Kabala

[vodolija_33]

Pošto se u posljednje vrijeme Kabala puno spominje i dobija sve više sljedbenika, ljubazno molim sve kompetentne forumaše da mi objasne kakav stav Islam i krščanstvo imaju prema Kabali?

Iz onog šta sam pročitala o dotičnoj vjeri ili bolje rečeno, sekti upućuje na to da se radi o sekti koja veliča (do duše ne tako transparentno) sve ono što normalan svijet zove Đavolom.
Štivo koje sam izučavala nije pisano rukom niti hođe niti sveštenika, nego rukom ljudi koji su članovi sekte, zato molim kompetentne face da se jave sa odgovorima na postavljeno pitanje.

Hvala i lijep pozdrav

[progDVB]

Daj nam link na kojem si to procitala, pa da mozemo da diskutujemo.

[vodolija_33]

http://www.inet.hr/~theba/html/autoritet.html



Evo link.

[Hart]

Pošto se u posljednje vrijeme Kabala puno spominje i dobija sve više sljedbenika, ljubazno molim sve kompetentne forumaše da mi objasne kakav stav Islam i krščanstvo imaju prema Kabali?

Iz onog šta sam pročitala o dotičnoj vjeri ili bolje rečeno, sekti upućuje na to da se radi o sekti koja veliča (do duše ne tako transparentno) sve ono što normalan svijet zove Đavolom.
Štivo koje sam izučavala nije pisano rukom niti hođe niti sveštenika, nego rukom ljudi koji su članovi sekte, zato molim kompetentne face da se jave sa odgovorima na postavljeno pitanje.

Kakve su to gluposti o Kabali kao sekti ili religiji??? I o velicanju djavla????

Kabala je judaisticko metafizicko ucenje. Radi se o tumacenju judaisticke kozmogonije i simbolickom znacenju slova hebrejskog alfabeta. Znaci nikakva sekta niti posebna religija svakako ne velicanje djavla.
Ako ti je lakse shvatiti: oni koji izucavaju kabalu u judaizmu, na neki nacin se mogu usporediti sa sufijima u islamu.

Najznacajniji spis je Sepher Yetzirah i mozes ga naci na http://www.sacred-texts.com/jud/yetzirah.htm.

toliko

[Hart]

Takodje mozes procitati i nesto u knjizi Kabbalah Unveiled na http://www.sacred-texts.com/jud/tku/index.htm

[vodolija_33]

Ja se duboko izvinjavam gdinu Hartu, jer nisam imala namjeru bilo koga da vrijeđam.

Dala sam vam link na kom se može naći štivo koje sam pročitala a vezan je za Kabalu.

Ono što tamo piše, nespojivo je sa derviškim redom. Mislim da se "obredi" razlikuju po mnogo čemu od onih koje obavljaju derviši.

Pročitaj pa mi reci šta misliš o tome.

Ja sam postavila temu da mi neko objasni o čemu se tu zapravo radi, a ne da bilo koga provociram.

Lijep pozdrav

[vodolija_33]

Hart, hvala za link

Mislim da ce mi pomoći da shvatim poentu.

[Harrys]

vodolija,evo jedna lijepa prica,da se opustis:)
Prakticˇna kabala   Eliezer Papo


Prije petnaestak godina zafrkavanje na telefon josˇ uvijek je bilo nepresusˇni izvor anegdota. Kao i svaka igra - i zafrkavanje na telefon ima svoja pravila - a jedno od njih je da ne mozˇete licˇno zvati osobu koju poznajete. ? Istovremeno, zafrkavanje osoba koje uopsˇte ne poznajete daleko je manje interesantno. Uvijek inventivan "delikventni" duh pronasˇao je sljedec´e rjesˇenje: nekoliko prijatelja zasjednu na nekoliko aparata spojenih na istu liniju. Svako predlazˇe po neku zˇrtvu ? a izvo?acˇ radova je uvijek neko koga recˇena zˇrtva ne poznaje. Time se dobija moguc´nost uzˇivanja u reakcijama poznate osobe, moguc´nost upravljanja razgovorom (jer izvo?acˇu u svakom trenutku mozˇete dati neki novi sˇlagvort usmjeren na zbunjivanje zˇrtve kojoj, naravno, nije jasno otkud bi nepoznati pozivatelj mogao posjedovati toliko informacija o njenom ili njegovom zˇivotu) ? a da pri tom cijela igra ne bude onemoguc´ena ili dovedena u pitanje otkrivanjem identiteta napadacˇa.

