Klimatske promjene i njene posljedice, kao primjerice Glad!

[asurbanipal]

Iza nas je bio izuzetno suh i jako topao oktobar za oko 3 stepena topliji od prosjeka. Setup strujnih kretanja ponašao se kao usred ljeta, navlačeći nad nas toplu anticiklonu i topao zrak iz Afrike, neki će reći navodno da je uzrok tome promjena temperature mora i oceana usljed globalnog zagrijavanja i topljenja leda.

Oktobar je iza nas, po svemu biće dugo u našim mislima. Sunčano vrijeme uz visoke temperature i samo malo padavina na početku čine ga jednim od najljepših u pogledu vremenskih prilika. Bez problema sa ekstremima i nepogodama, vjerujem da ste svi uživali.
Iako svi kažu da nisu upamtili slično vrijeme u oktobru evo i nekoliko zanimljivosti koje se kose sa ovim izjavama
Ove godine ni na jednoj meteorološkoj stanici nije dostignut minimum padavina, dakle 1965., 1969. i 1995. godina i dalje su u ovom pogledu ljepše od oktobra 2022. godine. Iako su prosječne temperature bile više ove godine, ipak bilo je puno godina sa većim vrijednostima oktobarskih srednjaka, a apsolutni maksimumi su bili daleko iznad ovogodišnjih vrijednosti. Najviša temperatura u oktobru 2022. godine izmjerena je u Zenici 22.10.2022. godine i iznosila je samo 29,1°C što je skoro za 4°C manje od apsolutnog rekorda za ovu stanicu, a Mostar i dalje neprikosnoveno čuva tron sa 39,3°C za oktobar mjesec.
Miholjsko ljeto ove godine se nije šalilo sa nama, pa su u konačnici srednja mjesečna odstupanja bila oko +3°C u odnosu na prosjek 1991.-2020. godine.
Idemo u Novembar koji po prognozama nastavlja u trendu toplijih i sušnijih mjeseci.

I onda dolazi novembar, a sa prvim danom novembra padaju i apsolutni rekordi. Radi se o rekordima otkako se vrše prva mjerenja na području BiH, znači u zadnjih 100-150 godina...

Prvi dan novembra 2022. godine pamtit ćemo po novim temperaturnim rekordima. Preliminarni podaci ukazuju da su nadmašeni rekordi u Bihaću i novi iznosi 27,9 °C, zatim na Ivan-sedlu 22,0°C, u Livnu 25,5 °C, Mostaru 27,1 °C, Sanskom Mostu 28,8 °C i Tuzli 28,6 °C.

Evo i vrijednosti sa datumima koje su do danas važile za apsolutne maksimalne, na nekim stanicama i dalje ostaju rekordne: BIHAĆ (9.11.2015.) 26,6 °C, BJELAŠNICA (2.11.2004.) 14,4°C, BUGOJNO (4.11.2008.) 24,0°C, GRADAČAC (5.11.1996.) 27,6°C, IVAN-SEDLO (1.11.1989.) 21,4°C, LIVNO (1.11.2004.) 25,1°C, MOSTAR (5.11.2008.) 25,5 °C, SANSKI MOST (9.11.2015.) 26,4°C, SARAJEVO (2.11.1925.) 24,7°C, TUZLA (18.11.2001.) 26,6°C i ZENICA (14.11.2010.) sa 27,0°C.

Gradačac je bio najdalje od rekorda, kolega je izmjerio „samo“ 23,5°C, što je za 4,1°C manje od rekorda izmjerenog 5.11.1996. godine, a koji iznosi 27,6°C. Zatim, Zenica sa jučerašnjih 26,0°C bila je hladnija za 1,0°C od rekorda izmjerenog 14.11.2010. godine, a koji iznosi 27,0°C. Bjelašnici je falilo 0,9°C da nadmaši rekord od 2.11.2004. godine, a koji iznosi 14,4°C i Sarajevu je nedostajalo svega 0,3°C da nadmaši najstariji rekord za maksimalnu temperaturu zraka izmjerenog prije 97 godine (2.11.1925. godine), a koji iznosi 24,7°C.

Novi rekordi izmjereni 01.11.2022. godine: Bihać (27,9°C), Bugojno (25,2°C), Ivan-sedlo (22,0°C), Livno (25,5°C), Mostar (27,4°C), Sanski Most (28,8°C) i Tuzla (28,6°C). Znali su Tuzlaci za klimatske promjene kad su zakopali temelje Panonike.

