Inteligentni Dizajn vs. Evolucija

[toska]

prirodne sile i materija, tj. tzv. spontani prirodni procesi, procesi bez kontrole, sami, ne mogu stvarati kompleksne strukture; u tom slučaju procesi bez informacije teže termodinamičkoj ravnoteži, maksimalnoj entropiji, neredu.
...

Sve napisano je tačno i tu nema diskusije, ali ne mora imati nikakvu ulogu u evoluciji.
Evolucija ništa ne stvara već joj se složeniji sistemi prosto dogode kroz beskonačne slučajne mutacije.

šta propuštam?

edit: ako govoriš o samom postanku života, a ne evoluciji, onda ništa.

[Edouard]

Toska, nisam te zaboravio. Izvini na kašnjenju, ali neću biti škrt.
Ne, ne radi se o samom postanku života.
S jedne strane ne postoje beskonačne mutacije, jer sposobnost varijacije unutar genetskog pula brzo se iscrpljuje, što predstavlja pojavu koja se zove genetička homeostaza.

S druge strane slučajne mutacije ne mogu stvarati genske varijacije bitne za evoluciju, tj. za nastanak inovacija, novih organa, novih vrsta, dakle svega onog šta je bitno za evoluciju. Promjena kljuna darvinovih zeba i slične promjene, nisu u tom smislu nikakva evolucija.

O tome kazuje i ugledni biolog koje je vlastiti rad uvjerio da postoji granica onome što mutacije i prirodno odabiranje mogu učiniti, zbog čega je i odbacio neodarvinizam, Pierre Grassé, sa Sorbone u Parizu. On je bio predsjednik Francuske akademije (Académie française) i urednik kompletnog djela Traité de zoologie u 28 tomova. Tvrdi: koliko god bile brojne, mutacije ne proizvode nikakvu evoluciju.
U svojoj knjizi Grassé zapaža da su voćne mušice ostale voćne mušice usprkos hiljadama uzgojenih generacija i svim mutacijama induciranim u njima.
Smatra da je evolucija tajna o kojoj se malo zna i o kojoj je vjerojatno malo moguće znati.

Također, poznati biolog i utemeljitelj Opće teorije sistema, Ludwig Von Bertalanffy odbacuje neodarvinizam u tom mutacijskom dijelu, i tvrdi da se tu radi o epigenetici.

O slučajnim brojnim mutacijama na primjeru oka govori i Richard Dawkins:
“Nije potrebno da budete matematičar ili fizičar da biste izračunali da je potrebna čitava vječnost da bi se oko ili molekula hemoglobina sami od sebe obrazovali pukim slučajem.”
Naravno, nije on zagovornik dizajna, ali uočava da evolucija oka ne može biti proizvod slučajnih mutacija.
On zagovara neka druga naturalistička rješenja.

Jedan filozof biologije postavlja zanimljivo pitanje: Naime, ako je tačno da se mutacije neprestano nakupljaju, tada nije jasno šta održava određeni fenotip u nepromjenjivom obliku.

Da evoluciju ne mogu nositi postepene slučajne mutacije potvrđuje i empirija; nema takve evidencije u fosilnom zapisu.

A sa stajališta teorije informacije slučajne mutacije nemaju nikakav konstruktivni značaj; tretiraju se kao smetnja, i ne mogu dati doprinos informaciji, već je mogu oštetiti.

[Hakiz]

Davno je receno da treba pricati o glupom dizajnu a ne inteligentnom.
Sijaset falinki imamo i ako smo dizajnirani onda nas je kreten dizajnirao.

Amin i amen.

[Edouard]

Temeljem nekih upisa zapitam se: kako to da ljude može iznevjeriti njihova vlastita inteligencija.

[broj dva]

Nisi jedini što se to pita...

[Hakiz]

Temeljem nekih upisa zapitam se: kako to da ljude može iznevjeriti njihova vlastita inteligencija.

Pa, ti najbolje znaš odgovor. Sve znaš, pa i to kako izgleda i kakav je osjećaj kada te inteligencija iznevjeri.

[Edouard]

Čini se ipak da ih nije potpuno iznevjerila, prepoznali su se.

[Hakiz]

Čini se ipak da ih nije potpuno iznevjerila, prepoznali su se.

Za tu doskočicu si upotrijebio svu inteligenciju koju posjeduješ. Moćno

[Edouard]

Čini se ipak da ih nije potpuno iznevjerila, prepoznali su se.

