KURAN I DRŽAVA

[Nurudin]

@šarf Naravno da su to tad bili gradovi - ostrva, pa i geografski su u pustinji , a i da nisu, obično su se tako
organizovala društva u to vrijeme, svaki grad ima svoga namjesnika i svoja pravila.
Ali ako tražiš grad koji je izvorno formiran prema kur'anskim načelima, to je samo i isključivo Medina.
Mekka, iako je prihvatila Muhameda a.s. kao poslanika i islam kao novu monoteističku vjeru , to nije bilo iz
uvjerenja nego je to bila njihova politička odluka, da prihvate islam.
Čak im i Kur'an kaže (na jednom mjestu, a ti sam potraži kojem) "Neki beduini kažu "mi vjerujemo" ,ne vjerujete ali
recite "Mi se pokoravamo" .
Po meni, ni jedan drugi grad nema veze sa onim što tebe zanima , osim Medina. Muhamed a.s. koji se rodio i odrastao
u Meki , ni nakon oslobađanja Meke nije ostao tu nego se vratio u Medinu, gdje je i umro i gdje mu je i mezar.

[Towelie]

Me-dina - grad u kome se nalazi din.

[fatamorgana]

Dokaz da nama samo diktatura treba, sve ostalo macku o rep

Jel' diktatura proletarijata il' šerijatska, nije jasno iz posta o kojoj je diktaturi riječ?

[zforumas]

Još ja pokušavam, u jednom od zadnjih moderatorskih skretanja pažnje, da držim temu u okvirima uvodnog pitanja: Kur'an i savremena država

I mi se, ono, zadali...

Dokaz da nama samo diktatura treba, sve ostalo macku o rep

Jel' diktatura proletarijata il' šerijatska, nije jasno iz posta o kojoj je diktaturi riječ?

Nije bitno, bitno je samo da nas neko siba, drugacije ne ide

[fatamorgana]

[quote zloforumaš]

Nije bitno, bitno je samo da nas neko siba, drugacije ne ide[/quote]

Pa evo šibaju nas ako se ne varam pa jesmo li k'o bolji?

[zforumas]

[quote zloforumaš]

Nije bitno, bitno je samo da nas neko siba, drugacije ne ide

Pa evo šibaju nas ako se ne varam pa jesmo li k'o bolji?[/quote]

E vidis, problem je mnozina

[fatamorgana]

Sorry, pogriješih nick zforumaš, ma moglo bi je svašta reći na temu šibanja no ispalo bi off topic pa neću, svakako je već puna dnevna štampa, dovoljno je pročitati novine.

[zforumas]

Sorry, pogriješih nick zforumaš, ma moglo bi je svašta reći na temu šibanja no ispalo bi off topic pa neću, svakako je već puna dnevna štampa, dovoljno je pročitati novine.

Nadam se da je slucajna greska

Slobodno pisi, vidis da je i arzo digao ruke. A nemam priliku (vise) citati dnevnu stampu

[fatamorgana]

Sorry, pogriješih nick zforumaš, ma moglo bi je svašta reći na temu šibanja no ispalo bi off topic pa neću, svakako je već puna dnevna štampa, dovoljno je pročitati novine.

Nadam se da je slucajna greska

Slobodno pisi, vidis da je i arzo digao ruke. A nemam priliku (vise) citati dnevnu stampu

Lapsus calami tj. greška prilikom pisanja. Imaš i BH portale ako nemaš pristup dnevnoj štampi, npr Klix portal je ok i za vijesti!

[zforumas]

Da, imam i pratim. I kako vidim ne siba jedan nego upravo mnozina. Jedina promjena je sto sad sibaju, smiju se i pisaju po narodu bez problema.

[fatamorgana]

Da, imam i pratim. I kako vidim ne siba jedan nego upravo mnozina. Jedina promjena je sto sad sibaju, smiju se i pisaju po narodu bez problema.

Narod je množina a oni su u odnosu na narod ipak manjina.
Ima i fina tema o "šibanju" na forumu:
http://forum.klix.ba/zasto-nije-uhapsen ... 78s50.html

[zforumas]

Da, imam i pratim. I kako vidim ne siba jedan nego upravo mnozina. Jedina promjena je sto sad sibaju, smiju se i pisaju po narodu bez problema.

