KURAN I DRŽAVA

[nasa]

A inace u zemljama regiona u srrednjim strucnim i tehnickim imaju likovno.
Hajde kako god, fakat je sulud taj odgovor ako si isti stvarno dobila. Medjutim mislim da je potpuno neosnovano pripisati manjak casova odredjenih predmeta nekakvoj tendenciji uvodjenja islamskog obrazovanja ili sta vec zelis reci.
Nego ne odgovori ti meni zasto je losa mogucnost da se ozeni vise zena ili neke slicne varijante...?

Srednje strukovne skole nisu isto sto i gimnazija; gimnazija podrazumijeva siroko obrazovanje. I da, istina je ono sto sam napisala, ja nemam namjeru niti naviku da lazem. Koliko god se tebi cinilo suludim (kao i meni).
Kakve tendencije i pretpostavke naso, ono je bilo CITIRANO!!!

Prvi su zdravstveni razlozi, drugi materijalni i treci emotivni. Muskarci u ovom uredjenju imaju ljubavnice ali su ne bas ceste situacije da sa ljubavnicama imaju djecu koja ce kad on umre, ucestvovati u zakonskoj podjeli imovine. U poligamiji to je slucaj; recimo mukarac ima dvije zene (samo!). Sa prvom ima dvije kceri a sa drugom dva sina. Djeca iz prvog braka ce biti ostecena u ostavinskoj raspravi iz poznatih razloga. Ja govorim o stvarima prakticne prirode, ne emotivne.
U vjeri nema prisile, ok. Ali sta kad neko nije ateista a nije ni krscanin? Kako se ta osoba tretira? Kao mnogobozac?
Kako se tretiraju osobe koje zive u bracnoj zajednici iz razlicitih religija?

Kur'an koliko god ga ljudi voljeli i postovali jednostavno nema kapacitet za uredjenje kompletnog drustva; on je to mogao biti u vremenima objave ali u zadnjih 500 godina....tesko. Nakon 20 stoljeca nikako. Jednostavno je tako.

Nista ja tebe nisam skontala. Ko ti je dao takav odgovor na pitanje o likovnom. Federalno ili katnonlno ministarstvo?
U gimnazijama likovno imaju, kolio znam, moze biti da grijesim, pa sta je konkretno problem?

Djeca dijele sve isto, odredjena razlika je uslovljena spolom, a ne da li su djeca s prvom ili desetom zenom.
Sto znaci da nije upitan broj zena vec eventulno spolna jednakost u pravu o nasljedjivanju ali mi smo pricala prvenstveno o pravu na vise od jedne zene.
Koji su zdravstveni razlozi?

Sto se tice braka izmedju osoba razlicite religije to je definisano dozvolom za muskarce i zabranom za zene uz odredjena objesnjenja dok sam ja recimo misljenja da je dozvoljeno i za zene pod odredjenim uslovima.
Svakako nisam usamljena s takvim stavom i svakako da je islam ovim pokazao sirinu u pristupu razlicitim religijama pogotovo u vremenu u kojem je donesen. Mozemo reci da je to za ono vrijeme sigurno jedan u niza revolucionarnih pristupa islama pitanju medjureligijskih odnosa.

[belfy]

A inace u zemljama regiona u srrednjim strucnim i tehnickim imaju likovno.
Hajde kako god, fakat je sulud taj odgovor ako si isti stvarno dobila. Medjutim mislim da je potpuno neosnovano pripisati manjak casova odredjenih predmeta nekakvoj tendenciji uvodjenja islamskog obrazovanja ili sta vec zelis reci.
Nego ne odgovori ti meni zasto je losa mogucnost da se ozeni vise zena ili neke slicne varijante...?

Srednje strukovne skole nisu isto sto i gimnazija; gimnazija podrazumijeva siroko obrazovanje. I da, istina je ono sto sam napisala, ja nemam namjeru niti naviku da lazem. Koliko god se tebi cinilo suludim (kao i meni).
Kakve tendencije i pretpostavke naso, ono je bilo CITIRANO!!!

Prvi su zdravstveni razlozi, drugi materijalni i treci emotivni. Muskarci u ovom uredjenju imaju ljubavnice ali su ne bas ceste situacije da sa ljubavnicama imaju djecu koja ce kad on umre, ucestvovati u zakonskoj podjeli imovine. U poligamiji to je slucaj; recimo mukarac ima dvije zene (samo!). Sa prvom ima dvije kceri a sa drugom dva sina. Djeca iz prvog braka ce biti ostecena u ostavinskoj raspravi iz poznatih razloga. Ja govorim o stvarima prakticne prirode, ne emotivne.
U vjeri nema prisile, ok. Ali sta kad neko nije ateista a nije ni krscanin? Kako se ta osoba tretira? Kao mnogobozac?
Kako se tretiraju osobe koje zive u bracnoj zajednici iz razlicitih religija?