Za tu doskočicu si upotrijebio svu inteligenciju koju posjeduješ. Moćno

Nažalost, naravno prvenstveno tvoju, ali ni ja se tome ne veselim, ti sa svojom inteligencijom ne uspijevaš složiti ni to - jednu doskočicu.

[Hakiz]

Čini se ipak da ih nije potpuno iznevjerila, prepoznali su se.

Za tu doskočicu si upotrijebio svu inteligenciju koju posjeduješ. Moćno

Nažalost, naravno prvenstveno tvoju, ali ni ja se tome ne veselim, ti sa svojom inteligencijom ne uspijevaš složiti ni to - jednu doskočicu.

Koliko god se trudio sa tobom normalno razgovarati, ti uvijek na kraju kreneš putem arogancije, cinizma i na kraju vrijeđanja. Dokazuješ se ponižavanjem drugih, ne mogu reći sagovornika, sagovornike se ne vrijeđa, poštuje ih se, ili barem toleriše.

I ovaj put si ovom rečenicom

Temeljem nekih upisa zapitam se: kako to da ljude može iznevjeriti njihova vlastita inteligencija.

pokrenuo ovo valjanje u blatu. A to nema više smisla. Ta atmosfera mi ne treba.

Džaba ti sva inteligencija i znanje sa takvim karakterom.

Potrošio sam na tebe više truda, vremena i strpljenja nego što kao osoba vrijediš.

Zbogom.

[teodati]

Kad već misliš da se razumiješ u dokazivanje i šta se dokazuje, a šta ne, znaš li ti kako se dokazuje tvrdnja da se kroz dvije tačke može povući samo jedan pravac?

Više materijalnih tvari ne može zauzimati isti prostor ako su iste veličine u pitanju, već se sve grupira po smjeru prostora, tako i pravci, eto.

Može u kvantnoj mehanici.

Ne može ni tamo, jer postoje daleko manji prostori od kvanta, a možda postoji i najmanja točka, onda se može samo jedan pravac povući kroz dvije točke, ne dva ili više, eto.

[teodati]

prirodne sile i materija, tj. tzv. spontani prirodni procesi, procesi bez kontrole, sami, ne mogu stvarati kompleksne strukture; u tom slučaju procesi bez informacije teže termodinamičkoj ravnoteži, maksimalnoj entropiji, neredu.
...

Sve napisano je tačno i tu nema diskusije, ali ne mora imati nikakvu ulogu u evoluciji.
Evolucija ništa ne stvara već joj se složeniji sistemi prosto dogode kroz beskonačne slučajne mutacije.

šta propuštam?

edit: ako govoriš o samom postanku života, a ne evoluciji, onda ništa.

Na koji način je život nastao, tako se i razvija, eto, a to evolucija ne zna objasniti, sve jasno, ali kako kome!

[Hakiz]

Više materijalnih tvari ne može zauzimati isti prostor ako su iste veličine u pitanju, već se sve grupira po smjeru prostora, tako i pravci, eto.

Može u kvantnoj mehanici.

Ne može ni tamo, jer postoje daleko manji prostori od kvanta, a možda postoji i najmanja točka, onda se može samo jedan pravac povući kroz dvije točke, ne dva ili više, eto.

U možda ti je zamka. Možda jeste, možda nije, srce moje tajnu krije.

Kvant je energija, nije prostor.

Kvarkovi imaju karakteristike koje omogućavaju da kroz dvije tačke, ako su one kvarkovi, možeš povući vjerovatno i beskonačno mnogo pravaca ako su ti pravci sastavljeni od kvarkova. Da li to ima smisla, jer bi svi ti pravci u suštini bili isti, ista "stvar", to je drugo pitanje.

I, nema manje "stvari", čestice, od kvarka. Nema ništa manje od kvarka. Barem koliko sada znamo.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quantum
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quark
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Theory_of_everything

[teodati]

Može u kvantnoj mehanici.

Ne može ni tamo, jer postoje daleko manji prostori od kvanta, a možda postoji i najmanja točka, onda se može samo jedan pravac povući kroz dvije točke, ne dva ili više, eto.

U možda ti je zamka. Možda jeste, možda nije, srce moje tajnu krije.

Kvant je energija, nije prostor.

Kvarkovi imaju karakteristike koje omogućavaju da kroz dvije tačke, ako su one kvarkovi, možeš povući vjerovatno i beskonačno mnogo pravaca ako su ti pravci sastavljeni od kvarkova. Da li to ima smisla, jer bi svi ti pravci u suštini bili isti, ista "stvar", to je drugo pitanje.

