Korkutov prevod-vjerodostojan ili dogmatska ubleha?

[dadinjo33]

Svako malo na temi se potegne pitanje valjanosti nekih dijelova Kokrutovog prevoda Kur'ana ("značenja Kur'ana"). Lično znam da je prevod sa lingvističke strane u mnoštvu slučajeva jako nekorektan i da ne postoji nikakva prevodilačka sloboda kojom bi se ti dijelovi mogli opravdati, pošto je Korkut u potpunosti izmijenio smisao ajeta, očito kako bi prevode uklopio u odgovarajuću dogmu, te kako narod koji čita taj prevod ne bi bio u prilici postavljati pitanja koja bi valjan prevod sigurno otvorio. "Čudne ajete" je Korkut majstorski zakamuflirao svojim prevodima, koji imaju uticaj na samu kur'ansku poruku.


Nije to samo trenutno na forumu aktuelna rasprava po kojoj je činjenicu da "sadake/milostinje pripadaju, između ostalih, onim koji rade na njima", preveo na način da "zekat...između ostalog...pripada onima koji ga sakupljaju". Zekat je tehnički termin koji označava državni porez i takav prevod je samo ilustracija Korkutovog povođenja za dogmatsko-interesnim, a ne lingvističkim faktorima u svom prevodu.

Apsurdno je da se u Kur'anu koriste arapske riječi "zekat" i "sadaqa", te da jednu arapsku riječ (sadaqa, u množini) prevodi drugom arapskom riječi (zekat).

Osim toga, kod "tumačenja Kur'ana Kur'anom", u ajetu 2:271 se koristi ista riječ "sadaqat/milostinje", a iz prevoda je prilično jasno o čemu se radi: Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi, i On će preći preko nekih vaših hrđavih postupaka. – A Allah dobro zna ono što radite.


Da počnem sa par primjera, a ima ih zaista mnogo. Uglavnom ću se u prevodima držati arapskih riječi poznatih u bosanskom, radi direktnijih poveznica sa originalom.

Ajet 9:66, Korkutov prevod:

Ne ispričavajte se! Jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici...

Valjan prevod:

Ne ispričavajte se! Vi ste postali nevjernici nakon što ste bili vjernici (doslovno: učinili kufr nakon vašeg imana)

Dakle, Korkut ovim prevodom očito hoće sakriti činjenicu da je kufr moguć i da slijedi nakon imana, pa prevodom potpuno izvrće smisao ajeta, prevodeći na način kojim hoće reći da oni kojima se ajet obraća nikad nisu ni bili vjernici/imali iman/bili u imanu, nego su to samo, valjda lažno, tvrdili. Dakle, potpuno je, vrlo perfidno, iskrivio smisao ajeta. U izvornom ajetu se nigdje ne spominju riječi "tvrdili ste", Korkut je taj dio potpuno izmislio.

Korkutov prevod:

2:210 Čekaju li oni da im Allahova kazna dođe iz vedra neba, i meleki, i da bude svemu kraj?! – A Allahu se sve vraća.

Valjan prevod (akcenat na doslovnom):

2:210 Zar čekaju išta drugo osim da im dođe Allah, u sjenkama oblaka, i meleki, a onda bi emr bio završen. A Allahu se vraćaju emrovi.

Ovdje Korkut ne radi jezički prevod, nego daje dogmatski tefsir, kojim Allahovu dolazak poistovjećuje sa kaznom, koja se kazna u originalu nigdje ne spominje. Izmislio je riječ "kazna". TAko je izbjegao pitanja koja bi slijedila iz prevoda, tipa: "Kako to Allah dolazi u sjenkama oblaka"? Umjesto Allahovog dolaska u sjenkama oblaka, on govori o Allahovoj kazni iz vedra neba, izjednačava "sjenke oblaka" sa "vedrim nebom", perfidno uvodeći sintagmu "vedro nebo", koja u našem jeziku ima značenje nekog neočekivanog događaja, dok "sjenke oblaka" u arapskom to nemaju.