Kur'an koliko god ga ljudi voljeli i postovali jednostavno nema kapacitet za uredjenje kompletnog drustva; on je to mogao biti u vremenima objave ali u zadnjih 500 godina....tesko. Nakon 20 stoljeca nikako. Jednostavno je tako.

Nista ja tebe nisam skontala. Ko ti je dao takav odgovor na pitanje o likovnom. Federalno ili katnonlno ministarstvo?
U gimnazijama likovno imaju, kolio znam, moze biti da grijesim, pa sta je konkretno problem?

Djeca dijele sve isto, odredjena razlika je uslovljena spolom, a ne da li su djeca s prvom ili desetom zenom.
Sto znaci da nije upitan broj zena vec eventulno spolna jednakost u pravu o nasljedjivanju ali mi smo pricala prvenstveno o pravu na vise od jedne zene.
Koji su zdravstveni razlozi?

Sto se tice braka izmedju osoba razlicite religije to je definisano dozvolom za muskarce i zabranom za zene uz odredjena objesnjenja dok sam ja recimo misljenja da je dozvoljeno i za zene pod odredjenim uslovima.
Svakako nisam usamljena s takvim stavom i svakako da je islam ovim pokazao sirinu u pristupu razlicitim religijama pogotovo u vremenu u kojem je donesen. Mozemo reci da je to za ono vrijeme sigurno jedan u niza revolucionarnih pristupa islama pitanju medjureligijskih odnosa.

da napisem ovo na Umjetnosti i kulturi, jer mislim da ovdje najbolje spada:
jer svi znamo da je najbitnije licno misljenje kada biramo koji dio religije cemo probrati, a koji ne. ako se muski mogu opijati za bajrame, sto onda ne bi i zene birale drugog ili treceg muza. nekada je opravdanje bilo da se nece znati ko je otac, ali danas nemamo takvih prepreka...

i znam da nisam sama, jer nas je mnogo istih. nekada u istoj vjeri, a nekada samo u nekom tumacenju iste...koliko god da smo u pravu ili nismo... (ili unatoc vjeri)...

[asurbanipal]

Zaboravljaš na instituciju šure ili dogovaranja (42:38). Ne može neko tek tako doći na vlast a da se pre toga dogovorno ne izglasa. Sam Poslanik alejhis selam i prva četvorica halifa radijallahu anhum se nisu silom nametnuli svom narodu.

How yes no.

[arzuhal]

ARZUHAL napisao si:
Kur'an nije čak ni ustav, ali ima načelne postavke i smjernice koje usmjeravaju pojedinca ili zajednicu u kom pravcu se valja kretati. @Ridjobrki jednom reče, da ga parafraziram: Ako sam dobro shvatio Kur'an dođe nekako više kao ustav, nešto što više načelno određuje stvari, ne toliko konkretno i detaljno, a hadisi kao amandmani na ustav, odnosno kao zakoni i propisi koji to detaljišu i razrađuju...

Dakako da nema ZOBS-a u Kur'anu, ali Kur'an ne sprečava stvaranje propisa o saobraćaju jer je u osnovi Kur'ana podsticaj i nagovor da se ljudi dogovore u nečemu što je dobro po njih i da djeluju u tom pravcu, u skladu sa svojim potrebama i vremenom u kojem žive, ukoliko to ne krši i ne prkosi nekom drugom kur'anskom načelu ili propisu.
Tako će se iz tih kur'anskih načela dedukovati dozvoljenost doniranja organa ili davanja krvi, ali ne i dozvoljenost eutanazije, npr. kada pričamo o nekim savremenim bioetičkim dilemama naučne zajednice.

I tako dalje.

Molim te ako možeš navesti kuranske ajete kojim bi potvrdio ovo što si napisao.

