Kako ovako?

[CoCoLoCo]

Nakon svega, proslo eto par dana, i ono kontam, u pm pa i prije je bilo padavina, sjecam se prije par godina je znalo padat skoro po 7 dana, pa i izlije se Bosna i na bulevar na kraju krajeva (pricam o Zenickom bulevaru), al ovako velkih klizista nikad nije bilo, i to najednom, sirom Bosne.
Jel do kolicine padavina i intenziteta padanja samo, mada bgmi ja nesta kontam i nije padala toliko jako kisa kolko je znala padat proslih godina jbemga.
Cudno mi je pravo kolko je unisteno kuca, pokrenuto klizista.
Nemojte samo da se skrene na pogresan kolosjek tema, pricajuci o haarpovima, klincima palcima, zanima me zasto je bas sad ovoliko razorno bilo iako je znalo padat i vishe u proslim godinama i duze.
I btw, jel sto posto sigurno ono sto kazu, ako ima drveca oko kuce da nema sanse da tu bude kliziste?

[Peryton_]

Evo da ti samo odgovorim na zadnje pitanje.
Danasnje iskustvo me naucilo da drvece nema nikakvog ili ima malog uticaja na kliziste.
Eno , Crvene njive, svakih 5 metara drvo i opet sve ode u pm.
Dzaba ti dreve ako ti je kuca na kosini.

[Truba]

ljudi... kiša pada neprekidno više od mjesec dana
sa povremenim sunčanim intervalima

voda je univerzalno otapalo
teška sama po sebi
danas sam baš hodao po njivi na vikendici... propadaš koliko ima vode...
i nisu sva drveća ista...
i džaba drveća kad je recimo na 30 metara "klizavo"
mislim da je problem na područjima gdje nema "razne zemlje"
nego je homogena

[vješalica]

zemlja se const.kvasi i prihvata vodu više od mjesec i po
mora ta voda negdje da ode,vrhunac svega je ovaj jad i strahota

[azurna_obala]

Geološka građa terena...puno vode, intenzivne padavine i eto ga.

[CoCoLoCo]

Pa jebemga i u Engleskoj zna padat bruku kisha pa se rjetko kad dese ovakve katastrofe i klizista, jel zemlja kod nas nekakva posebno hafifna il koji klinac, ne ide mi u glavu da smo ovako zestoko najebali i to tako brzo.

[ladyblue18]

Jeste, bilo je i vecih kisa.
Ali kao sto ostali rekose, problem je taj sto je kisa sada padala skoro pa neprekidno vise od mjesec dana sa nekim kratkim suncanim intervalima.
Jednostavno nije vise imalo gdje da ide, i kad su se desili pljuskovi ove sedmice bili su bukvalno kap koja je prelila casu.

[Jack Be Nimble]

Puno padavina u kratkom vremenu. Gdje se ja nalazim to je normalna pojava od Oktobra do Aprila. Neki imaju muku sa tornadima, drugi zemljotresima a neki sa klizistima.

Gledas da li su drveca i bandere pod uglom posto je to znak da se zemlja pokrece. Takodjer ako primjetis vodu ili manji potok gdje obicno ne bude vode to je isto znak moguceg klizista. Drveca mogu da pomogonu da bi ublazili jacinu klizista.

[CoCoLoCo]

Puno padavina u kratkom vremenu. Gdje se ja nalazim to je normalna pojava od Oktobra do Aprila. Neki imaju muku sa tornadima, drugi zemljotresima a neki sa klizistima.

Gledas da li su drveca i bandere posto je to znak da se zemlja pokrece. Takodjer ako se primjetis vodu ili manji potok gdje obicno ne bude vode to je isto znak moguceg klizista. Drveca mogu da pomogonu da bi ublazili jacinu klizista.

Jako korisni savjeti vidis zlu ne trebalo, al jako korisno za znat.