I, nema manje "stvari", čestice, od kvarka. Nema ništa manje od kvarka. Barem koliko sada znamo.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quantum
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quark
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Theory_of_everything

Nije kvark najmanje što postoji, i energija postoji u prostoru a ne izvan njega, tako da ako neku točku gledamo kao nešto najmanje, onda samo jedan pravac u takve dvije točke možeš povući, jer za drugog nema mjesta, o tome govorim.

[Hakiz]

Ne može ni tamo, jer postoje daleko manji prostori od kvanta, a možda postoji i najmanja točka, onda se može samo jedan pravac povući kroz dvije točke, ne dva ili više, eto.

U možda ti je zamka. Možda jeste, možda nije, srce moje tajnu krije.

Kvant je energija, nije prostor.

Kvarkovi imaju karakteristike koje omogućavaju da kroz dvije tačke, ako su one kvarkovi, možeš povući vjerovatno i beskonačno mnogo pravaca ako su ti pravci sastavljeni od kvarkova. Da li to ima smisla, jer bi svi ti pravci u suštini bili isti, ista "stvar", to je drugo pitanje.

I, nema manje "stvari", čestice, od kvarka. Nema ništa manje od kvarka. Barem koliko sada znamo.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quantum
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quark
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Theory_of_everything

Nije kvark najmanje što postoji, i energija postoji u prostoru a ne izvan njega, tako da ako neku točku gledamo kao nešto najmanje, onda samo jedan pravac u takve dvije točke možeš povući, jer za drugog nema mjesta, o tome govorim.

Kvark je najmanji.

Kvarkovi imaju, između ostalih, sljedeće osobine, koje su većim česticama nemoguće po zakonima fizike:

1. Jedan kvark u isto vrjeme može biti na više različitih mjesta.

2. Dva i više kvarkova u istom trenutku mogu se nalaziti na istom mjestu.

U skladu sa drugom osobinom, ti kroz dvije tačke, dva kvarka, možeš povući više pravaca ako je pravac načinjen od kvarkova.

Drugo:

Kvant je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti. Prema kvantnoj teoriji, energija se mijenja u kvantima

Kvant nije kvark. Kvark je čestica, kvant je energija. A prostor je prostor (A po Ajnštajnu i vrijeme).

Kvark je najmanja čestica po dimenzijama. Nije po masi, lepton je lakši.

I neću dalje o ovome.

[teodati]

U možda ti je zamka. Možda jeste, možda nije, srce moje tajnu krije.

Kvant je energija, nije prostor.

Kvarkovi imaju karakteristike koje omogućavaju da kroz dvije tačke, ako su one kvarkovi, možeš povući vjerovatno i beskonačno mnogo pravaca ako su ti pravci sastavljeni od kvarkova. Da li to ima smisla, jer bi svi ti pravci u suštini bili isti, ista "stvar", to je drugo pitanje.

I, nema manje "stvari", čestice, od kvarka. Nema ništa manje od kvarka. Barem koliko sada znamo.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quantum
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Quark
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Theory_of_everything

Nije kvark najmanje što postoji, i energija postoji u prostoru a ne izvan njega, tako da ako neku točku gledamo kao nešto najmanje, onda samo jedan pravac u takve dvije točke možeš povući, jer za drugog nema mjesta, o tome govorim.

Kvark je najmanji.

Kvarkovi imaju, između ostalih, sljedeće osobine, koje su većim česticama nemoguće po zakonima fizike:

1. Jedan kvark u isto vrjeme može biti na više različitih mjesta.

2. Dva i više kvarkova u istom trenutku mogu se nalaziti na istom mjestu.

U skladu sa drugom osobinom, ti kroz dvije tačke, dva kvarka, možeš povući više pravaca ako je pravac načinjen od kvarkova.

Drugo:

Kvant je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti. Prema kvantnoj teoriji, energija se mijenja u kvantima

Kvant nije kvark. Kvark je čestica, kvant je energija. A prostor je prostor (A po Ajnštajnu i vrijeme).

Kvark je najmanja čestica po dimenzijama. Nije po masi, lepton je lakši.

I neću dalje o ovome.

Sve je to ok, ali NIJE kvark nešto najmanje što postoji, zato možeš više pravaca povući, ali točka je nešto najmanje, tu onda samo jedan pravac može postojati, ne više, kontaš?