Ako misliš na (moje usputno navođenje) pitanja o doniranju organa i eutanaziji koja Kur'an ne tretira konkretno ali o kojima se može zauzeti (neki) stav dedukcijom na osnovu određenih ajeta koji o nekoj stvari govore načelno i općenito (kao što sam rekao), evo naprimjer jednog: وَلَا تَقْتُلُوا أَنْفُسَكُمْ / "I ne ubijajte se" (sura en-Nisa, 29). Iako nisam mufesir i ne mogu tumačiti Kur'an na ravni nekoga ko se potpuno predao upoznavanju s Kur'anom (na način da sam vrhunski poznavalac arapskog jezika, potom predislamskog pjesništva, esbabi-nuzula, itd.), sasvim zdravorazumski mogu zaljučiti da Kur'an ne odobrava eutanaziju i da ne podupire stranu koja se zalaže za legalizaciju te vrste "olakšice" nekom pacijentu.
To kada je u pitanju eutanazija (možda bismo još mogli naći ajeta koji podržavaju stvar, ne znam). Ako sad uz ovaj ajet dodamo i onaj o vrijednosti spašavanja jednog života (وَمَنْ أَحْيَاهَا فَكَأَنَّمَا أَحْيَا النَّاسَ جَمِيعًا / "...a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao.", sura el-Maide, 32), onda možemo zaključiti, opet na osnovu općeg principa kojeg Kur'an zastupa, da islam, tj. Kur'an podržava doniranje organa (pa da se time spasi život jednoj osobi) ukoliko to doniranje neće biti uzrokom smrti samog donora (a ovdje je riječ o prvom navedenom ajetu iz sure en-Nisa, da sam donor ne ubije sebe, da ne žrtvuje svoj život za drugog). Time bi se ispoštovala oba kur'anska principa (ne ubiti sebe, odnosno ne ubiti drugog, a biti povodm spašavanja jednog ili više života, što je neprocjenjivo, kako nam sam Kur'an ističe).
Ukoliko je, recimo, riječ o potpisniku donorske kartice koji donira svoje organe u slučaju smrti, onda onaj ajet o ubijanju otpada i ostaje samo onaj o spašavanju života (možda spasi život tri ili 4 osobe...).

I tako dalje...

Uglavnom, Kur'an pokriva sva djelovanja ljudskog duha: nekada, negdje nešto sasvim konkretno, s jasnim i izričitim propisom, a nešto samo načelno i općenito, dakle daje principe djelovanja, daje osnovne smjernice u pravcu kojem treba djelovati: recimo Kur'an ne zabranjuje izričito ukidanje ropstva, ali na temelju (više) ajeta koji govore o pohvalnosti oslobađanja ljudi ropstva, i koji podržavaju i podstiču na to, sasvim je jasno da se Kur'an slaže s potpunim ukidanjem te višemilenijumske prakse ljudskog roda, i da nije protivan nestanku ropstva (iako ga tretira kao društvenu/ekonomsku/pravnu činjenicu i ne ignoriše). Ili to što Kur'an spominje i zabranjuje hamr (vino), ne znači da dozvoljava rum ili konjak. Ili to što u Kur'anu nema jasnog, razgovjetnog i po članovima razvrstanog Prijedloga zakona o zaštiti potrošača Bosansko-podrinjskog kantona, sve s amandmanima na Prijedlog zakona, ne znači da nema načelan stav o tome koji se može dedukovati, apstrahovati, razumjeti...

Dakle, sve moderne države svijeta imaju ustav kao najviši pravni akt jedne države, ali on ne sadrži SVE (pojedinačne) zakone koji tretiraju SVE oblasti ljudskog djelovanja (detaljno i konkretno), on sadrži samo one osnovne, temeljne principe i načela spram kojih se moraju, onda, ravnati svi ostali zakoni koji se donose u zakonodavnim tijelima, parlamentima:

Ustav je dokument koji određuje principe i zakone države, kako će se neka država upravljati i odnos između države i njenih subjekata. On određuje autoritet i ograničenja državnih istitucija i odnose između njih. Ustav određuje i štiti prava i slobode pojedinaca. Također, on određuje i načine svoje promjene.

Ustav je temeljni zakon jedne zemlje s kojim moraju biti u skladu svi zakoni.

Tako i Kur'an: on određuje temeljne i načelne stvari spram kojih se svi ostali zakoni moraju ravnati i određivati.

[Nurudin]

Ne znam da je zajednica koju je uspostavio Pejgamber a.s. imala ikakve veze sa onim što mi zovemo
"država" , niti je imala ikakve pretenzije da to bude , a pogotovu ne ono što je kasnije postala - feudalna monarhija.
Zajednica prvih muslimana u Medini je najviše bila nalik onome što mi danas nazivamo "komuna".
Upravo je ta zajednica formirana po kur'anskim uputama, u kojem ih se naziva pravednom zajednicom.
Sve izbjeglice iz Mekke (muhadžiri) koje su došle u Medinu su dobile dio imetka onih koji su tu već živjeli
pa čini mi se da ih Kur'an hvali kao one koji "više vole pomoći njima (izbjeglima) , nego sebi, mada im je i samima potrebno".
Dakle, osnovni gradivni element te prve zajednice je socijalna osjetljivost.
Što se tiče poreza (zekata) , raspodjela poreza je također određena Kur'anom
“Obavezni doprinosi pripadaju samo siromasima, bijednicima, ubiračima i onima čija srca treba privući, za oslobađanje robova, dužnicima, za opće dobro i putniku. Sve to Božijom naredbom. Bog zna i mudar je.” (Poglavlje Teube, ajet 60).
To što se nakon smrti Poslanika a.s. velika većina zekata koristila za finansiranje vojnih pohoda , tumačeći to kao
"opće dobro" , i to što su se od osvojenih zemalja formirala carstva sa svojim dinastijama, nema puno veze niti ima neku
utemeljenost u samom Kur'anu. Više ima veze sa kopiranjem ustroja carstava koja su im bila u komšiluku