Narod je množina a oni su u odnosu na narod ipak manjina.
Ima i fina tema o "šibanju" na forumu:
http://forum.klix.ba/zasto-nije-uhapsen ... 78s50.html

Ja sam na Digitalnom signalu, haman se mi ne kontamo

[šarf]

Nurudin,hvala.
Znači možemo sa sigurnošću tvrditi da je prva muslimanska zajednica živjela na relaciji dva grada Meka i Medina.
Medina kao administrativni centar,Meka kao vjerski,zbog Kabe.
Imali su svoje predstavnike,ne znamo koliko.I obzirom da su tada bili plemenski ujedinjeni vjerovatno su imali i svoje plemenske predstavnike.

[Dexx1]

I molim te da ne budes takav optimist; moje citanje ce biti samo osvjezavanje sjecanja, ja se necu emotivno umociti u to jer jednostavno nemam cip a imam cak i blagu odbojnost prema tri najbrojnije religije (zbog njihove pohlepe, prvenstveno. Ta gladna usta niko i nista na svijetu nahraniti ne moze). Ako cu se baviti analizom onda radije citam neke malo drugacije teme tipa hermetika, antropozofija, teozofija pa cak i astrologija (odma' me treba razapet').

I to je dobro, osvjeziti sjecanje a i otkriti nesto novo mozda, tipa sta su i koji propisi, kako se izvode i slicno
Ma ta odbojnost se da osjetiti na kilometar

Ene i astrologijom se bavi. Bavis li se izradom natalnih karti

Vezano za hadise, nekad sam se tim malo bavila i nasla podatak da je Buhari naucio napamet oko 600 000 hadisa za cca 16 godina sto znaci da je ucio napamet (znaci ne pisao nego naucio) preko 100 hadisa dnevno (mozda mi brojevi nisu bas najtacniji ali je ovo za 100 hadisa tacno, toga se dobro sjecam). A Buharijevi hadisi su u klasi vjerodostojnih
Sto se mene tice, i molim vas bez uvrede, bajke su na drugom spratu.

Imam Buhari je sakupio toliko hadisa a onda je odvojio mali procenat kao vjerodostojne. Eto jos materijala za citanje i utvrdjivanje

[njonjica]

Ma ta odbojnost se da osjetiti na kilometar

Ja je i ne krijem. Sloboda je imperativ!

Ene i astrologijom se bavi. Bavis li se izradom natalnih karti

Pa jesam nekad davno (cisto eksperimentalno) i kad sam skontala koliko sam dobra prestala
Sad uglavnom citam astrologiju kroz filozofiju cetiri elementa, povezujem je sa hermetikom kao sto je Dupor radio. Jako je zanimljivo a moje spoznaje su brojne.
Jedna od njih da mozes citati sta zelis, da te nijedna knjiga nece ujesti

Imam Buhari je sakupio toliko hadisa a onda je odvojio mali procenat kao vjerodostojne. Eto jos materijala za citanje i utvrdjivanje

Mislim da je on UCIO dnevno po vise od stotinu hadisa (odnosno tako je navedeno). Bas cu malo progooglati.

[njonjica]

Nije me bas toliko pamcenje izdalo:

Kada je imao 18 godina odlučio je da putuje širom islamskog tadašnjeg svijeta i skuplja, aranžira i potvrđuje autentičnosti predaja. Tako je se susretao sa prenosiocima u Egiptu, Siriji, Iraku i Arabiji, susreo se sa preko 1000 prenosilaca i naučio napamet oko 600.000 hadisa (vjerodostojnih i ostalih) sa lancem prenosilaca i stepenima autentičnosti, što ga je učinilo najpoznatijim Muhadisom tog vremena. Nakon skoro 16 godina na tom putu sakupljanja hadisa, nakon povratka u Buharu, napisao je svoje kapitalno djelo „El Džami el Sahih“ (Zbirka Sahih hadisa) koja je zbirka od 7.275 provjerenih izreka Poslanika Muhammeda s.a.v.s..

http://hadisi.org/imam-buhari/

Po ovom ispada, prostom matematikom izracunato da je Buhari napamet ucio 104 hadisa dnevno. Buduci da dan ima 24 sata od kojih je osam spavao, cetiri sata imao valjda neke druge aktivnosti i deset sati je bio aktivan u ucenju hadisa. Znaci da je on napamet ucio po deset hadisa na sat. Ne rijeci, ne recenica nego hadisa. I uz to jos provjeravao lanac prenosilaca koji je bio jako kompliciran i dug.