U recˇeno vrijeme dok ljudi josˇ nisu otkrili da ni uzajamno ubijanje nije znatno komplikovanije od zezanja na telefon ove je igra bila prilicˇno rasprostranjena ? i, unatocˇ poricanju, igrali su je svi uzrasti - iako je, bez sumne, najrasprostranjenija bila me?u tzv. sˇkolskom omladinom. Jedna moja dobra prijateljica je, iz meni nepoznatih razloga, za zˇrtvu odabrala V s kojim se inacˇe godinama poznavala i druzˇila. Izvo?acˇ radova sam naravno trebao biti ja koga recˇeni V nije poznavao. Danima smo ga zvali na telefon u bilo koje doba dana i noc´i. Ja sam vodio razgovor ? dok su na druga dva aparata zˇrtvobirateljka i josˇ jedna njena prijateljica umirale od smijeha. Jedno od uputstava za razgovor koje sam dobio od radonarucˇiteljke bilo je da pravim razlicˇite gramaticˇke gresˇke - jer recˇeni je gospodin bio jezikoljubac koji je osˇtro reagovao na svako skrnavljenje jezika. Moram priznati da sam licˇno bio iznena?en da neko koga u dva ujutru probudite recˇenicom: ?e si V - evo cijelo vrijeme mislimo na tebe ? umjesto prigodne psovke zbog prekinutog sna radije pohrli u zasˇtitu jezika tvrdnjom: ne kazˇe se cijelo vrijeme nego svo vrijeme, ne mozˇe vrijeme biti cijelo... itd. itd. ? sve u tom stilu.

Prosˇlo je otad nekoliko mjeseci (i sad se visˇe i ne sjec´am da li smo u me?uvremenu pronasˇli nove zˇrtve, odrasli ? ili je igra izasˇla iz mode) ? i ja sam cijelu epizodu sa V vec´ dobrano zaboravio. Jedan dan, zvoni telefon. Javljam se.

* Dobar dan.
* Dobar dan.
* Jeste vi taj i taj?
* Jesam.
* Htio sam da vam postavim nekoliko pitanja vezanih za kabalu. ? Naime, ja sam od jedne dobre prijateljice cˇuo da se vi bavite kabalom - sˇto je meni, moram priznati zvucˇalo malo do umjereno nevjerovatno ? mislim, da se neko tako mlad bavi...

Sjela cica na kolica, dosˇla maca na vratanca ? mislim u sebi. Sad se meni neko navadio na kosti...

* S kim razgovaram? ? pitam.

* Nije bitno. ? odgovara glas koji, sˇto je najgore (otstupanje od pravila u svakoj igri zbunjuje), zvucˇi poznato.
* Ko je prijateljica?- pitam. - Vidim poznaje me ? pokusˇavam da budem kul.
* Recimo da trenutno ni to nije vazˇno. Mene bi, sad za sad, zapravo, zanimalo da mi kazˇete da li se uistinu bavite kabalom i da li ste ikada cˇuli za prakticˇnu kabalu...

Obrac´ao mi se u drugom licu mnozˇine iako je znao koliko imam godina. Konstrukcija njegovih recˇenica bila je malo preutegnuta za sarajevske standarde. I ton i stil su mi se odnekud cˇinili poznatim. U jednom trenutku mi sinu:

* V ? uzviknuh ? vi ste V.


S druge strane potpuna tisˇina. Tajac.

Koja glupost ? mislim u sebi ? zezati me posredstvom osobe koju sam ja do jucˇe zezao. Sad sam bio definitivno siguran da se radilo o V. Uz to, bio sam ubije?en i da na drugom aparatu nasˇa zajednicˇka prijateljica prislusˇkuje razgovor.

U to iskreno zbunjen glas sa druge strane kezˇe:

* Da, ali, zapravo kako ste znali? Mislim, kako ste mogli znati...
* Prakticˇna kabala ? odgovaram shodno svom ubje?enju da se radi u zezanciji.


V treskom spusˇta slusˇalicu.