[nasa]

da napisem ovo na Umjetnosti i kulturi, jer mislim da ovdje najbolje spada:
jer svi znamo da je najbitnije licno misljenje kada biramo koji dio religije cemo probrati, a koji ne. ako se muski mogu opijati za bajrame, sto onda ne bi i zene birale drugog ili treceg muza. nekada je opravdanje bilo da se nece znati ko je otac, ali danas nemamo takvih prepreka...

i znam da nisam sama, jer nas je mnogo istih. nekada u istoj vjeri, a nekada samo u nekom tumacenju iste...koliko god da smo u pravu ili nismo... (ili unatoc vjeri)...

Nisam ja mislila na mogucnost da zena ima vise muzeva, bar ne istovremeno vec mogucnost braka ako je muskarac druge religije. Mislim da vecina muslimana moze shvatiti odakle se izvalaci dozvola ali mogu objasniti, ako si na to ciljao: Nema zabrane u Kur anskom textu, ista je naknadno obrazlozena.
Ako se uozbiljis kao sagovornik onda mozemo popricati i o ostalim pitanjima koja pominjes.

[KIseljak12]

Socioloske studije pokazuju veci nivo socijalne nejednakosti kao i silovanja i opcenito nasilnih zlocina u drustvima gdje je popularna poiigamija. Na "reproduktivnom trzistu", u takvom sistemu, muskarci koji nisu situirani obicno se ne ozene, dok oni koji su imucniji ozene vise zena. Na taj nacin neki dobiju sve, a neki nista, sto se dalje propagira kroz drustvene odnose.

[asurbanipal]

Zajednica prvih muslimana u Medini je najviše bila nalik onome što mi danas nazivamo "komuna".
Upravo je ta zajednica formirana po kur'anskim uputama, u kojem ih se naziva pravednom zajednicom.

Prethodno se ta "pravedna zajednica" obračunala sa vrlo uticajnim medinskim Jevrejima i plemenima Benu Qaynuqa, Benu Nadir i naročito Benu Qurayza koji su se bavili zanatstvom, trgovinom i poljoprivredom.

Sve izbjeglice iz Mekke (muhadžiri) koje su došle u Medinu su dobile dio imetka onih koji su tu već živjeli

Imetak su dobili nakon pljačke gore spomenutih jevrejskih plemena, koje su prethodno protjerali, a dio su i pogubili. Posebno škakljiv je slučaj sa Banu Qurayza plemenom.

[arzuhal]

Zajednica prvih muslimana u Medini je najviše bila nalik onome što mi danas nazivamo "komuna".
Upravo je ta zajednica formirana po kur'anskim uputama, u kojem ih se naziva pravednom zajednicom.

Prethodno se ta "pravedna zajednica" obračunala sa vrlo uticajnim medinskim Jevrejima i plemenima Benu Qaynuqa, Benu Nadir i naročito Benu Qurayza koji su se bavili zanatstvom, trgovinom i poljoprivredom.

Sve izbjeglice iz Mekke (muhadžiri) koje su došle u Medinu su dobile dio imetka onih koji su tu već živjeli

Imetak su dobili nakon pljačke gore spomenutih jevrejskih plemena, koje su prethodno protjerali, a dio su i pogubili. Posebno škakljiv je slučaj sa Banu Qurayza plemenom.

Površne i plitke klevete na Allahovog poslanika, ehli-bejt i časne ashabe.

[asurbanipal]

Površne i plitke klevete na Allahovog poslanika, ehli-bejt i časne ashabe.

Činjenica je da je jevrejske zajednice iz Medine nestalo. Naravno, islamske apologete ovaj slučaj opravdaju izdajom Jevreja i njihovom saradnjom sa mnogobošcima iz Mekke. No pitanje i dalje visi u zraku: Šta? Kako? Zbog čega?


http://www.kister.huji.ac.il/sites/defa ... urayza.pdf

[nasa]

Zajednica prvih muslimana u Medini je najviše bila nalik onome što mi danas nazivamo "komuna".
Upravo je ta zajednica formirana po kur'anskim uputama, u kojem ih se naziva pravednom zajednicom.