Kao sto rekoh, bajke su na drugom spratu.

[nasa]

nije na ovom ni tema o hadisima i Buhariji, a vec ste upozoreni glede udaljavanja od teme

[njonjica]

nije na ovom ni tema o hadisima i Buhariji, a vec ste upozoreni glede udaljavanja od teme

Postujem, hvala.

[belfy]

A sta je konkretno problem s cetri zene, sta te briga sta neko sebi bira. Zasto se cini iz onog sto pises da je to nesto zaostalo. Ako vec pricamo o 21. stoljecu neke zene bez problema naplate grupnjak i to je njihovo pravo...
Inace ti je pristup temi pravo bezveze, vrlo iritantan i nekulturan.

A inace u zemljama regiona u srrednjim strucnim i tehnickim imaju likovno.
Hajde kako god, fakat je sulud taj odgovor ako si isti stvarno dobila. Medjutim mislim da je potpuno neosnovano pripisati manjak casova odredjenih predmeta nekakvoj tendenciji uvodjenja islamskog obrazovanja ili sta vec zelis reci.
Nego ne odgovori ti meni zasto je losa mogucnost da se ozeni vise zena ili neke slicne varijante...?

nije na ovom ni tema o hadisima i Buhariji, a vec ste upozoreni glede udaljavanja od teme

jer ja mogu pricati o tome, a kada mi smeta...

jer, pricacemo o svemu dok ja to zagovaram... sta ima veze ako ja zagovaram mimo teme, jel?

[arzuhal]

A sta je konkretno problem s cetri zene, sta te briga sta neko sebi bira. Zasto se cini iz onog sto pises da je to nesto zaostalo. Ako vec pricamo o 21. stoljecu neke zene bez problema naplate grupnjak i to je njihovo pravo...
Inace ti je pristup temi pravo bezveze, vrlo iritantan i nekulturan.

A inace u zemljama regiona u srrednjim strucnim i tehnickim imaju likovno.
Hajde kako god, fakat je sulud taj odgovor ako si isti stvarno dobila. Medjutim mislim da je potpuno neosnovano pripisati manjak casova odredjenih predmeta nekakvoj tendenciji uvodjenja islamskog obrazovanja ili sta vec zelis reci.
Nego ne odgovori ti meni zasto je losa mogucnost da se ozeni vise zena ili neke slicne varijante...?

nije na ovom ni tema o hadisima i Buhariji, a vec ste upozoreni glede udaljavanja od teme

jer ja mogu pricati o tome, a kada mi smeta...

jer, pricacemo o svemu dok ja to zagovaram... sta ima veze ako ja zagovaram mimo teme, jel?

U primjerima koje @nasa navodi - u postovima koje citiraš i na koje se pozivaš i navodiš kao primjere njene nedosljednosti i nekorektnosti - se ipak radi o stvarima koje uređuje (svaka) država, ustav i zakoni svake države, te stvarima koje određuju ili su njima određena društva u tim i takvim državama: monogamija / poligamija, sadržaji školskog obrazovanja i sistemi obrazovanja, i sl.

No pitanje autentičnosti hadisa, odnosno (i tačnije) pitanje djela i pregalaštva imama Buharije, njegovi nestvarni skillovi u pamćenju ogromnog broja hadisa, ne pripada temi koja se konkretno bavi Kur'anom i uređenjem države i društva na osnovu kur'anskih uputa i smjernica, konkretnih propisa i sl.

