Leksikon Sarajeva - V. Zujo

[pape]

POCASNI GRADJANIN SARAJEVA, ... priznanje koje, od 1878. godine, dodjeljuje Gradska uprava Sarajeva. U vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, pocasnim gradjanima Grada Sarajeva, proglaseni su: 1878. godine, baron Josip Filipovic, 1879. godine, vladin komesar za Sarajevo Jozef Sertic; zemaljski poglavar vojvoda Vilhelm fon Virtenberg (Wilhelm Herzog von Wurttemberg), zemaljski poglavar baron Stjepan Jovanovic; dvorski savjetnik Oto Rotki (Otto Rotky), dvorski savjetnik Nikola Badovinac; 1880. godine, civilni adlatus Konstantin Herman (Hormann), 1881. godine, baron Eugen Albori;austrougarski ministar finansija Jozef fon Slavi (Josef von Szlavy); zemaljski poglavar baron Herman Dalen (Hermann Dahlen), dvorski savjetnik baron Karl Kraus (Karl Krausz); vladin savjetnik markiz Olivije Bekem (Olivier Backquehem); 1888. godine vitez Lotar Berks (Lothar Berks); 1894. godine, vitez Johan Tomicic (Johann Tomicic); sef odjela u Zemaljskoj vladi Fric Pasini ( Fritz Passini); 1900. godine, vladin savjetnik, vitez Carcicki (Zarzycki); 1903. godine, baron Ivan Nepomuk Apel (Johann Freihert Appel); 1905. godine, podgradonacelnik Petrakija Petro Petrovic; 1908. godine, arhitekt i podgradonacelnik Josip plemeniti Vancas;1911. godine, vladin savjetnik Franc (Franz) Brodnik; 1913. godine, baron Karl fon Kolas (Karl von Collas); 1914. godine, zamaljski poglavar Oskar Pocorek (Potiorek) i komandant austrougarskih trupa u Bosni i Hercegovini, Mihael Edler fon Apel (Michael Edler von Appel), 1919. godine, vojvoda Stepa Stepanovic.
Iza Drugog svjetskog rata, pocasnim gradjaninom Grada Sarajeva, proglasen je veci broj zasluznih osoba, izmedju ostalih: Josip Broz Tito, Vladimir Prelog, Ivo Andric, Nenad Popovic, Fransoa Miteran (Francois Mitterand), Dzon Dzordan (John Jordan), Suzan Zontag (Sontag), Stefan Svarc (Stephan Schwartz), Martini Klaudi (Claudi), Primo Nebiolo, Dzon Kornblum (John Cornblum) Kristijan Amanpur (Cristianne Amanpour), Tomas Miler (Thomas Miller), Viktor Jakovic, Zan-Klod Karo (Jean-Claud Carreau), Valentin Incko (Valentin Inzko), Salah Rijad el Asri (Salah Riyad el Ashry), Arent Lubers, Ahmed Muhamed Ali (Ahmad Mohammad Ali), Oto fon Habsburg, Natasa Kandic.

[pape]

ADLATUS, m lat. /ad+latus/, pomocnik, pobocnik, savjetnik, prvi saradnik (ad=uz, latus=bok, strana); naziv pomocnika zemaljskog poglavara u Bosni i Hercegovini, u vrijeme austrougarske uprave. Godine 1912, mjesto civilnog adlatusa je ukinuto.

[pape]

SESTOAPRILSKA NAGRADA GRADA SARAJEVA, najvise priznanje Grada Sarajeva. Ustanovljena je 1965. godine, odlukom Izvrsnog odbora Grada Sarajeva. Nagrada podrazumijeva plaketu i novcani iznos.

SESTMILIJARDITI STANOVNIK PLANETE ZEMLJE, ... Mevic Adnan, (Sarajevo, 12.10.1999. -), sestmilijarditi stanovnik planete Zemlje. Prema procjenama strucnjaka, u oktobru 1999. godine, broj stanovnika Zemlje dosegnuo je broj od sest milijardi. Kao mjesto rodjenja sestmilijarditog stanovnika nase planete, simbolicno je odabrano Sarajevo. Kum Adnanu Mevicu, bio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Kofi Anan (Kofi Annan).

[PipiDugaDevetka]

Parzik Karlo (Karel Parik), ... (Welisch, Ceska, 16.06.1857. - Sarajevo, 04.07.1942.), arhitekt. Na pocetku karijere ucestvovao je u gradnji "Zavjetne crkve" ("Votiv kirche") u Becu. Nakon toga, sezdeset godina djelovao je u Sarajevu. Projektovao je, izmedju ostalog: paviljone Zemaljskog muzeja, zgradu Narodnog pozorista, Evangelisticku crkvu, Sinagogu, Serijatsku sudacku skolu (sada Fakultet islamskih nauka, a prije toga Muzej Sarajeva), crkvu Svetog Josipa, palatu "Halid dvor" etc. U projektovanju, pridrzavao se nacela historicizma, mada je bio i pod izvjesnim uticajem secesionisticke arhitekture. Karlo Przik se zalagao za ocuvanje elemenata bosanske graditeljske tradicije. Arhitekt Parzik je medju najplodnijim arhitektima Sarajeva. Godine 2008, trgu ispred Crkve Svetog Josipa (izgradjene prema projektu Karla Parzika), dato je ime Trg Karla Parzika. Arhitekt Karlo Parzik ukopan je u Groblju Svetog Mihovila u Kosevu.

Epitaf: ''Čeh po rođenju, Sarajlija po izboru''

[PipiDugaDevetka]

Skenderova, Hadzi-Staka (Prijepolje, 1828 - Sarajevo, 26.05.1891), uciteljica ("prva srpska uciteljica u Bosni") Osnovala je i vodila skolu za zensku omladinu u Sarajevu, izmedju 1858. i 1876. godine. Skola je bila smjestena u kuci iznajmljenoj od porodice Srskic. U skoli Stake Skenderove ucile su i kceri bosanskog valije Topal Serif Osman-pase. Staka Skenderova poginula je 1891. u saobracajnoj nesreci i sahranjena je u pravoslavnom groblju u Kosevu, blizu kapele Mladobosanaca. Jedna ulica u centru grada, do 1993. godine, nosila je ime Stake Skenderove. Staka Skenderova je napisala "Ljetopis Bosne 1825.-1856", kojeg je na ruski preveo i objavio ruski konzul u Sarajevu, Aleksandar Giljferding.
Eto, ...

Mapa Grada Sarajeva - Izdanje: Septembar, 2009.g.

[jasminam]

E pape ako imas sta o ovim ulicama: ulica Kaptol od Benetona pa sve do vrha stepenica, područje na kojem je sada Sirano, te nekadašnja ulica Ive Gundulića sada Kotromanića.
Zahvalni studenti arhitekture

[jasminam]

e da i jos područje na kojem je sada Fabrika duhana Saraejvo, Pofalićka ulica..

[diablo23]

Moze li se Leksikon Sarajeva naci u elektronskoj formi, recimo u pdf-u ili u nekom drugom formatu?
A mozda se nadje i neka dobra dusa, koja je recimo ovu knjigu dobila na poklon, pa je skenira i postavi negdje na Netu za skidanje, jer je stampana u svega 1000 primjeraka?

[Daryl Dixon]

Moze li se Leksikon Sarajeva naci u elektronskoj formi, recimo u pdf-u ili u nekom drugom formatu?
A mozda se nadje i neka dobra dusa, koja je recimo ovu knjigu dobila na poklon, pa je skenira i postavi negdje na Netu za skidanje, jer je stampana u svega 1000 primjeraka?

i mene ovo zanima..