Sutradan dolazim u opsˇtinu. Na vratima kacelarije se mimoilazim s cˇovjekom koji zˇurnim korakom izlazi iz opsˇtine. Ulazim u kancelariju. Prijateljica (po mom ubje?enju narucˇiteljica mog posljednjeg telefonskog okrsˇaja) pita me:

* Majke ti sˇta si uradio V?
* Ne razumijem! ? odgovaram, a u sebi mislim znacˇi opredijelila se za taktiku napad je najbolja odbrana.
* Neki dan je on nesˇto spomenuo kabalu. Ja mu kazˇem da imam jednog prijatelja koji je dosta cˇitao na tu temu - i dam mu tvoj broj. Sad je svratio na kafu, u to ti ulazisˇ, vidim te kroz staklo i kazˇem mu: e ovo je onaj moj prijatelj o kom sam ti pricˇala. On skocˇi k'o oparen i iza?e bez zdravo. Ni kafu nije popio.

Ispricˇam joj cijelu pricˇu. Prvo mi nije vjerovala ? a onda je pocˇela grohotom da se smije.

Poslije izvjesnog vremena sjedio sam s njom i sa V negdje u kafani. Siti smo se ispricˇali. Nastavili smo da se srec´emo u gradu i po katkad razmjenimo koju rijecˇ. Nikad nisam smogao snage da mu otkrijem kako zafrkancija uticˇe na razvijanje misticˇnih sposobnosti...

? Eliezer Papo
 
    

[Kwaheri]

Hart je dao dobar odgovor...ako su sufije ili derviši mistička struja islama, onda su to kabalisti u judaizmu...sto se obredi razlikuju...to je i logicno.. Tekst s onog linka je izvucen iz konteksta Kabale, (ako uopce jeste iz kabale) stoga onako "zvuci"...iako vjerovatno postoji i "crna" strana toga... Ljude ne mozes sprijeciti da i najcasnije tekstove i namjere ne uniste svojim zlonamjernim uplitanjem...

A sad ti nudim malo sire objasnjenje:
Kabala (na jevrejskom Kabbalah, predanje) mistična je struja u jevrejskoj religiji, nastala na osnovu usmenih predanja i pod imenom kabala ustoličena je među Jevrejima u 12. veku. Kabala je pod jakim uticajem gnosticizma (učenja kršćanskih filozofa iz prvih vjekova nove ere) i neoplatonizma i najveću popularnost je doživela u 16. vijeku kada su je njeni zagovornici proširili ne samo po Evropi, već i među Jevrejima pod turskom vlašću. Kabala je učenje o odnosu Boga i stvorenog svijeta, o postojanju dobra i zla, o upotrebi svetih imena i sl.
Kabala je poseban način opažanja stvarnosti, utemeljen na mističnoj koncepciji sagledavanja života, smrti, stvaranja i Stvoritelja. Uči nas tajnama života, tome kuda smo se zaputili i kako tamo stići. Sam naziv izveden je iz korijena hebrejske riječi kabel, a znači 'primiti'. Najjednostavniji odgovor na pitanje što se prima? bilo bi: znanje, spoznaja. Da bi se moglo "primiti", treba biti otvoren za primanje, treba u sebi napraviti prostor u kojem će ono što dolazi naći svoje mjesto.
Međutim Kabala se ne može shvatiti samo intelektom, jer ona je način življenja i gledanja na sve oko sebe. Biti kabalist znači u svaki čin, u svaku izgovorenu riječ i u svaku misao koja se rađa u umu unijeti novu, višu razinu svijesti. Kabalistički uvid se postiže načinom na koji živimo, a uključuje sistematično učenje, svakodnevne vježbe i vježbe kontemplacije. To ni u kom slučaju ne znači povlačenje iz svakodnevnog života ili negiranje i omalovažavanje njegovih vrijednosti. Kabala je drevni židovski ezoterijski svjetonazor koji se oslanja na dublje tumačenje Tore (prvog petoknjižja Starog Zavjeta). Prenosila se isključivo usmenim putem sve do III. stoljeća, kada je napisan Sefer Jetzirah (Knjiga stvaranja) koji tumači stvaranje svijeta putem mistične simbolike deset brojeva (1 - 10) i dvadeset dva slova hebrejskog pisma. Daljnji razvoj Kabale kao učenja nastavlja se u španjolskoj židovskoj zajednici, gdje u XII. stoljeću nastaje Sefer ha-zohar (Knjiga obilja) i kada se prvi puta jasno definira simbol drveta života. Kabala postaje temeljem zapadnog misticizma zaslugom Britanaca Dion Fortune (1890 - 1946), Aleistera Crowleya (1875 - 1947) i Isreala Regardiea (1907 - 1985) koji koriste simbol drveta života kao sredstvo praktične magije. Sa njima i prestaje uloga Kabale kao tajnoga židovskog učenja i počinje nova era shvaćanja kabalističke simbolike kao snažnog psihičkog motivatora, oslobođenog religijske pozadine.