[VjecitiStudent]

Nakon svega, proslo eto par dana, i ono kontam, u pm pa i prije je bilo padavina, sjecam se prije par godina je znalo padat skoro po 7 dana, pa i izlije se Bosna i na bulevar na kraju krajeva (pricam o Zenickom bulevaru), al ovako velkih klizista nikad nije bilo, i to najednom, sirom Bosne.
Jel do kolicine padavina i intenziteta padanja samo, mada bgmi ja nesta kontam i nije padala toliko jako kisa kolko je znala padat proslih godina jbemga.
Cudno mi je pravo kolko je unisteno kuca, pokrenuto klizista.
Nemojte samo da se skrene na pogresan kolosjek tema, pricajuci o haarpovima, klincima palcima, zanima me zasto je bas sad ovoliko razorno bilo iako je znalo padat i vishe u proslim godinama i duze.
I btw, jel sto posto sigurno ono sto kazu, ako ima drveca oko kuce da nema sanse da tu bude kliziste?

U dva dana smo imali kiše koliko obično padne za dva mjeseca, i to u cijeloj Bosni. Tako jake padavine su se znale ponekad desiti ljeti, za vrijeme ljetne oluje, ali na vrlo ograničenom prostoru, kao što se npr. desilo jedne godine u Tuzli, tako da su posljedice po vodostaj rijeka bile jedva primjetne. Znalo je padati dosadno i dugo, ali ovoliko kiše da padne u svega dva dana, e toga se zbilja ne sjećam.

Što se tiče klizišta, jako puno tla u BiH je geološki vrlo mlado, kao npr. sarajevsko-zenička kotlina, i ubilo se za klizišta. Krajina, pogotovo kraj između Krupe i Novog ima potpuno drugu geološku podlogu i tu su klizišta prava rijetkost.
Kod klizišta, drveće ima vrlo pozitivnu ulogu, drveće pije vlagu, i tako olakšava tlo, duboko korijenje veže različite slojeve, no uz pravu kombinaciju geologije, gomile gradnje i padavina, sve je uvijek moguće.
Što se tiče ovolikih nesreća sa kućama na klizištima, glavni je krivac definitivno naša divlja, 'lako ćemo', gradnja.
Kad se dozvola izdaje po pravoj proceduri, bez korupcije i štele, nema nikakvih šansi da se gradnja dozvoli na vrsti tla koje može biti potencijalno klizište.

[VjecitiStudent]

Pa jebemga i u Engleskoj zna padat bruku kisha pa se rjetko kad dese ovakve katastrofe i klizista, jel zemlja kod nas nekakva posebno hafifna il koji klinac, ne ide mi u glavu da smo ovako zestoko najebali i to tako brzo.

Gdje još ima gradnje na ovakav način, da se pola kuća po gradovima i gotovo sve po selima pravi ili bez dozvole ili sa nekakvom naknadnom, šatro dozvolom?

[It_is_a_Leclerc]

Nažalost, za ove poplave su uglavnom krivi ljudi. Ok, padavine su bile obimne i vjerovatno bi se rijeke izlile, ali ovoliki nivo izliva je rezultat masovnog i nekontrolisanog zagađivanja rijeka, čije je korito godinama zatrpavano smećem svih gabarita, i potpuno je logično da su se formirale brane, nanosi, mulj, i sve ostalo što je suzilo, smanjilo korito rijekama. Sva sreća da su se korita i brane pravile za vrijeme SFRJ, inače bi Bakir imao jednu duuuuugu vožnju helikopterom iznad poplavljenih gradova.

Što se tiče štete, veliki broj objekata se bespravno gradi u neposrednoj blizini rijeka čime se direktno ugrožava sistem odbrane od poplava. Ti objekti naravno, ne mogu biti osigurani, što štetu koja je nastala čini i većom. Klizišta su, pak, logičan slijed događaja u trusnom i geološki nestabilnom području. Nažalost, nigdje nije predviđeno da se u zonama grade kuće i naselja.

