Jedna bh berza

[klixober]

Sta mislite o tome da se ujedine banjalucka i sarajevska berza u jednu bh berzu? BiH je premalo trziste za dvije berze.Prmjera radi,na Zagrebackoj berzi dnevni promet u prosjeku iznosi 100-200 miliona Kuna tj. 30-50 miliona KM.Promet na sarajevskoj berzi iznosi u prosjeku 1 mil. KM,a na banjaluckoj berzi oko 300 000 KM.Nazalost sarajevska i banjalucka berza djeluju sada kao piljare pored ogromnog trznog centra.Naravno da ce malo ko uci da kupuje u tim piljarama kada ima mnogo veci izbor u trznom centru.A pored nasih piljara nije jedan trzni centar nego vise njih-ljubljanska berza,beogradska,makedonska,crnogorska.
Znam da je ovo sve politicko pitanje,ali valjda je i privrednicima,ekonomistima i obicnim ulagacima u Banja Luci u interesu da im dionice bolej stoje,da je vece trziste i veci promet,jer ovako kako gledam trenutno stanje,banjalucka berza dozivljava totalni krah.Sarajevska se solidno drzi,ali dionice na banjaluckoj totalno propadaju.Uz ovako malu trgovinu moguce su razne malverzacije i mesetarenje,namjerno obaranje cijena itd.

[fantom slobode]

ma to ti je sve zbog blagostanja u RS-u, osjeti se na berzi odmah povecanje plata, sto ga stalno reklamiraju, blagostanje je to...Mislim da je bolji prijedlog kupiti je prije nego sto legne skroz...

[olduser]

u HR su spojene zagrebacka i varazdinska

i u nas je dovoljna jedna, al eto politika diktira sta i kako..

[klixober]

u HR su spojene zagrebacka i varazdinska

i u nas je dovoljna jedna, al eto politika diktira sta i kako..

Znam ja da politika diktira sve,ali valjda je i ljudima u Banja Luci u interesu da im dionice rastu.Ovo sada trenutno stanje je kao da imamo jedan veliki trzni centar(zagrebacka berza) i sa strane jednu samoposlugu(sarajevska berza) i jedan granap(banjalucka berza).90% ljudi ce uci u trzni centar jer ima veci i bolji izbor,sve na jednom mjestu.Sto je najgore,imamo tu i ostale berze iz bivse drzave,a ne samo zagrebacku.

[d2]

mislim da ti je to nerealno jer koliko znam banjalucka se upravo intenzivno povezuje sa kojom ? pa beogradskom...
imas vise o tome na biznis.ba ili business.hr vise ne znam gdje sam sinoc procitao

[klixober]

BIRS za 2008. godinu



http://www.blberza.com/v2/IndeksGraf.aspx?IdInfo=1

[stulic]

u HR su spojene zagrebacka i varazdinska

i u nas je dovoljna jedna, al eto politika diktira sta i kako..

Znam ja da politika diktira sve,ali valjda je i ljudima u Banja Luci u interesu da im dionice rastu.Ovo sada trenutno stanje je kao da imamo jedan veliki trzni centar(zagrebacka berza) i sa strane jednu samoposlugu(sarajevska berza) i jedan granap(banjalucka berza).90% ljudi ce uci u trzni centar jer ima veci i bolji izbor,sve na jednom mjestu.Sto je najgore,imamo tu i ostale berze iz bivse drzave,a ne samo zagrebacku.

Razlika je u tome sto i u trznom centru i u samoposluzi i u granapu u sustini mozes naci iste proizvode dok na svakoj navedenoj berzi imas jedinstven asortiman ponude.
Nebih rekao da se berze mogu porediti sa trgovinama mjesovite robe jer ne ide niko na berzu u shopping nego ciljano odabira gdje da investira svoj kapital.

Daleko od toga da nam ne treba jedna berza.

[klixober]

u HR su spojene zagrebacka i varazdinska

i u nas je dovoljna jedna, al eto politika diktira sta i kako..

