Jezički standardi u BiH

amrica · Post by **amrica** » 03/03/2007 00:08

kao prvo, danas djeca u osnovnoj skoli zvanicno uce b/h/s jezik, tj bosanski/hrvatski/srpski, to im pise u knjizici, a koji jezik uce, zavisi od ucitelja/ice (bar u KS).
A sto se tice nekog bosanskog rjecnika, Halilovic jako cesta dopusta obadvije/ obje varijante, napr. prevod i prijevod, prenos i prijenos, dosije i dosje...itd, a pun je turcizama i arabizama

lija86 · Post by **lija86** » 12/03/2007 16:19

Bosna i Hercegovina je čudna zemlja, usudiću se reću - morbidan sataraš svega i svačega... Studiram maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, tačnije odsjek se zove BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE. Studenti uglavnim polažu normu bosanskog jezika, a i ako položimo normu hrvatskog, srpskog jezika ne možemo se zaposliti npr. u Katoličkom školskom centru jer tamo ne primaju nas studente iz Sarajeva. Malo pažljivije pogledajte ime odsjeka. Zašto prvo bosanski pa hrvatski pa na kraju srpski? Pa očito, čisto politizacija, većina nas je Bošnjaka pa logično da je na 1. mjestu bosanski jezik, a hrvatski je na 2. mjestu jer nam je tobože bliži ili su nam Hrvati draži od Srba, prosudite. Pored ovih silnih apsurda iz oblasti jezika i lingvistike mnogo ih je i iz književnosti, npr. djelo književnika Hamze Hume, Mostarca, obrađujemo u predmetu Bošnjačka književnost skupa sa nekim anonimusima koji su znali samo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku pisati, a njegovog savremenika, čovjeka koji je skupa sa njim odrastao u Mostaru i na kojeg su uticale iste društveno-historijske prilike i događaji, velikog pjesnika Aleksu Šantića koji se bavio životima muslimana, pravoslavaca, katolika i o njima pisao, obradjujemo i proučavamo u okviru predmeta Srpska književnost samo zato što se zove Aleksa. Pa sad slijedi pitanje da li su po književnom stvaralaštvu bliži Šantić i Humo ili Šantić i bilo koji srbijanski pjesnik iz tog perioda... A što se tiče jezika mislim da su Halilović i kompanija uradili veliki posao, ipak zahvaljujući njima imamo našu gramatiku i pravopis mada se i tu vidi doza zbunjenosti i neodređenosti. Mnogo me ljuti to što su ti nazovi priručnici mnogo muslimanski orijentirani i stiče se dojam da je bosanski jezik isključivo jezik muslimana. Tako ćete naići na mnoštvo primjera: "Otišao sam sa babom u džamiju" i sl. Tamo se kaže da su latinica i ćirilica dva ravnopravna pisma ali da je jedno više u upotrebi, to više ne znači apsolutnu dominaciju koju vidimo u praksi. Ili normirane su riječi koje nisu u upotrebi ili su sasvim malo u upotrebi, ne znam čemu to, ako ljudi govore "marama" čemu onda potreba da se normira !mahrama" ili "mahramica". I još sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je baš bilo smiješno jer nisam čula da iko tako govori. I čemu to insistiranje na glasu h... Jedino što mogu reći jeste da se na bosanskom pravopisu mora još mnogo raditi i da treba biti dosljedan a ne izmišljati neke izraze koji nemaju veze sa logikom.

Klapac · Post by **Klapac** » 12/03/2007 19:09

lija86 wrote: Ili normirane su riječi koje nisu u upotrebi ili su sasvim malo u upotrebi, ne znam čemu to, ako ljudi govore "marama" čemu onda potreba da se normira !mahrama" ili "mahramica". I još sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je baš bilo smiješno jer nisam čula da iko tako govori.

Srbi iz Zapadne Bosne govorili su do '45. god. rubac. A Livno su zvali Lijevno a Split Spljet. Mislim da ne treba dirati imena gradova. Tako da Livnoi Split treba ostaviti u ikavskom obliku i u ekavstini i u jekavstini, kao sto Rijeku i Osijek treba ostaviti uvijek u jekavskom obliku, a Sremsku Mitrovicu uvijek u ekavskom obliku.

lija86 · Post by **lija86** » 12/03/2007 19:23

Ma nije to fazon ijekavice nego što stavljaju h gdje treba i gdje ne treba, a i sam Vuk Karadžić je govorio da je jezik koji se govori u Bosni najljepši južnoslavenski jezik, a trebamo biti i ponosni jer je na osnovama istočnohercegovačkog ijekavskog narječja, kao najljepšeg i najpogodnijeg za standardizaciju nastao savremeni sh jezik pa poslije ova tri koja danas imamo, i sam Vuk K. je predlagao Srbima ijekavicu ali je nisu prihvatili.