Pored toga što imamo trend temperaturnog zagrijavanja, imamo i ekstreme u pogledu vremenskih pojava, prošle godine smo imali poplave, ove godine nedostatak padavina i sušu. Mostar prednjači sa nedostatkom od 500 litara za ovu godinu. O kakvim se ekstremima radi, da napomenem da je samo u jednom mjesecu, znači u Novembru prošle godine u Mostaru je palo oko 400 litara kiše.

Počela je rekordom, a kako stvari stoje, biće izuzetna do samog kraja. Klimatološki zanimljiva, meteorološki lijepa, ipak u pogledu padavinskog režima za mnoge grane našeg društva katastrofalna. U pogledu deficita padavina za prvih 10 mjeseci ove godine prednjači Mostar sa -511 l/m², zatim Livno, Bjelašnica i Bihać sa po -300 l/m², Tuzla, Sanski Most i Sarajevo sa -200 l/m² te Gradačac i Zenica sa -80 l/m².

U 11. mjesecu, za 3 dana palo je između 20 i 70 l/m², što je 1/3 prosječnih novembarskih padavina.

Poljoprivrednici kukaju na sav glas da je suša smanjila prinose, pokvarila kvalitetu proizvoda, otežala uobičajene aktivnosti. Ako pogledamo podatak da je površina poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjava svega 1% to jasnu sliku šalje koliko smo spremni na klimatske promjene i rizike koje nas čekaju u budućnosti.

Konferencija stranaka (COP) je vrhovno tijelo Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change - UNFCCC). Čine je predstavnici svake zemlje potpisnice Pariškog sporazuma i sastaje se svake godine. COP27 održava se pod egipatskim predsjedanjem u turističkom gradu Sharm el-Sheikhu na Crvenom moru. Možda zbog zanimljive destinacije broj šefova država premašuje 100, sa ukupno 190 zemalja učesnica. Generalni sekretar UN António Guterres na sastanku je izjavio „Čovječanstvo ima izbor: da sarađuje ili da nestane“. Meni još bolja izjava je sa istog skupa je “na autoputu za klimatski pakao sa nogom na gasu“.
Egipatsko predsjedanje Konferencijom želi skrenuti fokus svjetske javnosti na ključne elemente koji mogu riješiti osnovne potrebe ljudi u svijetu, kao što je siguran pristup vodi, sigurnost hrane, zdravlje i energetska sigurnost

[asurbanipal]

Ovo je najtopliji listopad u Europi u povijesti mjerenja


NA europskom kontinentu je zabilježen najtopliji listopad od početka mjerenja, prema podacima europske agencije Copernicus (CS3). Temperature su bile gotovo 2 stupnja Celzijusa iznad prosjeka za referentno razdoblje 1991.-2020.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo ... GZVJ2Z_zMQ

Listopad topao i suh kao rijetko kad, ponegdje i nikad


01.11.2022.

Autor: Zoran Vakula





Iza nas je još jedan mjesec ekstrema kojekakve vrste, a ispred nas najprije još poneki iznadprosječno topli dan, pa južina i osjetna promjena vremena s kojom je u našem najvišem gorju moguć i snijeg.

I dok će sljedećih dana biti sve detaljnijih i pouzdanijih prognoza zahladnjenja, kiše, u planinama možda čak i snijega, već sada se - u očekivanju službenih analiza klimatologa DHMZ-a - na temelju podataka objavljivanih na teletekstu HRT-a i u HRT METEO aplikaciji, te posebice na internetskim stranicama DHMZ-a može preliminarno zaključiti da je ovaj listopad po mnogočemu bio poseban.


Listopad ponegdje topao kao nikad


U mnogim hrvatskim krajevima najviša temperatura zraka nikada nije bila tako kasno u godini tako visoka kao prošlih dana. U Kninu u ovotjedni ponedjeljak 29,8 °C. A u Imotskome čak 30,3 °C! Kao da je ljeto, a ne kraj listopada!

Ili primjerice u Splitu - nikada do ove godine svi listopadski dani nisu imali najvišu dnevnu temperaturu zraka višu od 20 °C, čak i od 21 °C, pri čemu čak 20 dana s najnižom dnevnom temperaturom višom od 17 °C!?

