Indijanski ratovi

[japin_mutapi]

zlato, zemlja, šume, rude, poljoprivreda, stočarstvo, trgovina, industrija, jednom riječju profit ... svemu su tome indijanci stajali na putu

[sinuhe]

Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

[seln]

Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

[madner]

Bili su bas mnogo slabi.

[Truba]

Inače, Evropljani su o Indijancima spleli više mitova nego što su sami Indijanci imali mitova o sebi.

da
jedan od mitova su i oni totemi koje je imalo svako selo...

što je pogrešno... određene su skupine indijanaca imali toteme
isto kao što su se određeni bavili samo kitolovstvom
dok su drugi bili robovlasnici

[Woody]

E, evo da nastavimo sa mitovima:

Indijanci su prodali Manhattan za perlice od 24 dolara.

Ovaj mit - ponovljen u udžbenicima i živopisno ilustriran - predstavlja Indijance kao lakovjerne provincijalce koji su trgovali vrijednim zemljama i krznima za šarene europske perle i kuglice. Prema pismu nizozemskim dužnosnika, doseljenici su ponudili predstavnicima lokalnih Lenape plemena 60 guldena (oko tadašnja 24 dolara) u robi za svoju domovinu Manahatta. Najbolji uvid u ono što su primili Lenape potječe iz kasnijeg djela 17. stoljeća o nizozemskoj kupnji otoka Staten, također za 60 guldena, koji navodi robu "koja će biti uvezena iz Nizozemske i isporučena" indijancima, uključujući košulje, čarape, tkanine, muskete, olovne šipke, prah, čajnike, sjekire, šiljke, šešire i noževe. Nizozemci su prepoznali ušće rijeke Hudson kao prolaz ka vrijednim teritorijama za prikupljanje krzna, na sjeveru i zapadu.

Ali, malo je vjerojatno da su Lenape shvatile originalnu transakciju kao prodaju. Iako se zemljište može dodijeliti isključivo istaknutim pojedincima i obiteljima urođenika, zamisao o trajnoj prodaji zemljišta, koje se smatra imovinom, bila je nepoznata. Povjesničari koji sada pokušavaju rekonstruirati rane transakcije između Europljana i američkih Indijanaca ne slažu se o tome jesu li Lenape smatrale da je riječ o sporazumu da Nizozemci koriste, ali ne i posjeduju, Manahattu (većinom), ili su već 1626. godine Indijanci bili dovoljno upućeni u trgovinu i time razumjeli europske ekonomske ideje.

[sinuhe]

Sumnjam da bi holandske pisane sporazume znali tumaciti u vecem dijelu Evrope onog doba. Jos u to vrijeme manje od 40% Holandjana je zivjelo od zemljoradnje dok je veci dio stanovnistva radio za platu. Indijanci su zivjeli u porodicnim zadrugama nalik npr. nasim balkanskim u ekonomiji reciprociteta.
Vaznije je to sto su perlice bile od vrijednosti indijancima.

[Gojeni H]

Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

[Gojeni H]

Cesto se mogu vidjeti ovakvi plakati nesto drugacijih natpisa kao 'fighting terrorism since 1492' i naravno sa Geronimom. Na slici su znaci Apachi( Geronimo prvi s desne strane) koji su na prostore americkog jugozapada migrirali od 13. do 15. vijeka sa prostora Aljaske napadajuci okolne zemljoradnike.
Odmetnik i zlocinac Geronimo umro je prirodnom smrcu u rezervatu.

Uspravan covjek koji zna braniti svoje po svaku cijenu, u ocima misa izgleda jos veci, pa ga mali mis, iz zavisti, moze samo nazivati imenima.

Cuj, legenda odmetnik?

[sinuhe]

Da, mumin nam zna reci.

[seln]

Zapravo ne. Dugo vremena su indijanci bili kljucni faktor u trgovini. Prvih 200 godina trgovina krznom ne bi bila toliko profitabilna bez indijanaca pa je tako kolonija Plymouth uopste opstala sto je omogucilo osnivanje Bostona i kolonije Massachusetts. Narod Metis u Kanadi je nastao kao rezultat trgovine sto je poseban slucaj. https://en.wikipedia.org/wiki/M%C3%A9tis_in_Canada
Rijec je o razmjeni, Evropljanima duhan i krzna indijancima npr. metalne sjekire.

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

Ma, francuska posla... ista stvar sa Creoles i Cajuns na jugu USA, Quebec u Kanadi i slicno....
ono, dok smo vecina, dobro je... kad postanemo manjina, onda se bunimo.
Jos ne mogu da svare poraz od prije 250 godina.

[seln]

Cuj, legenda odmetnik?