Ahmmed · Post by **Ahmmed** » 12/03/2007 23:26

lija86 wrote:Bosna i Hercegovina je čudna zemlja, usudiću se reću - morbidan sataraš svega i svačega... Studiram maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, tačnije odsjek se zove BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE. Studenti uglavnim polažu normu bosanskog jezika, a i ako položimo normu hrvatskog, srpskog jezika ne možemo se zaposliti npr. u Katoličkom školskom centru jer tamo ne primaju nas studente iz Sarajeva. Malo pažljivije pogledajte ime odsjeka. Zašto prvo bosanski pa hrvatski pa na kraju srpski? Pa očito, čisto politizacija, većina nas je Bošnjaka pa logično da je na 1. mjestu bosanski jezik, a hrvatski je na 2. mjestu jer nam je tobože bliži ili su nam Hrvati draži od Srba, prosudite. Pored ovih silnih apsurda iz oblasti jezika i lingvistike mnogo ih je i iz književnosti, npr. djelo književnika Hamze Hume, Mostarca, obrađujemo u predmetu Bošnjačka književnost skupa sa nekim anonimusima koji su znali samo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku pisati, a njegovog savremenika, čovjeka koji je skupa sa njim odrastao u Mostaru i na kojeg su uticale iste društveno-historijske prilike i događaji, velikog pjesnika Aleksu Šantića koji se bavio životima muslimana, pravoslavaca, katolika i o njima pisao, obradjujemo i proučavamo u okviru predmeta Srpska književnost samo zato što se zove Aleksa. Pa sad slijedi pitanje da li su po književnom stvaralaštvu bliži Šantić i Humo ili Šantić i bilo koji srbijanski pjesnik iz tog perioda... A što se tiče jezika mislim da su Halilović i kompanija uradili veliki posao, ipak zahvaljujući njima imamo našu gramatiku i pravopis mada se i tu vidi doza zbunjenosti i neodređenosti. Mnogo me ljuti to što su ti nazovi priručnici mnogo muslimanski orijentirani i stiče se dojam da je bosanski jezik isključivo jezik muslimana. Tako ćete naići na mnoštvo primjera: "Otišao sam sa babom u džamiju" i sl. Tamo se kaže da su latinica i ćirilica dva ravnopravna pisma ali da je jedno više u upotrebi, to više ne znači apsolutnu dominaciju koju vidimo u praksi. Ili normirane su riječi koje nisu u upotrebi ili su sasvim malo u upotrebi, ne znam čemu to, ako ljudi govore "marama" čemu onda potreba da se normira !mahrama" ili "mahramica". I još sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je baš bilo smiješno jer nisam čula da iko tako govori. I čemu to insistiranje na glasu h... Jedino što mogu reći jeste da se na bosanskom pravopisu mora još mnogo raditi i da treba biti dosljedan a ne izmišljati neke izraze koji nemaju veze sa logikom.

Pa, možda je poredak po abecednom redu?

I treba Bosnom I hercegovinom putovati, razgovarati s ljudima, pa onda donijeti zaključke o rasprostranjenosti određenih riječi....I ne slutiš, koliko je "mahrama" "rasprostranjena" u Bosni

I šta je sporno u korištenju primjera sa babom i džamijom? O dojmu,da je bosanski isključivo jezik bosanskih muslimana,kako imenuješ Bošnjake.....A ko danas, predominantno,svoj jezik , naziva bosanskim?

I eto vas, mladih lingvista, pa radite i budite dosljedni, ispravljajte greške , koje, naravno, jesu pravljene.