I dok će te informacije ostati samo u detaljnijim klimatološkim analizama, u onima češće spominjanim i korištenim ostat će zapisano kako je od ove godine najviša temperatura zraka u listopadu na Puntijarki 23,7 °C, a u Delnicama čak 26,2 °C! I to izmjereno potkraj listopada!

Osim tih rekorda, dogodili su se i mnogobrojni na pojedine nadnevke, koji su pridonijeli i iznimno visokoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, ponegdje također za listopad i rekordnoj, kao primjerice u Kninu, Pargu, Poreču, na Puntijarki, u Rabu, Rijeci, Senju, Splitu, Šibeniku, Zadru, Zagrebu i na Zavižanu, gdje je novi rekord vrlo vjerojatno 10,0 °C - za čak 1,5 °C viši od dosadašnjeg iz 1967. godine. Ne smije se zaboraviti kako svakodnevna mjerenja na većini spomenutih meteopostaja postoje još od sredine 20. stoljeća!


Listopad mjestimice i rekordno suh


Nakon u mnogim krajevima kišnog pa čak i ekstremno kišnog rujna - u listopadu je diljem Hrvatske zabilježen manjak oborine, ponegdje čak i rekordan, kao primjerice u Goricama, Imotskom, Pločama, Poreču, Kaštelima i Zemuniku, te posebice u Komiži, gdje se tijekom cijelog listopada skupilo svega 2 decilitra kiše po četvornome metru. Još manje u Šibeniku, gdje je ukupna mjesečna količina oborine 0,0 litara - kao i rekordne 1967. godine.


Siječanj - listopad također kao rijetko kada, gdjegod i ekstremno


A osim listopada, razmjerno suho je u većini Hrvatske bilo i u dosadašnjem dijelu godine. Štoviše, u Splitu je, prema mjerenjima na Marjanu, ukupna količina oborine od 1. siječnja do 31. listopada samo 218 mm ili litara po četvornome metru - kao nikada do sada u prvih 10 mjeseci.

I srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je rekordna u mnogim mjestima, primjerice u Gospiću, gdje podaci postoje još od sredine 19. stoljeća, te u Kninu i Rijeci.
U Dubrovniku i Splitu u istom je razdoblju u znanoj povijesti mjerenja toplije bilo samo 2018., a u Osijeku i Zagrebu 2007. godine!

Naravno, ovo je samo preliminarna analiza nekih meteopostaja. Kada klimatolozi DHMZ-a završe detaljnije analize svih postaja vjerojatno će se pojaviti još poneki ekstrem, i to ne samo u temperaturi zraka i količini oborine, nego i u broju sunčanih sati i drugim meteorološkim elementima.


Studeni bez velike studeni

Premda nam u ovom tjednu slijedi promjena vremena, prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama za sljedeća 4 tjedna - ni u studenome ne bi trebalo biti velike i dugotrajne hladnoće, a hoće li se pojaviti u najnovijim dugoročnijim prognozama za zimske mjesece - saznat će se uskoro. Do tada je i dalje važeća sezonska prognoza koju je za "Klimatski izazov" Prvog programa Hrvatskog radija pripremio Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a - jedan od trenutačno najboljih hrvatskih stručnjaka za dugoročne vremenske prognoze, koji ih za područje Hrvatske priprema već više od 10 godina.


https://vrijeme-i-promet.hrt.hr/meteo-k ... qJX_yj0zcg

[Njanjavi]

Ja bgm ne primjetim da je ista toplije, meni je sve zima cim ne mozes u sorcu hodat.
Da hoce to globalno zatopljenje vise krenut

[broj dva]

Ja bgm ne primjetim da je ista toplije, meni je sve zima cim ne mozes u sorcu hodat.
Da hoce to globalno zatopljenje vise krenut

Krenulo je uvelike ako cemo pikat suhe dosadne cinjenice... ali ako cemo gledat subjektivne epizodne kriterije onda ima jos do otopljavanja...

[SmokingMan]

[Maxxtro]

Da, treba ignorisati naucni konsenzus a vjerovati kontrasima koji sumnjaju da cigare izazivaju rak i koje koincidentno finansiraju energetski lobiji i konzervativni think-tankovi koji su inace veliki ljubitelji istine i nauke.

