Jara wrote:Pravo ih je "udrobio"...metastasio wrote:FX900 je "udrobio" toliko stvari u ovaj svoj post da je vrlo teško uopće reagirati na sve ovo. Tu se miješaju babe i žabe na pretek.
, prvo sam mislila, da će mi biti ova tema puno od koristi, ali malo sam sa več izgubila Nema nista s ovim H koji se danas ubacuje u tzv. seosko-bosnjacki govor, ali Livno se stvarno nekada zvalo Hlivnosulesavic wrote:Već ti je neko objasnio razloge ovakvog redoslijeda - abecedalija86 wrote:Bosna i Hercegovina je čudna zemlja, usudiću se reću - morbidan sataraš svega i svačega... Studiram maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, tačnije odsjek se zove BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE. Studenti uglavnim polažu normu bosanskog jezika, a i ako položimo normu hrvatskog, srpskog jezika ne možemo se zaposliti npr. u Katoličkom školskom centru jer tamo ne primaju nas studente iz Sarajeva. Malo pažljivije pogledajte ime odsjeka. Zašto prvo bosanski pa hrvatski pa na kraju srpski? Pa očito, čisto politizacija, većina nas je Bošnjaka pa logično da je na 1. mjestu bosanski jezik, a hrvatski je na 2. mjestu jer nam je tobože bliži ili su nam Hrvati draži od Srba, prosudite.
Studiraš jezik, kažeš... Moj je stav da, ako još postoji, onaj ispit iz pravopisa na prvoj godini ili položiš ili ne položiš, nema 65% uspješno urađenog zadatka i slično. Ako, dakle, postoji i ako si ga položila, sramota za Halilovića. Ako nisi, knjige u ruke i dobro prouči materiju. I ne pozivati se na brzinu, kucanje i tipfelere. Već u nastavku tvog teksta stoji nešto što se opet može opisati kao nepoznavanje literature - Hlivno u bosanskom jeziku nije standardan izraz. Možda postoji (i postoji), ali ga nauka ne prihvata. Lijepo stoji Hlivno v. Livno.lija86 wrote:I još sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je baš bilo smiješno jer nisam čula da iko tako govori. I čemu to insistiranje na glasu h... Jedino što mogu reći jeste da se na bosanskom pravopisu mora još mnogo raditi i da treba biti dosljedan a ne izmišljati neke izraze koji nemaju veze sa logikom.
a Duvno se zvalo Dimnopa jest, problem je za ljude koji su tanki sa jezikom, a svako se nadje pozvan da palamudi i propisuje sta je pravilno, a sta ne.fia wrote:
fia wrote:Jara wrote:Pravo ih je "udrobio"...metastasio wrote:FX900 je "udrobio" toliko stvari u ovaj svoj post da je vrlo teško uopće reagirati na sve ovo. Tu se miješaju babe i žabe na pretek.
nego neki domaci kojima je maternji ! 
u turskom je arhaizam (yaran=arkadash) koji je dosao iz perzijskog yârân (yâr=prijatelj)Jara wrote:@Klapac, meščini da FX pita odakle je "jaran" jer očekuje da će odgovor biti da je iz turskog... e onda ce on da objasni da nije, nego da je iz njemačkog.
Po nekim tumačenjima to je turcizam a po nekim - germanizam.
Sudeći po A. Sidranu, to je germanizam - od "jahre"- godina, znači drug sa godine, generacijski drug...nešto u tom stilu...
U svakom slučaju je "posuđica"
E da si pročitao sve što sam napisao bilo biti jasno za propagovati i propagirati. Pročitaj jadniče ponovo pa onda komentariši ili komentiraj. E moj Jara, ti se uhvatio ko pijan plota. Može i moja verzija, a može i tvoja. Vrati se malo u osnovnu školu pa nauči opet. Možda si bio bolestan kad su se neke stvari učile.Klapac wrote:Etimoloski gledano najpravilniji izgovor je Banjaaa Luka i vjerojatno se tako nekad i govorilo (sa dva naglaska kao "dalja luka"). Ali mnogo veci problem je u pisanju. Novosadski pravopis SH jezika dozvoljavao je izbor izmedju dvije mogucnosti:FX900 wrote:Evo nekoliko nelogičnosti. Na FTV su prvi počeli da ime grada Banja Luka izgovaraju sa dugo a tj. Baaaanja Luka. To je naravno nepravilno jer ako je neko rođen u tom gradu neće kazati da je rođen u Baaaanjoj Luci već u Banjaluci.