I previše politike, u osvrtu jednog lingviste....

zlata · Post by **zlata** » 13/03/2007 01:39

Ahmmed wrote:
lija86 wrote:Bosna i Hercegovina je čudna zemlja, usudiću se reću - morbidan sataraš svega i svačega... Studiram maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, tačnije odsjek se zove BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE. Studenti uglavnim polažu normu bosanskog jezika, a i ako položimo normu hrvatskog, srpskog jezika ne možemo se zaposliti npr. u Katoličkom školskom centru jer tamo ne primaju nas studente iz Sarajeva. Malo pažljivije pogledajte ime odsjeka. Zašto prvo bosanski pa hrvatski pa na kraju srpski? Pa očito, čisto politizacija, većina nas je Bošnjaka pa logično da je na 1. mjestu bosanski jezik, a hrvatski je na 2. mjestu jer nam je tobože bliži ili su nam Hrvati draži od Srba, prosudite. Pored ovih silnih apsurda iz oblasti jezika i lingvistike mnogo ih je i iz književnosti, npr. djelo književnika Hamze Hume, Mostarca, obrađujemo u predmetu Bošnjačka književnost skupa sa nekim anonimusima koji su znali samo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku pisati, a njegovog savremenika, čovjeka koji je skupa sa njim odrastao u Mostaru i na kojeg su uticale iste društveno-historijske prilike i događaji, velikog pjesnika Aleksu Šantića koji se bavio životima muslimana, pravoslavaca, katolika i o njima pisao, obradjujemo i proučavamo u okviru predmeta Srpska književnost samo zato što se zove Aleksa. Pa sad slijedi pitanje da li su po književnom stvaralaštvu bliži Šantić i Humo ili Šantić i bilo koji srbijanski pjesnik iz tog perioda... A što se tiče jezika mislim da su Halilović i kompanija uradili veliki posao, ipak zahvaljujući njima imamo našu gramatiku i pravopis mada se i tu vidi doza zbunjenosti i neodređenosti. Mnogo me ljuti to što su ti nazovi priručnici mnogo muslimanski orijentirani i stiče se dojam da je bosanski jezik isključivo jezik muslimana. Tako ćete naići na mnoštvo primjera: "Otišao sam sa babom u džamiju" i sl. Tamo se kaže da su latinica i ćirilica dva ravnopravna pisma ali da je jedno više u upotrebi, to više ne znači apsolutnu dominaciju koju vidimo u praksi. Ili normirane su riječi koje nisu u upotrebi ili su sasvim malo u upotrebi, ne znam čemu to, ako ljudi govore "marama" čemu onda potreba da se normira !mahrama" ili "mahramica". I još sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je baš bilo smiješno jer nisam čula da iko tako govori. I čemu to insistiranje na glasu h... Jedino što mogu reći jeste da se na bosanskom pravopisu mora još mnogo raditi i da treba biti dosljedan a ne izmišljati neke izraze koji nemaju veze sa logikom.
Pa, možda je poredak po abecednom redu?

I treba Bosnom I hercegovinom putovati, razgovarati s ljudima, pa onda donijeti zaključke o rasprostranjenosti određenih riječi....I ne slutiš, koliko je "mahrama" "rasprostranjena" u Bosni I šta je sporno u korištenju primjera sa babom i džamijom? ....

Pa nije to da je meni..."babo" mrzak....dapace...neg'valla...evo mene u dijaspori...i ja bi' vol'la da moj sin nauci bosanski jezik....u njegovom "slavenskom" najizvornijem izdanju....a ne bosanski "patois" (kao jezik kulturno i drustveno kolonizrianih ljudi...kojima vise ni otac nije caca....nego Baaaabo!

Eto....kol'ko nam je stalo do "naseg"!

Evo kao primjer...moja nane (naglasavem naneeee) nikad nije rekla ni marama...ni mahrama...nego RUBAC. I molim vas....sta fali izvorno slavenskoj-bosanskoj rijeci RUBAC.

Nije valjda bosanska!

a mahrama jeste!

Je'l'da!!

Eh sad...drugo bi bilo...da su ga Turci izmislili pa don'li u BiH...kao nekakvu novotariju....al'nase su ga zene nos'le i prije Osmanlija i marama...i mahrama....bio je....ruuuuuubac!

_sa_ · Post by **_sa_** » 13/03/2007 11:27

Ahmmed wrote:

I previše politike, u osvrtu jednog lingviste....

