Kad su počele pripreme za rat?

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

User avatar
Tomi110
Posts: 363
Joined: 20/09/2014 15:33
Location: Na moru

#526 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Tomi110 »

trocadero wrote:Штовани господине Томи , стари шверцеру духана, пазите се да вас гдје какав жандар не причепи! :-D
Испричавам се , нисам вам ни прије одговорио на питање о меморандуму САНУ јер једноставно нисам имао шта да кажем! Нисам га читао а мене политика никад није ни занимала.Ако га кад прочитам казат ћу вам шта мислим о томе!

Да ли сам се борио за праведну ствар, хммм...?
Па борио сам се за свој опстанак, да сачувам властиту гузицу, главу и своје најмилије, а не за какве идеале и државе!
Да ли сам мобилизиран ? :lol: Прочитај тему " Напад на Илиџу" па ћеш видјети! :-D

Имам ја једно питање за вас у вези теме.
Шта мислите о упаду усташке "бугојанске групе" 1972 ? Да ли их је мало јебао тајмнинг, па су поранили двадесетак година?
Хвала! Бог! :-D
Trocadero pitanje ti je za +10, jer ima nešto veoma bitno što se veže na cijelu ovu temu(ne direktno ali indirektno da), naime kao što svi znamo Bugojanska grupa je likvidirana, odn uhvačeni su svi ubačeni "proustaški elementi" (neko će ih zvati ustašama, neko hrvatskim revolucionarima, za mene su proustaški jer ih je organizirala ustaška emigracija ne hrvatska nego baš ustaška emigracija), što je bitno u cijeloj prići da je najmlađi od njih Ludvig Pavlović odrobijao gotovo cjelokupnu kaznu i pred početak rata u YU pušten i biva ubijen u prvoj svojoj vojnoj akciji i to s leđa. Zanimljivo je da je još nekoliko "hrvatskih vitezova" ekstremnijih političkih pogleda platilo glavom u vrlo kratkom roku nakon uključivanja u borbe u Hrvatskoj i to u sumnjivim okolnostima (metak u leđa) kao i Blaž Kraljević u Bosni. Pitanje koje se nameće, ko ih je ubio i zašto? Možda bivši udbaši oko Manolića,Boljkovca i Perkovića ne želeći da im se borba za samostalnu Hrvatsku veže za ekstremnu ustašku emigraciju ili su se jednostavno plašili da takvi elementi ne ojačaju (politički i vojno) i ne ugroze njihove pozicije u novonastaloj Hrvatskoj kao bivšim YU udbašima.

Moje osobno mišljenje o Bugojanskoj grupi je negativno, a sada ću obrazložiti i zašto. Moje stajalište kao Hrvata( politička opcija mi je lijevi centar)
je da su više napravili štete(političke) Hrvatima ,a koristi nikakve. Upali su misleći da je pravo vrijeme za dizanje revolucije protiv komunista ali nisu znali da je TITO i dalje osim što je bio iznimno popularan u narodu, još uvijek bio i bog i batina. Drugo od drugog svjetskog rata je prošlo 27 godina i sjećanja na ustaška zlodjela su bila i te kakvo svježa i kod Srba i Hrvata i Bošnjaka. To je pridonijelo još većoj homogenizaciji Jugoslovenskih komunista i naroda a na štetu nekih drugih političkih opcija u Hrvatskoj (kad kažem na neke druge političke opcije u Hrvatskoj mislim na demokratske struje u Hrvatskoj koje su vodili Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar i koje su bile struje lijevog centra ili lijevi liberali, znači nikakve proustaške ili rigidne komunističke struje).
User avatar
Tomi110
Posts: 363
Joined: 20/09/2014 15:33
Location: Na moru

#527 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Tomi110 »

Nekako s proljeća wrote:Pitanje u vezi memoranduma je korektno i u duhu je teme-priprema za rat, dok drugo pitanje to nije.
@Nekako sa proljeća
Mislio sam da je pročitao memorandum odn zna o čemu se radi u memorandumu pa kako je po nacionalnosti Srbin i bio u VRS (nebitno je li dobrovoljno ili ne) mislio sam da je s njegovog kuta gledišta borba Srba opravdana i da je to možda isto jedan od razloga zašto je uzeo pušku u ruke a ne da zbriše u Švedsku.
@Trocadero nisam mislio provocirati niti mislim ništa loše sa onim pitanjima, nego me jednostavno zanima tvoje mišljenje kao bivšeg pripadnika VRS o početku rata
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#528 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

,,,jesu li ,,Bugojanci ,,na neki način bili priprema za rat?
Radi se o grupi idealista koji su pokušali ono što je tada bilo gotovo nemoguće.
Koliko je UDBA bili uvučena u sve to neznam,ali kako mi je babo pričo uspjeli su na noge dići armiju od 30 000 ljudi,a kako sam i gledo u jedinom objektivnom filmu na tu temu https://www.youtube.com/watch?v=RmEPHeET744 uspjeli su se održati gotovo mjesec dana,i prjeći ogroman štićeni prostor.
User avatar
Tomi110
Posts: 363
Joined: 20/09/2014 15:33
Location: Na moru

#529 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Tomi110 »