[Moenx]

https://www.greensahel.org/
Stavih ovdje radom link na temu projekta ozelenjavanja Sahela i vezano drugih projekata kao sto je onaj u Saudijskoj Arabiji
Volio bih da se izloze relevantne informacije o tokovima projekta dakle realnim faktorima gdje se i koliko otislo da li se isplati kakav uticaj ima i slicno tomu

[Sanjarko]

Po svemu sudeci neka hrana ce da postane luksuz tj luksuzna hrana, primjerice sve vrste mesa, mozda jos neka, jer bit ce 10,5 milijardi ljudi, a proizvodnja hrane ima limit tj planeta ima limit u vezi toga.

[Moenx]

Po svemu sudeci neka hrana ce da postane luksuz tj luksuzna hrana, primjerice sve vrste mesa, mozda jos neka, jer bit ce 10,5 milijardi ljudi, a proizvodnja hrane ima limit tj planeta ima limit u vezi toga.

Kad smo vec kod svjetske populacije popularnog world popuation growtha brojke biljeze prilican pad nakon 2020 i mozebit covid afere.
od rasta preko 1.1 posto sada vec dolazi do rasta 0.7 0.8 posto
SAda koloiko populacija se moze nazvati da je prevelika za planetu
Pa samo Bosna moze hraniti ne znam koliko Evrope
Kad bi htjela naravno
A sto se hrane tice nesto kontam zasto mora mlijeko meso, zasto casa mlijeka svaki dan
Mislim da to treba mjenjat jer stocarstvo utice negativno na klimu koja se mjenja
Usput da li bi mi neko mogao reci sta i ako imamo porast od 1 2 ili 3 stepena tempreature
Sta ako imamo porast nivoa mora
Da li je svaki taj parametar sudbonosan

[Sanjarko]

Po svemu sudeci neka hrana ce da postane luksuz tj luksuzna hrana, primjerice sve vrste mesa, mozda jos neka, jer bit ce 10,5 milijardi ljudi, a proizvodnja hrane ima limit tj planeta ima limit u vezi toga.

Kad smo vec kod svjetske populacije popularnog world popuation growtha brojke biljeze prilican pad nakon 2020 i mozebit covid afere.
od rasta preko 1.1 posto sada vec dolazi do rasta 0.7 0.8 posto
SAda koloiko populacija se moze nazvati da je prevelika za planetu
Pa samo Bosna moze hraniti ne znam koliko Evrope
Kad bi htjela naravno
A sto se hrane tice nesto kontam zasto mora mlijeko meso, zasto casa mlijeka svaki dan
Mislim da to treba mjenjat jer stocarstvo utice negativno na klimu koja se mjenja
Usput da li bi mi neko mogao reci sta i ako imamo porast od 1 2 ili 3 stepena tempreature
Sta ako imamo porast nivoa mora
Da li je svaki taj parametar sudbonosan

Nisam naucnik, pa ti za zadnje ne bi mogao reci nista. Kao laik mogu da prokomentarisem. Rast temperature mijenja globalno klimu i struje, najvise vazdusne, a porast nivoa mora je sekundaran, manje vazan je ako ima u vezi toga ista manje vazno.

Sto se tice rasta populacije, dolazi do pada populacije u nekim drzavama, Kini i na Zapadu ali i do pada rasta populacije u nekim drzavama gdje je visok TFR i natalitet. Zbog raznih faktora, kod mnogih zbog migracija i ratova.

Primjerice Irak, bilo projektovano da ce mu ici populacija na skoro 160 miliona stanovnika, sad je projektovano na 100 miliona.

Naravno da se moze nahraniti i veca populacija ali teze zbog svega. E sad dolazimo do onoga sta sam naveo. Cijene ce hrane da rastu vjerovatno zbog svega, a neka hrana ce da postane luksuzna tj skuplja ili skupa pravo u odnosu na sad.

Ponukan sam da napisem komentar s nedavno nekim clancima i emisijama na ovu temu sta sam citao i gledao i slusao.

Pod hranu smatram i pica tj sve sta na usta ulazi, a daje energiju covjeku.

Opet kod nas poplave, nazalost.