Nominativ: Banja Luka
Genitiv: iz Banje Luke
Lokativ: u Banjoj Luci
Pridjev: banjolucki
Stanovnik: Banjolucanin
i druga
Nominativ: Banjaluka
Genitiv: iz Banjaluke
Lokativ: u Banjaluci
Pridjev: banjalucki
Stanovnik: Banjalucanin
Mijesanje nije dozvoljeno (osim pri navodjenju imena poduzeca kao sto su Banjalucka pivara i Banjalucki Velesajam), a to upravo radi najveci broj ljudi, ukljucujuci i novinare. Nebrojeno sam puta sretao tekstove u kojima je nominativ "Banja Luka" a lokativ "u Banjaluci". Nedopustivo. Svatko mora napraviti izbor. Ja sam se opredijelio za prvi jerbo:
1. moji stari tako govore
2. starije je, i "korjenskije"
3. u Vukovom rjecniku ima samo to
A da li je prirodnije kazati "propagirati" ili "propagovati"?FX900 wrote: Može se i korigirati, ali je u duhu našeg jezika u Bosni ipak prirodnije kazati korigovati.
Potpuno se slazem.FX900 wrote: Ne može se govoriti i pisati hudovica i hlopta. Tu je "h" višak.
I to ne samo u TV kucama. I ne samo u Hrvatskoj, vec i u Srbiji, "uredu" je nepravilno. "U redu" ima i drugo znacenje osim "u redu za cekanje", a to je da nesto "nije u neredu, kaosu" tj. da je "sredjeno". Kao u njemackom "In Ordnung", to je "OK".FX900 wrote: U Hrvatskoj u TV kućama kažu da ako je nešto ispravno "u redu". Ispravno se piše se i izgovara kao jedna riječ UREDU, jer ako bi se izgovaralo i pisalo u dva sloga onda bi nešto ili neko stajalo da dođe na red.
Ako tvrdis da je "uredu" pravilnije, mozes li potvrditi da je netko ugledan pisao tako ranije, neki pisac ili novinar (iz Srbije, Bosne, Hrvatske nebitno)?
Ako tvrdis da je "u redu" novohrvatski, onda imas potpuno pogresnu predodzbu o hrvatskom jeziku. Molim te navedi jos neke primjere "novohrvatskog".FX900 wrote: Gluposti novohrvatskog jezika i nepismenih urednika i spikera.
Ovo je vec potpuno drukcije. Svakako da treba "nazalost", tako su pisali svi B-H-S pisci otkad je vijeka i covjeka...FX900 wrote:Ima i riječ na žalost. Treba NAŽALOST. Sad se evo sjetih.
FX900 wrote:Znaš li iz kojeg je jezika nama došla riječ "jaran"?
Ovakvim pisanjem samo pokazujete koliko ste nepismeni. I onaj bijednik što napisa polupapak. Ma ti si jarane papčina prve vrste. Uh malo sam se zamorio ipak vas je previše da odgovaram baš na sve. Kod nas u jeziku postoji riječ tastatura i TV i ostale nabrojane, ali diler nema. Nije ispravno pisati dilati i dilovati. To nije ispravno i tačka. Pogodite zbog čega. Lijepo objasnjeno.basta sljezove boje wrote:u turskom je arhaizam (yaran=arkadash) koji je dosao iz perzijskog yârân (yâr=prijatelj)Jara wrote:@Klapac, meščini da FX pita odakle je "jaran" jer očekuje da će odgovor biti da je iz turskog... e onda ce on da objasni da nije, nego da je iz njemačkog.
Po nekim tumačenjima to je turcizam a po nekim - germanizam.
Sudeći po A. Sidranu, to je germanizam - od "jahre"- godina, znači drug sa godine, generacijski drug...nešto u tom stilu...