[nasa]

@ belfy, mislim da bi trebali da zavrsimo s ovom pricom u kojoj ti imas potrebu da komentarises mene, prije svega kao moderatora, plus to radis i onda kad ti se ne obracam. Evo odgovor na konkretno pitanje si dobio od arze, potpisujem. Ostale zalbe i prituzbe cu ti brisati i sankcionisati jer krse pravila foruma i spadaju u komentarisanje rada moderacije. Stvarno postaje jako bezveze jer prelazis u serijsko izdanje istih prituzbi te nije dovoljno jedna tema vec imamo tvoju zalbu na dvije teme u posljednjih 24sata. Sve to bez da sam se obratila tebi, ni kao moderator ni kao forumas. Pa, slozices se da prelazi mjeru ili bilo kakvu vezu s tvojim pisanjem osim izgleda ambicije da moderiras
PS Ako je stvarno tolika frka taj ban koji uporno pominjes, posalji mi link teme na kojoj i kad je to bilo pa cu ti dodatno objasniti ako si vec ostao uskracen za objasnjenje. OK? jer ovo tuzakanje trebamo nekako zavrsiti.

[asurbanipal]

...

Ali ako tražiš grad koji je izvorno formiran prema kur'anskim načelima, to je samo i isključivo Medina.

...

Po meni, ni jedan drugi grad nema veze sa onim što tebe zanima , osim Medina. Muhamed a.s. koji se rodio i odrastao
u Meki , ni nakon oslobađanja Meke nije ostao tu nego se vratio u Medinu, gdje je i umro i gdje mu je i mezar.

Po čemu je ta "Medinska zajedica", "polis", "grad-država" bila bolja od Pariške komune 1871. godine? Da to ne zagovaraš jedan oblik islamskog komunizma? Imaš i novijih primjera pa su se pod istim tim postulatima organizovali i stanovnici Gornje Maoče.

No, zadržimo se još na Medini i zajednici u njoj. Osvrnimo se na profil tzv. „Medinskog ustava“, koji se još naziva i „Medinskim ugovorom“. Ovo je tekst koji se prilično rano pojavljuje u izvorima, kao ugovor sklopljen između Muhammeda i stanovnika Medine, nedugo nakon njegove seobe iz Meke u Medinu 622. godine po gregorijanskom kalendaru. Puna verzija dokumenta koju danas poznajemo može se naći u biografiji Poslanika Muhammeda od Ibn Ishaka, koji je umro 767. godine. Ova biografija je glavni izvor za one koje su uslijedile kasnije, uključujući opću historiju Et-Taberija (umro 923. godine). Bilo je diskusije oko autentičnosti teksta i većina zapadnih učenjaka vjeruje da je on kombinacija oko osam originalnih tekstova povelje.

Ovdje je najvažnija uloga koju je spomenuti dokument odigrao kasnije u islamskoj misli. Dokument je predstavljen kao temelj „zajednice pod upraviteljstvom Boga i Njegovog Poslanika“, ili ummeta kao političke cjeline: “Ovo je ugovor Poslanika Muhammeda između vjernika i muslimana Kurejša i Jesriba (Medine) i onih koji ih slijede. Oni su jedan ummet za razliku od svih ostalih ljudi…”

Mnogi historičari tvrde da ovo ukazuje na činjenicu kako je ujedinjenje rivalskih plemena Arapskog poluostrva u jednu novu, veću cjelinu bilo preduslov za ujedinjenje snaga koje su usmjerene arapskim osvajanjima u decenijama koje su slijedile.
Međutim, ono što je zanimljivo, dokument za kojeg bi se moglo očekivati da je od velike važnosti za kasniju islamsku misao, vjekovima je bio marginaliziran. Naprimjer, jedno od najvažnijih srednjovjekovnih djela islamske misli o upravljanju, pod nazivom Pravila upravljanja (El-Ahkam es sultanijje) od El-Maverdija (um. 1058. ), a koje su mnogi koristili kao autoritativno za ovu temu, ne pokazuje interes za Medinski dokument. On definitivno ne igra nikakvu ulogu u El-Maverdijevoj opširnoj diskusiji o imamu ili halifi, što potkopava autoritet cjelokupne njegove teorije. Slično, i Ibn Haldun u svojoj dobro poznatoj filozofiji historije, Mukaddimi, ne zna što bi s Medinskom poveljom. Kada su u pitanju zapadni historičari modernog vremena, očigledno je da dobro poznate historijske sinteze, kao što su one od Filipa Hitija i još skorija od Alberta Huranija (Albert Hourani), također, ne spominju ovaj dokument.