U ajetima 7:54, 10:3, 32:4, frazu "stewa ale-l-arš", značenja "zasjeo/ustoličio se na arš/prijestolje", Kokrut prevodi kao "svemirom zagospodario":

7:54 Gospodar vaš je Allah, koji je nebesa i Zemlju u šest vremenskih razdoblja stvorio, a onda svemirom zagospodario

U tim ajetima se nigdje ne spominje nikakav svemir, niti gospodarenje njime. Ovim je Korkut izbjegao postavljanje pitanja o tome kako Allah može "zasjesti na Arš", ima li Allah stražnjicu na koju će sjesti, ograničava ga li ga prostor itd.

Korkut ajet 67:16 prevodi na sljedeći način:

Jeste li sigurni da vas Onaj koji nebesima vlada neće u zemlju utjerati, kad se ona počne iznenada tresti?

...dok bi doslovan prevod bio:

Osjećate li se sigurnim da vas Onaj koji je NA NEBU neće utjerati u zemlju (doslovno: učiniti da vas zemlja proguta) kada se zatrese?

Na ovaj način Korkut je jasnu konstataciju iz ajeta, po kojoj je Allah (misli se na njega) na nebu, preveo tako da sasvim iskrivi značenje ajeta, podvaljujući umjesto tvrdnje iz ajeta koja otvara dosta pitanja ("otkud Allah na nebu, ograničava li ga prostor?") prevod u kojem umjesto "Onaj koji je na nebu" stoji "Onaj koji vlada nebesima".

[Emop21]

Zašto je Allah želio ekskluzivitet arapskog jezika? Ja sam u početku u lošijoj poziciji zato što ne znam taj jezik.

[jasko_ba]

Sve neki silni prijevodi.

[Smrcak15]

STo se tice korkutovog prevoda, nesto je pogodio nesto promasio, ali vecinom je pogodio sa prevodom iako je u dosta slucajeva prevodio tefsirski.

[Nurudin]

Prijevod - tefsir za osnovno obrazovanje . Dakle, ne ulazi u značenje kompleksnijih pojmova kao što je akida (poimanje Boga)
i to ispravno, jer se može desiti bukvalno shvatanje onoga što je metafora i lišava se nepotrebnih pitanja kojima se bavi
više obrazovanje od osnovnog. Pa ako piše "Bog je zasjeo na prijestolje" , to uopće ne povlači pitanje "ima li bog stražnjicu"
jer recimo , neka najčitanija knjiga je "zasjela na prvo mjesto" ili film ili šta god, pa se niko ne pita ima li to stražnjicu.
Dakle, Korkutov prijevod je po meni, prijevod za osnovce ali imaš i drugih prijevoda , recimo Pandžo-Čaušević (koji je stariji od Korkutovog)
Mlivo itd

[Dexx1]

Rahmetli Korkut je prevodio tefsirski i znacenje Kurana je priblizio narodu koji je taj prevod citao, sto je i bio cilj. Kao sto je Ljubibratic priblizio svom narodu.

Svaka cast Mlivu, njegov prevod je takodje poseban, ali ruku na srce mnogi ga ne bi razumeli da prethodno nisu citali Korkutov prevod.

[dadinjo33]

"Tefsirski" prevod i jeste eufemizam za dogmatski, a ne jezički prevod, tj. prevod u smislu "hajmo sakriti od naroda ono što se tačno kaže u Kur'anu, pa da ne bi razmišljali šta to znači, nego ćemo im mi protumačiti šta bi trebali misliti, a to podvaliti kao prevod".

Zagor je na drugoj temi citirao Mustafu Mlivu i to i jeste suština svega, da se Kur'an treba prevesti jezički, a onda tumačiti šta to znači, a ne ovako kako je Korkut uradio, sakrio valjan prevod, a podvalio umjesto njega dogmatsko tumačenje koje često nema veze sa onim što se kaže u izvornom tekstu. Praktično se od čitalaca koji ne znaju arapski krije značenje onog što stoji u Kur'anu.