[Moenx]

Svaka je zanimljivo pratziti emisije i clanke sa adekvatnim podacima koji bi nam pomogli u pitanju a sta bi mi mogli uradt
I sta ne bi mogli uraditi
I cemu da se nadamo u koje projekte da otvaramo oci
I tako dalje itako dalje

[Sanjarko]

Svaka je zanimljivo pratziti emisije i clanke sa adekvatnim podacima koji bi nam pomogli u pitanju a sta bi mi mogli uradt
I sta ne bi mogli uraditi
I cemu da se nadamo u koje projekte da otvaramo oci
I tako dalje itako dalje

Venecija primjer, veoma dobre imaju inovacije u vezi poplava, cije su ne bi ti znao reci. Njemacka tj dva njihova inovatora rade na nekom gasu, amonijaku mislim i da on u celijama kupi izduvne gasove u vozilima, rade i na odsumporavanju teske industrije, primjerice termoelektrana na ugalj, Njemci, ne ova dva njihova inovatora itd.

Ima toga, ali nemogu sve upratiti, od ovoga do zelenih fabrika itd. Cak rade na vjestacko proizvedenom mesu tj uzgojenom od celija. Nesto od svega ce upalit. Zadnje sta sam cuo jest zamjena gorivu iz algi ili nekih bakterija, nesjecam se.

Ima rjesenje otpada plasticnoga, ima neka masina koja pretvara plasticno otpad nazad u gorivo, ali skupo tj jos je nerentabilno itd. Samo ratovi su gadna stvar za klimu i okolis tj prirodu i planetu. Zagadzuju vise nego sve drugo. Imam rad u vezi toga i ovdje na ovom forumu sam ga postavljao. Neznam naslov i gdje tacno.

[asurbanipal]

Grafikon pokazuje visine snijega za Sarajevo u decembru od 2000. godine do danas. Znači, i zvanično ovaj decembar bez snijega, a gledajući modele ni u januaru se ne očekuje mnogo bolje stanje, kako za planine, tako i doline. U dolinama smog, na planinama proljeće...

[asurbanipal]

Nisam naucnik, pa ti za zadnje ne bi mogao reci nista. Kao laik mogu da prokomentarisem. Rast temperature mijenja globalno klimu i struje, najvise vazdusne, a porast nivoa mora je sekundaran, manje vazan je ako ima u vezi toga ista manje vazno.

Da, pored klime mijenja se flora i fauna, temperatura mora, ali i ponašanje ljudi. Itekako je povezano i sa psihologijom i zdravljem, i sa pojavom novih vrsta patogena, virusa i štetočina. Već sad se kod nas javljaju vrste koje si do sada imao samo u južnoj Americi.

Polako postaje jasno da neke prave zime za naše područje nema niti će je biti u bliskoj budućnosti. Jedino što ostaje su ekstremi kojih je sve više, npr. nema kiše pola godine, vlada suša, a kad padne kiša obori rekord, nastaju poplave i klizišta. Porast temperature pogoduje i nastanku neuobičajenih vremenskih pojava kod nas, kao što su medicaneo, ali i tornada.


Izdvojit ću i dio posta sa crometeo foruma, u kojem po svemu sudeći lagano postajemo područje sutropske klime.

Šta imamo dalje? Sve jače zagrevanje Sredozemlja, koje opstaje sa izuzetno toplim anomalijama gotovo godinama sada. To poboljšava i olakšava jačanje ogranka sutropskog anticiklona ili sa Azora, ili sa severa Afrike ka toj oblasti.
Neko takođe kaže, kao da je tendencija da se klimatski sve polagačko povlači ka severu. Pa ako je tako i zaista, onda mi debelo i jesmo u problemu znajući kakva dva rezervoara toplote južno od sebe imamo.

Pa još ako na sve to dodamo dominaciju ciklogeneze na Atlantiku, činjenicu da smo mi gotovo u pravilu tada u toploj struji svega iz pravca jugozapada, počinju neke kockice da se slažu jednostavno.

Čitao sam neki rad, vezan je bio sa problematikom suše u Španiji, da je uočeno u hladnom delu godine znatno veća učestalost spuštanja te doline sa severa iz pravca Grenlanda i Islanda ka Pirinejima, što verujem da smo i mi uočili posebno u proteklih nekoliko zima. I to nikada nije u pitanju jedan prodor, već nekoliko za njim uzastopno. Leti je obrnuto, ali u mnogo manjoj meri, no to nije ni tema.
Svakako bi bila zanimljiva i studija kada bi postojala, da li se povećao broj izliva arktičke hladnoće i hladnih jezgri u pravcu Atlantika umesto ka kontinentalnoj Evropi, jer mislim da je i tu tendencija pozitivna, što je još jedan u moru problematike.