pa politika i jeste problem.
svi ex-yu jezici su idiomi jednog jezika ali to ce ovdje biti vjecita polemika jer jezike ne gledamo sa filoloske strane vec sa politicke.
uzas

lija86 · Post by **lija86** » 13/03/2007 23:41

Mene vjerujte to politiziranje jezika jako boli jer time se bavim i bavicu se citav život, a kako djetetu koje se zove Mustafa objasniti zašto on uči bosanski a njegov drug iz klupe Ivan uči hrvatski ili srpski i kako objasniti malom Damiru koji jezik govori ako mu mama Senada govori bosanski a otac Ante hrvatski? Ovaj primjer sam hipotetički navela ali takve stvari se događaju i dio su bosanskohercegovačke svakodnevnice. Govor Hrvata iz Tuzle je sličniji govoru Bošnjaka iz Tuzle nego govoru Hrvata iz Slavonije. Ovaj podatak su trebali imati na umu oni koji su stvarali pravila u jeziku. Jezik je izvrsno sredstvo jezičke manipulacije, jer je uvriježeno mišljenje JEDAN NAROD JEDAN JEZIK a na primjeru BiH vidimo da to nije tako. Mi BiH smo uvijek govorili istim jezikom ma kako se on zvao bez obzira bili Srbi, Bošnjaci ili Hrvati a sad nam se nameću nekakve norme koje nas udaljavaju. Pa pogledajte samo na TV-u, mnoštvo je primjera, Nikolini se nameće da govori npr. zrakoplov kada čita Vijesti a očito je da je više nego izvještačeno. I zašto je u bosanskom pravilno BAŠČA a nepravilno BAŠTA, OPĆINA a ne OPŠTINA... KAHVA a ne KAFA... ima još tih primjera... Zašto se ne može ostaviti obje varijante?

Panasonic · Post by **Panasonic** » 16/03/2007 23:02

U BiH se treba uciti bosanski jezik, a ko zeli da izucava hravstko/srpsku knjizevnost i jezike neka ide na vanredne casove.

U Bosni i Hercegovini postoji jedan kolektivni drustveni problem, a to je nametanje teze da je BiH toboze "demokratska multinacionalna zemlja", sto je utopijska prica. Kao prvo, demokratija nije kada u politici imamo ljude koji BiH ne priznavaju svojom zemljom, i kao drugo, "bogatstvo multinacionalnosti" je izmisljena prica, ne zato sto sam ja protiv toga, nego zato sto se u praksi (jos) nije pozitivno dokazalo.

Klapac · Post by **Klapac** » 19/03/2007 20:14

lija86 wrote:Ma nije to fazon ijekavice nego što stavljaju h gdje treba i gdje ne treba, a i sam Vuk Karadžić je govorio da je jezik koji se govori u Bosni najljepši južnoslavenski jezik, a trebamo biti i ponosni jer je na osnovama istočnohercegovačkog ijekavskog narječja, kao najljepšeg i najpogodnijeg za standardizaciju nastao savremeni sh jezik pa poslije ova tri koja danas imamo, i sam Vuk K. je predlagao Srbima ijekavicu ali je nisu prihvatili.

I to ne krnju jekavstinu vec punu, kao hrvatski+crnogorski. Naime Vuk je govorio i pisao: prijedlog, prijevod, cak i prijegled! Zatim zalijevati, zaljev, utjecati, utjecaj. A i nijesam i sjutra.
Takodjer, Vuk je govorio cistim infinitivima. Govorio je (i pisao) tko, netko, suho, muha. Takodjer govorio je "u zivu jeziku" a ne "u zivom jeziku", i "dubrovacki su Srbi" a ne "dubrovacki Srbi su". A mislim i da je pisao "citat cu" a ne "citacu" ali ovo nijesam siguran. Da rezimiram - jako slicno danasnjem hrvatskom jeziku. Zato i nije cudo sto su beogradski intelektualci sa ogorcenjem docekali njegov "Srpski rjecnik" iz 1818., optuzivsi ga da pokusava Srbima nammetnuti hrvatski jezik.

zlata wrote: Pa nije to da je meni..."babo" mrzak....dapace...neg'valla...evo mene u dijaspori...i ja bi' vol'la da moj sin nauci bosanski jezik....u njegovom "slavenskom" najizvornijem izdanju....a ne bosanski "patois" (kao jezik kulturno i drustveno kolonizrianih ljudi...kojima vise ni otac nije caca....nego Baaaabo!

Vec spominjani Srbi iz Zap. Bosne (SiZB ubuduce) govorili su do '45. caca. A znadem da Hrvati iz Dalmacije i Like i dan danas govore tako. Kad sam bio u Zadru nedavno, cuo sam rijec caca milijun puta.

lija86 wrote:Nikolini se nameće da govori npr. zrakoplov kada čita Vijesti a očito je da je više nego izvještačeno.

Neka pokusa onda vazduhoplov!

Evo bas sam danas letio JAT-ovim avionom. Kapetan je (tokom obracanja putnicima) govorio vazduhoplov, vazdusna luka a onda je izvalio:
"Ocekuju se manje turbulencije za vreme disenta u Berlin!"