Zanimanje za spomenuti dokument i njegov sadržaj se vidljivo promijenilo u sadašnjem vremenu. Dva aspekta njegovog sadržaja su naglašena na način koji ima malo osnove u tradiciji. Ujedinjenje plemena u jedan ummet se sada vidi u svjetlu tog dijela teksta, koji navodi imena svih medinskih plemena i pored svakog navodi prirodu njegove službe ummetu, uvijek koristeći istu formulaciju. Ova dimenzija je danas još i više aktualizirana među muslimanskim misliocima u pogledu uloge suverene države. Mnogi muslimani su manje-više vidjeli evropske modele države tokom 19. stoljeća, kao nešto strano islamu. Mnogi su protiv ove mogućnosti zagovarali ideju ummeta kao prototipa nacije. Ako muslimani treba da integriraju koncept nacije, kazali su, onda bi to trebalo da bude u obliku unificirane suverene nacije, koja bi obuhvatala sve muslimanske zemlje. Ova ideja je bila aktualizirana od strane Osmanlija u njihovom pokušaju da obnove tradicionalnu titulu halife krajem 18. vijeka, u odbrani od ruskog i britanskog osvajanja, a podržali su je i Britanci, kada su tražili podršku Arapa protiv Osmanlija tokom Prvog svjetskog rata. Na drugoj strani, mnogi politički mislioci su bili mišljenja da je imalo smisla povući paralelu između medinskih plemena, spomenutih u medinskom dokumentu i modernih država muslimanskog svijeta. Plemena nisu bila ukinuta, ali su, zadržavši vlastiti identitet, bila ujedinjena u veću cjelinu. Ta paralela s modernom državom nije tako daleka.

Možda čak i originalnije, moderni mislioci su izabrali čitati dokument u svjetlu prisustva nemuslimana, Jevreja i pagana, nad kojima je Muhammed postepeno izgrađivao svoj autoritet. Ovo mišljenje, po kojem je islamski ummet svojim porijeklom multireligijski, radikalna je interpretacija ovog dokumenta. Historijski, pagani su vremenom iščezli, uglavnom zbog prelaska na islam, dok su Jevreji protjerani, pa čak u jednom slučaju izloženi i masovnoj egzekuciji. Tako je koncept zaštićenih manjina (zimme) počeo biti korišten, čime su, u ovom slučaju, kršćani i Jevreji bili integrirani u društvo kao zaštićene, ali ograničene zajednice, bez utjecaja. U klasičnoj političko-pravnoj misli, smatralo se da je ova promjena dokinula odredbe medinskog dokumenta i uspostavila novi presedan, što je jedan od razloga zašto je ona ubrzo izgubila centralnu ulogu fundamentalnog teksta za kasnije teorije. Modernisti radije zauzimaju stav da je historijski razvoj događaja doveo do nekih novih prilika, a s njima i različitih aranžmana, ali to ne ukida principe navedene u prvobitnom tekstu.

[fatamorgana]

Kod nas kad je bilo države nije bilo Kurana, sad ima Kurana ali nema države.
Nikako dva dobra sastavit' što se ono u narodu kaže.
Ili ona druga narodna: "Bog ti da a đavo ti neda".

[belfy]

@ belfy, mislim da bi trebali da zavrsimo s ovom pricom u kojoj ti imas potrebu da komentarises mene, prije svega kao moderatora, plus to radis i onda kad ti se ne obracam. Evo odgovor na konkretno pitanje si dobio od arze, potpisujem. Ostale zalbe i prituzbe cu ti brisati i sankcionisati jer krse pravila foruma i spadaju u komentarisanje rada moderacije. Stvarno postaje jako bezveze jer prelazis u serijsko izdanje istih prituzbi te nije dovoljno jedna tema vec imamo tvoju zalbu na dvije teme u posljednjih 24sata. Sve to bez da sam se obratila tebi, ni kao moderator ni kao forumas. Pa, slozices se da prelazi mjeru ili bilo kakvu vezu s tvojim pisanjem osim izgleda ambicije da moderiras
PS Ako je stvarno tolika frka taj ban koji uporno pominjes, posalji mi link teme na kojoj i kad je to bilo pa cu ti dodatno objasniti ako si vec ostao uskracen za objasnjenje. OK? jer ovo tuzakanje trebamo nekako zavrsiti.

nemam zelju, niti bih bio moderator. evo, sto se mene tice zavrseno...