Znam ja da politika diktira sve,ali valjda je i ljudima u Banja Luci u interesu da im dionice rastu.Ovo sada trenutno stanje je kao da imamo jedan veliki trzni centar(zagrebacka berza) i sa strane jednu samoposlugu(sarajevska berza) i jedan granap(banjalucka berza).90% ljudi ce uci u trzni centar jer ima veci i bolji izbor,sve na jednom mjestu.Sto je najgore,imamo tu i ostale berze iz bivse drzave,a ne samo zagrebacku.

Razlika je u tome sto i u trznom centru i u samoposluzi i u granapu u sustini mozes naci iste proizvode dok na svakoj navedenoj berzi imas jedinstven asortiman ponude.
Nebih rekao da se berze mogu porediti sa trgovinama mjesovite robe jer ne ide niko na berzu u shopping nego ciljano odabira gdje da investira svoj kapital.

Daleko od toga da nam ne treba jedna berza.

Naravno da sam banalizirao,ali poredenje nije daleko od realnosti.Na berzi imas strateske ulagace,dnevne trgovce,spekulante itd. Strateski ulagaci su samo dio klijenata,a ogroman broj ljudi na berzu ide kao u shopping.To su tzv. spekulanti.
Ali sada da ne skrecemo temu.Dvije bh berze su neatraktivne i neperspektivne.Saarjevska posebno jos i ima neku buducnost,ali banjalucka posebno nema nikakvu.Mnogo bi bolje bilo,za sve...i za privrednike i za ulagace i za brokere,da postoji samo jedna bh berza.
Ja bih volio da cujem nekog iz Banja Luke jer sam siguran da je i njima u interesu da zaraduju na berzi,a ne da gube novac kao sto je to sada slucaj.

[pinostratuss]

apsolutno se slazem sa potrebom postojanja jedne berze. Prije dolaska Dodika tj za vrijeme vladavine SDSa, gasenje banjalucke berze je bila skoro pa gotova stvar. Sada ce se na to morati jos cekati, nazalost.

[helo]

Sve što je normalno to nemože da se dese, jer preci su interesi pojedinaca (Dodika i com ) nego sviju nas zajedno, pa njegova se politika zasniva samo podjeli, i tako ce se svim silama boriti da i Banjalucka berza postoji, ijako odlazi u qurac krasni.

[fantom slobode]

Sve što je normalno to nemože da se dese, jer preci su interesi pojedinaca (Dodika i com ) nego sviju nas zajedno, pa njegova se politika zasniva samo podjeli, i tako ce se svim silama boriti da i Banjalucka berza postoji, ijako odlazi u qurac krasni.

tako kada legne, onda ce debelo da zalegne...nece onda nikada doci sebi.

[omar little]

Evo kad se vec spominje Banjalucka berza...

Milan Božić, direktor Banjalučke berze, u razgovoru za Dane govori o trenutnoj situaciji na tržištu kapitala RS-a, o mogućnostima da se u obrazovni sistem uvrste gradiva o vještinama i znanju o sticanju novca te o formiranju zajedničkog bh. indeksa za dvije berze i o predstojećoj konferenciji na Jahorini


Milan Božić: "Ukupan promet za prva četiri mjeseca iznosi oko 108 miliona KM, što je za oko 64 posto manje u odnosu na prethodnu godinu"
Početkom maja 2001. osam banaka, odnosno brokerskih kuća koje posluju u njihovom sklopu, potpisalo je ugovor o osnivanju Banjalučke berze i na taj način je formirano i zvanično tržište kapitala u RS-u. U proteklih sedam godina postojanja na Banjalučkoj berzi je dosta toga urađeno, a brojni investitori su ukazivali na veoma agilan menadžment ove kompanije (berza je u osnovi ipak kompanija) koji čini sve što je u njegovoj moći kako bi se osigurali bolji uvjeti za investiranje.

Naravno, prve godine rada promet na berzi je bio simboličan i iznosio je jedva sedam miliona KM, da bi krajem prošle godine promet narastao na 742 miliona KM. No, prošle godine je na Banjalučkoj berzi, uostalom kao i na ostalim berzama u regionu, došlo ipak do laganog usporavanja i pada vrijednosti dionica.