Kad smo vec kod kapetana, dabogda se osusio jezik onome ko u bosanskom kaze kapiten.

lija86 wrote: I zašto je u bosanskom pravilno BAŠČA a nepravilno BAŠTA, OPĆINA a ne OPŠTINA... KAHVA a ne KAFA... ima još tih primjera...

SiZB govorili su do '45. iskljucivo basca, uopce i kava (mislim da su opcinu napustili ranije). Moje obadvije babe i dan danas govore basca i kava, i nakon 60 god. zivota u Srbiji.

Sto se opcine/opstine tice u Novosadskom pravopisu SH jezika iz '54. god. (imam istocnu ekavsko-cirilicnu varijantu) stoji da su rijeci opcina, uopce i svecenik "narodne rijeci u SH jeziku" koje su u "nekim krajevima" istisnute crkvenoslavenskim rijecim opstina, uopste i svestenik, dok su se "u nekim drugim krajevima" i dalje zadrzale. Taj pravopis normira opcinu dok opstinu stavlja izvan norme. A normira i vecer, jucer i takodjer. Ove norme u Srbiji nikad nijesu zazivjele. Dok norma tacka (tocka je bila stavljena izvan norme) nije zazivjela u Hrvatskoj. Znaci Novosadski pravopis nije postovan ni u Hrvatskoj, ni u Srbiji. Ovo posljednje je sustavno presucivano od strane BG intelektualaca u SFRJ koji su tvrdili da samo Hrvatska krsi Novosadski dogovor.

Panasonic · Post by **Panasonic** » 22/03/2007 23:00

Tacno Klapac,

srpsko-hrvatski jezik je nastao beckim knjizevnim dogovorom Vuka Karadzica u Srbiji i ilirca Ljudevita Gaja u Hrvatskoj.
Tvorci zakljucaka Dogovora, iz politickih razloga, potpuno su zanemarili i bosansku i crnogorsku knjizevnu tradiciju.

Ali, ono sto je vrlo vazno reci, je da su ilirski pisci govorili da "je bosanski jezik najljepsi" i da se svi ilirski pisci "trebaju okrenuti bosanskom jeziku u pisanju.". Katolicki Bosnjak fra Matija Divkovic iz 16. st. je djela pisao na bosanskom jeziku i bosancicom, a ilirac Ivan Frano Jukic je svoj jezik takodjer nazivao bosanskim!

Jos jedna stvar, s-h jezik je nastao na osnovi bosanskog stokavskog govora, pa su moderni hrvatski i srpski jezik zapravo preuzeli bosanski stokavski govor. Madjarizacija je ostavila ogroman uticaj na hrvatski jezik(narjecje i rijeci) , tako da je on najnehomogeniji jezik u ex-yu.

I na kraju naravno da kazem da mi ne govorite da pricam gluposti dok ove gore navedene teze ne provjerite!

Pozdrav

zili · Post by **zili** » 23/03/2007 18:16

@lija86

je li istina da se Isak Samokovlija uopšte ne izučava jer ga je nemoguće svrstati među srpsku/hrvatsku/bošnjačku književnost?

sulesavic · Post by **sulesavic** » 23/03/2007 18:22

Jara wrote:
sulesavic wrote:
Svi glagoli na -ovati i -isati mogu zavr¹avati i na -irati. Obrnuto nije moguæe.
Ako to i uspije¹ i dobiveni glagol ti se ne svidi, onda si pogrije¹io u neèemo, ¹to nas dovodi to teze da je konverzija ovati/isati -> irati izvodljiva samo kod glagola neslavenskog porijekla (kao ¹to si naveo, trgovati -> *trgirati - trg je, reklo bi se, jedna od najstarijih rijeèi u slavenskom jezièkom korpusu, kao i kupovati, stanovati...)
Hajd' da probamo:
Glagol neslavenskog porijekla: "eglenisati"
Poslije, kako ka¾e¹, konverzije, dobije se: "eglenirati".

P.S. Od slavenskog "kupovati" bilo bi "kupirati" ¹to, èini mi se, oznaèava estetsku operaciju kod pasa ( u¹i, rep, ¹ta li... ).

Mije¹a¹ kru¹ke i jabuke

Jara · Post by **Jara** » 23/03/2007 20:15

zili wrote:@lija86

je li istina da se Isak Samokovlija uopšte ne izučava jer ga je nemoguće svrstati među srpsku/hrvatsku/bošnjačku književnost?