Prethodno se ta "pravedna zajednica" obračunala sa vrlo uticajnim medinskim Jevrejima i plemenima Benu Qaynuqa, Benu Nadir i naročito Benu Qurayza koji su se bavili zanatstvom, trgovinom i poljoprivredom.

Sve izbjeglice iz Mekke (muhadžiri) koje su došle u Medinu su dobile dio imetka onih koji su tu već živjeli

Imetak su dobili nakon pljačke gore spomenutih jevrejskih plemena, koje su prethodno protjerali, a dio su i pogubili. Posebno škakljiv je slučaj sa Banu Qurayza plemenom.

Ako pricamo konkretno o Kur anu i drzavi onda bi bilo pozeljno da definisemo kakav to Kur an odnos nalaze prema pripadnicima ostalih religija, podrazumjevajuci i Jevreje odnosno bilo bi lijepo da nam objasnis gdje Kur an dozvoljava i potice to sto iznosis.

Ako takvih poticaja u Kur anu nema onda da razjasnimo da si stava da se Poslanik nije drzao Kur ana ili neke slicne varijante i konstrukcije, je li tako?

Plus da dopunimo i ovo "skakljivo" jer ne radi se o samo skakljivom vec dogadjanjima koja se jako razlicito opisuju tj. imamo vise scenarija.

[Nurudin]

Zajednica prvih muslimana u Medini je najviše bila nalik onome što mi danas nazivamo "komuna".
Upravo je ta zajednica formirana po kur'anskim uputama, u kojem ih se naziva pravednom zajednicom.

Prethodno se ta "pravedna zajednica" obračunala sa vrlo uticajnim medinskim Jevrejima i plemenima Benu Qaynuqa, Benu Nadir i naročito Benu Qurayza koji su se bavili zanatstvom, trgovinom i poljoprivredom.

Sve izbjeglice iz Mekke (muhadžiri) koje su došle u Medinu su dobile dio imetka onih koji su tu već živjeli

Imetak su dobili nakon pljačke gore spomenutih jevrejskih plemena, koje su prethodno protjerali, a dio su i pogubili. Posebno škakljiv je slučaj sa Banu Qurayza plemenom.

Možda tako izgleda ako se izvuče iz kontexta. Koliko ja znam (a to se može iščitati i iz nekih kur'anskih sura) postojao
je ugovor između jevrejskih i muslimanskih plemena, o zajedničkoj odbrani Medine.
Također se da iščitati da je postojala u početku neka vrsta sličnosti tih dvaju tabora, vjerovatno zbog
monoteizma ali i slične percepcije Boga. Postojao je nekakav dijalog i dogovor prije svega toga između tih plemena
koja su bila okružena mušričkim (politeističkim) plemenima, i Medina je bila neka njihova zajednička oaza.
Međutim, taj ugovor je prekršen na najgrublji mogući način, tako što su jevrejska plemena Medine, pozvale potajno
mekanske mušrike da napadnu Medinu i muslimanski dio naselja, a oni će ih pustiti da prođu.
To je "bitka kod Hendeka" u kojoj su se muslimani spasili iskopavši rovove oko svojih naselja i kad su mušrici
odustali od opsade i otišli, uslijedilo je to o čemu ti govoriš.

[arzuhal]

Držimo se teme a ona je jasna, s jasno postavljenim pitanjem u prvom, uvodnom postu. Rasprave o povijesnim događajima koji nas odmiču od teme ćemo ostaviti po strani...

[Dexx1]

@šarf
Što znači velijju-l-emr su ti rekli Korkut i Mlivo u prevodima. On se sluša sve dok ne izadje iz okvira koji su zacrtani u ajetu.
Naravno ajet ima svoju spiritualnu dimenziju ali ona nije tema sada.

Što se tiče šure/dogovaranja u pravu si da se govori o uopštenom principu. Pogledaj logično - ako se ljudi trebaju dogovarati oko medje, što je pitanje koje je od vaznosti samo za te komšije, kako se tek trebaju dogovarati da izaberu svojeg političkog predstavnika ili vodju - što je pitanje od mnogo većeg značaja za cijelu zajednicu.