[limeni]

Nažalost, za ove poplave su uglavnom krivi ljudi. Ok, padavine su bile obimne i vjerovatno bi se rijeke izlile, ali ovoliki nivo izliva je rezultat masovnog i nekontrolisanog zagađivanja rijeka, čije je korito godinama zatrpavano smećem svih gabarita, i potpuno je logično da su se formirale brane, nanosi, mulj, i sve ostalo što je suzilo, smanjilo korito rijekama. Sva sreća da su se korita i brane pravile za vrijeme SFRJ, inače bi Bakir imao jednu duuuuugu vožnju helikopterom iznad poplavljenih gradova.

Što se tiče štete, veliki broj objekata se bespravno gradi u neposrednoj blizini rijeka čime se direktno ugrožava sistem odbrane od poplava. Ti objekti naravno, ne mogu biti osigurani, što štetu koja je nastala čini i većom. Klizišta su, pak, logičan slijed događaja u trusnom i geološki nestabilnom području. Nažalost, nigdje nije predviđeno da se u zonama grade kuće i naselja.

izgleda nam je priroda vratila svo ono smece sto smo bacali u rijeke, sume...pocev od kesa, sporeta pa do auta

[cyprus]

Iako ja subjektivno nisam tako percipirao (ja ovu zadnju kišu nisam doživljavao drugačije od onih prethodnih), podaci potvrđuju ovo što VjecitiStudent kaže: za dva dana se izlučilo padavina koliko je normalno za dva mjeseca i to na ogromnom prostoru (zahvaljujući tom ciklonu koji se veoma dugo zadržao iznad sjevernog Balkana)... To je dakle osnovni razlog zašto se pokenuo ovako veliki broj klizišta... Naravno, tome su doprinijeli i drugi faktori:

- padanje kiše u podužem prethodnom periodu, što znači da je već bilo dosta vode zadržane pod zemljom

- geološka podloga - kotlinski prostori u BiH većinom su izgrađeni od neogenih sedimenata... Neogeni sedimeni (najčešće breče, konglomerati, pješčari i gline) nisu čvrsta podloga, što logično znači veću podložnost klizanju tla, posebno kada su izraženi glinoviti slojevi... Naravno, kod ovoga ne možemo biti isključivi... Klizišta se javljaju i u područjima sa starijom i čvršćom podlogom... Npr. Cerska (drinski paleozoik) i Željezno Polje (dijabaz-rožnjačke formacije) su područja gdje se na osnovu geološke podloge možda i ne bi očekivala velika opasnost od klizišta, a eto katastrofa se ipak desila... Glina, voda i nagib su ipak ključni prirodni faktori za stvaranje klizišta... Ipak, može se reći da određena geološka podloga više pogoduje nastanku istih... Npr. mislim da su obronci pobrđa u sjevernom dijelu Sarajeva (npr. Buća Potok, Pofalići, Velešići, Koševsko Brdo i dalje prema Vogošći) u većoj opasnosti od klizišta, nego npr. Bistrik, Hrid i drugi dijelovi na padinama Trebevića (neko je ovo još primijetio par postova unazad)... Zašto? Zato što je Trebević planina geološki građena od trijaskih karbonatnih formacija, koje su kud i kamo kompaktnije od neogenih sedimenata (tzv. koševska serija) na pobrđu koje zatvara Sarajevsku kotlinu sa sjeverne strane... Ovo je istina samo moj polulaički komentar (nisam geolog, nego geograf ), možda u nečemu i griješim...

- ljudski faktor: sječa šume, gradnja na neadekvatnim lokacijama itd. Ovo nije potrebno dodatno komentarisati... Samo da kažem ovo vezano za šumu... Šumski pokrov smanjuje opasnost od nastanka klizišta, ali ga ne eliminiše u potpunosti... Korjenje upija vlagu i ''drži'' tlo, ali nekad ni to nije dovoljno...