[Truba]

Ja sam davno prekrizio snijeg u sarajevu

Ali bitno je bilo kad sam zivio u kuci da je padao od 22.10 do 15.5 ...znam dobro jer sam svaki cistio a prvi i posljednji se pamte...i to samo prije 10 god

Sad vise i ne znam gdje mi je lopata...nedje na vikendici a prije sam ih lomio sezonski

[Sanjarko]

Spoiler

Show

Nisam naucnik, pa ti za zadnje ne bi mogao reci nista. Kao laik mogu da prokomentarisem. Rast temperature mijenja globalno klimu i struje, najvise vazdusne, a porast nivoa mora je sekundaran, manje vazan je ako ima u vezi toga ista manje vazno.

Da, pored klime mijenja se flora i fauna, temperatura mora, ali i ponašanje ljudi. Itekako je povezano i sa psihologijom i zdravljem, i sa pojavom novih vrsta patogena, virusa i štetočina. Već sad se kod nas javljaju vrste koje si do sada imao samo u južnoj Americi.

Polako postaje jasno da neke prave zime za naše područje nema niti će je biti u bliskoj budućnosti. Jedino što ostaje su ekstremi kojih je sve više, npr. nema kiše pola godine, vlada suša, a kad padne kiša obori rekord, nastaju poplave i klizišta. Porast temperature pogoduje i nastanku neuobičajenih vremenskih pojava kod nas, kao što su medicaneo, ali i tornada.


Izdvojit ću i dio posta sa crometeo foruma, u kojem po svemu sudeći lagano postajemo područje sutropske klime.

Šta imamo dalje? Sve jače zagrevanje Sredozemlja, koje opstaje sa izuzetno toplim anomalijama gotovo godinama sada. To poboljšava i olakšava jačanje ogranka sutropskog anticiklona ili sa Azora, ili sa severa Afrike ka toj oblasti.
Neko takođe kaže, kao da je tendencija da se klimatski sve polagačko povlači ka severu. Pa ako je tako i zaista, onda mi debelo i jesmo u problemu znajući kakva dva rezervoara toplote južno od sebe imamo.

Pa još ako na sve to dodamo dominaciju ciklogeneze na Atlantiku, činjenicu da smo mi gotovo u pravilu tada u toploj struji svega iz pravca jugozapada, počinju neke kockice da se slažu jednostavno.

Čitao sam neki rad, vezan je bio sa problematikom suše u Španiji, da je uočeno u hladnom delu godine znatno veća učestalost spuštanja te doline sa severa iz pravca Grenlanda i Islanda ka Pirinejima, što verujem da smo i mi uočili posebno u proteklih nekoliko zima. I to nikada nije u pitanju jedan prodor, već nekoliko za njim uzastopno. Leti je obrnuto, ali u mnogo manjoj meri, no to nije ni tema.
Svakako bi bila zanimljiva i studija kada bi postojala, da li se povećao broj izliva arktičke hladnoće i hladnih jezgri u pravcu Atlantika umesto ka kontinentalnoj Evropi, jer mislim da je i tu tendencija pozitivna, što je još jedan u moru problematike.

+1 Ja sam govorio da postaje nam klima polutropska/polupustinjska, tako nekako, nesječam se šta tačno i gdje tačno.

Laik sam ali pratim stručnjake. Davno je jedan prognozirao to sve. A i za struje zračne i morske sam gledao i slušao i čitao kako se mogu poremetiti.

Mini uragani da će nas pogađati, ti Medikaneji, pa i tornada.

Jedna je naučnica govorila da će i gradnja hidroelektrana uticati na klimu jer je uporedila rijeke i riječne tokove s krvnim sistemom planete, kao u čovjeka šta radi krvni sistem.

Davno je to bilo, i davno sam ovo sve slušao, gledao i čitao.

@Truba mi čistili snijeg u školi s onim drvenim lopatama, velikim onim, toliki smet bio.

Pola metra snijega, možda i više.

[desni]

Malo ste ga previše sigurni, a ni tema vam nije naslovljena kako treba
Možda bi trebalo?

Klimatske promjene i njihove posljedice, od kojih bi jedna u najgorem scenariju mogla biti i glad?!