Korkut: 3:54 I nevjernici počeše smišljati spletke, ali ih je Allah otklonio, jer On to umije najbolje.

Valjan prevod:

Oni su spletkarili, a spletkario je i Allah. Allah je najbolji spletkaroš.

Korkut je sakrio da Allah spletkari, ne samo da splektari, nego da je najbolji u tome, jer je, valjda, sramota da Allah spletkari. Da je Allaha sramota, ne bi to valjda ni naveo za sebe. Ali, Korkut je tu da Allaha štiti od Allaha, da tumači da "nije Allah mislio to što je rekao, đe bi to mislio".

Još je zanimljivo da Korkut ubacuje subjekat, riječ "nevjernici", iako nje nema u originalu. Naprotiv, iz prethodnih ajeta proizilazi da su Isaovi drugovi, havarijuni, oni koji su subjekat, tj. oni koji spletkare. Ali, "đe će havarijuni splektariti, a ako bih napisao implicirano "oni", kao što stoji na arapskom, a ne "nevjernici", izgledalo bi, tobejarabbi, da havarijuni spletkare. Ne mere to tako, Napisaću ja "nevjernici", da kom ne bi prošla grešna misao o havarijunima".

[arzuhal]

"Tefsirski" prevod i jeste eufemizam za dogmatski, a ne jezički prevod, tj. prevod u smislu "hajmo sakriti od naroda ono što se tačno kaže u Kur'anu, pa da ne bi razmišljali šta to znači, nego ćemo im mi protumačiti šta bi trebali misliti, a to podvaliti kao prevod".

Zagor je na drugoj temi citirao Mustafu Mlivu i to i jeste suština svega, da se Kur'an treba prevesti jezički, a onda tumačiti šta to znači, a ne ovako kako je Korkut uradio, sakrio valjan prevod, a podvalio umjesto njega dogmatsko tumačenje koje često nema veze sa onim što se kaže u izvornom tekstu. Praktično se od čitalaca koji ne znaju arapski krije značenje onog što stoji u Kur'anu.

Korkut: 3:54 I nevjernici počeše smišljati spletke, ali ih je Allah otklonio, jer On to umije najbolje.

Valjan prevod:

Oni su spletkarili, a spletkario je i Allah. Allah je najbolji spletkaroš.

Korkut je sakrio da Allah spletkari, ne samo da splektari, nego da je najbolji u tome, jer je, valjda, sramota da Allah spletkari. Da je Allaha sramota, ne bi to valjda ni naveo za sebe. Ali, Korkut je tu da Allaha štiti od Allaha, da tumači da "nije Allah mislio to što je rekao, đe bi to mislio".

Još je zanimljivo da Korkut ubacuje subjekat, riječ "nevjernici", iako nje nema u originalu. Naprotiv, iz prethodnih ajeta proizilazi da su Isaovi drugovi, havarijuni, oni koji su subjekat, tj. oni koji spletkare. Ali, "đe će havarijuni splektariti, a ako bih napisao implicirano "oni", kao što stoji na arapskom, a ne "nevjernici", izgledalo bi, tobejarabbi, da havarijuni spletkare. Ne mere to tako, Napisaću ja "nevjernici", da kom ne bi prošla grešna misao o havarijunima".

Mlivo je to dobro preveo: I spletkarili su i planirao je Allah; a Allah je Najbolji od planera. Stavi, tako ti gospodara tvoga, i Mlivu u naslov teme

Inače, pored značenja obmanuti, nasamariti i sl. prvo značenje glagola mekere, jemkuru, prema Rječniku arapsko-bosanskog jezika je: (zbog prevare) kazniti /Bog/.

I ovaj ajet je dokaz kur'anske nadnaravnosti: sam priziva i, bilesi, razotkriva one sklone svakojakim spletkama - slava Allahu!