Milan Božić, direktor Banjalučke berze, u razgovoru za Dane govori o tom padu te o planovima berze da u narednom periodu uključi na tržište kapitala što više domaćih investitora. Božić, naime, smatra da se znanje i vještine o sticanju novca trebaju proučavati sistematski u srednjim školama te je shodno tome već poveo razgovore s Ministarstvom prosvjete RS-a u vezi s uključivanjem ovog gradiva u obrazovni sistem.

DANI: Gospodine Božiću, kakva je trenutno situacija na Banjalučkoj berzi? Kakav je trenutni promet u odnosu na prethodni period?

BOŽIĆ: Nakon pet godina kontinuiranog rasta, prethodnih godinu dana bilježe se značajni gubici na Banjalučkoj berzi. Posljednja dva mjeseca se ipak mogu smatrati periodom iščekivanja, s obzirom da nije bilo većih pomjeranja cijena. Iako su mnogi ulagači pretrpjeli značajne gubitke, posebno oni koji su kupovali akcije na vrhuncu euforije koja je vladala početkom prošle godine, treba naglasiti da su cijene akcija preduzeća danas u prosjeku veće za 50 posto u odnosu na početak 2006. godine. Ako bismo posmatrali samo akcije privatizacionih fondova, povećanje u tom slučaju iznosi oko 75 posto. Radi se o značajnom povećanju koje je slično za sva tržišta kapitala u regiji. Ukupan promet za prva četiri mjeseca iznosi oko 108 miliona KM, što je za oko 64 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna tržišna kapitalizacija trenutno iznosi oko šest milijardi KM. Trenutno se trguje sa 605 akcija i četiri obveznice. Još 234 akcije su trenutno suspendovane jer se ti emitenti nalaze u nekoj fazi stečajnog postupka ili nisu dostavili posljednje finansijske izvještaje.

DANI: Dobro, a možete li nam prokomentirati pad obima trgovanja na BLSE-u?

BOŽIĆ: Godine brzog porasta cijena stvorile su nerealna očekivanja o mogućim prinosima na berzi, što predstavlja značajan problem za daljnji razvoj tržišta kapitala. Interes za trgovanje je trenutno mali jer većina iščekuje oživljavanje tržišta. Slični trendovi u pogledu obima prometa i cijena su zabilježeni i na ostalim berzama u regiji. Nisu bila pošteđena velikih padova ni mnogo razvijenija zapadnoevropska tržišta kapitala. Moglo bi se reći da je kriza jednim dijelom posljedica globalnih negativnih kretanja u vezi s krizom američkog finansijskog sektora i opštim rastom cijena energenata i hrane, a drugim dijelom s nepovoljnim razvojem događaja u regiji.

DANI: Koliko je Banjalučka berza ovisna o stranim investitorima i ko su najznačajniji strani investitori?

BOŽIĆ: Udio stranih investitora na Banjalučkoj berzi je uvijek bio značajan. U prosjeku, do kraja 2007. godine on se kretao oko 30 posto, s tim da su strani investitori uvijek nešto više kupovali nego prodavali. Posljednji podatak je veoma važan, s obzirom da se ponekad u javnosti manipuliše podacima kako su strani investitori navukli naše građane, a zatim se povukli kada su cijene porasle. U prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je manje prisustvo stranih investitora. Oko 20 posto na strani kupovine i oko 40 posto na strani prodaje. Strani investitori dolaze uglavnom iz zemalja bivše Jugoslavije, Austrije, Njemačke, Velike Britanije i Skandinavije.

DANI: Imate li eventualno kakve planove kako da animirate više domaćih investitora da ulažu na berzu?