Otto Skorzeny wrote:I Blaz Kraljevic je trebao biti u toj grupi ali zbog problema sa pasosem nije izasao iz Australije. Tomi tesko je sada reci dali je Manolic bas taj koji je radio na likvidaciji tih proustaskih snaga mada neke druge upucuju bas na to . Hapsenje Dedakovica , Borkovica , Tota (zbog navodne pobune Vukovarske brigade ) nakon toga obracun sa HSPom i HOSom negdje usput sastavili su Suska i Manolica u tom poslu
Pred početak rata u Bosni i Hercegovini imaš sa jedne strane Karađića kojeg podržava Milošević i to je vrlo jasno, sa druge strane Izetbegovića koji pokušava ostati neutralan između dvije vatre(Milošević-Tuđman) i sa treće strane Kljujića(koji je kao probosanski nastrojeni političar kasnije zamjenjen Bobanom) a poslije Kljujića Bobana kojega podržava Tuđman odn Šušak. Mene kao Hrvata zanimaju struje oko Tuđmana u HDZ-u i u Hrvatskoj. U HDZ-u su dvije struje,jedna je struja Šuškova odn hercegovačka struja koja se zalaže za podjelu Bosne i Hercegovine sa Srbima i pripojenja Hercegovine Hrvatskoj i preseljenju bosanskih Hrvata u Hercegovinu odn Hrvatsku, druga struja oko Tuđmana je tkz bivši komunisti i bivši Udbaši (Manolić, Boljkovac, Perković, Mesić) koji se protive podjeli Bosne i rata sa Bošnjacima i koji su 93-94 se razišli sa Tuđmanom i imaš treću struju oko HSP-a i HOS-a koji su se borili za cjelovitu Bosnu ali kao dio neke buduće države Hrvatska-BiH i koji nisu odgovarali niti jednoj HDZ-ovoj struji ni hercegovačkoj niti udbaškoj struji, hercegovačkoj struji nisu odgovarali jer nisu bili pod njihovom komandom nego su se radije stavili pod komandu predsjedništva BiH a udbaškoj struji nisu odgovarali jer su baštinili ustašku ideologiju i ikonografiju. Četvrta struja je Račanova, odn SDP-ova ali ona u tom predratnom periodu se niti čuje niti vidi jer nose krimen crvenih, jugokomunista, srbokomunista itd.
User avatar
Nekako s proljeća
Posts: 4797
Joined: 01/12/2006 22:59
Location: Pozdrav domovini!

#530 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Nekako s proljeća »

