Iskrivljenice u srpskom i hrvatskom jeziku

[Utokkha]

Alah, Muhamed nasuprot recimo Neymar, Trump, Conte, Bayern (neki od stranih pojmova koje sam zapazio u momentu pisanja ovog posta - slucajan izbor).

Ovo je standard hrvatskog jezika. Nije li rijec o sovinizmu duboko usadjenom u jezicki sistem?

Koliko ima iskrivljenica ili nakaradizama?

Zasto je h toliko prokleto i nemilo?

Npr. stari rimski naziv Livna je Hliwno. Neko je nekad povezao to h sa jos mnogo rijeci koje ga sadrze i zbrisao ga zauvijek.

[orinoco]

Alah, Muhamed nasuprot recimo Neymar, Trump, Conte, Bayern (neki od stranih pojmova koje sam zapazio u momentu pisanja ovog posta - slucajan izbor).

Ovo je standard hrvatskog jezika. Nije li rijec o sovinizmu duboko usadjenom u jezicki sistem?

Koliko ima iskrivljenica ili nakaradizama?

Zasto je h toliko prokleto i nemilo?

Npr. stari rimski naziv Livna je Hliwno. Neko je nekad povezao to h sa jos mnogo rijeci koje ga sadrze i zbrisao ga zauvijek.

Slovo H gdje god mogu, ja ga ubacujem. Tvoj nick, npr. ja bih napisala Hutokkha, ili Hangelina Jolie, Hamerikanci, itd.

Dopada mi se kako zvuči

[¤ jelena ¤]

Ne razumijem problem sa navedenim primjerima...pogotovo prva dva.... šta je u tim primjerima nakaradno?

[John Cleese]

Ne razumijem problem sa navedenim primjerima...pogotovo prva dva.... šta je u tim primjerima nakaradno?

Ma krivo mu sto navedene rijeci ne smatraju stranim, pa ih pisu onako kako ih i izgovaraju
(Ukratko, zabrinuti @StoljPi misli da tu fali duplih slova.)

A opet, ima tu nesto... Zamisli da neko napise "Dino Kasalo", a coJek se zove Dinno Kassalo (ili je cak i Kassallo)... i coJek procita... blam zesci...

[John Cleese]

Slovo H gdje god mogu, ja ga ubacujem. Tvoj nick, npr. ja bih napisala Hutokkha, ili Hangelina Jolie, Hamerikanci, itd.

Dopada mi se kako zvuči

Ma malo je...
Huthokkha, Hanghelina Hjohlie, Hamherikhanci - mnogo, mnogo bolje zvuci, priznaj.
(Ako uspijes izgovorit'...)

[Krokodajl]

Srpski zanemari, jer oni zbog Vuka nema šanse da pišu Neymar, Bayern, već pišu - Nejmar, Bajern, Džordž Vošington, Džon Ficdžerald Kenedi.

Što se Hrvatskog jezika tiče oni imaju pravilo da strane riječi ukoliko drugačije nije određeno pišu na izvornom obliku, pa se tako šiše Neymar, Bayern, George Washington, John Fitzgerald Kennedy.

Alah nije strana riječ već riječ koja se koristi u hrvatskom pravopisu i jeziku, i nije nikakva iskrivljenica.

isl. jedini Bog, stvoritelj svijeta, vječan, nevidljiv, sveprisutan, svemoguć i sveznajući; vlada svijetom kojem se objavljuje preko svojih meleka (anđela) i svojih poslanika (proroka) Adema (Adama), Nuhe (Noe), Ibrahima (Abrahama), Muse (Mojsija), Ise (Isusa) i napokon Muhameda, koji je posljednji i najveći prorok, »pečat proroka«

Transliteracija kod imena Muhamed se ne koristi jer po pravopisu transliteracija se ne koristi u pisanju imena koja dolaze iz jezika koji ne koriste latinicu, kako je riječ Muhamed Arapskog porijekla i dolazi iz jezika koji ne koristi latinicu time se i transliteracija ne mora koristiti već se koristi Hrvatski oblik.

Jedno od osnovnih pravila Hrvatskog pravopisa kod pisanja imena jeste i to da se uzima u obzir i vrijeme kada je ta riječ došla u kontakt sa Hrvatskim jezikom, Hrvatski jezik je sa imenicama Alah i Muhamed davno došao u susret, tada su se pisale tako, tako se pišu i danas.

