Klimatske promjene-uzroci, stete, posljidice

[Ima Bosne_Bice Bosne]

CO2 u atmosferi jest problem ali ne koliko kisalost okeana i mora. To kad predze odredzenu tacku sav skoro zivot na planeti je gotov.

Negdje sam procitao da smo jos u sigurnoj zoni, odnosno nije se presla granica kiselosti okeana i mora. Jos smo i u sigurnoj zoni sto se tice slatkih voda, a negdje sam procitao da se i ozonski omotoc stabilizovao i u sigurnoj smo zoni.

Naucnici su postavili 9 granica koje se ne bi smijele preci, a to su:

1.Ostecenje ozona u stratosferi
2.Klimatske promjene
3.Hemijsko zagadjenje i oslobadjanje novih sastojaka(entiteta)
4.Gubitak biološke raznolikosti i izumiranje (gubitak integriteta biosfere)
5.Kiselost okeana i mora
6.Potrošnja slatke vode i globalni hidrološki ciklus
7.Protok dusika i fosfora u biosferi i okeanima
8.Promjene zemljisnog sistema
9.Opterećenje atmosfere aerosolima

Dvije granice su bile predjene; prva i deveta. Prva je bila posljedica devete, ali su obje stabilizovane zahvaljujuci mjerama koje je i covjek poduzeo.

Moze se kada se hoce.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Nisam expert za klimatske promjene, ali dosta citam i pamtim neke stvari.

Visoke temperature ovog ljeta i sve sto uz njih ide su me podsjetile na jedan problem kod zagadjivanja aerosolima. Pa da objasnim o cemu se radi, a ovi koji vise znaju o teme neka demantuju ili potvrde moje zapazanje.

Naime, koliko znam, aerosoli su jedan od vecih zagadjivaca atmosfre, 75% aerosoli nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva iz mnogih izvora. Oni zamagljuju atmosferu i odbijaju svijetlost u svim pravcima tako da dio sunceve svijetlosti nikada ne stegne na povrsinu zbog cega pomalo hlade zemlju. Rekli bi da je to dobro, a cini mi se da je u tome i problem, Ta pojava hladjenja samo maskira uticaj staklenickog efekta.

Tokom pandemije i mnogih zatvaranja sirom planete, smanjeno je i koristenje zagadjivaca aerosolima, sto se u mnogim zagadjenim gradovima odrazilo i na cistiji i prozirniji zrak, i ne samo u tim gradovima neko u cijeloj atmosferi. Sve to je izazvalo da staklenicki efekt dodje do veceg izrazaja u vidu visih temperatura ove godine, zbog cega imamo i vise pozara (i jos vise CO2), cak i na mjestima gdje su u proslosti bili vrlo rijetki.

Klimatske promjene izazvane nemarom covjeka uzvracaju jednim dijelom svojih mogucnosti.

Dokazan efekat.
https://en.wikipedia.org/wiki/Global_dimming

Znam da je dokazan, nisam ga ja otkrio.

Ja sam samo zapazio da je jedno zlo(pandemija) ublazila drugo zlo (distribuciju aerosoli i zamagljivanje), sto je onda izazvalo trece zlo (staklenicki efekt i povecanje temperature), a ova zlo izazvalo novo (pozari, mozda i obilne kise i poplave).
Sta je sljedece u nizu? Rast cijena svega i svacega(vec je pocelo)? Glad?...

[Sanjarko]

CO2 u atmosferi jest problem ali ne koliko kisalost okeana i mora. To kad predze odredzenu tacku sav skoro zivot na planeti je gotov.

Negdje sam procitao da smo jos u sigurnoj zoni, odnosno nije se presla granica kiselosti okeana i mora. Jos smo i u sigurnoj zoni sto se tice slatkih voda, a negdje sam procitao da se i ozonski omotoc stabilizovao i u sigurnoj smo zoni.

Naucnici su postavili 9 granica koje se ne bi smijele preci, a to su:

1.Ostecenje ozona u stratosferi
2.Klimatske promjene
3.Hemijsko zagadjenje i oslobadjanje novih sastojaka(entiteta)
4.Gubitak biološke raznolikosti i izumiranje (gubitak integriteta biosfere)
5.Kiselost okeana i mora
6.Potrošnja slatke vode i globalni hidrološki ciklus
7.Protok dusika i fosfora u biosferi i okeanima
8.Promjene zemljisnog sistema
9.Opterećenje atmosfere aerosolima

Dvije granice su bile predjene; prva i deveta. Prva je bila posljedica devete, ali su obje stabilizovane zahvaljujuci mjerama koje je i covjek poduzeo.

Moze se kada se hoce.

Okeani i mora se sve vise zagrijavaju jer oni najvise apsorbuju toplotu od svega na planeti, to povecava kisalost istih, ali i ta kisalost je manje vazna. Ovo zagrijavanje okeana i mora pogoduje rastu bakterija, ne znam kako se zovu, ime im zaboravio koje ispustaju toksine u iste i atmosferu.

Sto se tice ozonskog omotaca kako znam on je nikad tanji.