Prvi višestranački izbori su održani sredinom aprila 1990., prva hrvatska vlada imenovana je krajem maja na čelu sa S. Mesićem, a druga sredinom avgusta 1990. na čelu sa J. Manolićem. Sve položaje u vladi dobili su bivši članovi SKJ iz sastava tzv HDZ-ove ljevice, a pripadnici tzv HDZ-ove desnice dobili su vlast u općinama, čime je omogućeno preuzimanje vlasti i onemogućeni sukobi između bivših komunista i njihovih žrtava.
Milošević je na svim sastancima tražio promjenu republičkih granica kako bi svi Srbi živjeli u jednoj državi, Tuđman je tražio priznanje dotadašnjih republičkih granica kao državnih, a Izetbegović se zalagao za tzv.
asimetričnu federaciju( u koju bi ušle Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Albanija, tj. državom u koju bi ušli svi balkanski Muslimani (Slaveni, Albanci i Turci), njih 3,5 miliona iz Albanije, 500.000 Albanaca iz Makedonije, 2 miliona s Kosova, 50.000 iz Crne Gore, 60.000 iz uže Srbije, 100.000 Turaka iz Makedonije te 1.700.000 Muslimana iz BiH i 200.000 iz Sandžaka.U toj asimetričnoj federaciji bilo bi oko 8.500.000 Muslimana i 7.500.000 Srba s tendencijom povećanja broja Muslimana, zbog čega Milošević nije htio ni čuti za takvu državu.
Od 3. do 12. 5. 1991. na cesti Mostar - Široki Brijeg kod mjesta Polog nekoliko hiljada ljudi je blokiralo kolonu od 167 tenkova JNA koja je navodno išla na vojnu vježbu prema Splitu, a stvarno su htjeli zauzeti Split, i pokrenuti vojni udar pod opravdanjem zaustavljanja nereda. Istovremeno je jedna tenkovska kolona zaustavljena i kod Šuice na putu prema Splitu. Na intervenciju hrvatskog predsjednikaTuđmana, koji je poslušao savjet Stjepana Kljuića, kolone su puštene prema Kupresu.
U vrijeme napada JNA na Sloveniju i neposredno nakon njega , u Hrvatskoj jača srpska pobuna i pokreti JNA, a dolazi do političke krize u Saboru. Zbog toga se formira nova hrvatska vlada 17. 7.1991.s dr. Franjom Gregurićem na čelu (pukovnik KOS-a i bivši šef te službe za područje SSSR-a.
Dana 21.9. 1991. ubijen je Ante Parađik ratni zapovjednik HOS-a na policijskom punktu.Petnaestak dana prije njegovog ubistva Šušak ga je nagovorio da HOS priključi HV-u, a sam je trebao postati ministar unutarnjih poslova. Predsjedniku HSP-a Paragi, ministru unutarnjih poslova Vekiću i predsjedniku Vlade Manoliću to nije odgovaralo. Paraga se nije htio odreći oružane formacije kojom je mogao utjecati na Hrvatsku politiku, Vekić nije htio svoje ministarstvo prepustiti nekom drugom, a Manolić nije želio ostati bez kontrole nad ministarstvom koje bi moglo razotkriti njegove... igre.(Dana 7. oktobra 1991. raketirani su Banski dvori, tj. pokušan je atentat na predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana).
Dana 23. 11. 1991. u Ženevi je postignut dogovor o bezuvjetnom prekidu neprijateljstva između JNA i RH (Vanceov plan). Dogovor je potpisan 2. 1. 1992. u Sarajevu. Na osnovu dogovora JNA je prihvatila povlačenje iz Hrvatske (90.000 vojnika, 900 tenkova, 700 oklopa, 1.200 topovskih cijevi i drugog oruđa. Na okupiranom su području ostale lokalne srpske jedinice i paravojne postrojbe iz Srbije pod zaštitom 10.000 pripadnika Unprofora.
Da malo pređemo na područje Bosne i Hercegovine :)
Dana 23. 12. 1991. ministar finansija Jozo Martinović pustio je u opticaj hrvatsku valutu-hrvatski dinar, pa je otpočela brza akcija prebacivanja ukupne količine stare jugoslovenske valute u BiH, Crnu Goru i Srbiju preko mreže povjerljivih osoba. Oni koji su imali registrirana privatna preduzeća su dobijene jugo-dinare uplaćivali na žiroračune svojih firmi, a oni koji nisu imali preduzeća kupovali su devize od lokalnih švercera devizama( maraka, maraka... :) ). Vlasnici firmi su uplaćenim novcem kupovali robu, a nakon nekog vremena su tu robu prodavali, zbog vrlo visoke inflacije, po daleko višoj cijeni. Nakon nekog vremena Hrvatskoj su vraćali dobiveni iznos jugodinara u Hrvatskim dinarima u nominalnom iznosu, a razlika koju su zbog inflacije ostvarili, prodajom robe po višoj cijeni je ostajala njima. Isto to su napravili kupci deviza koji su dio deviza naknadno prodali po daleko višem tečaju, zbog stalne visoke devalvacije, te je i njima ostala zarada proizašla iz promjene deviznog tečaja. Hrvatskoj je vraćen nominalno isti iznos te knjigovodstveno nije ostvaren nikakav gubitak.
Hrvatski šverceri koji su sudjelovali u zamjeni Ju- dinara za devize bili su najčešće sitni trgovci koji su poslovali na teritoriju BiH. U poslu zamjene dinara za devize zaradili su veliku količinu kapitala,te su postali ekskluzivni uvoznici i izvoznici između Hrvatske i BiH. U zamjenu za ovaj status veliki dio zarade su morali prebacivati u inozemstvo, u sitnoj valuti, te ga dostavljati Šuškovoj mreži dobavljača oružja koja je oružje kupovala od mafije širom svijeta.
Dana 5. 2. 1992. miniran je most za BiH preko Save kod Šamca, a uskoro i ostali. Odnos muslimana prema JNA pokušali su iskoristiti projugoslovenski generali JNA koji su, tokom 1991. iz Beograda tražili od Alije Izetbegovića pomoć u mobilizaciji 300.000. Muslimana za borbu protiv Hrvata, kako bi obnovili Jugoslaviju. Alija na ovo nije pristao pošto je znao kako se dosta Muslimana bori u Hrvatskoj vojsci i kako bi na mobilizaciju u JNA pristali samo Muslimani iz nekih dijelova BiH. Muslimani iz Cazinske krajine, te krajeva gdje su Hrvati bili većina ne bi pristali na mobilizaciju, te bi on prestao biti njihov lider. To bi moglo dovesti do podjele Muslimana na prohrvatske i prosrpske Muslimane, te rata među samim Muslimanima.Zato je javno sarađivao s Hrvatima, a Srbima je nudio asimetričnu federaciju, tj.,savez bez Hrvatske i Slovenije koji je obećavao Muslimanima kao državu u kojoj će svi Muslimani iz Jugoslavije i Albanije živjeti u jednoj državi. U kadrovskoj politici je, među Muslimanima favorizirao bivše saradnike KOS-a koje je postavljao na položaje s kojih će moći neutralizirati prohrvatski orijentirane Muslimane, među Hrvatima je tražio bosanske integraliste koji su bili pristalice opstanka BIH kako bi podijelio same Hrvate, a među Srbima je tražio protivnike Miloševića, tj. Jugoslovene koji su željeli sačuvati jedinstvenu Jugoslaviju.

U avgustu 1991. Srbi su napali hrvatsko selo Unište kod Bosanskog Grahova, a u septembru 1991. lokalne srpske vođe su najavili stvaranje “Srpskih autonomnih oblasti” unutar Bosne i Hercegovine.Vlada BiH ponašala se kao da je BiH jedinstvena i stabilna država, iako su vojne pripreme za rat bile u punom toku. Vojnici JNA (vojnika 83.000,500 tenkova, 400 oklopnjaka i 1.000 topova) koji su bili raspoređeni u BiH počeli su izvoditi masovne vježbe. Zvanično, ovi su manevri trebali zastrašiti paravojne, lokalne obrambene snage svih strana (Srba, Hrvata i Muslimana), a u stvari vježbe su bile prikrivene pripreme za rat. Vježbe izvedene u jesen 1991. godine bile su maska za preraspoređivanje oružja zaplijenjenog od Teritorijalne obrane BiH i RH, a za Srpsku teritorijalnu obranu.
:) Jedinice JNA su tada postavljene na ključne strateške lokacije.
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#531 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

..eto,dakle Srbija i Milošević su uz potporu JNA odgovorni za rat,i nitko drugi.Mi ostali smo se samo nastojali odbranit.
Bodkin
Posts: 21486
Joined: 03/09/2008 00:48
Location: Overseas

#532 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Bodkin »

visokijablan wrote:..eto,dakle Srbija i Milošević su uz potporu JNA odgovorni za rat,i nitko drugi.Mi ostali smo se samo nastojali odbranit.
jadni hrvati :lol:
User avatar
Nekako s proljeća
Posts: 4797
Joined: 01/12/2006 22:59
Location: Pozdrav domovini!