Zbog istog tog pravila transliteracije piše se Andrij Ševčenko a ne Andriy Shevchenko (jezik ne koristi latinicu), zbog istog tog pravila se i imena gradova Hirošima i Pjongjang pišu tako a ne Hiroshima i Pyongyang.

Zbog pravila vremena "korištenja" se imena gradova Mohač i Nađkanjiža pišu tako a ne Mohacs i Nagykanyizsa.

[John Cleese]

[Ajatolah_]

Muhamed je bio Arap.

Imena koja se izvorno ne pišu na latinici i ćirilici se prenose u naš jezik tako što jednostavno napišu onako kako govoriš - kako bi uostalom i "preveo" ime 毛澤東 nego po izgovoru? Kada se radi o imenu iz naroda koji koristi latinično ili ćirilićno pismo, pa eto i ako se dijete rođeno u Velikoj Britaniji zove Muhammed, u tom slučaju se prenosi u izvornom obliku.

Zapravo, tu je pravo pitanje - zašto je po pravopisu bosanskog jezika uveden taj izuzetak da se Muhammed piše sa dva m? U našem jeziku duplo slovo nema nikakav značaj, a također vrijedi gore napisano, da se sa stranih pisama prenosi strogo po izgovoru.

[¤ jelena ¤]

Ne razumijem problem sa navedenim primjerima...pogotovo prva dva.... šta je u tim primjerima nakaradno?

Ma krivo mu sto navedene rijeci ne smatraju stranim, pa ih pisu onako kako ih i izgovaraju
(Ukratko, zabrinuti @StoljPi misli da tu fali duplih slova.)

Brate mili! Ni na kraj pameti da je to....znači, uporno pišu jedno slovo umjesto dva sram ih bilo šoveni jedni nakaradni!

A opet, ima tu nesto... Zamisli da neko napise "Dino Kasalo", a coJek se zove Dinno Kassalo (ili je cak i Kassallo)... i coJek procita... blam zesci...

Haj D. K. i nekako, al zamisli da ošišaTom latinicom napišeš Shakespeare nako kako se čita...

[cyprus]

Mene više interesuje zašto se u bosanskom duplaju slova, u primjerima Allah, Muhammed ili recimo hadždž (ovo posljednje baš izgleda čudno)...

Jesu li Muhammed i Muhamed različita imena? Da li je onda nepravilno davati djeci imena Muhamed ili Abdulah (bez duplanja slova)?

I btw, mene interesuje postoji li u konačnici pravilo bosanskog jezika koje jasno određuje - da li se strana imena pišu "po Vukovom" ili izvorno? Ili može kako god?

[Sanjarko]

Pa pises kako govoris itd., samo cudno da Srbi gutaju slova pa Hanka postane Anka itd.

[Sanjarko]

Pa pises kako govoris itd., samo cudno da Srbi gutaju slova pa Hanka postane Anka itd.

A sto ne bi i moglo i sa jednim i sa dva slova. Jeste za jednoumlje. Prije bilo Ch a sad dva ta slova.

[¤ jelena ¤]

Zašto se to nepostojanje ili izbacivanje glasa h kod komšija i susjeda ne može shvatiti kao kulturološka različitost i prosto linija manjeg otpora (običnom narodu je neuporedivo lakše izgovoriti lako, nego lahko ili kafa/kava pogotovo, nego kahva, ajde umjesto hajde, elem - helem, oćemol nego hoćemol itd), a ne kao isključivo ideološka, namjerno potencirana različitost i averzija prema nečemu...drugom narodu, slovu i tome slično...

[Sanjarko]

Zašto se to nepostojanje ili izbacivanje glasa h kod komšija i susjeda ne može shvatiti kao kulturološka različitost i prosto linija manjeg otpora (običnom narodu je neuporedivo lakše izgovoriti lako, nego lahko ili kafa/kava pogotovo, nego kahva, ajde umjesto hajde, elem - helem, oćemol nego hoćemol itd), a ne kao isključivo ideološka, namjerno potencirana različitost i averzija prema nečemu...drugom narodu, slovu i tome slično...

E jbg pa mnogi sa H slovom u imenu ostadose bez tog slova u imenu. Napiso sam Hanka postade Anka. A Hegel ne postade Egel.

