Idemedosumom wrote:arzuhal wrote:Naravno da hadis Božijeg poslanika, alejhi-salatu ve selam, može zabraniti ili narediti ili dopustiti ili učiniti dozvoljenim nešto što nije navedeno u Kur'anu ili precizirati nešto što je navedeno u Kur'anu. A ta mjera se, unutar islamskog nauka i samih muslimana, utvrđuje autentičnošću hadisa čime se, opet, bavi metodologija hadiske nauke.
To je najkraće s moje strane.
Da li su kur'anski i hadiski farzovi/harami na istom stepenu, po tebi?
Šta misliš, da li će Allah dž. š. jednako nagrađivati (odnosno kažnjavati) slijeđenje (odnosno kršenje) propisa izvedenih iz Kur'ana i hadisa?
Vidim da su vehabije previše stidne, pa škrtare s konkretnim odgovorima, tebi svaka čast
Kur'an je iznad hadisa, svakako.
Ja ne znam kako će sve i zašto Allah nagrađivati i kažnjavati, znam malo od onog što je rečeno u Kur'anu, zatim kako je to protumačeno od strane samog Poslanika, salavatullahi alejhi ve selamuhu, pa onda ashaba, radijallahu anhum, pa naših priznatih i učenih kroz povijest do danas.
Kada su stvari po kojima ćemo se vladati i prema kojima ćemo suditi, imamo poznati hadis kada je Poslanik, alejhi-selam, slao Muaza b. Džebela, radijallahu anhu, u Jemen, pa ga pitao po čemu će se ravnati u odlukama?
- Po čemu ćeš suditi?
- Po Allahovoj Knjizi!
- A, ako tu ne nađeš?
- Po sunnetu Allahova Poslanika.
- A, ako ni tu ne nađeš?
- Tada ću upotrijebiti svoj vlastiti idžtihad.
Poslanik na kraju reče:
- Hvala Allahu koji je Njegovu Poslaniku dao izaslanika s kojim je Allahov Poslanik zadovoljan.
(Ahmed. Ebu Davud. Tirmizi. Bejheki)
U Kur'anu ima dosta ajeta, da ne navodim, u kojima Allah zahtijeva od vjernika da se pokoravaju Allahu i Njegovom poslaniku, da prihvate kao halal ili haram ono što im kažu Allah i Njegov poslanik. Mogao je Allah objaviti ajete u kojem nikako nema Poslanika, nego samo da Sebe da spominje, a nije. Pa je čak i Svoju ljubav uvjetovao sijeđenjem Poslanika, alejhi-selam.
Kada Allah i Poslanik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svom nahođenju postupiti. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne posluša, taj je sigurno skrenuo s Pravoga puta. (el-Ahzab, 36)
U Kur'anu se, također, kaže da Allah šalje Svog poslanika da pouči ljude Kitabu i hikmetu, Knjizi i mudrosti. Za Kitab se zna šta je, a
mudrost je praksa Poslanika, alejhi-selam (prema razumijevanju i tumačenju učenih), koja je najbolja primjena i
razrada i kur'anskih ajeta i njihovih intencija.
Mi smo vam jednog od vas kao poslanika poslali, da vam riječi Naše kazuje i da vas očisti i da vas Knjizi i mudrosti pouči i da vas ono što niste znali nauči. (el-Bekare, 151)
Zato se pažnja, osim direktnim i jasnim ajetima Kur'ana, poklanja i onome čemu i kako nas je poučio Poslanik, alejhi-selam:
I pamtite Allahove ajete i mudrost koja se kazuje u domovima vašim; – Allah je, uistinu, dobar i sve zna. (el-Ahzab, 34)
Ekstremnost, koju islam generalno odbacuje, bi bila ili u potpunom odbacivanju sunneta i hadisa ili u nekom fanatičnom slijeđenju sunneta i hadisa (kao i Kur'ana, uostalom, i sveg drugog) bez njihova razumijevanja i po svaku cijenu, jer islam nije takav.