Ne, nije istina.

http://www.lektirabih.com.ba

sulesavic · Post by **sulesavic** » 23/03/2007 20:17

zili wrote:@lija86

je li istina da se Isak Samokovlija uop¹te ne izuèava jer ga je nemoguæe svrstati meðu srpsku/hrvatsku/bo¹njaèku knji¾evnost?

Na faksu se ne izuèava

Jara · Post by **Jara** » 23/03/2007 20:28

sulesavic wrote:
Jara wrote:
sulesavic wrote:
Svi glagoli na -ovati i -isati mogu završavati i na -irati. Obrnuto nije moguće.
Ako to i uspiješ i dobiveni glagol ti se ne svidi, onda si pogriješio u nečemo, što nas dovodi to teze da je konverzija ovati/isati -> irati izvodljiva samo kod glagola neslavenskog porijekla (kao što si naveo, trgovati -> *trgirati - trg je, reklo bi se, jedna od najstarijih riječi u slavenskom jezičkom korpusu, kao i kupovati, stanovati...)
Hajd' da probamo:
Glagol neslavenskog porijekla: "eglenisati"
Poslije, kako kažeš, konverzije, dobije se: "eglenirati".

P.S. Od slavenskog "kupovati" bilo bi "kupirati" što, čini mi se, označava estetsku operaciju kod pasa ( uši, rep, šta li... ).
Miješaš kruške i jabuke

He, he...to je analogno tvome trgovati - trgirati

za koje, s pravom, kažeš da je neizvodljivo.

Jara · Post by **Jara** » 23/03/2007 20:43

sulesavic wrote:
zili wrote:@lija86

je li istina da se Isak Samokovlija uopšte ne izučava jer ga je nemoguće svrstati među srpsku/hrvatsku/bošnjačku književnost?
Na faksu se ne izučava

Nisam znala. Dobro da se bar uči u o.š. I da se jedna sarajevska škola zove po njemu.
Jasno, nije konstitutivan.

Ali zar ne spada u južnoslavenske književnosti?
Pa nije pisao na japanskom ili shvahili jeziku.
Po toj logici u Češkoj se ne bi trebalo učiti o Kafki - em je Jevrej, em je pisao na njemačkom.
A i ja našla s kim da nas poredim , sad stvarno miješam kruške i jabuke.

sulesavic · Post by **sulesavic** » 23/03/2007 20:50

Jara wrote:
sulesavic wrote:
Jara wrote: Hajd' da probamo:
Glagol neslavenskog porijekla: "eglenisati"
Poslije, kako ka¾e¹, konverzije, dobije se: "eglenirati".

P.S. Od slavenskog "kupovati" bilo bi "kupirati" ¹to, èini mi se, oznaèava estetsku operaciju kod pasa ( u¹i, rep, ¹ta li... ).
Mije¹a¹ kru¹ke i jabuke
He, he...to je analogno tvome trgovati - trgirati za koje, s pravom, ka¾e¹ da je neizvodljivo.

Kupovati postoji, postoji i kupirati, ali ta dva glagola nemaju isto znaèenje.

Govorio sam o odnosima studirati-studovati, masturbirati-masturbovati...