PS. Ima i algi koje to isto ili slicno rade. Jos ako se beskonacna okeanska traka prekine, kako se vec taj sistem struja vodenih zove, gotovo je. Naceli smo svasta na planeti i tesko cemo kao vrsta mozda opstat. Stephen Hawking aka Soko/Sokol, kako ga ja zovem je bio preoptimistican.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Negdje sam procitao da smo jos u sigurnoj zoni, odnosno nije se presla granica kiselosti okeana i mora. Jos smo i u sigurnoj zoni sto se tice slatkih voda, a negdje sam procitao da se i ozonski omotoc stabilizovao i u sigurnoj smo zoni.

Naucnici su postavili 9 granica koje se ne bi smijele preci, a to su:

1.Ostecenje ozona u stratosferi
2.Klimatske promjene
3.Hemijsko zagadjenje i oslobadjanje novih sastojaka(entiteta)
4.Gubitak biološke raznolikosti i izumiranje (gubitak integriteta biosfere)
5.Kiselost okeana i mora
6.Potrošnja slatke vode i globalni hidrološki ciklus
7.Protok dusika i fosfora u biosferi i okeanima
8.Promjene zemljisnog sistema
9.Opterećenje atmosfere aerosolima

Dvije granice su bile predjene; prva i deveta. Prva je bila posljedica devete, ali su obje stabilizovane zahvaljujuci mjerama koje je i covjek poduzeo.

Moze se kada se hoce.

Okeani i mora se sve vise zagrijavaju jer oni najvise apsorbuju toplotu od svega na planeti, to povecava kisalost istih, ali i ta kisalost je manje vazna. Ovo zagrijavanje okeana i mora pogoduje rastu bakterija, ne znam kako se zovu, ime im zaboravio koje ispustaju toksine u iste i atmosferu.

Sto se tice ozonskog omotaca kako znam on je nikad tanji.

PS. Ima i algi koje to isto ili slicno rade. Jos ako se beskonacna okeanska traka prekine, kako se vec taj sistem struja vodenih zove, gotovo je. Naceli smo svasta na planeti i tesko cemo kao vrsta mozda opstat. Stephen Hawking aka Soko/Sokol, kako ga ja zovem je bio preoptimistican.

Meni izgleda da su ove granice, koje su naucnici definisali, u uzrocno-posljednicnoj vezi, ali je cinjenica da bi prelazak samo preko jedne imalo ogromne posljedice po covjecanstvo.
Slazem se sa onim boldanim iznad.

[Sanjarko]

Covjek je oholo bice generalno, misli da zna skoro ili sve generalno, previse je jos antropocentrican generalno kao isto, to znaci tad kad kobnu gresku da napravit ce, historija to dokazuje.

[Milenkov buraz]

Slušam sinoć onako usput preko TV-a, kaže zadnjih 5 godina u Sarajevu su primjetna jata galebova. Komentar nekog profesora je da je uzrok promjena klime i sve toplija ljeta u Sarajevu ali i to što su galebovi "smetljari" pa kao u Sarajevu otvorena deponija pogoduje njihovom okupljanju ali i Miljacka u kojoj ima i ribe. Kaže da još nije dokazano a se galebovi gnijezde u Sarajevu šta god to značilo ali po načinu izgovora ništa dobro ako se potvrdi da se gnijeze u Sarajevu.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Klimatske promjene prisiljavaju biljke i zivotinje da se prilagodjavaju novim uslovima ili da da traze pogodnije za njihov boljitak i ostanak. Koje ne uspiju nestaju zauvjek.

Sume se krce nemilosrdno za poljoprivredno zemljiste, plus jos pozari. Sve je manje ribe u okeanima, morima, jezerima i rijekama, a divljih zivotinja u sumama i savanama.

Industrija i poljorivreda su strahovito uznapredovale, ali i stete okolini koje iste nose sa sobom.

Broj stanavnistva se udvostrucio u zadnjih 50-60 godina, ali se povecao i broj siromasnih i gladnih. Nista nece biti bolje ni slijedecih 50 godina.

Iako se povecala svijest o potrebi zastite prirode, malo je ucinjeno na tom polju. A i ono sto se cini je opet da se izvuce neki profit iz toga.

Norveska, uzimam je za primjer, se hvali svojom cistom energijom, a i dalje prodaje svoju necistu naftu i zaradjuje na tome. Takvih primjera dvolicnosti i cinizma "u ime zastite prirode" ima jos vise, i na svim stranama.

Demaklov mac je vec svima iznad glave, samo sto ga jedni ne vide, drugi ne zele da vide, a oni koji ga vide i svjesni su opasnosti ne cine nista ili cini malo da se ta opasnost otkloni.

A jednog dana ce svi sve da vide...

[Sanjarko]

Ici ce za vecinu populacije redukcije i sljedovanja svega i svacega vjerovatno. Meso ce bit preskupo kao hrana vjerovatno, mozda ne svo. Bila neka studija UNa da ljudi trebaju postat vegeterijanci ako misle imat dovoljno hrane za ishranu.