I opet, i energija zauzima prostor, koliki, jel?

A vrijeme nije prostor ni po čemu osim po Einsteinu, potpuno krivo, samo kažem.

[Edouard]

I ovaj put si ovom rečenicom

Temeljem nekih upisa zapitam se: kako to da ljude može iznevjeriti njihova vlastita inteligencija.

pokrenuo ovo valjanje u blatu. A to nema više smisla. Ta atmosfera mi ne treba.

Ja ispadne nekarakteran, arogantan, ciničan, sklon vrijeđanju..., a ti si jedno dobroćudno, bezazleno, tolerantno nevinašce.

Prije mojeg, po tebi problematičnog upisa, dvostruko si amenovao jedan izrazito neinteligentan, glupi upis.

A onda si se išao šegačiti sa mnom o dosezima, o tome do kuda seže čija inteligencija. Mogu primiti, a umijem i isporučiti, ali nikada s ciljem da uvrijedim sagovornika.
I onda eto, osjetljiva mlada se ipak smrtno uvrijedi i sasu svo drvlje i kamenje na mene.

[toska]

manite se prepucavanja

Jedan filozof biologije postavlja zanimljivo pitanje: Naime, ako je tačno da se mutacije neprestano nakupljaju, tada nije jasno šta održava određeni fenotip u nepromjenjivom obliku.

U smislu zašto opstaju isti jednostavniji nivoi života kada se razviju složeniji?

Da evoluciju ne mogu nositi postepene slučajne mutacije potvrđuje i empirija; nema takve evidencije u fosilnom zapisu.

U smislu da nema ostataka npr. sisara (kao najsloženiji nisu dobar primjer) sa četvero očiju, troje ušiju i sl?
Kod teorije slučajnosti ne postoji razlog zašto ne bi bili uspješni (bar jedan period).

[apsidejzi]

Dok se mi ovdje uzaludno prepucavamo sa Edom, naucnici vrijedno rade u razumjevanju procesa u prirodi a medju njima i nastanku zivota. Sada smo na ovom linku: https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.adj7179 dobili jos jedan korak u razumjevanju nastanka zivota. Naime, bazna pretpostavka abiogeneze jeste da je zivot nastao u takozvanoj "premortial soup" tj mjesavini raznih hemikalija koje su okosnica zivota. Ja sam vec ranije navodio par linkova koji pokazuju da su na asteroidima nadjeni ostaci aminokiselina, nukleinskih kiselina i sl no ovo istrazivanje ide jos jedan korak iza. Naime, kako su nastale te hemikalije u toj prahistorijskoj supi. Otkud one tu. Kako je nastala aminokiselina na asteroidu? Eh ovaj rad nudi odgovor na to pitanje. KOrak po korak, hemijska reakcija za hemijskom reakcijom od pocetka do kraja.

I u nijednom koraku nema inteligentnog dizajnera. Ni u jednom koraku nema dirigovanog manipulisanja hemijskim reakcijama. Desavaju se kako se desavaju i bukvalno objasnjavaju kako su zivotni elementi nastali.

[belfy]

I ovaj put si ovom rečenicom

Temeljem nekih upisa zapitam se: kako to da ljude može iznevjeriti njihova vlastita inteligencija.

pokrenuo ovo valjanje u blatu. A to nema više smisla. Ta atmosfera mi ne treba.

Ja ispadne nekarakteran, arogantan, ciničan, sklon vrijeđanju..., a ti si jedno dobroćudno, bezazleno, tolerantno nevinašce.

Prije mojeg, po tebi problematičnog upisa, dvostruko si amenovao jedan izrazito neinteligentan, glupi upis.

A onda si se išao šegačiti sa mnom o dosezima, o tome do kuda seže čija inteligencija. Mogu primiti, a umijem i isporučiti, ali nikada s ciljem da uvrijedim sagovornika.
I onda eto, osjetljiva mlada se ipak smrtno uvrijedi i sasu svo drvlje i kamenje na mene.

o drug Edo, tek sada vidim da si mu ti rekao skoro identicno kao ja na drugoj temi (ovo u uvredjenoj mladoj). ali ti si barem bolje prosao. meni je pozelio dug zivot i tesku bolest.

[Edouard]

manite se prepucavanja

Jedan filozof biologije postavlja zanimljivo pitanje: Naime, ako je tačno da se mutacije neprestano nakupljaju, tada nije jasno šta održava određeni fenotip u nepromjenjivom obliku.