[Nurudin]

...

Ali ako tražiš grad koji je izvorno formiran prema kur'anskim načelima, to je samo i isključivo Medina.

...

Po meni, ni jedan drugi grad nema veze sa onim što tebe zanima , osim Medina. Muhamed a.s. koji se rodio i odrastao
u Meki , ni nakon oslobađanja Meke nije ostao tu nego se vratio u Medinu, gdje je i umro i gdje mu je i mezar.

Po čemu je ta "Medinska zajedica", "polis", "grad-država" bila bolja od Pariške komune 1871. godine? Da to ne zagovaraš jedan oblik islamskog komunizma? Imaš i novijih primjera pa su se pod istim tim postulatima organizovali i stanovnici Gornje Maoče.

No, zadržimo se još na Medini i zajednici u njoj. Osvrnimo se na profil tzv. „Medinskog ustava“, koji se još naziva i „Medinskim ugovorom“. Ovo je tekst koji se prilično rano pojavljuje u izvorima, kao ugovor sklopljen između Muhammeda i stanovnika Medine, nedugo nakon njegove seobe iz Meke u Medinu 622. godine po gregorijanskom kalendaru. Puna verzija dokumenta koju danas poznajemo može se naći u biografiji Poslanika Muhammeda od Ibn Ishaka, koji je umro 767. godine. Ova biografija je glavni izvor za one koje su uslijedile kasnije, uključujući opću historiju Et-Taberija (umro 923. godine). Bilo je diskusije oko autentičnosti teksta i većina zapadnih učenjaka vjeruje da je on kombinacija oko osam originalnih tekstova povelje.

Ovdje je najvažnija uloga koju je spomenuti dokument odigrao kasnije u islamskoj misli. Dokument je predstavljen kao temelj „zajednice pod upraviteljstvom Boga i Njegovog Poslanika“, ili ummeta kao političke cjeline: “Ovo je ugovor Poslanika Muhammeda između vjernika i muslimana Kurejša i Jesriba (Medine) i onih koji ih slijede. Oni su jedan ummet za razliku od svih ostalih ljudi…”

Mnogi historičari tvrde da ovo ukazuje na činjenicu kako je ujedinjenje rivalskih plemena Arapskog poluostrva u jednu novu, veću cjelinu bilo preduslov za ujedinjenje snaga koje su usmjerene arapskim osvajanjima u decenijama koje su slijedile.
Međutim, ono što je zanimljivo, dokument za kojeg bi se moglo očekivati da je od velike važnosti za kasniju islamsku misao, vjekovima je bio marginaliziran. Naprimjer, jedno od najvažnijih srednjovjekovnih djela islamske misli o upravljanju, pod nazivom Pravila upravljanja (El-Ahkam es sultanijje) od El-Maverdija (um. 1058. ), a koje su mnogi koristili kao autoritativno za ovu temu, ne pokazuje interes za Medinski dokument. On definitivno ne igra nikakvu ulogu u El-Maverdijevoj opširnoj diskusiji o imamu ili halifi, što potkopava autoritet cjelokupne njegove teorije. Slično, i Ibn Haldun u svojoj dobro poznatoj filozofiji historije, Mukaddimi, ne zna što bi s Medinskom poveljom. Kada su u pitanju zapadni historičari modernog vremena, očigledno je da dobro poznate historijske sinteze, kao što su one od Filipa Hitija i još skorija od Alberta Huranija (Albert Hourani), također, ne spominju ovaj dokument.