BOŽIĆ: Banjalučka berza želi da izgradi "održivu priču" o stvarnim mogućnostima i značaju tržišta kapitala. To nije moguće postići bez obrazovanja stanovništva i njegovog uključivanja u tržište kapitala. Smatram da se to može ostvariti samo sistemskim obrazovanjem omladine kroz školski sistem. Ako se svi slažemo da je znanje o novcu i ulaganju neophodno čovjeku za suočavanje sa svakodnevnim životnim izazovima, zašto se onda ono ne bi sticalo kroz redovno obrazovanje. Trenutno se vode razgovori s Ministarstvom prosvjete RS-a u vezi s načinom uključivanja ovog gradiva u srednje škole. Već je dogovoren i prvi seminar za nastavnike u srednjim školama sljedećeg mjeseca. Podršku ovom projektu je najavio i USAID. Pored toga, Banjalučka berza je prethodnih mjeseci organizovala čitav niz seminara za razne društvene grupe. Posljednji projekat smo realizovali zajedno s Privrednom komorom RS u šest gradova pod nazivom Otvorena vrata berze. Izdvojio bih i seminare za sudije i tužioce koje redovno organizujemo u saradnji s Centrom za edukaciju. Učešće domaćeg kapitala na berzi zavisiće u velikoj mjeri i od brzine kojom se budu razvijali investicioni i penzijski fondovi, s obzirom da većina stanovništva ne može samostalno ulagati na berzi.

DANI: S obzirom da imate mnogo indeksa, možete li nam, ukratko, reći koji su najznačajniji berzanski indeksi na Banjalučkoj berzi i kakve su vrijednosti ostvarili u proteklom periodu?

BOŽIĆ: Već sam napomenuo da posljednjih godinu dana indeksi bilježe značajne padove. U 2007. godini osnovni indeks BIRS se smanjio za deset posto, a indeks fondova FIRS ostvario je porast od deset posto. Od početka godine BIRS je izgubio još 25 posto vrijednosti, nešto manje nego što su pali ostali indeksi u regiji. Ako bismo posmatrali zadnjih 12 mjeseci, pad indeksa iznosio je oko 60 posto. Međutim, silazni trend zabilježen je u cijeloj regiji. Tako je, naprimjer, i indeks beogradske berze BELEX15 skoro prepolovljen u istom periodu.

DANI: U pripremi je konferencija Banjalučke berze na Jahorini. Možete li nam reći nešto o konferenciji, koje su teme, ko će biti učesnici i tako dalje?

BOŽIĆ: Treća međunarodna konferencija Banjalučke berze biće posvećena mogućnostima za prikupljanje kapitala na berzi. Radi se o osnovnoj funkciji tržišta kapitala i to želimo posebno naglasiti. Predvidjeli smo nekoliko prezentacija koje se tiču izlazaka privatnih preduzeća na berzu i prikupljanja dodatnog kapitala od strane već uvrštenih preduzeća. Mislim da će biti posebno interesantne teme koje se tiču izlaska ruskih energetskih kompanija na svjetske berze i austrijskog Strabaga na Bečku berzu. Konferencija će biti prilika i da se najavi izlazak prvog privatnog preduzeća na berzu u BiH. Pripremljene su i prezentacije i istraživanja koja se tiču razvoja korporativnog upravljanja. Kada su u pitanju obveznice, Ministarstvo finansija RS-a će predstaviti postojeće emisije obveznica i planove za nove emisije do kraja godine. Biće predstavljene i prve emisije municipalnih obveznica od strane Banjaluke i Laktaša. Pored toga, za vrijeme konferencije će biti održana javna rasprava u vezi sa setom zakona koji se tiču reforme penzijskog sistema. Biće predstavljena zakonska rješenja za formiranje dobrovoljnih penzijskih fondova. U okviru okruglog stola o temi Perspektive tržišta kapitala biće govora o mogućim promjenama zakonske regulative u okviru već započetih izmjena zakona koji se tiču privrednih društava, investicionih fondova i tržišta kapitala. Po prvi put biće javno predstavljen novi zakon o privrednim društvima.

DANI: I na kraju, kakvi su planovi BLSE-a za naredni period i kako procjenjujete kretanje na berzi u recimo naredne dvije-tri godine?