[CoCoLoCo]

A kad bi sad insan htjeo kucu pravit na nekom djelu, kako moze ispitat tlo i saznat koja je vrsta podloge na tom lokalitetu, kolko duboko se mora kopat, jel se moze na osnovu vizuelnog samo prepoznat koja je vrsta tih nabrojanih vrsta tla u pitanju i na kolko velkom podrucju treba sondirat tlo da bi se saznalo jel taj dio rizican za klizista. Jel moze laik to provjerit il ima neka profesionalna institucija koja bi mogla tako nesta ispitat.

[CoCoLoCo]

U biti jel moguce da bude jedna vrsta tla pri vrhu a ispod druga koja je rizicnija od one pri vrhu, il je kako je pri vrhu tako i dole dublje?

[Jack Be Nimble]

A kad bi sad insan htjeo kucu pravit na nekom djelu, kako moze ispitat tlo i saznat koja je vrsta podloge na tom lokalitetu, kolko duboko se mora kopat, jel se moze na osnovu vizuelnog samo prepoznat koja je vrsta tih nabrojanih vrsta tla u pitanju i na kolko velkom podrucju treba sondirat tlo da bi se saznalo jel taj dio rizican za klizista. Jel moze laik to provjerit il ima neka profesionalna institucija koja bi mogla tako nesta ispitat.

Pa obicno dodju inzinjeri i kazu ti da li je OK ili ne. Mozes ti graditi na ravnici ali ako imas brdo iza ledja pametno bi bilo da se to brdo ispita i kolike su sanse za kliziste.

[almir1977]

Imaš i one mašine što se zabiju metrima u zemlju i ispitivaju tvrdoću iste.

Imam jednog prijatelja u Luxemburgu koji ima građevinsku firmu, i nema šanse bez toga krenuti graditi išta.

[cyprus]

Naravno, nema govora da laik može odokativno zaključiti da li je sigurno negdje graditi ili nije... U tom slučaju, profesionalci ne bi bili ni potrebni... Informacija o vrsti geološke podloge se može lako dobiti i sa geološke karte, ali to nije ni približno dovoljno... Eh sad, kako to oni kojima je to struka tačno utvrđuju ne znam , ali postoje metode...

[Hendrix]

Inzenjerski geolozi i gradjevinski inzinjeri se uglavnom bave klizistima, veoma obimna problematika i zeznuta za raditi.

Uglavnom se svodi na to da se jedan sloj zemlje klize po nekom tanjem sloju u koji je dosla voda i koji je ''podmazan'', a onda sve zavisi od vrste materijala, kolicine, dubine... Ispitivanja pokazu tacno slojeve i onda se moze i nacrtati klizna ravan, prema busotinama i odrediti masu klizista.



Prvi cilj je uvijek odvesti vodu jer se vecina klizista i pokrene radi vode, a i vecina sanacija se svodi na dobro uradjenu drenazu kompletnog podrucja klizista, zabranu gradnje, posumljavanje... Kod plitkih se rade i potporni zidovi, ili ogromne naslage kamena u dnu kao ''kontra teret'' radi sprijecavanja daljeg klizanja.

Uglavnom, vrlo zeznuta problematika i najvaznija stavka je dobro uradjeno geolosko sondiranje tla i tacna pozicija klizne ravni za dalji proracun i sanaciju, tacno pracenje nivoa podzemnih voda, povrsinskih voda.

Tesko je odoka odrediti ima li klizista na nekom podrucju ako nema vidljivih znakova, pokrenutih drveca, kosih bandera, nabora u tlu...a uraditi sondazne busotine na nekom zemljistu je poprilicno skupo, tako da vecina ljudi to i ne radi. Postoje geoloske karte i karte klizista, ali one pokazuju vec registrovana klizista.

[VjecitiStudent]

A kad bi sad insan htjeo kucu pravit na nekom djelu, kako moze ispitat tlo i saznat koja je vrsta podloge na tom lokalitetu, kolko duboko se mora kopat, jel se moze na osnovu vizuelnog samo prepoznat koja je vrsta tih nabrojanih vrsta tla u pitanju i na kolko velkom podrucju treba sondirat tlo da bi se saznalo jel taj dio rizican za klizista. Jel moze laik to provjerit il ima neka profesionalna institucija koja bi mogla tako nesta ispitat.