Ma, kakav odmetnik... partizan, 60 godina prije Tita.



Inace, na predaju su ga nagovorili dvojica "true heroes" divljeg zapada, koji nisu postali slavni jer nisu pasali u petparacke romane...

Al Sieber, Svabo na divljem zapadu




Lt. Charles B. Gatewood, "nosati poglavica"



Obojica su respektirali Apace, a posebno Geronima, govorili su njihov jezik i susretali se s njima oci u oci, bez oruzja.

[sinuhe]

U ratu protiv Dakota Siouxa 1862 stradalo je najvise civila od strane indijanaca u jednom konfliktu u istoriji SAD, njih 300 do 800 uglavnom njemackih doseljenika. Rat je vodjen svega pet sedmica u dolini rijeke Minnesote u istoimenoj drzavi. Neki rat nazivaju i ustankom jer su navodno indijanci dovedeni do ivice gladi iako vecina indijanaca nije ni ucestvovala u njemu. Nakon pocetnog uspjeha Dakota indijanci su naravno porazeni i njih 300 osudjeno na smrt ali kazna izvrsena nad samo 38 ubica i silovatelja nakon intervencije predsjednika Abrahama Lincolna.
U svjetlu americkih kulturnih i identitetskih ratova zadnjih trideset godina slucaj se naravno naziva genocidom nad indijancima kao sto je predstavljeno i na stranici Minnesota univerziteta https://cla.umn.edu/chgs/holocaust-geno ... a-war-1862
U Minnesoti zivi danas 100 000 indijanaca iz plemena Ojibwe i Dakota Siouxa.
Vise o ratu http://news.minnesota.publicradio.org/f ... lm_1862-m/

[seln]

U ratu protiv Dakota Siouxa 1862 stradalo je najvise civila od strane indijanaca u jednom konfliktu u istoriji SAD, njih 300 do 800 uglavnom njemackih doseljenika. Rat je vodjen svega pet sedmica u dolini rijeke Minnesote u istoimenoj drzavi. Neki rat nazivaju i ustankom jer su navodno indijanci dovedeni do ivice gladi iako vecina indijanaca nije ni ucestvovala u njemu. Nakon pocetnog uspjeha Dakota indijanci su naravno porazeni i njih 300 osudjeno na smrt ali kazna izvrsena nad samo 38 ubica i silovatelja nakon intervencije predsjednika Abrahama Lincolna.
U svjetlu americkih kulturnih i identitetskih ratova zadnjih trideset godina slucaj se naravno naziva genocidom nad indijancima kao sto je predstavljeno i na stranici Minnesota univerziteta https://cla.umn.edu/chgs/holocaust-geno ... a-war-1862
U Minnesoti zivi danas 100 000 indijanaca iz plemena Ojibwe i Dakota Siouxa.
Vise o ratu http://news.minnesota.publicradio.org/f ... lm_1862-m/

Navodno... naziva se... tzv.... ko puca - svi pucaju...

[Truba]

Geronimo...pored svih mogućih ubojstava koje je počinila njegova banda ipak mu nije suđeno nego je umro prirodnom smrću na floridi u rezervatu
kao dio mirovnog sporazuma...

čini se da je posljednji apač pobjegao iz tog vlaka za floridu gdje je bio i geronimo

pješke se vratio tjednima išao jeo što je ukrao

i harao neko vrijeme s minibandom dok nije ubijen u nekoj pucnjavi

demokracija je postojala i kod indijanaca
ako ti šef sklopi sporazum koji ti se ne sviđa laganini osnuješ svoju stranku

[seln]

Geronimo...pored svih mogućih ubojstava koje je počinila njegova banda

Pravnik has spoken!

[akaunt]

Geronimo...pored svih mogućih ubojstava koje je počinila njegova banda ipak mu nije suđeno nego je umro prirodnom smrću na floridi u rezervatu
kao dio mirovnog sporazuma...

čini se da je posljednji apač pobjegao iz tog vlaka za floridu gdje je bio i geronimo

pješke se vratio tjednima išao jeo što je ukrao

i harao neko vrijeme s minibandom dok nije ubijen u nekoj pucnjavi

demokracija je postojala i kod indijanaca
ako ti šef sklopi sporazum koji ti se ne sviđa laganini osnuješ svoju stranku

Konaković koji sjedi ?

[Truba]

najbolja je skvo za koju niko ne zna

[seln]

Gospodo, bujrum....

vic-dana-2004-2005-2015-2016-t8729.html

a ovdje... molim, samo o temi.

[Connaisseur Karlin]

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

Canada’s supreme court has ruled that more than 600,000 aboriginal people previously denied special legal status by the federal government should receive it, granting potential access to new rights and benefits.