[Sanjarko]

Zašto se to nepostojanje ili izbacivanje glasa h kod komšija i susjeda ne može shvatiti kao kulturološka različitost i prosto linija manjeg otpora (običnom narodu je neuporedivo lakše izgovoriti lako, nego lahko ili kafa/kava pogotovo, nego kahva, ajde umjesto hajde, elem - helem, oćemol nego hoćemol itd), a ne kao isključivo ideološka, namjerno potencirana različitost i averzija prema nečemu...drugom narodu, slovu i tome slično...

E jbg pa mnogi sa H slovom u imenu ostadose bez tog slova u imenu. Napiso sam Hanka postade Anka. A Hegel ne postade Egel.

Budite dosljedni. Hag zovite Ag, a Had zovite Ad.

[Sanjarko]

E jbg pa mnogi sa H slovom u imenu ostadose bez tog slova u imenu. Napiso sam Hanka postade Anka. A Hegel ne postade Egel.

Budite dosljedni. Hag zovite Ag, a Had zovite Ad.

Ocu na Amburger kod Ame, pa popit Ercegovacko vino, koje nije iz Hlivna.

[Sanjarko]

Ocu na Amburger kod Ame, pa popit Ercegovacko vino, koje nije iz Hlivna.

Kad bolje razmislim na Ajniken pivo.

[Sanjarko]

Da se razmjemo nemam ja nist antiprotivno.

[Ajatolah_]

Mene više interesuje zašto se u bosanskom duplaju slova, u primjerima Allah, Muhammed ili recimo hadždž (ovo posljednje baš izgleda čudno)...

Jesu li Muhammed i Muhamed različita imena? Da li je onda nepravilno davati djeci imena Muhamed ili Abdulah (bez duplanja slova)?

I btw, mene interesuje postoji li u konačnici pravilo bosanskog jezika koje jasno određuje - da li se strana imena pišu "po Vukovom" ili izvorno? Ili može kako god?

Ovako kako sam napisao dva posta iznad, dakle obavezno po Vuku ako je iz jezika koji se ne služi latinicom. Iz jezika koji se služe ćirilicom se može direktno prevesti. Tu naši novinari često griješe, pa možeš pročitati šta ja znam, Shenzhen, Anzhi, Saint Petersbourg. Razlog je prevođenje vijesti s engleskog jezika koji opet sebi prevode, je l', po svom Vooku.

Iz nekog razloga su ovih nekoliko imena i pojmova iz arapskog eksplicitno navedeni kao izuzetak u pravopisu bosanskog jezika.

[¤ jelena ¤]

Zašto se to nepostojanje ili izbacivanje glasa h kod komšija i susjeda ne može shvatiti kao kulturološka različitost i prosto linija manjeg otpora (običnom narodu je neuporedivo lakše izgovoriti lako, nego lahko ili kafa/kava pogotovo, nego kahva, ajde umjesto hajde, elem - helem, oćemol nego hoćemol itd), a ne kao isključivo ideološka, namjerno potencirana različitost i averzija prema nečemu...drugom narodu, slovu i tome slično...

E jbg pa mnogi sa H slovom u imenu ostadose bez tog slova u imenu. Napiso sam Hanka postade Anka. A Hegel ne postade Egel.

Budite dosljedni. Hag zovite Ag, a Had zovite Ad.

ček...a ko si ti njima u životu pa da im određuješ kako će oni nešto i nekoga zvati?

Anka je Anka, a Hanka je Hanka... to su dva različita lična imena. Niko neće ženu, kojoj su roditelji dali ime Hanka nazvati Anka, ni obrnuto.

Isti je slučaj sa Sara i Sarah...drugo se i piše i izgovara sa h... i ko zna koliko još ima takvih primjera.

Ni Omer nije Homer, a ni obrnuto, kao što ni Ankica nije Hankica nego se zove onako kako su joj roditelji dali ime u skladu sa kulturološkim okriljem u kojem je rođen/a.

[dragan.s]

Pa pises kako govoris itd., samo cudno da Srbi gutaju slova pa Hanka postane Anka itd.

Možda zato jer je Anka starije ime, a do Hanke se kasnije došlo. Doduše, konkretan slučaj nisam sreo. Valjda je to isto kao kad neko umjesto Sofija nekoga zove Safija (ovo sam već sreo).

Oko transkripcije stranih imena ni ja nisam našao pravila. Prevodio sam nešto i nigdje nisam našao neko posebno pravilo. Po istočnoj varijanti se imena pišu onako kako se čitaju (John = Džon), a po zapadnoj se pišu onako kako su u originalu. Najočitije se to vidi u titlovima filmova i novinama. I jedno i drugo ima svoje prednosti i nedostatke. Kod nas je praksa da to radi kako se kome svidi.