Referentni niz se odnosi na period?
Nema nekih pouzdanih izvora kako je bilo prije nego što je Austrougarska postavila meteorološke stanice. Samo Bašeskijini zapisi, među kojima ima i onih kako je cijela zima prošla bez snijega

Cijela zima je prošla bez snijega i hladnoće. Veliki snijeg s jakom kišom pade 8. maja [1759] tako da je polomio drveće, a i Miljacka je nadošla.

Zanimljiva je činjenica, najviša izmjerena temperatura je davno zabilježena, još prije više od 100 godina
https://avaz.ba/vijesti/bih/753164/ovaj ... -mjesecima

Tokom juna, 40 i više stepeni mjereno je samo na meteorološkoj stanici Mostar.

Ovu informaciju objavio je klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović.

- Prvi put u službenim zapisima 40 stepeni Celzijusa zabilježeno je 1950. godine i trebalo je 56 godine da ponovo živa skoči iznad 40-tog podioka, kada je izmjeren aktuelni rekord od 41,2 stepena, 29. juna 2006. godine.

Osim ovog rekorda, Mostar je rekorder i za mjesec juli sa 46,2 stepena (31. juli 1901.), što je ujedno i najviša temperatura zraka izmjerena u našoj zemlji. Zatim, rekord za avgust iznosi 43,1 stepen (24. avgust 2007.), septembar 41,6 stepeni (1. septembar 1902.) i oktobar 39,3 stepena (6. oktobar 1911.). Dakle, pet mjeseci sa rekordno visokim temperaturama čuva naš Mostar - naveo je Krajinović.

[desni]

Prognoze su po strućnjacima sa crometeo foruma

Samo dvije perturbacije ECa 12z vide snijeg do 9. 1. i to je manje od 1 cm Ne sjećam se da sam to vidio kroz zimu na tako dug period, to je 384h prognoze i 50 perturbacija. Znači niti jedna ne vidi ništa na pravom mjestu u pravo vrijeme

[Truba]

Ja se sjecam 31.12.2009 sam u trenirci dakle bez zimske opreme vozao bajk
Snijega nije bilo do februara 2010

[Sanjarko]

Dobro ja kazem. Sad imaju 4 godisnja doba ali bez zime, i to proljece, ljeto, jesen x2, i to normalna ili mozda suhlja jesen i ostrija jesen. Zima? Barem kod nas ovdje i mozda u vecini Europe da je sad tako.

[HelaS]

Sljedeće sedmice očekujem prve visibabe i ljubičice po sarajevskim proplancima, a za 2 sedmice i prvi behar

[corei3]

Ovakva zima je bila u Splitu prije 20 godina, identična, postajemo grad na moru.
Kako neko napisa negdje, prije se snijeg slagao,jedan padne eto ti drugog. Danas i ako padne ode za 3 dana. Na bjelasnici jutros tek 2-3cm palo do sad.

[Sanjarko]

Ovakva zima je bila u Splitu prije 20 godina, identična, postajemo grad na moru.
Kako neko napisa negdje, prije se snijeg slagao,jedan padne eto ti drugog. Danas i ako padne ode za 3 dana. Na bjelasnici jutros tek 2-3cm palo do sad.

+1 Znaci prhutnuo snijeg na Bjelasnici malo. Najvljuju da ce padat u cetvrtak ali neznam koliko. Dobro ja govorim. Proljece, ljeto, dvije jeseni, jedna suhlja s manje padavina tj kise, jedna ostrija s vise padavina tj kise i malo snijega.

Polupustinjska klima sam govorio, ali mislio sam na ovu subtropsku, koju vec.

Sad malo vise prhutne ponekad i odmah kolaps saobracaja. Ja kad sam bio mal, 7-10 godina bio snijeg po metar visine i to dugo tako, pa onda bljuzga kad se krene topit bude velka.

[manuchao91]

ovo je samo klimatski ciklus zemlje koji se uvijek kroz historiju dešavao,samo sto prije 300 godina nije imao ko reći ljudi nepismeni .
Skoro čitam ljeto iuzmedju meni se čini 1333 i 1337 u europi ljeto bez sunca bilo 10 C
sta je tada bilo ? auta? fabrike? globalno zagrijavanje?

Ovo je normalan ciklus zemlje ali samo sto se trenutno nalazimo u njemu pa nam se cini nestrvarno
uvijek se ovo dešavalo

[tindbe]

šta kaže klix-ov sagovornik u članku, da klimatske promjene imaju i svoje pozitivne posljedice, kao npr. manji račun za struju