Hase, ... (Sarajevo, 24.01.1933. - Sarajevo, 25.01.1987.), fudbaler, ugostitelj-(cevabdzija), dobrotvor. Igrao je za fudbalski klub "Sarajevo" i reprezentaciju Jugoslavije. U sezoni 1963./1964. bio je najbolji strijelac fudbalskog prvenstva Jugoslavije. Za fudbalski klub "Sarajevo", odigrao je 600 utakmica i postigao 400 golova. Jedna ulica u Sarajevu, od 1994. godine, nosi ime Asima Ferhatovica. Takodjer, imenom Asima Ferhatovica Haseta, nazvan je olimpijski stadion "Kosevo". Muzicka grupa "Zabranjeno pusenje" snimila je pjesmu pod naslovom "Nedjelja kad je otisao Hase". U izdanju bosanskohercegovacke poste, stampana je 22.05.1998. godine postanska marka sa likom Asima Ferhatovica Haseta.

Sljivo Edhem, ... (Sarajevo, 16.03.1950. - ), fudbaler. Igrao je za fudbalske klubove : "Sarajevo", "Standard"(Liege) i "Keln" ("Koln").
Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 12 utakmica.

Vujovic Svetozar, ... (Bajici, Bileca 03.03.1937. - Sarajevo, 16.01.1993), fudbaler i fudbalski trener. Za fudbalski klub "Sarajevo", igrao je 444 puta. Nastupio je 8 puta za fudbalsku reprezentaciju Jugoslavije. Bio je trener i direktor fudbalskog kluba "Sarajevo".

Biogradlic Ibro, ... (Sarajevo, 01.06.1932. - ), fudbaler i fudbalski trener. Odigrao je rekordnih 646 utakmica za fudbalski klub "Sarajevo". Igrao je i za fudbalsku reprezentaciju Jugoslavije. Duze vrijeme radio je kao trener u Turskoj.

Musemic Vahidin, ... (Janja, 29.10.1946. -), fudbaler. Bio je igrac fudbalskih klubova: "Sarajevo" i "Nica" ("Nice"). Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 17 utakmica. Godine 1968, Vahidin Musemic je bio najbolji centarfor Europe.

Osim Ivica - Svabo, ... (Sarajevo, 06.05.1941. - ), fudbaler i fudbalski trener. Bio je dogradonacelnik Grada Sarajeva. Fudbalsku karijeru je zapoceo u timu "Zeljeznicar". Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 16 utakmica i, pred rat 1992. - 1995. godine, bio je njen selektor. Ivica Osim je igrao u nogometnoj selekciji Jugoslavije, koja je 1968. godine, na europskom prvenstvu u Italiji, osvojila srebrnu medalju. Igrao je u Francuskoj i Holandiji. Kao trener, okusao se u Francuskoj, Grckoj i Austriji. S velikim uspjehom vodio je austrijsku ekipu "Sturm" iz Graca. Bio je trener fudbalske reprezentacije Japana.

[pape]

Bijela tabija, ... bastion u Sarajevu, dio Vratnickog grada, sistem utvrda, koji je izgradjen izmedju 1929. i 1939. godine. Prve utvrde na ovom lokalitetu stajale su jos u srednjovjekovnom razdoblju. Podrucje Vratnika opasano je bedemima, tek nakon provale princa Eugena Savojskog (1697. godine). Radovi na utvrdjivanju Vratnickog grada okoncani su krajem tridesetih godina 18. stoljeca. Bijela tabija je, kroz stoljeca, u vise navrata rusena, obnavljana, pregradjivana i nadogradjivana. Sluzila je kao tamnica, kasarna, baruthana, trezor etc. Nakom rata 1992.-1995. godine, u ambijentu Bijele tabije, priredjuju se muzicke i druge kulturne manifestacije. Godine 2000, zapocela je temeljita obnova Bijele tabije i njena adaptacije za kulturne priredbe.

[pape]

Savojski Eugen (Francois-Eugene de Savoy-Carignan), ... (Pariz, 18.10.1663. - Bec, 21.04.1736.), princ, austrijski drzavnik i vojskovodja. U srijedu, 24.10.1697, na celu austrijskih trupa provalio je u Sarajevo, temeljito ga opljackao i zapalio. Nakon ovog pustosenja, u Sarajevu je ostalo jedva nekoliko objekata gradjenih od kamena. Izmedju ostalog, kamene potkupolne dzamije. Dobrim dijelom od opljackanih dobara Sarajeva, Eugen Savojski je podigao basnoslovni dvorac "Belvedere" u Becu. Sa austrijskim trupama, bojeci se osvete, grad je napustilo mnostvo katolickog i pravoslavnog stanovnistva. Eugen Savojski se istakao u nekoliko velikih bitaka tog vremena, posebno u bici na Tisi kod Sente 1697. i kod Petrovaradina 1716. godine. Doprinio je sklapanju Karlovackog mira 1699. godine.

[pape]

Dzamonja Dario, ... (Sarajevo, 18.01.1955. - Sarajevo, 15.10.2001.), pripovjedac, novinar. Dario Dzamonja pripada krugu sarajevskih knjizevnika srdnje generacije, prepoznatljivih po modernom izrazu i takozvanoj urbanoj prozi. Dzamonja je pisao svojevrsnu hroniku Sarajeva s kraja 20. i pocetka 21. stoljeca. Knjige: "Price iz moje ulice", "Zdravstvena knjizica", "Prirucnik", "Pisma iz ludnice".