#533 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Nekako s proljeća »

visokijablan wrote:..eto,dakle Srbija i Milošević su uz potporu JNA odgovorni za rat,i nitko drugi.Mi ostali smo se samo nastojali odbranit.
Ne volim s naknadnom pameću naprđivati, al' je činjenica da su pokojnog Miloševića sa vlasti skidali državljani Srbije , dovoljno govori o politici koju je vodio ''od-do''. Jedni su ga ''rušili'' jer su stvarno smatrali da je to pogrešna politika, za same Srbe prije svega, a drugi jer nije usio provesti politiku za koju su mu davali podršku to data. Evo da Hag i ne pominjem. I Milošević i Tuđman su rušili Jugoslaviju, svako iz svojih razloga.JNA je povlačenjem iz Slovenije izgubila jugoslovensko tlo pod nogama, samim tim je izdala zajedničke vrijednosti , i stala na jednu stranu.Svoju.
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#534 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

Nekako s proljeća wrote:
visokijablan wrote:..eto,dakle Srbija i Milošević su uz potporu JNA odgovorni za rat,i nitko drugi.Mi ostali smo se samo nastojali odbranit.
Ne volim s naknadnom pameću naprđivati, al' je činjenica da su pokojnog Miloševića sa vlasti skidali državljani Srbije , dovoljno govori o politici koju je vodio ''od-do''. Jedni su ga ''rušili'' jer su stvarno smatrali da je to pogrešna politika, za same Srbe prije svega, a drugi jer nije usio provesti politiku za koju su mu davali podršku to data. Evo da Hag i ne pominjem. I Milošević i Tuđman su rušili Jugoslaviju, svako iz svojih razloga.JNA je povlačenjem iz Slovenije izgubila jugoslovensko tlo pod nogama, samim tim je izdala zajedničke vrijednosti , i stala na jednu stranu.Svoju.

Da ,istina je,ali su ga skidali zbog toga što su željeli da bude više veliko Srbin,no bilo je i onih malobrojnih koji su uviđali pogibeljnost njegove politike prema njima samima.JNA je u početku za javnost htjela biti neutralna(Yutel i te priče),a u stvarnosti je odlijevom nesrbskog kadra postala potpuno Miloševićeva.Za razliku od Miloševića Tuđman nije imao izbora,ili organizirat državu i odbranu,ili će narod završiti kao oni u Vukovaru ili krajini.Rušenjem autonomija u Vojvodini i na Kosovu Milošević više nije imao prava poistovjetiti se sa ikakvom Jugoslavijom.
User avatar
Nekako s proljeća
Posts: 4797
Joined: 01/12/2006 22:59
Location: Pozdrav domovini!

#535 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Nekako s proljeća »

Vidi, po meni je rahmetli Izetbegović u tako složenoj situaciji mogao odigrati jedan potez, da se pridruži (jačem) Miloševiću i prekine saradnju sa glavnim predizbornim partnerom HDZ-om, a takvo nešto su zagovarali Zulfikarpašić i Filipović. To je ona priča o ''historijskom sporazumu sa Srbima'' , čitah tu knjigu jednom al' površno...
Tim potezom bi Hrvatska bila dovedena u vrlo nezgodnu situaciju na strateškom nivou. Zato je pokojni Tuđman javno podržavao cjelovitost Bosne i Hercegovine, pa i dopuštao prodaju naoružanja iz Hrvatske iako i sama Hrvatska ga nije imala dovoljno. Tajno je radio na planu sa nekoliko mogućih kombinacija u odnosu na BIH:
-za kombinaciju unitarne Bosne i Hercegovine model kantonizacije po etničkom principu.
- za kombinaciju koalicije Srba i Muslimana, da se bosanski Hrvati odbrane koliko mogu.
-za kombinaciju stvaranja samostalne muslimanske države, da se bosanski Hrvati izbore za dio Bosne i Hercegovine gdje su bili većina.
Srbi su već 9 i 10 oktobra 1991. održali plebiscit , pa su 24. oktobra 1991 osnovali Skupštinu srpskog naroda u BiH.
Tom logikom, 2. 11. 1991. osnovana je Hrvatska Zajednica Bosanska Posavina, a 18. 11. 1991. osnovana je i Hrvatska Zajednica Herceg Bosna (HZ HB). Evropska Zajednica 15/16 decembra 1991.pozvala je sve jugoslavenske republike koje žele biti priznate da joj do 23. 12.1991. podnesu zahtjev za priznanje. Dana 20. decembra Muslimansko-Hrvatska koalicija podnosi takav zahtjev. Dana 21.decembra 1991 Skupština srpskog naroda donosi Odluku o osnivanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo Hrvatske Zajednice Herceg Bosne 23. 12. 1991. donosi odluku po kojoj je HZ HB pravna podloga za ulazak u Republiku Hrvatsku.
Dana 8. januara 1992. samoproglašena Srpska Republika BiH traži da se većina građana na referendumu izjasni želi li nezavisnost BiH. Prema sugestijama Arbitražne komisije oformljene unutar Konferencije o Jugoslaviji, referendum je mogao biti pravosnažan uz uslov da se većina iz sva tri naroda izjasni za nezavisnost Bosne i Hercegovine . Evropska Zajednica zanemaruje taj zaključak te donosi odluku po kojoj se pitanje nezavisnosti treba temeljiti na odluci većine građana.
Srpska Republika Bosne i Hercegovine je proglašena 9. januara 1992.( kasnije preimenovana u »Republiku Srpsku«)