[dadinjo33]

Mlivo je to dobro preveo: I spletkarili su i planirao je Allah; a Allah je Najbolji od planera. Stavi, tako ti gospodara tvoga, i Mlivu u naslov teme

Ma nije ti Mlivo neki saveznik, on priznaje u komentaru svog prevoda da je svjesno jezički pogrešno preveo, te da njegov prevod nije takav kakav jeste iz lingvističkih, nego nekih drugih razloga.

MLIVO: Karic cini slicno, u prvom ajetu umece rijeci: nevjernici, pocese, ih,
unistiti, unistitelj, spletki. U drugom ajetu interpolira: oni, zamke, nistio,
najbolje, zamke, ponistava.

I konacno Durakovic radi isti posao, u prvom ajetu interpolira rijeci
potom, nevjernici, pocese, ali, ih, postavi, jer, u, tome, najbolji. U
drugom ajetu interpolira rijeci dok, oni, svoje, postavljali, postavljanju.

Krajnje doslovan prijevod glasi: "I spletkarili su i spletkario je Allah; a
Allah je Najbolji od spletkara."

No u nasem ljudskom shvatanju to u pocetku malo nezgodno zvuci,
ali kad se malo razmisli, onda je naravno jasno da Allah moze napraviti
spletku bolju od svih! No, zelimo li Allaha cijeniti istinskim cijenjenjem
Njegovim, onda cemo prevesti ovako:

3:54 I spletkarili su i planirao je Allah; a Allah je Najbolji od planera.

8:30 A spletkarili su i planirao je Allah; a Allah je Najbolji od planera.

Inače, pored značenja obmanuti, nasamariti i sl. prvo značenje glagola mekere, jemkuru, prema Rječniku arapsko-bosanskog jezika je: (zbog prevare) kazniti /Bog/.

Ma ja, kažnjavali su zbog prevare, pa je Allah njih kaznio zbog kažnjavanja zbog prevare, baš prvo značenje u tom rječniku, daleko ćeš dogurati sa takvim rječnikom.

I ovaj ajet je dokaz kur'anske nadnaravnosti: sam priziva i, bilesi, razotkriva one sklone svakojakim spletkama - slava Allahu!

Naravno, Allah je prevarant koji je uvijek korak ispred drugih prevaranata.

[fatamorgana]

Nadnaravnost je hrvatska riječ od narav u značenju priroda, natprirodno je više u "uporabi" kod nas.

Zamisli npr. ovo, nadnaravni odrezak!

[dadinjo33]

.
(a da, zabranjene reklame )

[fatamorgana]

Nadnaravnost je hrvatska riječ od narav u značenju priroda, natprirodno je više u "uporabi" kod nas.

Zamisli npr. ovo, nadnaravni odrezak!

(ah da, zabranjene reklame )

Ma neki ovdje kažu i ono "glede" a ja glede tog glede dobijem ospice jer je i to hrvatski a ne naš izraz ....

[fatamorgana]

Doduše ni hrvati ne kažu idemo u narav već idemo u prirodu! A mi kažemo za nekoga da ima poganu narav a ne prirodu .... lud !

[dadinjo33]

Doduše ni hrvati ne kažu idemo u narav već idemo u prirodu! A mi kažemo za nekoga da ima poganu narav a ne prirodu .... lud !

Družih se nekoć s jednim rokerom sa FIN-a, riječ "marihuana" je prevodio kao "travkullah"

[fatamorgana]

Doduše ni hrvati ne kažu idemo u narav već idemo u prirodu! A mi kažemo za nekoga da ima poganu narav a ne prirodu .... lud !

Družih se nekoć s jednim rokerom sa FIN-a, riječ "marihuana" je prevodio kao "travkullah"

A jel' motao džoint u cijelo "Oslobođenje"?

[dadinjo33]

A jel' motao džoint u cijelo "Oslobođenje"?

Jok, nego u pola s Lukom. Luka mu je bio najbolji jaran

Nego da se vratim na Korkuta, njegovo prezime, za ove što vole čitati išarete, znači "boj se", ali ne ono da odeš u neku poznatu prodavnicu boja (da ne pravim reklamu)

2:138 Korkut: Allahovu vjeru vjerujemo. Koja vjera od Allahove vjere je ljepša?