The court declared that Métis people – those of mixed aboriginal and European descent – and aboriginals not registered with the government are “Indians” under the Constitution Act of 1867, placing them in federal jurisdiction with respect to rights and benefits.

The ruling allows Métis and unregistered aboriginals, or “non-status Indians”, to negotiate with the federal government for some of the same rights and benefits granted aboriginal people living on reserves. These include hunting and fishing privileges, tax breaks and assistance for medication, housing and education.

The case began in 1999, with the Congress of Aboriginal Peoples and one Métis and two non-status Indians as plaintiffs.

Métis Nation Citizenship
It is now possible to be registered as Métis, in much the same way that First Nations are registered as Indians in the Indian Registry.

http://www.metisnation.ca/index.php/who ... itizenship

[seln]

Metis nisu narod... metis, mestize, mestee, creole... oznacava mjesanca, potomka bijelaca i indijanaca.

U Kanadi traze prava kao zasebna etnicka grupa.

Canada’s supreme court has ruled that more than 600,000 aboriginal people previously denied special legal status by the federal government should receive it, granting potential access to new rights and benefits.

The court declared that Métis people – those of mixed aboriginal and European descent – and aboriginals not registered with the government are “Indians” under the Constitution Act of 1867, placing them in federal jurisdiction with respect to rights and benefits.

The ruling allows Métis and unregistered aboriginals, or “non-status Indians”, to negotiate with the federal government for some of the same rights and benefits granted aboriginal people living on reserves. These include hunting and fishing privileges, tax breaks and assistance for medication, housing and education.

The case began in 1999, with the Congress of Aboriginal Peoples and one Métis and two non-status Indians as plaintiffs.

Métis Nation Citizenship
It is now possible to be registered as Métis, in much the same way that First Nations are registered as Indians in the Indian Registry.

http://www.metisnation.ca/index.php/who ... itizenship

Ponavljam, Metis nisu narod. To sto danas, sucur Allahu, svaka skupina moze traziti (i dobiti) prava, nema veze s etnogenezom jednog naroda.
Dakle, definicija or not definicija... narod na papiru.

[Connaisseur Karlin]

[sinuhe]

James Oglethorpe filantrop, humanitarac, vojnik Eugena Savojskog iz austro-turskog rata 1717 ( osnivac kolonije Virginia John Smith je takodje ucestvovao u ratu protiv Turaka) i osnivac kolonije Georgije koja je osnovana kao zadnja od trinaest kolonija koje ce kasnije postati SAD. Oglethorpe je zamislio koloniju za englesku sirotinju koja bi se moralno uzdizala u ravnopravnoj zemljoradnickoj zajednici u kojoj bi robovlasnistvo bilo zabranjeno. Svaki kolonista(ili glava porodice) bi dobio tek 20 hektara zemlje koju nisu mogli prodavati. Sa Creek indijancima cija je delegacija posjetila London je stvorio dobre odnose.
Slucaj je poznat kao Georgia experiment https://en.wikipedia.org/wiki/Georgia_Experiment
Eksperiment je potrajao dvadesetak godina nakon cega se Georgia pocela razvijati kao i druge robovlasnicke drzave sa plantaznom ekonomijom pa ce i postati juznjacki bastion iz filma Prohujalo s vihorom.
Simpaticna crtica koja nam govori da su stvari mogle poci i drugacije te da ne stoji prica da je neko presao okean da bi istrebljivao indijance.

[mishic]

A šta je to danas drugačije?!!
Čitava civilizacija počiva na tome, ali doslovno čitava, samo se smjenjuju narodi, pravci kretanja, oružja i metode kojima se to radi...
Jesu li svi narodi ravnopravni u UN?!! Ko su povlašteni?!! Poštuju li svi podjednako rezolucije?!! Ko ima pravo veta?!!
Od Kajina i Abela (Kabila i Habila) do dana današnjeg traje "sijanje smutnje i prolijevanje krvi" iz istih razloga, želje za dominacijom, prisvajanjem, pljačkom i otimačinom, a mijenjaju se samo počinioci i žrtve, sredstva i načini...
Izmišljaju se lažni uzroci i povodi, ozakonjuju neka sredstva i metode, kamufliraju se ciljevi a u suštini sve je to isto ono što se dogodilo indijancima. I prije i poslije njih događalo se, i događa, ali događati će u dogledno vrijeme. A kako će ko to zvati, manje je bitno.

[seln]

Kolutaj, kolutaj, pa i za pojas zadjeni.
Ako su narod, kako to da govore tri-cetiri razlicita jezika?