[Sanjarko]

ček...a ko si ti njima u životu pa da im određuješ kako će oni nešto i nekoga zvati?

Anka je Anka, a Hanka je Hanka... to su dva različita lična imena. Niko neće ženu, kojoj su roditelji dali ime Hanka nazvati Anka, ni obrnuto.

Isti je slučaj sa Sara i Sarah...drugo se i piše i izgovara sa h... i ko zna koliko još ima takvih primjera.

Ni Omer nije Homer, a ni obrnuto, kao što ni Ankica nije Hankica nego se zove onako kako su joj roditelji dali ime u skladu sa kulturološkim okriljem u kojem je rođen/a.

Vizionar 1985 wrote:

A sto ne bi i moglo i sa jednim i sa dva slova. Jeste za jednoumlje. Prije bilo Ch a sad dva ta slova.

Citaj. Moju staru svi Srbi, Srpkinje bez H slova zovu.

[Sanjarko]

Pa pises kako govoris itd., samo cudno da Srbi gutaju slova pa Hanka postane Anka itd.

Možda zato jer je Anka starije ime, a do Hanke se kasnije došlo. Doduše, konkretan slučaj nisam sreo. Valjda je to isto kao kad neko umjesto Sofija nekoga zove Safija (ovo sam već sreo).

Oko transkripcije stranih imena ni ja nisam našao pravila. Prevodio sam nešto i nigdje nisam našao neko posebno pravilo. Po istočnoj varijanti se imena pišu onako kako se čitaju (John = Džon), a po zapadnoj se pišu onako kako su u originalu. Najočitije se to vidi u titlovima filmova i novinama. I jedno i drugo ima svoje prednosti i nedostatke. Kod nas je praksa da to radi kako se kome svidi.

Samo sto tog istog Dzona zovu Ivan, Jovan. Papa Ivan/Jovan a ono Dzon.

[¤ jelena ¤]

A more i Johan.

ček...a ko si ti njima u životu pa da im određuješ kako će oni nešto i nekoga zvati?

Anka je Anka, a Hanka je Hanka... to su dva različita lična imena. Niko neće ženu, kojoj su roditelji dali ime Hanka nazvati Anka, ni obrnuto.

Isti je slučaj sa Sara i Sarah...drugo se i piše i izgovara sa h... i ko zna koliko još ima takvih primjera.

Ni Omer nije Homer, a ni obrnuto, kao što ni Ankica nije Hankica nego se zove onako kako su joj roditelji dali ime u skladu sa kulturološkim okriljem u kojem je rođen/a.

Vizionar 1985 wrote:

A sto ne bi i moglo i sa jednim i sa dva slova. Jeste za jednoumlje. Prije bilo Ch a sad dva ta slova.

Citaj. Moju staru svi Srbi, Srpkinje bez H slova zovu.

A moju komšinicu niko ne zove bez H, a ima nas svakakviJeh u komšiluku.

Štaš sad...

[dragan.s]

Pa pises kako govoris itd., samo cudno da Srbi gutaju slova pa Hanka postane Anka itd.

Možda zato jer je Anka starije ime, a do Hanke se kasnije došlo. Doduše, konkretan slučaj nisam sreo. Valjda je to isto kao kad neko umjesto Sofija nekoga zove Safija (ovo sam već sreo).

Oko transkripcije stranih imena ni ja nisam našao pravila. Prevodio sam nešto i nigdje nisam našao neko posebno pravilo. Po istočnoj varijanti se imena pišu onako kako se čitaju (John = Džon), a po zapadnoj se pišu onako kako su u originalu. Najočitije se to vidi u titlovima filmova i novinama. I jedno i drugo ima svoje prednosti i nedostatke. Kod nas je praksa da to radi kako se kome svidi.

Samo sto tog istog Dzona zovu Ivan, Jovan. Papa Ivan/Jovan a ono Dzon.

To je generalno pravilo, a nazivi papa su nešto drugo. Papa svoje ime uzima po nekom svecu, a imena istih svetaca mogu biti različita u katoličkoj i pravoslavnoj crkvi.

Pope Saint John Paul II (Latin: Ioannes Paulus II; Italian: Giovanni Paolo II; Polish: Jan Paweł II; born Karol Józef Wojtyła