shuriken · Post by **shuriken** » 23/03/2007 21:16

lija86 wrote:Bosna i Hercegovina je èudna zemlja, usudiæu se reæu - morbidan satara¹ svega i svaèega... Studiram maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, taènije odsjek se zove BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJI®EVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE. Studenti uglavnim pola¾u normu bosanskog jezika, a i ako polo¾imo normu hrvatskog, srpskog jezika ne mo¾emo se zaposliti npr. u Katolièkom ¹kolskom centru jer tamo ne primaju nas studente iz Sarajeva. Malo pa¾ljivije pogledajte ime odsjeka. Za¹to prvo bosanski pa hrvatski pa na kraju srpski? Pa oèito, èisto politizacija, veæina nas je Bo¹njaka pa logièno da je na 1. mjestu bosanski jezik, a hrvatski je na 2. mjestu jer nam je tobo¾e bli¾i ili su nam Hrvati dra¾i od Srba, prosudite. Pored ovih silnih apsurda iz oblasti jezika i lingvistike mnogo ih je i iz knji¾evnosti, npr. djelo knji¾evnika Hamze Hume, Mostarca, obraðujemo u predmetu Bo¹njaèka knji¾evnost skupa sa nekim anonimusima koji su znali samo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku pisati, a njegovog savremenika, èovjeka koji je skupa sa njim odrastao u Mostaru i na kojeg su uticale iste dru¹tveno-historijske prilike i dogaðaji, velikog pjesnika Aleksu ©antiæa koji se bavio ¾ivotima muslimana, pravoslavaca, katolika i o njima pisao, obradjujemo i prouèavamo u okviru predmeta Srpska knji¾evnost samo zato ¹to se zove Aleksa. Pa sad slijedi pitanje da li su po knji¾evnom stvarala¹tvu bli¾i ©antiæ i Humo ili ©antiæ i bilo koji srbijanski pjesnik iz tog perioda... A ¹to se tièe jezika mislim da su Haliloviæ i kompanija uradili veliki posao, ipak zahvaljujuæi njima imamo na¹u gramatiku i pravopis mada se i tu vidi doza zbunjenosti i neodreðenosti. Mnogo me ljuti to ¹to su ti nazovi priruènici mnogo muslimanski orijentirani i stièe se dojam da je bosanski jezik iskljuèivo jezik muslimana. Tako æete naiæi na mno¹tvo primjera: "Oti¹ao sam sa babom u d¾amiju" i sl. Tamo se ka¾e da su latinica i æirilica dva ravnopravna pisma ali da je jedno vi¹e u upotrebi, to vi¹e ne znaèi apsolutnu dominaciju koju vidimo u praksi. Ili normirane su rijeèi koje nisu u upotrebi ili su sasvim malo u upotrebi, ne znam èemu to, ako ljudi govore "marama" èemu onda potreba da se normira !mahrama" ili "mahramica". I jo¹ sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je ba¹ bilo smije¹no jer nisam èula da iko tako govori. I èemu to insistiranje na glasu h... Jedino ¹to mogu reæi jeste da se na bosanskom pravopisu mora jo¹ mnogo raditi i da treba biti dosljedan a ne izmi¹ljati neke izraze koji nemaju veze sa logikom.

ako se prije rata jezik sluzbeno zvao: "srpskohrvatski ili hrvatskosrpski"
onda je jedino ispravno sada da se u Sarajevu zove:
"Bosanskohrvatskosrpski ili srpskobosanskohrvatski ili hrvatskobosanskosrpski ili bosanskosrpskohrvatski ili srpskohrvatskobosanski ili hrvatskosrpskobosanski jezik"

u Mostaru (zapadnom) da se zove:
"Hrvatskobosanskosrpski ili bosanskohrvatskosrpski ili srpskobosanskohrvatski ili hrvatskosrpskobosanski ili bosanskosrpskohrvatski ili srpskohrvatskobosanski jezik"

a u Banjaluci da se zove:
"Srpskobosanskohrvatski ili bosanskosrpskohrvatski ili hrvatskobosanskosrpki ili srpskohrvatskobosanski ili bosanskohrvatskosrpski ili hrvatskosrpskobosanski jezik"

buduci da postoji tvrdnja da postoji bosnjacki koji je razlicit od bosanskog, ako uvedemo i cetvrto ime jezika predlazem da se u naziv uvedu i razlomci, da se ustedi na povrsini papira

naravno pisma su ravnopravna al ne umijem to kovertirat sad i u cirilicu, pokusajte to sami sebi vizualizirat

sulesavic · Post by **sulesavic** » 23/03/2007 21:21

Mo¾da samo malo boje drugaèije...

Sarajevo:
"Bosanskohrvatskosrpski ili srpskobosanskohrvatski ili hrvatskobosanskosrpski ili bosanskosrpskohrvatski ili srpskohrvatskobosanski ili hrvatskosrpskobosanski jezik"

Mostar (zapadni):
"Hrvatskobosanskosrpski ili bosanskohrvatskosrpski ili srpskobosanskohrvatski ili hrvatskosrpskobosanski ili bosanskosrpskohrvatski ili srpskohrvatskobosanski jezik"

Banja Luka:
"Srpskobosanskohrvatski ili bosanskosrpskohrvatski ili hrvatskobosanskosrpki ili srpskohrvatskobosanski ili bosanskohrvatskosrpski ili hrvatskosrpskobosanski jezik"

buduci da postoji tvrdnja da postoji bosnjacki koji je razlicit od bosanskog, ako uvedemo i cetvrto ime jezika predlazem da se u naziv uvedu i razlomci, da se ustedi na povrsini papira

hammerhead · Post by **hammerhead** » 23/03/2007 21:32

jezicke akrobacije su na djelu

shuriken · Post by **shuriken** » 23/03/2007 21:36

sulesavic wrote:Mo¾da samo malo boje drugaèije...