Zanimanje za spomenuti dokument i njegov sadržaj se vidljivo promijenilo u sadašnjem vremenu. Dva aspekta njegovog sadržaja su naglašena na način koji ima malo osnove u tradiciji. Ujedinjenje plemena u jedan ummet se sada vidi u svjetlu tog dijela teksta, koji navodi imena svih medinskih plemena i pored svakog navodi prirodu njegove službe ummetu, uvijek koristeći istu formulaciju. Ova dimenzija je danas još i više aktualizirana među muslimanskim misliocima u pogledu uloge suverene države. Mnogi muslimani su manje-više vidjeli evropske modele države tokom 19. stoljeća, kao nešto strano islamu. Mnogi su protiv ove mogućnosti zagovarali ideju ummeta kao prototipa nacije. Ako muslimani treba da integriraju koncept nacije, kazali su, onda bi to trebalo da bude u obliku unificirane suverene nacije, koja bi obuhvatala sve muslimanske zemlje. Ova ideja je bila aktualizirana od strane Osmanlija u njihovom pokušaju da obnove tradicionalnu titulu halife krajem 18. vijeka, u odbrani od ruskog i britanskog osvajanja, a podržali su je i Britanci, kada su tražili podršku Arapa protiv Osmanlija tokom Prvog svjetskog rata. Na drugoj strani, mnogi politički mislioci su bili mišljenja da je imalo smisla povući paralelu između medinskih plemena, spomenutih u medinskom dokumentu i modernih država muslimanskog svijeta. Plemena nisu bila ukinuta, ali su, zadržavši vlastiti identitet, bila ujedinjena u veću cjelinu. Ta paralela s modernom državom nije tako daleka.

Možda čak i originalnije, moderni mislioci su izabrali čitati dokument u svjetlu prisustva nemuslimana, Jevreja i pagana, nad kojima je Muhammed postepeno izgrađivao svoj autoritet. Ovo mišljenje, po kojem je islamski ummet svojim porijeklom multireligijski, radikalna je interpretacija ovog dokumenta. Historijski, pagani su vremenom iščezli, uglavnom zbog prelaska na islam, dok su Jevreji protjerani, pa čak u jednom slučaju izloženi i masovnoj egzekuciji. Tako je koncept zaštićenih manjina (zimme) počeo biti korišten, čime su, u ovom slučaju, kršćani i Jevreji bili integrirani u društvo kao zaštićene, ali ograničene zajednice, bez utjecaja. U klasičnoj političko-pravnoj misli, smatralo se da je ova promjena dokinula odredbe medinskog dokumenta i uspostavila novi presedan, što je jedan od razloga zašto je ona ubrzo izgubila centralnu ulogu fundamentalnog teksta za kasnije teorije. Modernisti radije zauzimaju stav da je historijski razvoj događaja doveo do nekih novih prilika, a s njima i različitih aranžmana, ali to ne ukida principe navedene u prvobitnom tekstu.

Zanimljiv istorijski osvrt , druže asure.
Što se tiče sličnosti te komune sa komunama , naravno da je forma komune uvijek slična , a suština je drugačija.
Pa, bila ona neka megalomanska i okrutna, kao kod Staljina, priglupa kao ona u Maoči, izolovana kao kod amiša,
ekscentrična kao komuna Oshoa Radžneša, apokaliptična kao kod Imrana Husejina itd itd . Po meni je tu fakt, da je prva
muslimanska zajednica imala sve elemente komune, sa jednim duhovnim liderom, i spontanim sistemom
dogovaranja (šure), istaknutih pojedinaca koji su s dogovarali oko nekih svjetovnih pitanja .
Činjenica je da je i ta prva zajednica bila multireligijska, bar nekoliko godina dok nije pukla tikva, kao što je
i činjenica da je ta muslimanska zajednica imala dugo simpatije kršćanskog okruženja,pa i podršku , bar dok su izgledali kao bezazlena monoteistička skupina. To se sve može pronaći u samom kur'anskom textu , od poznatog predviđanja
pobjede kršćana nad perzijancima i bodrenja muslimana da se raduju tome , do ajeta ponovljenih nekoliko puta
o tome kako će, parafraziram, oni "pravi" monoteistički Jevreji, kršćani i Sabijci , u dženet skupa sa muslimanima.
Taj kur'anski text nije derogiran drugim textom, ali očigledno jeste sklanjan u stranu od strane kasnijih interpretatora
i šerijatskih pravnika , pa su se vjerovatno isticali više oni ajeti u kojima se negira trojstvo ili se predbacuje Jevrejima
sakrivanje Tevrata (Tore) ili iskrivljavanje texta .