Za hilafet pogledaj Istihlaf ajet (24:55)

@njonjica, drago mi je što ćeš ponovo pročitati Kuran.
Nadam se da ćeš tada praviti razliku izmedju Kuranskih ajeta i hadisa, pa u samom Kuranu praviti razliku izmedju muhkem (jasnih) i mutešabih (manje jasnih) ajeta, izmedju nash i mensuh ajeta, izmedju mekkanskih i medinskih ajeta pa razni konteksti itd.
Možda odeš dalje pa počneš i medju hadisima praviti razliku izmedju vjerodostojnih i nevjerodostojnih hadisa, pa kod vjerodostojnih diferencirati više i manje vjerodostojne, pa kod ovih prvih da uvidiš razliku izmedju onih koje prenose oni koji su se otpočetka bili sa Poslanikom i onih koje prenose oni koji su kasnije prešli na islam itd.
Pa možda odeš i dalje pa kreneš izučavati islamske učenjake i mezhebe i njihovu metodologiju izvodjenja propisa i od svega ovoga napraviti razliku sa tradicijom koja opet može biti ovakva ili onakva, uh ima tu materijala da se čita najmanje dva godišnja

Nakon svega toga ne bi sigurno rekla nešto tipa: ja milion posto po mojem sjećanju mislim da Kuran nešto kaže i to je to prihvatite svi zato i dolaze selektivni odgovori

A slažemo se da je lijepa i ispravna stvar ovo da u svakom vidiš dobro, takodje što kaže hafiz Bugari: Za mene je svaki čovjek fildžan zašećerene kahve. Ako je gorka kahva znači da šećer nije promiješan. Dakle, samo treba malo promiješati i eto slatke kahve, a ako ne promiješamo ona će biti gorka. E ja prilazim tom šećeru/dobroti kojega ima kod svakog čovjeka.

[njonjica]

Nista ja tebe nisam skontala. Ko ti je dao takav odgovor na pitanje o likovnom. Federalno ili katnonlno ministarstvo?
U gimnazijama likovno imaju, kolio znam, moze biti da grijesim, pa sta je konkretno problem?

Djeca dijele sve isto, odredjena razlika je uslovljena spolom, a ne da li su djeca s prvom ili desetom zenom.
Sto znaci da nije upitan broj zena vec eventulno spolna jednakost u pravu o nasljedjivanju ali mi smo pricala prvenstveno o pravu na vise od jedne zene.
Koji su zdravstveni razlozi?

Sto se tice braka izmedju osoba razlicite religije to je definisano dozvolom za muskarce i zabranom za zene uz odredjena objesnjenja dok sam ja recimo misljenja da je dozvoljeno i za zene pod odredjenim uslovima.
Svakako nisam usamljena s takvim stavom i svakako da je islam ovim pokazao sirinu u pristupu razlicitim religijama pogotovo u vremenu u kojem je donesen. Mozemo reci da je to za ono vrijeme sigurno jedan u niza revolucionarnih pristupa islama pitanju medjureligijskih odnosa.

Kantonalno ministarstvo, ono skoro sve uredjuje.
Imaju ali samo u prvoj godini

Ma nismo bas pricali prvenstveno o tim bracnim odnosima, to je detalj koji mene ne dotice nesto posebno ali bih, kod uspostave takvog zakona izabrala samacki zivot. Imam odredjeno misljenje o tome, medjutim (posto ja bas i nemam takta) obrazlozenje bi ovdje mnoge naljutilo. Zato bolje da sutim.

Pa prije svega je u pitanju intimno zdravlje...bezveze na temi religije da ti to detaljno opisujem

Regulisanje bracnog prava u smislu da se odredjuje ko se sa kim moze ozeniti/udati....u vremenima kad nam Hubble salje slike iz dubokog svemira...

Buduci da su u vrijeme objave islama na tim prostorima uglavnom zivjela mnogobozacka plemena za koja kazu da su zakopavali zivu zensku djecu (to sam negdje procitala) izmedju ostalog, Kur'an je zaista zenama dao mnoga prava koja ranije nisu imale. No, i te zene su tad bile na potpuno drugacijem intelektualnom i duhovnom nivou i to je bilo vrlo odgovarajuce za to doba ljudske evolucije.
Ne znam koliko je revolucionarno pitanje medjureligiskih odnosa tad bilo ali vjerovatno jeste obzirom na to na kojem je duhovnom nivou tad bilo covjecanstvo, posebno taj dio svijeta. No od tada se mnogo toga promijenilo.

Ljudsko drustvo je ziv organizam, ono stalno pulsira, raste i usavrsava se. Nekad je to usavrsavanje vrlo bolan proces ali je evidentno i vidljivo.
Kontraproduktivno bi bilo ogranicavati ga.

[šarf]

Želim se zahvaliti svima vama na smislenim i promišljenim komentarima.

Da ne bismo išli široko,moram pojasniti moj cilj koji želim postići a za to mi je potrebna pomoć svih vas i drugih koji o tome nešto znaju.

Cilj mi je rekonstrukcija prvobitne muslimanske zajednice,koristeći Kuran.
Krajnji rezultat ovog našeg istraživanja vidjet ćemo svi i tada ćemo moći izvesti zaključke o mnogo čemu,dobiti odgovore na mnoga pitanja oko kojih se danas lome koplja.