Sarajevo:
"Bosanskohrvatskosrpski ili srpskobosanskohrvatski ili hrvatskobosanskosrpski ili bosanskosrpskohrvatski ili srpskohrvatskobosanski ili hrvatskosrpskobosanski jezik"

Mostar (zapadni):
"Hrvatskobosanskosrpski ili bosanskohrvatskosrpski ili srpskobosanskohrvatski ili hrvatskosrpskobosanski ili bosanskosrpskohrvatski ili srpskohrvatskobosanski jezik"

Banja Luka:
"Srpskobosanskohrvatski ili bosanskosrpskohrvatski ili hrvatskobosanskosrpki ili srpskohrvatskobosanski ili bosanskohrvatskosrpski ili hrvatskosrpskobosanski jezik"

buduci da postoji tvrdnja da postoji bosnjacki koji je razlicit od bosanskog, ako uvedemo i cetvrto ime jezika predlazem da se u naziv uvedu i razlomci, da se ustedi na povrsini papira

svakako oko boja treba postici konsenzus. je li zuta kao boja liberalnog pokreta ili kao boja ljubomore?

shuriken · Post by **shuriken** » 23/03/2007 21:48

hammerhead wrote:jezicke akrobacije su na djelu

daleko je to od akrobacije. to je prikaz kako moze glupo biti inzistiranje na politickoj korektnosti i ravnopravnosti u nomenklaturi, dok u realnosti sjebava ko koga stigne. ja sam za to da se kaze svima odjebaus i da se to zove "nas jezik" ili "bh jezik" ako se ikad dogovori standard,

a da svaki covjek ili grupa moze svoj jezik zvati kako hoce. zasto recimo ustase u bh ne bi svoj jezik zvali ustaski, cetnici cetnicki a mudzahedini mudzahedinski? tako bismo najbrze doznali who is who in B&H!

lija86 · Post by **lija86** » 25/03/2007 00:32

zili wrote:@lija86

je li istina da se Isak Samokovlija uopšte ne izučava jer ga je nemoguće svrstati među srpsku/hrvatsku/bošnjačku književnost?

Isak Samokovlija se izučava na četvrtoj godini na predmetu "Jevrejska književna tradicija u BiH"

lija86 · Post by **lija86** » 25/03/2007 00:59

Bosanski jezik je zaista jedan lijep jezik, bogat jezik ali gramatika i pravopis su daleko od dobrog i kvalitetnog i na tome se još mnogo treba raditi. Jedan profesor na fakultetu, Hrvat po nacionalnosti i izuzetan lingvist koji inače hvali bosanski jezik i doživljava ga više od hrvatskog kao svoj maternji, nije imao priliku niti mu je dozvoljeno da učestvuje pri stvaranju dotičnih priručnika, sumnjam i da su ga konsultovali, nego tako ozbiljnog posla su se prihvatili manje stručni ljudi, a da je kojim slučajem bio Bošnjak sve bi, pretpostavljam, drugačije bilo. Ovim hoću reći da treba već jednom da prevaziđemo te nacionalne barijere i da napokon stručnjaci rade svoj posao. A vjerujte što se tiče književnosti još je gore. Pitanje je da li pisca određuje njegovo djelo, sredina iz koje potiče ili njegovo ime? Navešću jedan primjer. Ivo Andrić se izučava u srpskoj književnosti, pa tako njegova djela: "Prokleta avlija", "Na drini ćuprija", "Travnička hronika", "Exponto", "Đerzelez Alija", "Gospođica", eseji, pripovijetke, sve to pripada opusu srpske književnosti. Pa ko se ne bi našao uvrijeđen pred tom činjenicom? To dovoljno govori. Čovjek rođen u Bosni, Hrvat po nacionalnosti, završio gimnaziju u Sarajevu, živio između ostalog i u Beogradu, diplomata, mislim ateista po vjeroispovijesti... NOBELOVAC... u djelima pretežno obrađuje teme iz bošnjačke sredine... Pa za njega iz respekta treba osnovati poseban predmet a ne svrstavati ga prema nekim propisima, jer on je svojim životom i djelom pokazao da pripada svima!!!

Jezički standardi u BiH

#51

#52

#53

#54

#55

#56

#57

#58

#59

#60

#61

#62

#63

#64

#65

#66

#67

#68

#69

#70

#71

#72

#73

#74

#75