Oktobar je iza nas, po svemu biće dugo u našim mislima. Sunčano vrijeme uz visoke temperature i samo malo padavina na početku čine ga jednim od najljepših u pogledu vremenskih prilika. Bez problema sa ekstremima i nepogodama, vjerujem da ste svi uživali.
Iako svi kažu da nisu upamtili slično vrijeme u oktobru evo i nekoliko zanimljivosti koje se kose sa ovim izjavama
Ove godine ni na jednoj meteorološkoj stanici nije dostignut minimum padavina, dakle 1965., 1969. i 1995. godina i dalje su u ovom pogledu ljepše od oktobra 2022. godine. Iako su prosječne temperature bile više ove godine, ipak bilo je puno godina sa većim vrijednostima oktobarskih srednjaka, a apsolutni maksimumi su bili daleko iznad ovogodišnjih vrijednosti. Najviša temperatura u oktobru 2022. godine izmjerena je u Zenici 22.10.2022. godine i iznosila je samo 29,1°C što je skoro za 4°C manje od apsolutnog rekorda za ovu stanicu, a Mostar i dalje neprikosnoveno čuva tron sa 39,3°C za oktobar mjesec.
Miholjsko ljeto ove godine se nije šalilo sa nama, pa su u konačnici srednja mjesečna odstupanja bila oko +3°C u odnosu na prosjek 1991.-2020. godine.
Idemo u Novembar koji po prognozama nastavlja u trendu toplijih i sušnijih mjeseci.
I onda dolazi novembar, a sa prvim danom novembra padaju i apsolutni rekordi. Radi se o rekordima otkako se vrše prva mjerenja na području BiH, znači u zadnjih 100-150 godina...
Prvi dan novembra 2022. godine pamtit ćemo po novim temperaturnim rekordima. Preliminarni podaci ukazuju da su nadmašeni rekordi u Bihaću i novi iznosi 27,9 °C, zatim na Ivan-sedlu 22,0°C, u Livnu 25,5 °C, Mostaru 27,1 °C, Sanskom Mostu 28,8 °C i Tuzli 28,6 °C.
Evo i vrijednosti sa datumima koje su do danas važile za apsolutne maksimalne, na nekim stanicama i dalje ostaju rekordne: BIHAĆ (9.11.2015.) 26,6 °C, BJELAŠNICA (2.11.2004.) 14,4°C, BUGOJNO (4.11.2008.) 24,0°C, GRADAČAC (5.11.1996.) 27,6°C, IVAN-SEDLO (1.11.1989.) 21,4°C, LIVNO (1.11.2004.) 25,1°C, MOSTAR (5.11.2008.) 25,5 °C, SANSKI MOST (9.11.2015.) 26,4°C, SARAJEVO (2.11.1925.) 24,7°C, TUZLA (18.11.2001.) 26,6°C i ZENICA (14.11.2010.) sa 27,0°C.
Gradačac je bio najdalje od rekorda, kolega je izmjerio „samo“ 23,5°C, što je za 4,1°C manje od rekorda izmjerenog 5.11.1996. godine, a koji iznosi 27,6°C. Zatim, Zenica sa jučerašnjih 26,0°C bila je hladnija za 1,0°C od rekorda izmjerenog 14.11.2010. godine, a koji iznosi 27,0°C. Bjelašnici je falilo 0,9°C da nadmaši rekord od 2.11.2004. godine, a koji iznosi 14,4°C i Sarajevu je nedostajalo svega 0,3°C da nadmaši najstariji rekord za maksimalnu temperaturu zraka izmjerenog prije 97 godine (2.11.1925. godine), a koji iznosi 24,7°C.
Novi rekordi izmjereni 01.11.2022. godine: Bihać (27,9°C), Bugojno (25,2°C), Ivan-sedlo (22,0°C), Livno (25,5°C), Mostar (27,4°C), Sanski Most (28,8°C) i Tuzla (28,6°C). Znali su Tuzlaci za klimatske promjene kad su zakopali temelje Panonike.
Pored toga što imamo trend temperaturnog zagrijavanja, imamo i ekstreme u pogledu vremenskih pojava, prošle godine smo imali poplave, ove godine nedostatak padavina i sušu. Mostar prednjači sa nedostatkom od 500 litara za ovu godinu. O kakvim se ekstremima radi, da napomenem da je samo u jednom mjesecu, znači u Novembru prošle godine u Mostaru je palo oko 400 litara kiše.
Počela je rekordom, a kako stvari stoje, biće izuzetna do samog kraja. Klimatološki zanimljiva, meteorološki lijepa, ipak u pogledu padavinskog režima za mnoge grane našeg društva katastrofalna. U pogledu deficita padavina za prvih 10 mjeseci ove godine prednjači Mostar sa -511 l/m², zatim Livno, Bjelašnica i Bihać sa po -300 l/m², Tuzla, Sanski Most i Sarajevo sa -200 l/m² te Gradačac i Zenica sa -80 l/m².
U 11. mjesecu, za 3 dana palo je između 20 i 70 l/m², što je 1/3 prosječnih novembarskih padavina.
Poljoprivrednici kukaju na sav glas da je suša smanjila prinose, pokvarila kvalitetu proizvoda, otežala uobičajene aktivnosti. Ako pogledamo podatak da je površina poljoprivrednog zemljišta koje se navodnjava svega 1% to jasnu sliku šalje koliko smo spremni na klimatske promjene i rizike koje nas čekaju u budućnosti.
Konferencija stranaka (COP) je vrhovno tijelo Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (United Nations Framework Convention on Climate Change - UNFCCC). Čine je predstavnici svake zemlje potpisnice Pariškog sporazuma i sastaje se svake godine. COP27 održava se pod egipatskim predsjedanjem u turističkom gradu Sharm el-Sheikhu na Crvenom moru. Možda zbog zanimljive destinacije broj šefova država premašuje 100, sa ukupno 190 zemalja učesnica. Generalni sekretar UN António Guterres na sastanku je izjavio „Čovječanstvo ima izbor: da sarađuje ili da nestane“. Meni još bolja izjava je sa istog skupa je “na autoputu za klimatski pakao sa nogom na gasu“.
Egipatsko predsjedanje Konferencijom želi skrenuti fokus svjetske javnosti na ključne elemente koji mogu riješiti osnovne potrebe ljudi u svijetu, kao što je siguran pristup vodi, sigurnost hrane, zdravlje i energetska sigurnost