Da evoluciju ne mogu nositi postepene slučajne mutacije potvrđuje i empirija; nema takve evidencije u fosilnom zapisu.

U smislu da nema ostataka npr. sisara (kao najsloženiji nisu dobar primjer) sa četvero očiju, troje ušiju i sl?
Kod teorije slučajnosti ne postoji razlog zašto ne bi bili uspješni (bar jedan period).

U smislu zašto opstaju isti jednostavniji nivoi života kada se razviju složeniji?

Ja bih prije rekao da je pitanje usmjereno na činjenicu nepostojanja prijelaznih oblika.
Jer ako se s vremenom mutacije nagomilavaju, mijenja se genotip, a onda i fenotip kao sveukupnost onoga što se može uočiti ili zaključiti o nekoj individui.
A za to, za prijelazne oblike kojih bi trebala biti gomila, nema evidencije u fosilnim zapisima. Radi tog nedostatka je i Darwin jadikovao.
Radi toga su paleontolozi evolucionisti Stephen Jay Gould i Niles Eldredge 1972. predložili teoriju isprekidane ravnoteže - Punctuated equilibrium koja negira proces nastanka novih vrsta vremenskim gomilanjem mutacija.

Kod teorije slučajnosti ne postoji razlog zašto ne bi bili uspješni (bar jedan period).

Ne postoji teorija slučajnosti, postoji teorija vjerojatnosti i slučajni događaj.
A slučajni događaj je onaj koji se pod određenim okolnostima može, ali i ne mora dogoditi. Za šta od navedenog možemo tvrditi da se MOŽE, ali i ne mora dogoditi?
Mogu li egipatske piramide slučajno nastati, nekontroliranom interakcijom materije i prirodnih sila?

[Edouard]

I ovaj put si ovom rečenicom

pokrenuo ovo valjanje u blatu. A to nema više smisla. Ta atmosfera mi ne treba.

Ja ispadne nekarakteran, arogantan, ciničan, sklon vrijeđanju..., a ti si jedno dobroćudno, bezazleno, tolerantno nevinašce.

Prije mojeg, po tebi problematičnog upisa, dvostruko si amenovao jedan izrazito neinteligentan, glupi upis.

A onda si se išao šegačiti sa mnom o dosezima, o tome do kuda seže čija inteligencija. Mogu primiti, a umijem i isporučiti, ali nikada s ciljem da uvrijedim sagovornika.
I onda eto, osjetljiva mlada se ipak smrtno uvrijedi i sasu svo drvlje i kamenje na mene.

o drug Edo, tek sada vidim da si mu ti rekao skoro identicno kao ja na drugoj temi (ovo u uvredjenoj mladoj). ali ti si barem bolje prosao. meni je pozelio dug zivot i tesku bolest.

Pozdrav belfy druže. Ne mogu vjerovati da nešto takvog čovjek čovjeku poželi.
Meni je to u jednom trenutku bila neka vrsta nadmudrivanja, zezancije, i vagao sam riječi, ali da sam ikako mogao predvidjeti da će se tako uvrijediti, već ranije bih odusto.

[Hakiz]

I ovaj put si ovom rečenicom

Temeljem nekih upisa zapitam se: kako to da ljude može iznevjeriti njihova vlastita inteligencija.

pokrenuo ovo valjanje u blatu. A to nema više smisla. Ta atmosfera mi ne treba.

Ja ispadne nekarakteran, arogantan, ciničan, sklon vrijeđanju..., a ti si jedno dobroćudno, bezazleno, tolerantno nevinašce.

Prije mojeg, po tebi problematičnog upisa, dvostruko si amenovao jedan izrazito neinteligentan, glupi upis.

A onda si se išao šegačiti sa mnom o dosezima, o tome do kuda seže čija inteligencija. Mogu primiti, a umijem i isporučiti, ali nikada s ciljem da uvrijedim sagovornika.
I onda eto, osjetljiva mlada se ipak smrtno uvrijedi i sasu svo drvlje i kamenje na mene.

Da, da, zvati ljude neinteligentnim nije s ciljem uvrede.

Nemoj više, samo ćemo se opet početi vrijeđati. Ako govoriš istinu da ti nije cilj vrijeđati, nećeš više o ovome ni riječ reći.

Evo, nudim ti ne prijateljsku jer to nismo niti ćemo biti, nego poštenu pogodbu: Od ovog trenutka jedan drugog ignorišemo. Ja ne komentarišem tvoje, ti ne komentarišeš moje postove, šta god o njima mislili. Ni direktnim citiranjem, niti indirektno, kao ne citiram ti post, ali ti ipak, kroz drugu priču, komentarišem. Važi?