U svakom slučaju je "posuđica"
Uskufi-Bosnevia, autor bosansko-turskog/tursko-bosanskog u Potur shahidija spominje vise znacenja jaran = prijatelj; dragi
sheher i zumbul su isto tako rijeci iz perzijskog koje su preko turskog dosle do nas. Ovo sto Sidran pise je Quatsch. Godina se kaze Jahr, a godine Jahre. U njemackoj rijec o kojoj Sidran prica ne postoji. Kumpel, Kamerad, Jugendfreund
Evo, lijo86, ovdje si napisala.lija86 wrote:Bosna i Hercegovina je èudna zemlja, usudiæu se reæu - morbidan satara¹ svega i svaèega... Studiram maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, taènije odsjek se zove BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJI®EVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE. Studenti uglavnim pola¾u normu bosanskog jezika, a i ako polo¾imo normu hrvatskog, srpskog jezika ne mo¾emo se zaposliti npr. u Katolièkom ¹kolskom centru jer tamo ne primaju nas studente iz Sarajeva. Malo pa¾ljivije pogledajte ime odsjeka. Za¹to prvo bosanski pa hrvatski pa na kraju srpski? Pa oèito, èisto politizacija, veæina nas je Bo¹njaka pa logièno da je na 1. mjestu bosanski jezik, a hrvatski je na 2. mjestu jer nam je tobo¾e bli¾i ili su nam Hrvati dra¾i od Srba, prosudite. Pored ovih silnih apsurda iz oblasti jezika i lingvistike mnogo ih je i iz knji¾evnosti, npr. djelo knji¾evnika Hamze Hume, Mostarca, obraðujemo u predmetu Bo¹njaèka knji¾evnost skupa sa nekim anonimusima koji su znali samo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku pisati, a njegovog savremenika, èovjeka koji je skupa sa njim odrastao u Mostaru i na kojeg su uticale iste dru¹tveno-historijske prilike i dogaðaji, velikog pjesnika Aleksu ©antiæa koji se bavio ¾ivotima muslimana, pravoslavaca, katolika i o njima pisao, obradjujemo i prouèavamo u okviru predmeta Srpska knji¾evnost samo zato ¹to se zove Aleksa. Pa sad slijedi pitanje da li su po knji¾evnom stvarala¹tvu bli¾i ©antiæ i Humo ili ©antiæ i bilo koji srbijanski pjesnik iz tog perioda... A ¹to se tièe jezika mislim da su Haliloviæ i kompanija uradili veliki posao, ipak zahvaljujuæi njima imamo na¹u gramatiku i pravopis mada se i tu vidi doza zbunjenosti i neodreðenosti. Mnogo me ljuti to ¹to su ti nazovi priruènici mnogo muslimanski orijentirani i stièe se dojam da je bosanski jezik iskljuèivo jezik muslimana. Tako æete naiæi na mno¹tvo primjera: "Oti¹ao sam sa babom u d¾amiju" i sl. Tamo se ka¾e da su latinica i æirilica dva ravnopravna pisma ali da je jedno vi¹e u upotrebi, to vi¹e ne znaèi apsolutnu dominaciju koju vidimo u praksi. Ili normirane su rijeèi koje nisu u upotrebi ili su sasvim malo u upotrebi, ne znam èemu to, ako ljudi govore "marama" èemu onda potreba da se normira !mahrama" ili "mahramica". I jo¹ sam primjetila da pored naziva za grad Livno ima opcija Hlivno, to mi je ba¹ bilo smije¹no jer nisam èula da iko tako govori. I èemu to insistiranje na glasu h... Jedino ¹to mogu reæi jeste da se na bosanskom pravopisu mora jo¹ mnogo raditi i da treba biti dosljedan a ne izmi¹ljati neke izraze koji nemaju veze sa logikom.
Ne znam, prosvijetli me, o, mudriFX900 wrote:Klapac wrote:Etimoloski gledano najpravilniji izgovor je Banjaaa Luka i vjerojatno se tako nekad i govorilo (sa dva naglaska kao "dalja luka"). Ali mnogo veci problem je u pisanju. Novosadski pravopis SH jezika dozvoljavao je izbor izmedju dvije mogucnosti:FX900 wrote:Evo nekoliko nelogiènosti. Na FTV su prvi poèeli da ime grada Banja Luka izgovaraju sa dugo a tj. Baaaanja Luka. To je naravno nepravilno jer ako je neko roðen u tom gradu neæe kazati da je roðen u Baaaanjoj Luci veæ u Banjaluci.