Želio bih potaknuti sve učesnike da konkretna ,Kuranom podržana razmišljanja ,zabilježimo (copy-past) u word ili neki drugi format,da ne tražimo ponovo po forumu šta ono nurudin ili dexxx rekoše o ovome.Tako ćemo imati zabilješke koje će nam pomoći u rekonstrukciji.
To bi bilo otprilike ovako,evo ti Kuran u ruke i napravi uz pomoć njega ono šta se može napraviti.
Ne koristimo hadise jer ih u to vrijeme nije bilo
Doći ćemo do zaključka šta su oni u ono vrijeme napravili.

Još ću jednom napomenuti ne govorimo o pozitivnom ili negativnom ,nego kako je to možda izgledalo.

Dakle citiramo ajet i kažemo nešto o tome ,ako se neko ne slaže neka da kontra argument.

U mom istraživanju sam izdvojio ajete koji govore o konkretnim zakonima i načelima .Ukupno trinaest stranica u wordu.Sedam i po listova.
Da ih ovdje izbacim zauzet će prostor.Ako neko želi mogu privatnom porukom poslati.


Ovom prilikom bih izdvojio ono što je napisao Nurudin:
Post by Nurudin » 29/11/2016 10:23
Ne znam da je zajednica koju je uspostavio Pejgamber a.s. imala ikakve veze sa onim što mi zovemo
"država" , niti je imala ikakve pretenzije da to bude , a pogotovu ne ono što je kasnije postala - feudalna monarhija.
Zajednica prvih muslimana u Medini je najviše bila nalik onome što mi danas nazivamo "komuna".
Upravo je ta zajednica formirana po kur'anskim uputama, u kojem ih se naziva pravednom zajednicom.
Sve izbjeglice iz Mekke (muhadžiri) koje su došle u Medinu su dobile dio imetka onih koji su tu već živjeli
pa čini mi se da ih Kur'an hvali kao one koji "više vole pomoći njima (izbjeglima) , nego sebi, mada im je i samima potrebno".
Dakle, osnovni gradivni element te prve zajednice je socijalna osjetljivost.
Što se tiče poreza (zekata) , raspodjela poreza je također određena Kur'anom
“Obavezni doprinosi pripadaju samo siromasima, bijednicima, ubiračima i onima čija srca treba privući, za oslobađanje robova, dužnicima, za opće dobro i putniku. Sve to Božijom naredbom. Bog zna i mudar je.” (Poglavlje Teube, ajet 60).
To što se nakon smrti Poslanika a.s. velika većina zekata koristila za finansiranje vojnih pohoda , tumačeći to kao
"opće dobro" , i to što su se od osvojenih zemalja formirala carstva sa svojim dinastijama, nema puno veze niti ima neku
utemeljenost u samom Kur'anu. Više ima veze sa kopiranjem ustroja carstava koja su im bila u komšiluku


Da li biste se složli sa ovim da je to bila ,"zajednica", ili "komuna"?
Također i Nurudinovo zapažanje sa zekatom?

Arzuhal je napisao da je Kuran bio nešto kao ustav a da su oni u ono vrijeme gradili nove zakone na temelju tog ustava.
Jeste li vi tog mišljenja?


Dexxx,pretpostavimo da ima jedna zajednica,komuna kako kaže Nurudin,u Meki,jedna u Medini,treća u Basri itd.Da li to znači da svaka od njih ima svog predstavnika velijju-l-emr,ili je postojao samo jedan velijju-l-emr za sve njih?

I još u vezi ajeta


24:55- ar. izvornik وَعَدَ اللَّهُ الَّذِينَ آمَنُوا مِنْكُمْ وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ لَيَسْتَخْلِفَنَّهُمْ فِي الْأَرْضِ كَمَا اسْتَخْلَفَ الَّذِينَ مِنْ قَبْلِهِمْ وَلَيُمَكِّنَنَّ لَهُمْ دِينَهُمُ الَّذِي ارْتَضَىٰ لَهُمْ وَلَيُبَدِّلَنَّهُمْ مِنْ بَعْدِ خَوْفِهِمْ أَمْنًا ۚ يَعْبُدُونَنِي لَا يُشْرِكُونَ بِي شَيْئًا ۚ وَمَنْ كَفَرَ بَعْدَ ذَٰلِكَ فَأُولَٰئِكَ هُمُ الْفَاسِقُونَ
Korkut- Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu koju im On želi, i da će im sigurno strah sigurnošću zamijeniti; oni će se samo Meni klanjati, i neće druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni – oni su pravi grješnici.