BOŽIĆ: Odmah po završetku konferencije posvetićemo se izmjenama pomenutih propisa kojima bi se trebao popraviti položaj malih akcionara u preduzećima i investicionim fondovima. U narednom periodu prioritet će imati edukativni projekti. Pokazalo se da nije dovoljno građanima podijeliti besplatne akcije i očekivati da ćemo na taj način formirati tržište kapitala. Nastavićemo i rad s upravama akcionarskih društava i privatnih preduzeća kako bismo povećali korištenje javne ponude akcija i obveznica kao instrumenata za prikupljanje kapitala. Na internet portalu Banjalučke berze će se naći dodatne informacije o preduzećima. Važno mjesto u planovima za 2008. godinu zauzima i implementacija FIX protokola. Ovaj način komunikacije među tržišnim učesnicima će značajno povećati dostupnost berze za investitore. Posebno bi trebali profitirati mali ulagači jer će nove aplikacije za elektronsko trgovanje biti značajno poboljšane. Protok informacija će biti dvosmjeran uz znatno manja kašnjenja. Ipak, smatram da će naredni period obilježiti međunarodne aktivnosti. Već idućeg mjeseca ćemo, zajedno s ostalim berzama bivše Jugoslavije, predstaviti najbolja preduzeća u regiji na manifestaciji u Zagrebu, a do kraja godine i u Beču. Zajedno ćemo kreirati i prve regionalne berzanske indekse s ambicijom da postanu podloga za izdavanje strukturnih proizvoda. Do kraja godine očekujemo i zajednički internet portal. Zajedno s Bečkom i Sarajevskom berzom radićemo na stvaranju prvog bh. indeksa koji bi takođe trebao da posluži kao podloga za razvoj strukturnih proizvoda. U narednom periodu očekujem postepeno vraćanje povjerenja u tržište kapitala. Investitori će sve više gledati u realne pokazatelje poslovanja. Već sada se može konstatovati da se interesovanje pomjera prema preduzećima koja poboljšavaju svoje poslovne rezultate. Kako se bude povećavalo znanje o funkcionisanju tržišta kapitala i razvijala svijest kod odgovornih o njegovom značaju, imaćemo sve bolje rezultate. Ciklična kretanja su karakteristična za tržišne ekonomije. Stoga je važno da građani posljednja negativna iskustva ne shvate kao signal da odustanu od daljnjih ulaganja. Bez obzira na rizik koji postoji kod ulaganja u akcije, nepodijeljena su stručna mišljenja da se radi o najprofitabilnijem dugoročnom ulaganju. Ako se vodi računa o raspoređivanju na više različitih vrsta akcija, studije pokazuju da se radi i o veoma sigurnom ulaganju. Danas, kada se sve više govori o inflaciji, još je važnije obratiti pažnju na ulaganje u akcije jer one pružaju bolju zaštitu od obezvređivanja novca u odnosu na običnu štednju. Pretvaranje konvertibilne marke u euro ili franak takođe ne pruža odgovarajuću zaštitu, jer se u tim zemljama takođe bilježi i očekuje troškovna inflacija. Iako ne postoji apsolutna zaštita od inflacije, kupovanjem akcija preduzeća čiji prihodi prate rast cijena moguće je ne samo sačuvati vrijednost novca nego i ostvarivati određene prinose. Periode krize na tržištu kapitala uvijek prate periodi oporavka i uspona. Veoma sam optimističan kada su u pitanju kretanja u naredne dvije do tri godine. Očekujem dosta pozitivnih kretanja kada je u pitanju približavanje naše zemlje Evropskoj uniji i saradnja u regiji. Poboljšanje opšteg poslovnog ambijenta će se sigurno odraziti i na tržište kapitala.

[Utokkha]

ne samo da su dvije berze u BiH puno za ovako mal prostor, nego kompletnom regionu bi savrseno odgovarala samo jedna berza.
dovoljno je gledati sve ovo kroz prizmu spekulativnih radnji na berzi. ulagac vrijedan milion KM moze kreirati trendove optimizima i pesimizma bez problema na domacim berzama.
obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju svijet, pretpostavljam da ce u nekom srednjorocnom periodu, proces okrupnjavanja berzi postati neminovnost. i ranije je govoreno da bi austrijska berza mogla pokupovati ove ex-Jugoslavenske.
svakako da je politika ta koja ne dozvoljava da BLSE i SASE budu jedno zajednicko trziste.

[zgembo_sa]

Naravno da su 2 berze za ovako malu drzavu previse, ali spajanje ove 2 berze svakako ne dolazi u obzir, pa ta banjalucka je totalni odron, nisu ljudi u SASE ludi da se spajaju i razvale ono sto su do sad stvorili. Pustiti ih lagano da propadnu sami od sebe.