Duh Karađorđeva lebdi ...
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#536 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

Duh Karađorđeva lebdi ...[/quote]


Kako taj duh uklopiti u kasnija ratna događanja,mislim na operacije oslobađanja RH I BIH te savezništvo Hrvata i Bošnjaka u trenucima kada je prijetila barem još jedna katastrofa slična Srebrenici ?
Kako protumačiti vojnu nadmoć združenih snaga voljnu i sposobnu dovesti Banja Luku u normalno stanje i otići još i više?
Jeli Tuđman izdao Miloševića?
User avatar
Lajavikrelac
Posts: 6063
Joined: 18/07/2012 20:32
Location: Stanica milicije Gornje Polje
Vozim: Fiću sa rotacijom

#537 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Lajavikrelac »

Nije izdao. Dobio je šta je tražio. Kad je malo bila zinula guza za još teritorije gazde su rekle stop! Miloševiću je RSK postala preskupa pa je pustio niz vodu, a RS nije da bi izbjegao još hiljade gladnih usta da se sliju u Srbiju, malko se bio preračunao jbg...
User avatar
Gojeni H
Posts: 10228
Joined: 28/04/2012 09:54

#538 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Gojeni H »

Nekako s proljeća wrote:
visokijablan wrote:..eto,dakle Srbija i Milošević su uz potporu JNA odgovorni za rat,i nitko drugi.Mi ostali smo se samo nastojali odbranit.
Ne volim s naknadnom pameću naprđivati, al' je činjenica da su pokojnog Miloševića sa vlasti skidali državljani Srbije , dovoljno govori o politici koju je vodio ''od-do''. Jedni su ga ''rušili'' jer su stvarno smatrali da je to pogrešna politika, za same Srbe prije svega, a drugi jer nije usio provesti politiku za koju su mu davali podršku to data. Evo da Hag i ne pominjem. I Milošević i Tuđman su rušili Jugoslaviju, svako iz svojih razloga.JNA je povlačenjem iz Slovenije izgubila jugoslovensko tlo pod nogama, samim tim je izdala zajedničke vrijednosti , i stala na jednu stranu.Svoju.
Milosevic nikada nije i ne bi pao radi srpske svijesti i savjesti. Pao je jer nije izvrsio zadatke i obecanja. Danas, 20 i kusur godina poslije nema nikakvog razloga za politickom korektnoscu.
User avatar
Nekako s proljeća
Posts: 4797
Joined: 01/12/2006 22:59
Location: Pozdrav domovini!

#539 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Nekako s proljeća »

visokijablan wrote:Duh Karađorđeva lebdi ...

Kako taj duh uklopiti u kasnija ratna događanja,mislim na operacije oslobađanja RH I BIH te savezništvo Hrvata i Bošnjaka u trenucima kada je prijetila barem još jedna katastrofa slična Srebrenici ?
Kako protumačiti vojnu nadmoć združenih snaga voljnu i sposobnu dovesti Banja Luku u normalno stanje i otići još i više?
Jeli Tuđman izdao Miloševića?[/quote]

Tema ima naslov ''pripreme za rat'' , dakle ne i same ratne operacije. Dok god budem mogao da ispoštujem temu sa komentarima koji su uslovno rečeno činjenice, ja ću se zadržati na području priprema. Zaključke koji se budu mogli izvući iz onog s čim doprinosim temi, ostavljam na slobodnu volju ostalim koje ona zanima. Manje-više smo do sada ispoštovali područje Republike Hrvatske preko nekih bitnih datuma i događaja, pa se prebacujem na područje Bosne i Hercegovine, jer realno se rat u Hrvatskoj reflektirao i s pripremama ubrzao u BIH preko bosanskih Hrvata (Ravno- Polog-Šuica...) ali i oružanim uplivom bosanskih Srba ka Hrvatskoj u području Dubrovnika. Slučaj Sijekovac također...

Dakle, više politike nego rata . Autor teme je bio neiskusan... :D

P.S. Svjesno ne uključujem ulogu Engleske, Francuske, Njemačke, Irana, Rusije, Austrije, Vatikana,Mađarske, Argentine, Amerike....i njihovu involviranost u proces raspleta jugoslovenske krize, da bi se lakše iskristalizirale stvari.
Dobrinja80
Posts: 499
Joined: 31/10/2011 20:25

#540 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Dobrinja80 »

Znamo koliko danas za BiH znači konstitutivnost sva tri naroda na čitavoj teritoriji BiH. U Hrvatskoj je ta konstitutivnost oduzeta srbima, da li je to bio dio priprema za rat?
I koliko je bilo ustavno-pravnih promjena u tadašnjim republikama koje su bile naznake budućih dešavanja? U Srbiji su isto bile promijene statusa pokrajina dali je bilo u Bosni nešto slično?
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#541 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

Dobrinja80 wrote:Znamo koliko danas za BiH znači konstitutivnost sva tri naroda na čitavoj teritoriji BiH. U Hrvatskoj je ta konstitutivnost oduzeta srbima, da li je to bio dio priprema za rat?
I koliko je bilo ustavno-pravnih promjena u tadašnjim republikama koje su bile naznake budućih dešavanja? U Srbiji su isto bile promijene statusa pokrajina dali je bilo u Bosni nešto slično?
Od kad je manjina konstitutivni narod?
Zanimljivo i na Kosovu su Srbi bili manjina pa to smatraju djelom Srbije.
Dobrinja80
Posts: 499
Joined: 31/10/2011 20:25