Jesam rekao zbogom, ali na tvoj opet uvredljiv post u zadnjoj rečenici, ipak ću još jednom da ti pružim priliku da završimo bez zle krvi.

Nema potrebe da išta na ovo napišeš osim da kažeš, važi ili ne. Jedna riječ je potrebna i dovoljna.

[Edouard]

I ovaj put si ovom rečenicom

pokrenuo ovo valjanje u blatu. A to nema više smisla. Ta atmosfera mi ne treba.

Ja ispadne nekarakteran, arogantan, ciničan, sklon vrijeđanju..., a ti si jedno dobroćudno, bezazleno, tolerantno nevinašce.

Prije mojeg, po tebi problematičnog upisa, dvostruko si amenovao jedan izrazito neinteligentan, glupi upis.

A onda si se išao šegačiti sa mnom o dosezima, o tome do kuda seže čija inteligencija. Mogu primiti, a umijem i isporučiti, ali nikada s ciljem da uvrijedim sagovornika.
I onda eto, osjetljiva mlada se ipak smrtno uvrijedi i sasu svo drvlje i kamenje na mene.

Da, da, zvati ljude neinteligentnim nije s ciljem uvrede.

Nemoj više, samo ćemo se opet početi vrijeđati. Ako govoriš istinu da ti nije cilj vrijeđati, nećeš više o ovome ni riječ reći.

Evo, nudim ti ne prijateljsku jer to nismo niti ćemo biti, nego poštenu pogodbu: Od ovog trenutka jedan drugog ignorišemo. Ja ne komentarišem tvoje, ti ne komentarišeš moje postove, šta god o njima mislili. Ni direktnim citiranjem, niti indirektno, kao ne citiram ti post, ali ti ipak, kroz drugu priču, komentarišem. Važi?

Jesam rekao zbogom, ali na tvoj opet uvredljiv post u zadnjoj rečenici, ipak ću još jednom da ti pružim priliku da završimo bez zle krvi.

Nema potrebe da išta na ovo napišeš osim da kažeš, važi ili ne. Jedna riječ je potrebna i dovoljna.

Važi.

Ps. Ispravak za kraj kad si već iznio novu tvrdnju. Ljude nisam nazivao neinteligentnim, već njihove upise ili, u ovom slučaju da ih je izdala njihova inteligencija.
I inteligentni čovjek može napraviti neinteligentni upis, i inteligentnom čovjeku može ponekad zaštekati inteligencija...

Za tu doskočicu si upotrijebio svu inteligenciju koju posjeduješ. Moćno

Moćno i bez uvrede. Kraj

[toska]

U smislu zašto opstaju isti jednostavniji nivoi života kada se razviju složeniji?

Ja bih prije rekao da je pitanje usmjereno na činjenicu nepostojanja prijelaznih oblika.
Jer ako se s vremenom mutacije nagomilavaju, mijenja se genotip, a onda i fenotip kao sveukupnost onoga što se može uočiti ili zaključiti o nekoj individui.
A za to, za prijelazne oblike kojih bi trebala biti gomila, nema evidencije u fosilnim zapisima. Radi tog nedostatka je i Darwin jadikovao.
Radi toga su paleontolozi evolucionisti Stephen Jay Gould i Niles Eldredge 1972. predložili teoriju isprekidane ravnoteže - Punctuated equilibrium koja negira proces nastanka novih vrsta vremenskim gomilanjem mutacija.

Nismo baš svi dobri sa paleontologijom i otkrićima, može li malo slikovitije o nedostatku "prijelaznih oblika"?

Kod teorije slučajnosti ne postoji razlog zašto ne bi bili uspješni (bar jedan period).

Ne postoji teorija slučajnosti, postoji teorija vjerojatnosti i slučajni događaj.
A slučajni događaj je onaj koji se pod određenim okolnostima može, ali i ne mora dogoditi. Za šta od navedenog možemo tvrditi da se MOŽE, ali i ne mora dogoditi?
Mogu li egipatske piramide slučajno nastati, nekontroliranom interakcijom materije i prirodnih sila?

Ne postoji ta teorija ali je jasan smisao u tumačenju evolucije.
Nisi dao odgovor pa pretpostavljam da pitanje spada pod prvo i tvoje objašnjenje o prijelaznim vrstama?