Doslovan prevod:

Allahovo farbanje/bojenje, a ko je od Allaha bolji u farbanju/bojenju?

IZ dobre namjere, da narod sačuva propitkivanja o Allahovom farbanju, Korkut je ajet preveo u "prenesenom značenju".

[arzuhal]

I ovaj ajet je dokaz kur'anske nadnaravnosti: sam priziva i, bilesi, razotkriva one sklone svakojakim spletkama - slava Allahu!

Naravno, Allah je prevarant koji je uvijek korak ispred drugih prevaranata.

Davno su se ljudi bavili i pojašnjavali ovo o čemu pišeš, @prenosniče, pretpostavljam da si i to pročitao na svom putu otkrivanja "slabosti islama" . Imam Gazalija, rahimehullahu te'ala, je u djelu o Allahovim lijepim imenima ("A kakva su Allahova imena, no lijepa!", rek'o bi Midhat Čelebić ) napisao da ne možemo, bez obzira što bilesi u Kur'anu tako stoji, Allaha nazivati "najboljim spletkarošem" na način da ga tako zikr činimo, da Ga spominjemo i sl. jer, iako Allah spremi spletku onima koji vole da drugima prave spletke - a On to, kada čini, učini najbolje, i hvala Njemu što je to tako! - vjernici, iz edeba (lijepog odnosa punog poštovanja koji ukazuje na prisustvo odgoja), ne oslovljavaju Allaha tako.

Zato su velikani islama i ukazali na mudrost božanske upute o našoj potrebi i nužnosti slijeđenja Muhammeda, alejhi-selam, koji će nas voditi Gospodaru: Čak i Allah ima svojstvo "mekre", ali Njegov poslanik - nema, jer on je došao i poslan je samo kao milost svjetovima: "I poslali smo te samo (kao) milost svjetovima." (sura el-Enbija, 107). Zato je potpuna sigurnost u slijeđenju Poslanika, alejhi-selam!

I Ibrahim, alejhi-selam, pripisuje samom sebi izazivanje i uzrokovanje bolesti dok izlječenje pripisuje Allahu, iako se nijedno, ni bolest ni ozdravljenje, ne mogu desiti bez Allahove dozvole i volje, pa bi, izvedeno i shodno toj činjenici, Allah bio i Onaj koji razboljeva i Onaj koji izlječuje (sura eš-Šu'ara, 80)

Ili kada džinni pokazuju istu vrstu edeba pa kažu (sura el-Džinn, 10):

I da mi ne znamo da li se zlo želi onom ko je na Zemlji ili im želi Gospodar njihov ispravnost, (Mlivo)

...gdje ne žele da pripišu Allahu izazivanje, dopuštanje ili uzrokovanje zla (kao da ima neko drugi ko može nanijeti neku štetu bez Allahovog znanja, volje i dozvole), već samo dobro i ispravnost, iako se ni dobro ni zlo nikome ne dešava bez znanja i volje Allahove

Ti primjeri ukazuju na posebnu svijest koju ima vjernik u Allaha, odnosno kakvu imaju oni predani svom Gospodaru. Ja znam da Allah i kažnjava patnjom nesnosnom, tako On kaže u Kur'anu, pa ga ne nazivam "Kažnjavateljem patnjama nesnosnim". I to su sasvim normalne stvari veoma lahke za shvatiti. Takav je odnos mu'mina prema svom Gospodaru, sviđalo se to nekome ili ne.