Nominativ: Banja Luka
Genitiv: iz Banje Luke
Lokativ: u Banjoj Luci
Pridjev: banjolucki
Stanovnik: Banjolucanin
i druga
Nominativ: Banjaluka
Genitiv: iz Banjaluke
Lokativ: u Banjaluci
Pridjev: banjalucki
Stanovnik: Banjalucanin
Mijesanje nije dozvoljeno (osim pri navodjenju imena poduzeca kao sto su Banjalucka pivara i Banjalucki Velesajam), a to upravo radi najveci broj ljudi, ukljucujuci i novinare. Nebrojeno sam puta sretao tekstove u kojima je nominativ "Banja Luka" a lokativ "u Banjaluci". Nedopustivo. Svatko mora napraviti izbor. Ja sam se opredijelio za prvi jerbo:
1. moji stari tako govore
2. starije je, i "korjenskije"
3. u Vukovom rjecniku ima samo to
A da li je prirodnije kazati "propagirati" ili "propagovati"?FX900 wrote: Mo¾e se i korigirati, ali je u duhu na¹eg jezika u Bosni ipak prirodnije kazati korigovati.
Potpuno se slazem.FX900 wrote: Ne mo¾e se govoriti i pisati hudovica i hlopta. Tu je "h" vi¹ak.
I to ne samo u TV kucama. I ne samo u Hrvatskoj, vec i u Srbiji, "uredu" je nepravilno. "U redu" ima i drugo znacenje osim "u redu za cekanje", a to je da nesto "nije u neredu, kaosu" tj. da je "sredjeno". Kao u njemackom "In Ordnung", to je "OK".FX900 wrote: U Hrvatskoj u TV kuæama ka¾u da ako je ne¹to ispravno "u redu". Ispravno se pi¹e se i izgovara kao jedna rijeè UREDU, jer ako bi se izgovaralo i pisalo u dva sloga onda bi ne¹to ili neko stajalo da doðe na red.
Ako tvrdis da je "uredu" pravilnije, mozes li potvrditi da je netko ugledan pisao tako ranije, neki pisac ili novinar (iz Srbije, Bosne, Hrvatske nebitno)?
Ako tvrdis da je "u redu" novohrvatski, onda imas potpuno pogresnu predodzbu o hrvatskom jeziku. Molim te navedi jos neke primjere "novohrvatskog".FX900 wrote: Gluposti novohrvatskog jezika i nepismenih urednika i spikera.
Ovo je vec potpuno drukcije. Svakako da treba "nazalost", tako su pisali svi B-H-S pisci otkad je vijeka i covjeka...FX900 wrote:Ima i rijeè na ¾alost. Treba NA®ALOST. Sad se evo sjetih.
E da si proèitao sve ¹to sam napisao bilo biti jasno za propagovati i propagirati. Proèitaj jadnièe ponovo pa onda komentari¹i ili komentiraj. E moj Jara, ti se uhvatio ko pijan plota. Mo¾e i moja verzija, a mo¾e i tvoja. Vrati se malo u osnovnu ¹kolu pa nauèi opet. Mo¾da si bio bolestan kad su se neke stvari uèile.FX900 wrote:Zna¹ li iz kojeg je jezika nama do¹la rijeè "jaran"?
Ti ne pi¹e¹ ni¹ta pametno, to je problem.FX900 wrote:®ivi malo u neznanju. ©to mora¹ sve znati. Zna¹ ima ovdje jedan problem. Kad napi¹e¹ bilo ¹ta, to onda ljudi iscrpljuju do besvijesti. Dr¾e se neèega k'o p'jan plota. Pa da ne ¹irimo temu. Ne isplati se. Nek' i drugi ne¹to pametno napi¹u. Ne moram to biti samo ja.
Isti cilj imaju znakovi u saobraæaju - u sluèaju da se ne po¹tuju, de¹avaju se nesreæe. Kada ne bi postojala pravila u jeziku, ne bismo mogli komunicirati meðusobno, ne bismo mogli nauèiti strani jezik...Sarafcina wrote:moze li jedno pitanje... koji je cilj pravila koja uredjuju pravilno i nepravilno u jeziku?
sulesavic wrote:Isti cilj imaju znakovi u saobraæaju - u sluèaju da se ne po¹tuju, de¹avaju se nesreæe. Kada ne bi postojala pravila u jeziku, ne bismo mogli komunicirati meðusobno, ne bismo mogli nauèiti strani jezik...Sarafcina wrote:moze li jedno pitanje... koji je cilj pravila koja uredjuju pravilno i nepravilno u jeziku?