#542 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Dobrinja80 »

visokijablan wrote:
Dobrinja80 wrote:Znamo koliko danas za BiH znači konstitutivnost sva tri naroda na čitavoj teritoriji BiH. U Hrvatskoj je ta konstitutivnost oduzeta srbima, da li je to bio dio priprema za rat?
I koliko je bilo ustavno-pravnih promjena u tadašnjim republikama koje su bile naznake budućih dešavanja? U Srbiji su isto bile promijene statusa pokrajina dali je bilo u Bosni nešto slično?
Od kad je manjina konstitutivni narod?
Zanimljivo i na Kosovu su Srbi bili manjina pa to smatraju djelom Srbije.
Stavljas moje pitanje u potpuno pogrešan kontekst.
Pitanje je jasno, dali je u godinama koje su prethodile ratnim dešavanjima bilo ustavno-pravnih promijena, da li su usvajanju zakoni i novi ustavi s ciljem priprema za rat?
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#543 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

Dobrinja80 wrote:
visokijablan wrote:
Dobrinja80 wrote:Znamo koliko danas za BiH znači konstitutivnost sva tri naroda na čitavoj teritoriji BiH. U Hrvatskoj je ta konstitutivnost oduzeta srbima, da li je to bio dio priprema za rat?
I koliko je bilo ustavno-pravnih promjena u tadašnjim republikama koje su bile naznake budućih dešavanja? U Srbiji su isto bile promijene statusa pokrajina dali je bilo u Bosni nešto slično?
Od kad je manjina konstitutivni narod?
Zanimljivo i na Kosovu su Srbi bili manjina pa to smatraju djelom Srbije.
Stavljas moje pitanje u potpuno pogrešan kontekst.
Pitanje je jasno, dali je u godinama bilo ustavno-pravnih promijena, da li su usvajanju zakoni i novi ustavi s ciljem priprema za rat?
Hrvatska se po Ustavu RH definira kao država Hrvatskog naroda..
Dobrinja80
Posts: 499
Joined: 31/10/2011 20:25

#544 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Dobrinja80 »

visokijablan wrote:
Dobrinja80 wrote:
visokijablan wrote: Od kad je manjina konstitutivni narod?
Zanimljivo i na Kosovu su Srbi bili manjina pa to smatraju djelom Srbije.
Stavljas moje pitanje u potpuno pogrešan kontekst.
Pitanje je jasno, dali je u godinama bilo ustavno-pravnih promijena, da li su usvajanju zakoni i novi ustavi s ciljem priprema za rat?
Hrvatska se po Ustavu RH definira kao država Hrvatskog naroda..

Od koje godine je taj član ustava takav?

Po toj logici bi Bosna trebala biti država kog naroda?
visokijablan
Posts: 113
Joined: 13/10/2014 21:43

#545 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by visokijablan »

Od koje godine je taj član ustava takav?

Po toj logici bi Bosna trebala biti država kog naroda?[/quote]
To je po Ustavu iz 1974,A BIH je država tri konstitutivna naroda.Nema analogne logike sa RH.
User avatar
Lajavikrelac
Posts: 6063
Joined: 18/07/2012 20:32
Location: Stanica milicije Gornje Polje
Vozim: Fiću sa rotacijom

#546 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Lajavikrelac »

Dobrinja80 wrote:Od koje godine je taj član ustava takav?
Od 1990. i proglašenja Republike Hrvatske umjesto SR Hrvatske.
User avatar
Tomi110
Posts: 363
Joined: 20/09/2014 15:33
Location: Na moru

#547 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Tomi110 »