E sad...možda tvoj samozatajni gospodar (rekao si mi onomad da imaš nekoga koga smatraš svojim gospodarom, ali ništa više od toga, pa izvini zbog mog nagađanja, slobodno me ispravi, ne znam upće dal' se radi o nekom čovjeku ili čemu, stvarnom ili imaginarnom biću ) voli da ga oslovljavaš svakojakim epitetima i imenima, možda vodite "prljave razgovore" u - što bi rekli drugovi ateisti - "intimi četiri zida svoje sobe" , možda on ima neki fetiš a ti mu ispunjavaš maštarije i fantazije ("Opet si me prevario, prevarantu, samo po forumu pišeš o tom Allahu, mene nikad ne spominješ!" -"Nisam te prevario, ja se samo zezam s pričom o Allahu, ti si moj gospodar!" -"Kako da ne, sada ćeš biti kažnjen! Ispleskat ću te!", pljas, pljas...) i sl. Možda ti svog gospodara (kad bih barem znao više o njemu, makar koliko ti znaš o Allahu, ali ti ga iz nekih razloga, ljubomorko mali, kriješ ) ne doživljavaš kao nekoga ko uzrokuje zlo, nego samo dobro: išćeruje iz tebe zlo a ućeruje dobro? Uglavnom, čini mi se kao da zbog njega nekako ne voliš baš Allaha, Muhammeda, islam, Kur'an i to, pa zato pitam...

[dadinjo33]

E sad...možda tvoj samozatajni gospodar (rekao si mi onomad da imaš nekoga koga smatraš svojim gospodarom, ali ništa više od toga, pa izvini zbog mog nagađanja, slobodno me ispravi, ne znam upće dal' se radi o nekom čovjeku ili čemu, stvarnom ili imaginarnom biću ) voli da ga oslovljavaš svakojakim epitetima i imenima, možda vodite "prljave razgovore" u - što bi rekli drugovi ateisti - "intimi četiri zida svoje sobe" , možda on ima neki fetiš a ti mu ispunjavaš maštarije i fantazije ("Opet si me prevario, prevarantu, samo po forumu pišeš o tom Allahu, mene nikad ne spominješ!" -"Nisam te prevario, ja se samo zezam s pričom o Allahu, ti si moj gospodar!" -"Kako da ne, sada ćeš biti kažnjen! Ispleskat ću te!", pljas, pljas...) i sl. Možda ti svog gospodara (kad bih barem znao više o njemu, makar koliko ti znaš o Allahu, ali ti ga iz nekih razloga, ljubomorko mali, kriješ ) ne doživljavaš kao nekoga ko uzrokuje zlo, nego samo dobro: išćeruje iz tebe zlo a ućeruje dobro? Uglavnom, čini mi se kao da zbog njega nekako ne voliš baš Allaha, Muhammeda, islam, Kur'an i to, pa zato pitam...

Koji paćenički ad hominem

"Odo' do u kinky detalje predano isfantazirati šta su tvoje najnastranije fantazije i reći da si ti nastran". Frojd bi od ovog tvog posta knjigu napisao, toliko tu materijala ima.

Jes', fantaziranjem tuđih nastranih fantazija se brane Allah, Muhamed i Kur'an i daje primjer za ponašanje u skladu sa pravilima foruma.

[arzuhal]

Jes', fantaziranjem tuđih nastranih fantazija se brane Allah, Muhamed i Kur'an i daje primjer za ponašanje u skladu sa pravilima foruma.

Kakav adhominem, počeo si k'o @zagor svako pitanje koje ti ne paše nazivati adhominemom, svašta . Ništa ja ne tvrdim, ne mogu to, samo pitam...Kad nas držiš u neznanju, s oskudnim informacijama o gospodaru kojeg kriješ ili kojeg se stidiš - pretpostavka mi jedino ostaje...

[Dexx1]

@prenosnik-ov gospodar je njegov nefs

[TheMule]

Rijeci nisu vjerodostojne, jer se njihovo znacenje mijenja. Da bi se shvatio smisao recenice, mora se to uzeti u obzir. Ovo vazi za svakog prevodioca, a pogotovo onog koji mora prevesti drevne tekstove.

[dadinjo33]

Korkutov prevod, 4:3 Ako se bojite da prema ženama sirotama nećete biti pravedni, onda se ženite onim ženama koje su vam dopuštene, sa po dvije, sa po tri i sa po četiri. A ako strahujete da nećete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili – eto vam onih koje posjedujete. Tako ćete se najlakše nepravde sačuvati.