U vezii gradnje, donose se urbanistički planovi, u čijem pravljenju učestvuju i geolozi, u kojima je definisano gdje se smije, a gdje ne smije graditi, i u skladu s tim je politika izdavanja urbanističkih i građevinskih dozvola.

Naravno, u ogromnoj većini slučajeva, to kod nas ostaje mrtvo slovo na papiru.

[shibonja]

Kada sam prije par godina pravio kucu,dao sam bruku para na papire i ispitivanja,radio sam cesticu (busenje tla ),i to na dva mjesta na placu koji je na blagoj padini Tuzle,vecina kuca koja je tako reci otklizala nema gradjevinske dozvole,zato je sad na zalost ispala skuplja pita nego tepsija..znaci prije nego sam zario prvu lopatu u zemlju dao sam 12 000 km-ova ,jest mi bilo zao para,ali sad vidim da nisam pogrijesio,nadam se da ce narod malo da se prizove pameti i krene praviti kuce po propisima i sa svim potrebnim ispitivanjima...
Ako imas gradjevinsku imas pravo nadoknade stete,ako ne onda zavisis od donacija i ljudi siroka srca...

[touch brain]

Kada sam prije par godina pravio kucu,dao sam bruku para na papire i ispitivanja,radio sam cesticu (busenje tla ),i to na dva mjesta na placu koji je na blagoj padini Tuzle,vecina kuca koja je tako reci otklizala nema gradjevinske dozvole,zato je sad na zalost ispala skuplja pita nego tepsija..znaci prije nego sam zario prvu lopatu u zemlju dao sam 12 000 km-ova ,jest mi bilo zao para,ali sad vidim da nisam pogrijesio,nadam se da ce narod malo da se prizove pameti i krene praviti kuce po propisima i sa svim potrebnim ispitivanjima...
Ako imas gradjevinsku imas pravo nadoknade stete,ako ne onda zavisis od donacija i ljudi siroka srca...

jebes 12 000 ako ces poslije znat da mozes mirno spavati
nakon ovoga trebalo bi se uraditi neki plan da se poostri konrola za izdvavane gradjevinskih dozvola i bespravno izgradjenih kuca

a sto se tice teme kao sto su vec neki naveli, ovo sto se desilo je slijed vise dogadjaja koji su u konacnici proizveli ovo

-sastav zemlje
-neodgovornost za korita rijeka
-cijeli mjesec je padala kisa te je zbog toga zemlja vec bila natopljena
-i zadnji cin je bio ovaj ciklon koji je donio nenormalnu kolicinu padavina

[El_comadante]

kod nas prvo naprave kucu pa onda traze legalizaciju od opstine i to je problem. npr. dole na Ilidzi nikada priej rata nije bilo kuca, ili ne u ovolikom broju, bas zato sto je to plavni dio gdje se izljevale sve rijeke u tom dijelu nakon rata napravljeno je mnogo kuca niko nije imao gradjevinsku dozvolu pa su svi poslije trazili legalizaciju od opstine. to je samo jedan primjer. a ima ih koliko hoces barem u Sarjevu

[touch brain]

kod nas prvo naprave kucu pa onda traze legalizaciju od opstine i to je problem. npr. dole na Ilidzi nikada priej rata nije bilo kuca, ili ne u ovolikom broju, bas zato sto je to plavni dio gdje se izljevale sve rijeke u tom dijelu nakon rata napravljeno je mnogo kuca niko nije imao gradjevinsku dozvolu pa su svi poslije trazili legalizaciju od opstine. to je samo jedan primjer. a ima ih koliko hoces barem u Sarjevu

pa zato sam napisao da se to treba mijenjati...generalno mi (ovdje mislim na sve ljude sa balkana) jedino znamo uciti uz pomoc batine...tko izgradi kucu bez dozvole fino bager i cao..bez milosti....jedino cemo tako nauciti da se postuju pravila