[pape]

"JAJCE-KASARNA", ... masivno pseudobarokno zdanje, pravougaone osnove, podignuto 1914. godine na Vratniku, iznad Zute tabije, na mjestu nekadasnje turske kasarne. Nazvana je tada, ne bez cinizma, Kasarnom Princa Eugena. Popularni naziv Jajce-kasarna, dobila je nakon sto je u nju 1915. godine iz Jajca premjestena austrougarska bolnica. Izmedju dva svjetska rata, nosila je naziv Kasarna Vojvode Stepe Stepanovica. U ratu 1992.-1995. godine, Jajce-kasarna je tesko ostecena.

Stepanovic Stepa, ... (Komodraz, 12.03.1856. - Cacak, 29.04.1929.), ... oficir, vojvoda srpske i jugoslavenske vojske. Godine 1918. nakon propasti Austro-Ugarske i ulaska srpskih trupa u Sarajevo, postavljen je za zapovjednika Druge armijske oblasti. Pocetkom novembra 1919. godine, na toj duznosti zamijenio ga je general Bane Terzic. Uprava Grada Sarajeva, proglasila je vojvodu Stepu Stepanovica pocasnim gradjaninom. Do 1994. godine desna obala Miljacke, nosila je ime Vojvode Stepe Stepanovica.

[pape]

Zuta tabija, ... bastion na Jekovcu, dio gradskih utvrda. Nalazi se u neposrednoj blizini Jajce-kasarne, odnosno rezervoara za vodu na Jekovcu. Zuta tabija je podignuta 1809. godine. Tokom stoljeca, u vise navrata je rusena i obnavljana. Prilikom ulaska austrougarskih trupa u Sarajevo, 19.08.1878. godine, sa Zute tabije su branitelji grada ispalili nekoliko topovskih hitaca. Nakon sto je skrsen otpor Sarajlija, oko 16 sati i 30 minuta 19.08.1878. godine, na Zutoj tabiji podignuta je austrougarska zastava i otpjevana "Carevka" (Pjesma u cast Franca Jozefa I). Posljednji put Zuta tabija je obnovljena 1998. godine.

MALTA, ... m. njem. /Maut/, mjesta na periferiji Sarajeva, na kojima su, u vrijeme austrougarske uprave, izmedju dva svjetska rata i u vrijeme njemacko-ustaske okupacije 1941. - 1945. godine, placane odgovarajuce dadzbine na uvezenu robu (neka vrsta carine). Malte su bile na Sedreniku, gdje se sastaju ulice Kriva i Sedrenik; na Vratniku, uz Visegradsku kapiju; na lijevoj strani Miljacke, ispod Hosinog brijega, na pocetku ulice, koja po malti i nosi ime Podcarina; na pocetku Trebevicke ulice u Kovacicima, na raskrscu ulica Zagrebacka i Dervisa Numica; na desnoj strani Miljacke, na raskrscu ulica Tesanjska i Kranjceviceva; u Nahorevu, te na uglu sadasnjih ulica Envera Sehovica i Malta, u neposrednoj blizini Veterinarskog fakulteta.

[Van Halen]

Ima li štogod o Ali pašinom polju,Pape?

[pape]

Alipasino polje, ... Podrucje u zapadnom dijelu Sarajeva, najveca stambena i industrijska zona. Ime dolazi od posjeda Gazi Ali-pase, te od naziva mosta preko Miljacke, kojeg je ovaj bosanski namjesnik tamo podigao. Krajem sezdesetih godina 20. stoljeca, na prostoru Alipasinog polja zapoceta je intenzivna izgradnja. Od znacajnijih zdanja, u tom kraju, valja pomenuti Radio-televizijski dom, dzamiju Kralja Fahda bin Abdul-Aziza Al Sauda, zgradu PTT inzenjeringa, zgradu Opstine Novi Grad, zgradu i izlozbeni salon kompanije ASA, zgradu Geodetskog zavoda, te remizu i depoe Gradskog saobracajnog preduzeca.

[pape]

Parzik Karlo (Karel Parik), ... (Welisch, Ceska, 16.06.1857. - Sarajevo, 04.07.1942.), arhitekt. Na pocetku karijere ucestvovao je u gradnji "Zavjetne crkve" ("Votiv kirche") u Becu. Nakon toga, sezdeset godina djelovao je u Sarajevu. Projektovao je, izmedju ostalog: paviljone Zemaljskog muzeja, zgradu Narodnog pozorista, Evangelisticku crkvu, Sinagogu, Serijatsku sudacku skolu (sada Fakultet islamskih nauka, a prije toga Muzej Sarajeva), crkvu Svetog Josipa, palatu "Halid dvor" etc. U projektovanju, pridrzavao se nacela historicizma, mada je bio i pod izvjesnim uticajem secesionisticke arhitekture. Karlo Przik se zalagao za ocuvanje elemenata bosanske graditeljske tradicije. Arhitekt Parzik je medju najplodnijim arhitektima Sarajeva. Godine 2008, trgu ispred Crkve Svetog Josipa (izgradjene prema projektu Karla Parzika), dato je ime Trg Karla Parzika. Arhitekt Karlo Parzik ukopan je u Groblju Svetog Mihovila u Kosevu.