Dijete nauči govoriti ako ima od koga ( tzv. djeca "djeca vukovi" koja su bila u izolaciji od ljudi pa pronađena, ne znaju jezik, izražavaju se određenim zvukovima koji su im bili bliski). Djeca jezik uče oponašanjemm ali čitanju i pisanju ih ipak neko treba naučiti. Za osnovnu komunikaciju nije neophodno poznavanje gramatike ni pravopisa - pećinski ljudi su komunicirali bez toga - ali sad su druga vremena pa nam nivo njihove komunikacije bas ne bi bi koristan! Jezik usvojen u porodici nije dovoljan za razumijevanje naučnog , književnog, novinskog teksta...a tek zakonskih propisa!Sarafcina wrote:sulesavic wrote:Isti cilj imaju znakovi u saobraćaju - u slučaju da se ne poštuju, dešavaju se nesreće. Kada ne bi postojala pravila u jeziku, ne bismo mogli komunicirati međusobno, ne bismo mogli naučiti strani jezik...Sarafcina wrote:moze li jedno pitanje... koji je cilj pravila koja uredjuju pravilno i nepravilno u jeziku?
za strani jezik... ne mogu se sloziti.. dijete od pet godina nema pojma o gramatici bilo kojeg jezika, ali bez problema nauci strani jezik.
a za analogiju u saobracaju.. pitanje je gdje je granica .... jer zamisli da ti stoji znak u koju brzinu da ubacis... koliko volan da okrenes... kontas sad o cemu pricam. ja cesto imam osjecaj da kod nas pravila iz forme prelaze u formalizam.... a to je onda very bad
Iz moje berlinske perspektive ovo objasnjenje sa "Jahr" djeluje mi vrlo simpaticno. Mada ipak mislim da je to slucajnost. Inace rijec "jaran" bila bi svakako prisutna i u Zagorju, gdje je njemacki utjecaj bio najjaci... A tu su i bastini argumenti...Jara wrote:@Klapac, meščini da FX pita odakle je "jaran" jer očekuje da će odgovor biti da je iz turskog... e onda ce on da objasni da nije, nego da je iz njemačkog.
Po nekim tumačenjima to je turcizam a po nekim - germanizam.
Sudeći po A. Sidranu, to je germanizam - od "jahre"- godina, znači drug sa godine, generacijski drug...nešto u tom stilu...
Ili "tudjenica".Jara wrote: U svakom slučaju je "posuđica"
Za Banju Luku ili Banjaluku...metastasio wrote:Ovo za Banja Luku ili Banjaluku je stvar pravopisa i samo djelomično izgovora,
A Tomislavgrad se nekad stvarno zvao Duvno.Maksim wrote: ali Livno se stvarno nekada zvalo Hlivno
Sta je bilo FiXu, argumentacija presusila? Vec? Pa si posegnuo za uvredama.FX900 wrote: Pročitaj jadniče ponovo pa onda komentariši ili komentiraj.
Da nijesi nadrobio toliko gluposti u svoje postavke, i pomijesao toliko baba i zaba, procitao bih.FX900 wrote: E da si pročitao sve što sam napisao bilo biti jasno za propagovati i propagirati.
Genau._sa_ wrote: kad je u pitanju rijec "dealer" mislim da nema potrebe pribjegavati kalku i pisati "diler droge" jer u nasem jeziku postoji rijec "preprodavac" koja opisuje isto u ovom slucaju.
Potur shahidija, gdje se spominje rijec "jaran" u bosanskom, je iz 16. stoljecaJara wrote:Lijepo objasnjeno.basta sljezove boje wrote:u turskom je arhaizam (yaran=arkadash) koji je dosao iz perzijskog yârân (yâr=prijatelj)Jara wrote:@Klapac, meščini da FX pita odakle je "jaran" jer očekuje da će odgovor biti da je iz turskog... e onda ce on da objasni da nije, nego da je iz njemačkog.
Po nekim tumačenjima to je turcizam a po nekim - germanizam.
Sudeći po A. Sidranu, to je germanizam - od "jahre"- godina, znači drug sa godine, generacijski drug...nešto u tom stilu...
U svakom slučaju je "posuđica"
Uskufi-Bosnevia, autor bosansko-turskog/tursko-bosanskog u Potur shahidija spominje vise znacenja jaran = prijatelj; dragi
sheher i zumbul su isto tako rijeci iz perzijskog koje su preko turskog dosle do nas. Ovo sto Sidran pise je Quatsch. Godina se kaze Jahr, a godine Jahre. U njemackoj rijec o kojoj Sidran prica ne postoji. Kumpel, Kamerad, Jugendfreund
Prihvatljivije mi je da je turcizam...mada Sidranova teorija zgodno zvuči.