Srbi nikad nisu bili konstitutivni narod u Hrvatskoj



Srbijanski ministar dijaspore Srđan Srećković izazvao je očekivane negativne reakcije u Hrvatskoj, nakon što je ovih dana izjavio za srpski list Danas: „Srbi su u Hrvatskoj najbrojnija manjina u toj zemlji i unatoč činjenici da je njihov broj sada tek oko 200.000. Upravo zbog toga, naš je legitiman zahtjev da tražimo status konstitutivnog naroda u ovoj zemlji.“ Čak je reagiralo i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, pa je na razgovor pozvan veleposlanik Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukičević. Hrvatski je stav da svaka izjava koja dolazi od visokih dužnosnika Vlade Republike Srbije, a koja se može dovesti u vezu s agresorskom politikom Slobodana Miloševića, može ugroziti dosad postignutu razinu bilateralnih odnosa između Hrvatske i Srbije. Isto tako, takve su izjave za Republiku Hrvatsku potpuno neprihvatljive, te štete daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa za koje se zalaže Republika Hrvatska.
No nigdje nije pojašnjeno da Srbi taj status nikad niti nisu imali u Hrvatskoj za vrijeme komunističke/socijalističke Jugoslavije te da se ni sada nemaju ni na što pozivati. Ako se analiziraju svi ključni dokumenti bivše Jugoslavije i tadašnje Hrvatske, onda postaje jasno da pozivanje na „konstitutivnost“ nema nikakvog utemeljenja. Ako krenemo od početka, u odluci Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom u svibnju 1944. isključivo se spominje srpski narod u Hrvatskoj koji je sa hrvatskim narodom „izvojevao slobodu i samodređenje naroda Hrvatske“. A na samom početku dokumenta stoji kako je hrvatski narod „vjekovima težio za ostvaranjem svoje slobodne nacionalne države“. U Ustavu Narodne Republike Hrvatske iz 1947., u članku 11., stoji pak da su Srbi u NRH ravnopravni s Hrvatima. A u članku 2. napominje se bratsko jedinstvo sa srpskim narodom u oslobodilačkoj borbi. Slična formulacija ponavlja se i u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske iz 1963. godine. U amandmanima na Ustav iz 1971.-1972. u njega prvi put ulazi formulacija da je SRH „nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država narodnosti koje u njoj žive“. Treba dakako imati na umu da Jugoslavija nije poznavala termin „nacionalne manjine“, nego se baratalo terminima „narod“ i „narodnosti“. Kako je Hrvatska bila u sastavu Jugoslavije, tako su i Srbi u Hrvatskoj bili u kategoriji „naroda“ kao jedan od konstitutivnih jugoslavenskih naroda. No iz ove formulacije jasno proizlazi da nema ni govora o neko, statusu konstitutivnosti u Hrvatskoj. Ova je formulacija na kraju ušla i u novi Ustav SRH iz 1974. godine, a povjesničar dr. Zdenko Radelić s Hrvatskog instituta za povijest u svojoj knjizi „Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991.“ zaključuje da ta formulacija „nije uzdigla Srbe na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, nego im je samo priznala drukčiji, to jest, poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti“.
Dosad najdetaljniju raščlambu o tom problemu napravio je povjesničar dr. Mario Jareb, također s Hrvatskog instituta za povijest, koji je o tome pisao u knjizi „Hrvatski nacionalni simboli“. Njegov tekst prenosim u cijelosti:
„Optužbe o tome da su hrvatske vlasti navodno željele izbaciti Srbe iz Ustava RH prate i optužbe da su usvajanjem amandmana i Ustava RH od 22. prosinca 1990. oni navodno izgubili konstitutivnost u Hrvatskoj. Kronologija događaja u razdoblju od prvih najava o donošenju novog hrvatskog ustava pokazuje da teze o najavi ‘izbacivanja’ Srba ne stoje. Nema dvojbe da je bila riječ o optužbama koje su trebale opravdati daljnje ekstremističke postupke vodstva SDS-a u Hrvatskoj uperene protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta RH.
Teza o gubitku konstitutivnosti podrazumijevala bi da je takvo što do tada i postojalo, odnosno da je to bilo određeno odredbama Ustava SRH. Analiza toga Ustava pokazuje da to nije bio slučaj. Kao prvo treba istaknuti da sam pojam ‘konstitutivnosti’ nije u njemu nigdje upotrijebljen. U njegovu članu 1. SRH je definirana kao ‘nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država narodnosti koje u njoj žive’. Tvrdnju da je SRH nacionalna država hrvatskog naroda te država drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive pojačana je i tvrdnjama iz Osnovnih načela Ustava SRH, odlomka I, u kojem je utvrđeno da je hrvatski ‘narod, zajedno sa srpskim narodom i narodnostima u Hrvatskoj, (…), izvojevao (…) u zajedničkoj borbi s drugim narodima i narodnostima Jugoslavije u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji nacionalnu slobodu, (…), te uspostavio svoju državu – Socijalističku Republiku Hrvatsku (…).’ Navedeni tekst nedvosmisleno i u jednini označava upravo hrvatski narod kao onaj koji je uspostavio SRH. Prema tome je ona bila definirana kao nacionalna država tek jednog naroda, i to hrvatskog. Ime srpskog naroda bilo je doduše izdvojeno, no unatoč tome navedena definicija nije SRH označila i nacionalnom državom srpskog naroda. Tek takva definicija mogla bi se prihvatiti kao dokaz da je srpski narod u Hrvatskoj bio konstitutivan.
Također treba upozoriti na korištenje termina ‘narod’ i ‘narodnost’ u tom ustavu. Naime, niti Ustav SRH, niti Ustav SFRJ (također iz 1974.) nije poznavao pojam ‘nacionalna manjina’ (ili slične pojmove za označavanje manjine). Iznimka od toga pravila jest formulacija u odlomku VII Osnovnih načela Ustava SFRJ iz 1974., u kojoj stoji da se SFRJ među ostalim zalaže i za ‘poštovanje prava nacionalnih manjina, uključujući prava dijelova naroda Jugoslavije koji žive u drugim zemljama kao nacionalne manjine’. Obzirom da se cijeli odlomak VII odnosi na međunarodne odnose, razložno je pretpostaviti da su u njemu upotrijebljeni termini uobičajeni u međunarodnom pravu. U SFRJ su status ‘naroda’ imali pripadnici onih naroda čije su nacionalne države bile u njezinu sastavu. Riječ je bila o Srbima, Hrvatima, Slovencima, Makedoncima, Crnogorcima i Muslimanima. Prema tome su i Makedonci, i Slovenci, i Muslimani i Crnogorci imali u SR Hrvatskoj, kao i u svim drugim saveznim republikama status naroda, bez obzira na svoju brojnost, tradicionalnu prisutnost i slično. Pripadnici svih ostalih naroda, čije su matične nacionalne države bile izvan sastava SFRJ, imali su status ‘narodnosti’, također bez obzira na broj i druge značajke. Tako se moglo dogoditi da su Albanci, koji su činili veliku većinu stanovnika Kosova (a činili su i značajan postotak stanovništva Makedonije i Crne Gore), imali status narodnosti, dok su malobrojniji Crnogorci i Makedonci imali status naroda. Inače Ustav SFRJ iz 1974. nigdje izričito ne definira pojam naroda, odnosno pojam narodnosti. Formulacija u Uvodnom dijelu toga ustava, u Osnovnim načelima, odlomak I, govori da su se narodi Jugoslavije, zajedno s narodnostima s kojima žive, ujedinili u saveznu republiku slobodnih i ravnopravnih naroda i narodnosti, upućuje na to da su narodima držani oni narodi čije su nacionalne države bile dijelom SFRJ kao njezine savezne republike. Iznimka su bili bosanskohercegovački Muslimani. Obzirom da je pet republika istovremeno bilo nacionalnim državama nekoga od naroda u SFRJ, a da je BiH bila ustavno definirana kao tronarodna država (država Muslimana, Hrvata i Srba), vrlo je lako doći do odgovora na pitanje što su to ‘narodi Jugoslavije’, a što su narodnosti. Vrlo je precizno pojam naroda i narodnosti, odnosno njihovih jezika, razložen u enciklopedijskoj natuknici ‘Jugoslavija’, u odlomku autora Augusta Kovačeca, ‘Jezici i pisma naroda i narodnosti’ (Enciklopedija Jugoslavije, sv. 6, Jap-Kat, Zagreb 1990., 241.-251.).
Pojam ‘manjina’ uveden je tek Ustavom RH od 22. prosinca 1990. godine. Izvorišne osnove toga ustava govore o RH kao ‘nacionalnoj državi hrvatskoga naroda’, što je identično formulaciji iz Ustava SRH iz 1974. godine. U nastavku te formulacije stoji i to da je RH ‘država pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka (…).’ Srbi u Hrvatskoj (ovaj put definirani i kao državljani RH) na tom su popisu stavljeni na prvo mjesto, a izvorišne osnove izričito spominju ‘narode i manjine’. Prema tome je logično zaključiti da su Srbi (i ne samo oni) držani narodom. Oni su tretirani na isti način kao i u ustavu iz 1974. godine, a jedina je razlika što su osim njih navedeni i drugi narodi i manjine. To dokazuje da Srbi nisu imali ni najmanje razloga za nezadovoljstvo ustavnim rješenjima. ‘Zločesta’ tumačenja njihovog nezadovoljstva mogla bi dovesti i do zaključka da je vođama Srba u Hrvatskoj i njihovim brojnim sljedbenicima tada smetalo to što su uz njih nabrojeni i drugi narodi i manjine. Sukladno tome isto bi se tako ‘zločesto’ moglo zaključiti da su takvi ‘pravi’ Srbi držali da su vredniji od drugih ljudi, što bi bacilo sasvim novo svjetlo na njihove prigovore o gubitku prava.
Također treba primijetiti da se Izvorišne osnove ustava RH iz 1990. godine mogu usporediti s Osnovnim načelima Ustava SRH iz 1974. godine. Važno je istaknuti da su u tim dijelovima ovih dvaju ustava tek naznačena temeljna ustavna načela, koja su razrađena u nastavku ustavnog teksta, u njihovim normativnim dijelovima. Treba istaknuti i činjenicu da je formulacija o nacionalnom određenju u Ustavu SRH bila istodobno integralnim dijelom Osnovnih načela (u odlomku I) i normativnog dijela Ustava (član 1.). U Ustavu RH od 22. prosinca 1990. godine formulacija o nacionalnom određenju nazočna je samo u Izvorišnim načelima, dok normativni dio ne sadrži ništa slično. U tom se dijelu govori isključivo o općim pravima svih državljana, te je u članku 14. izričito navedeno da građani RH ‘imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom uvjerenju (…).’ U članku 15. stoji da su u RH ‘ravnopravni (…) pripadnici svih naroda i manjina’, a svima njima jamči se ‘sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.’ Uz to se u članku 12. jamči da se uz hrvatski jezik i latinično pismo ‘u službenu uporabu (…) može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo, pod uvjetima propisanim zakonom’. Držim da usporedba rješenja u navedena dva ustava pokazuje da Srbi nisu imali nikakvog razloga za nezadovoljstvo novim ustavnim rješenjima, nego da razloge za njihovu pobunu i kasniju agresiju JNA i srpskih paravojnih skupina na RH treba tražiti na drugim mjestima.“
Članak Zvonimira Despota iz Večernjeg Lista
PM72
Posts: 17537
Joined: 30/04/2012 16:54