[Hart]

nema uvrede, nego jednostavno je nepojmljivo povezati Kabalu s nekakvom sektom ili velicanjem djavla. Ne znam, jednako kao i reci da su hadisi obiljezje sekte i da velicaju djavola.
Procitao sam (letimicno) ovaj tekst koji si linkovao/la i mogu ti reci da apsolutno nikakve veze nema s kabalom (cak nisam ni vidio da se pojam kabale ili judaizma pominje). preporucujem ti da procitas Kabbalah unveiled ili mozda neki kraci text - sigurno se puno toga moze naci na netu.

[Hart]

Kabala (na jevrejskom Kabbalah, predanje) mistična je struja u jevrejskoj religiji, nastala na osnovu usmenih predanja i pod imenom kabala ustoličena je među Jevrejima u 12. veku. Kabala je pod jakim uticajem gnosticizma (učenja kršćanskih filozofa iz prvih vjekova nove ere) i neoplatonizma i najveću popularnost je doživela u 16. vijeku kada su je njeni zagovornici proširili ne samo po Evropi, već i među Jevrejima pod turskom vlašću. Kabala je učenje o odnosu Boga i stvorenog svijeta, o postojanju dobra i zla, o upotrebi svetih imena i sl.....

Vrlo lijepo objasnjenje !!! Svaka cast.

(a sad bismo mogli malo o tome da li philosophia perennis ima sljedbenika u BiH, ..iskreno se nadam da nisam sam)

[Kwaheri]

Kabala (na jevrejskom Kabbalah, predanje) mistična je struja u jevrejskoj religiji, nastala na osnovu usmenih predanja i pod imenom kabala ustoličena je među Jevrejima u 12. veku. Kabala je pod jakim uticajem gnosticizma (učenja kršćanskih filozofa iz prvih vjekova nove ere) i neoplatonizma i najveću popularnost je doživjela u 16. vijeku kada su je njeni zagovornici proširili ne samo po Evropi, već i među Jevrejima pod turskom vlašću. Kabala je učenje o odnosu Boga i stvorenog svijeta, o postojanju dobra i zla, o upotrebi svetih imena i sl.....

Vrlo lijepo objasnjenje !!! Svaka cast.

(a sad bismo mogli malo o tome da li philosophia perennis ima sljedbenika u BiH, ..iskreno se nadam da nisam sam)

Objasnjenje prepisano...
a o sljedbenicima PP....nisi...ima ih josh...mislim da je neko skoro cak doktorirao na tu temu dr. Nevad Kahteran, cini mi se..na Filozofskom fakultetu...

p.s. ...ja sam pasivni promatrac...

[Hart]

nisi...ima ih josh...mislim da je neko skoro cak doktorirao na tu temu dr. Nevad Kahteran, cini mi se..kod nas na Filozofskom fakultetu...

p.s. ...ja sam pasivni promatrac...

... hvala za informaciju... i utjesne rijeci.

P.S. mozda te vrbujemo i iniciramo. naravno takvo je sto nespojivo sa perenijalistima. i ja sam tek promatrac. Svejedno mi je drago da jos neko "promatra" iste stvari...

[Kwaheri]

...ja sam ipak vishe simpatizer religia perennis...no, i dalje promatram...

Recite: "Vjerujemo u Allaha i ono što je objavljeno nama, i ono što je objavljeno Ibrahimu i Ismailu i Ishaku i Jakubu i plemenima i ono što je dato Musau i Isau, i što je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihovog. Ne pravimo razliku između ijednog od njih, i mi smo Njemu pokorni."

[Engram]

...ja sam ipak vishe simpatizer religia perennis...no, i dalje promatram...

Recite: "Vjerujemo u Allaha i ono što je objavljeno nama, i ono što je objavljeno Ibrahimu i Ismailu i Ishaku i Jakubu i plemenima i ono što je dato Musau i Isau, i što je dato vjerovjesnicima od Gospodara njihovog. Ne pravimo razliku između ijednog od njih, i mi smo Njemu pokorni."