Doslovan prevod prvog dijela ajeta:

A ako se bojite vaše nepravednosti prema siročadima, pa stupajte u brak sa onim što je vama dobro od žena-dvije, tri i četiri.

U čemu je trik? Korkut nepravednost prema "siročadima" prevodi kao nepravednost prema "ženama sirotama", čime ajet dobija skroz drugi kontekst. Nije ni blizu isto biti nepravedan prema siročadima (Muhamed je bio siroče) i biti nepravedan prema "ženama sirotama", koja sintagma, osim što determiniše pol, koje determinacije nema u izvornom tekstu, ne mora imati veze sa siročetom kao nekim ko je ostao bez roditelja, nego više ima veze sa materijalnim siromaštvom.

Dakle, ajet pažnju skreće na postupanje sa siročadima, a Korkut to prevodi kao postupanje sa (valjda) siromašnim ženskim udavačama, čime se, kada se gleda daljnji tok ajeta, kao i njegov kontekst, ajet ne može ispravno razumjeti.

[fatamorgana]

@prenosnik-ov gospodar je njegov nefs

A tvoj je neko s foruma? Ako imaš idola onda si idolopoklonik.

[arzuhal]

Korkutov prevod, 4:3 Ako se bojite da prema ženama sirotama nećete biti pravedni, onda se ženite onim ženama koje su vam dopuštene, sa po dvije, sa po tri i sa po četiri. A ako strahujete da nećete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili – eto vam onih koje posjedujete. Tako ćete se najlakše nepravde sačuvati.

Doslovan prevod prvog dijela ajeta:

A ako se bojite vaše nepravednosti prema siročadima, pa stupajte u brak sa onim što je vama dobro od žena-dvije, tri i četiri.

U čemu je trik? Korkut nepravednost prema "siročadima" prevodi kao nepravednost prema "ženama sirotama", čime ajet dobija skroz drugi kontekst. Nije ni blizu isto biti nepravedan prema siročadima (Muhamed je bio siroče) i biti nepravedan prema "ženama sirotama", koja sintagma, osim što determiniše pol, koje determinacije nema u izvornom tekstu, ne mora imati veze sa siročetom kao nekim ko je ostao bez roditelja, nego više ima veze sa materijalnim siromaštvom.

Dakle, ajet pažnju skreće na postupanje sa siročadima, a Korkut to prevodi kao postupanje sa (valjda) siromašnim ženskim udavačama, čime se, kada se gleda daljnji tok ajeta, kao i njegov kontekst, ajet ne može ispravno razumjeti.

Dakle ti smatraš prevod Mustafe Mlive najboljim prevodom na bosanski i taj prevod preporučuješ kao nedogmatski i najispravniji, najbliži originalnom značenju božanske Objave? Ili?

[dadinjo33]

Dakle ti smatraš prevod Mustafe Mlive najboljim prevodom na bosanski i taj prevod preporučuješ kao nedogmatski i najispravniji, najbliži originalnom značenju božanske Objave? Ili?

Da, od postojećih prevoda smatram ga prevodom koji je najviše lingvistički, a ne dogmatski. Smatram da prevod Kur'ana treba biti stručni, a ne ideološki.

Mlivo je očito imao takvu namjeru.

Korkut, 2:256: U vjeru nema prisile...

Valjan prevod:

U vjeri nema prisile.

Ovakvim ideološkim prevodom Korkut promiče, inače hadiski, a ne kur'anski, nauk po kojem se nikog ne smije nasilu utjerati da uđe u islam, ali se može, pod prijetnjom smrću, prisilno zabraniti izlazak iz islama (hadis "ko god promijeni vjeru, ubijte ga" i drugi hadisi koji potvrđuju takve muslimanske postupke po Muhamedovom nalogu).

Kur'an kaže da u vjeri (dinu) nema prisile.

Ovakav prevod je jedna od Korkutovih podvala za značajnijim ideološkim posljedicama po konzumente takvog prevoda.