#548 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by PM72 »

Tomi,
Dopire li tebi do mozga informacija da je narodu mrsko čitati sve što je ispisano na više od tri-četiri reda? A pogotovo tehnologija copy/paste iz istočno zapadnih listova i njihove "analize"?
User avatar
Tomi110
Posts: 363
Joined: 20/09/2014 15:33
Location: Na moru

#549 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by Tomi110 »

PM72 wrote:Tomi,
Dopire li tebi do mozga informacija da je narodu mrsko čitati sve što je ispisano na više od tri-četiri reda? A pogotovo tehnologija copy/paste iz istočno zapadnih listova i njihove "analize"?
Pošto mi je glava kockasta (dinaroidni tip) i moždane vijuge malo drugačije nego kod normalnih ljudi, morat ću te razočarati sa negativnim odgovorom plus što sam Dalmoš (poznati kao vrijedni ljudi, odmah iza Crnogoraca) tako da mi se tehnika copy-paste čini nekako sasvim prikladna :D .
PM72
Posts: 17537
Joined: 30/04/2012 16:54

#550 Re: Kad su počele pripreme za rat?

Post by PM72 »

Nisi ti meni mrzak nego si dosadan.Bez uvrede! Vidiš li da postiraš čitave doktorske disertacije a narodu je to mrsko čitati.A to što ci kockasti dalmoš to ti je ovdje plus.
Post Reply