[redondo72]

Ne bih o berzi a imao bih svašta da kažem, a šta da kažem kada najjačoj brokerskoj kući u BiH treba tri dana da pošalje mail i obavesti me da li mi je prošao nalog.

[Sir_Lancelot]

Berza se u ovoj zemlji neće oporaviti 15 godina. Čak i kada bih spojili, a neće dok se čitava privatizacija i prepakiranje dionica ne završi, neće biti ništa bolja situacija. Jednostavno nema likvidnosti, a nelikvidna tržišta odumiru, neminovnost. Ako ste u fazonu berze, tj. špekulacije, najbolje je ići CG i Kosovo jedno 2 godine, prije nego što ispuše.

[AO83]

Berza se u ovoj zemlji neće oporaviti 15 godina. Čak i kada bih spojili, a neće dok se čitava privatizacija i prepakiranje dionica ne završi, neće biti ništa bolja situacija. Jednostavno nema likvidnosti, a nelikvidna tržišta odumiru, neminovnost. Ako ste u fazonu berze, tj. špekulacije, najbolje je ići CG i Kosovo jedno 2 godine, prije nego što ispuše.

Slazem se sa Sir Lancelot-om u vezi likvidnosti BH trzista. (Nisam siguran za CG I Kosovo - pogotovo Kosovo).

Spajanjem 2 Banjalucke i Sarajevske berze nebi nista ucinilo. Jedina stvar koja bi donijela znacajnije promijene jeste ujedinjene svih balkanskih berzi u jednu. Jer nijedna balkanska drzava nije dovoljno velika da bi imala efikasnu samostalnu berzu.

Nisam strucnjak o berzanskim razvojima, ali mislim da bi idealno bilo da se sve prikljuce Beckoj ili Atinskoj. Sve berze na balkanu od BG, ZG, SA su suplje!

[law2]

https://ba.ekapija.com/news/2132110/rs- ... 00-mil-eur

RS izlazi na Bečku berzu - Uskoro emitovanje euroobveznica vrijednih 200 mil EUR

Vlada Republike Srpske planira da polovinom ove godine na Bečkoj berzi emituje euroobveznice u iznosu od 200 mil EUR, potvrdili su za portal Capital u Ministarstvu finansija RS.
U ministarstvu su rekli da će vlada u narednom periodu utvrditi odluku o prvoj emisiji obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu u kojoj će biti definisani svi uslovi emisije, imajući u vidu situaciju na međunarodnom finansijskom tržištu, kao i kreditni rejting zemlje.

Naveli su i da je rebalansom budžeta Republike Srpske, na poziciji primici od izdavanja hartija od vrijednosti, planiran iznos od 391,6 mil KM.

- S obzirom na to da se radi o obveznicama koje će biti denominovane u evrima, planirani iznos emisije je 200 mil EUR, a emisija je planirana polovinom godine na Bečkoj berzi - rekli su u Ministarstvu finansija RS.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je ranije da Srpska planira prodati obveznice na međunarodnom finansijskom tržištvu, jer su kapaciteti domaćeg tržišta ograničeni, a postoji i ograničenje izloženosti banaka prema javnom sektoru RS.

On je ponovio da je BiH jedina zemlja u regionu koja još nije izašla na međunarodno finansijsko tržište i da su jedan od razloga za to međusobni odnosi u BiH, s obzirom na to da postoje tri nivoa vlasti koji odobravaju odluke o zaduženju.

Kazao je i da će, ukoliko RS uspije da proda svoje obveznice na međunarodnom tržištu, to biti uspjeh, ali da ima i rezervne izvore finansiranja, ukoliko u tome ne uspije.

Ekonomski analitičari sa kojima je Capital ranije razgovarao ocijenili su da bi pojavljivanje Republike Srpske na međunarodnom finansijskom tržištu bilo dobro zbog sticanja međunarodnog kredibiliteta, ali i da bi pribavljanje novca u inostranstvu moglo da bude znatno skuplje nego na domaćem, s obzirom na loš kreditni rejting koji BiH i RS imaju.