toska wrote: ↑20/04/2024 01:11
manite se prepucavanja
Edouard wrote: ↑17/04/2024 23:13
Jedan filozof biologije postavlja zanimljivo pitanje: Naime, ako je tačno da se mutacije neprestano nakupljaju, tada nije jasno šta održava određeni fenotip u nepromjenjivom obliku.
Edouard wrote: ↑17/04/2024 23:13
Da evoluciju ne mogu nositi postepene slučajne mutacije potvrđuje i empirija; nema takve evidencije u fosilnom zapisu.
U smislu da nema ostataka npr. sisara (kao najsloženiji nisu dobar primjer) sa četvero očiju, troje ušiju i sl?
Kod teorije slučajnosti ne postoji razlog zašto ne bi bili uspješni (bar jedan period).
U smislu zašto opstaju isti jednostavniji nivoi života kada se razviju složeniji?
Ja bih prije rekao da je pitanje usmjereno na činjenicu nepostojanja prijelaznih oblika.
Jer ako se s vremenom mutacije nagomilavaju, mijenja se genotip, a onda i fenotip kao sveukupnost onoga što se može uočiti ili zaključiti o nekoj individui.
A za to, za prijelazne oblike kojih bi trebala biti gomila, nema evidencije u fosilnim zapisima. Radi tog nedostatka je i Darwin jadikovao.
Radi toga su paleontolozi evolucionisti Stephen Jay Gould i Niles Eldredge 1972. predložili teoriju isprekidane ravnoteže - Punctuated equilibrium koja negira proces nastanka novih vrsta vremenskim gomilanjem mutacija.
Kod teorije slučajnosti ne postoji razlog zašto ne bi bili uspješni (bar jedan period).
Ne postoji teorija slučajnosti, postoji teorija vjerojatnosti i slučajni događaj.
A slučajni događaj je onaj koji se pod određenim okolnostima
može, ali i ne mora dogoditi. Za šta od navedenog možemo tvrditi da se MOŽE, ali i ne mora dogoditi?
Mogu li egipatske piramide slučajno nastati, nekontroliranom interakcijom materije i prirodnih sila?