Mlivo - Allah je obećao onima od vas koji vjeruju i rade dobra djela (da) će sigurno dati da oni naslijede na Zemlji, kao što je dao da naslijede oni prije njih, i sigurno im učvrstiti vjeru njihovu kojom je za njih zadovoljan, i sigurno im dati u zamjenu poslije njihovog straha, sigurnost. Obožavaće Mene, neće pridruživati Meni ništa. A ko ne bude vjerovao poslije toga, pa ti takvi su grješnici.

Dva prilično različita prijevoda.
Da li će samo pojedinci između poslušnih biti namjesnici.
Ili će svi poslušni naslijediti zemlju

Ko su bili oni prije njih?Šta su to oni naslijedili?

[njonjica]

@njonjica, drago mi je što ćeš ponovo pročitati Kuran.
Nadam se da ćeš tada praviti razliku izmedju Kuranskih ajeta i hadisa, pa u samom Kuranu praviti razliku izmedju muhkem (jasnih) i mutešabih (manje jasnih) ajeta, izmedju nash i mensuh ajeta, izmedju mekkanskih i medinskih ajeta pa razni konteksti itd.
Možda odeš dalje pa počneš i medju hadisima praviti razliku izmedju vjerodostojnih i nevjerodostojnih hadisa, pa kod vjerodostojnih diferencirati više i manje vjerodostojne, pa kod ovih prvih da uvidiš razliku izmedju onih koje prenose oni koji su se otpočetka bili sa Poslanikom i onih koje prenose oni koji su kasnije prešli na islam itd.
Pa možda odeš i dalje pa kreneš izučavati islamske učenjake i mezhebe i njihovu metodologiju izvodjenja propisa i od svega ovoga napraviti razliku sa tradicijom koja opet može biti ovakva ili onakva, uh ima tu materijala da se čita najmanje dva godišnja

Nakon svega toga ne bi sigurno rekla nešto tipa: ja milion posto po mojem sjećanju mislim da Kuran nešto kaže i to je to prihvatite svi zato i dolaze selektivni odgovori

A slažemo se da je lijepa i ispravna stvar ovo da u svakom vidiš dobro, takodje što kaže hafiz Bugari: Za mene je svaki čovjek fildžan zašećerene kahve. Ako je gorka kahva znači da šećer nije promiješan. Dakle, samo treba malo promiješati i eto slatke kahve, a ako ne promiješamo ona će biti gorka. E ja prilazim tom šećeru/dobroti kojega ima kod svakog čovjeka.

Mislim da je stvar licne kulture procitati religijske knjige jer su one prije svega, historijski dokumenti. Tim sam se nekad bavila kad sam imala vremena no sad je situacija malo drugacija. I molim te da ne budes takav optimist; moje citanje ce biti samo osvjezavanje sjecanja, ja se necu emotivno umociti u to jer jednostavno nemam cip a imam cak i blagu odbojnost prema tri najbrojnije religije (zbog njihove pohlepe, prvenstveno. Ta gladna usta niko i nista na svijetu nahraniti ne moze). Ako cu se baviti analizom onda radije citam neke malo drugacije teme tipa hermetika, antropozofija, teozofija pa cak i astrologija (odma' me treba razapet'). Vezano za hadise, nekad sam se tim malo bavila i nasla podatak da je Buhari naucio napamet oko 600 000 hadisa za cca 16 godina sto znaci da je ucio napamet (znaci ne pisao nego naucio) preko 100 hadisa dnevno (mozda mi brojevi nisu bas najtacniji ali je ovo za 100 hadisa tacno, toga se dobro sjecam). A Buharijevi hadisi su u klasi vjerodostojnih
Sto se mene tice, i molim vas bez uvrede, bajke su na drugom spratu.

Nisu u pitanju samo selektivni odgovori nego i selektivno citanje, no neise, tu smo da se razonodimo i ponesto i naucimo pa necu da zakeram.

Kafa nije bas dobra za zdravlje a secer pogotovo...salim se, jasna mi je metafora.

[zforumas]

Nekome se fino odradjuje diplomski, magistarski ili sta vec

[njonjica]

Nekome se fino odradjuje diplomski, magistarski ili sta vec

Ma i meni se cini da je ovo magistarski...neka, sevap je pomoci

[arzuhal]

[njonjica]

[zforumas]

Arzo welcome

[njonjica]

Arzo welcome

[arzuhal]

Još ja pokušavam, u jednom od zadnjih moderatorskih skretanja pažnje, da držim temu u okvirima uvodnog pitanja: Kur'an i savremena država

I mi se, ono, zadali...

[zforumas]

Još ja pokušavam, u jednom od zadnjih moderatorskih skretanja pažnje, da držim temu u okvirima uvodnog pitanja: Kur'an i savremena država

I mi se, ono, zadali...

Dokaz da nama samo diktatura treba, sve ostalo macku o rep