bijela wrote:Ilahija je muslimanska vjerska pjesma koja svojim sadržajem prvenstveno veliča moć Allaha i ljubav prema Njemu[1]. Po stilu, ilahija je slična kasidi, drugačijem vidu islamske poezije.
Često se ilahijama i kasidama dodaje muzika, čime se umjetnički obogaćuje. Takve ilahije i kaside su tokom historije postajale sevdalinke, poput Došla voda od br'jega do br'jega. U zadnje vrijeme ilahijama se dodaje i pop muzika, dajući im savremeni oblik. Najistaknutiji pjesnici ilahija bili su: Muhamed Hevaji Uskufi iz prve polovine XVII vijeka i Abdul-veham Ilhamija s kraja XVIII vijeka.
Kasida je muslimanska vjerska pjesma koja svojim sadržajem prvenstveno veliča i pokazuje ljubav prema Muhamedu a.s., te halifama i ashabima, opisuje nekakva važna ličnost ili događaj iz historije islama [1]. Po stilu, kasida je slična ilahiji, drugačijem vidu islamske poezije.
Često se ilahijama i kasidama dodaje muzika, čime se umjetnički obogaćuje i historijski takve su ilahije i kaside postajale sevdalinke.
ljubaznošću wikipedije,
za početak
bijela,hvala
citala sam davno o sevdahu,svdalinakama,koji je upravo mjesavina orijentalnih,jusno-slovenskihi spanjolskih- sefardskih elemenata
Sevdalinka je jedan od najreprezentativnijih zanrova bosanskohercegovacke usmene knjizevnosti. Naziv potjece od turcizma - sevdah, sto u prijevodu znaci ljubav, ljubavna ceznja, ljubavni zanos.
Sevdalinka se kao muzicko-poetski oblik javlja na tlu Bosne i Hercegovine nakon dolaska Osmanlija i pod utjecajem kulturnih tekovina Islama (pocetak XVI stoljeca). Gradovi, uredjeni po principima orijentalne urbanizacije, su bili jedini moguc socijalni milje za razvoj ovoga oblika. Ako sevdalinku moramo sociolosko-historijski odrediti, onda ona spada u visoko urbanu, patrijarhalnu sredinu Bosne i Hercegovine.
U prvom redu, sevdalinka je nastala pod utjecajem MEKAMA [podvukao S.V.], kojeg su na tlo Bosne i Hercegovine donijeli Turci. Makam je u Bosni i Hercegovini dozivio odredjene transformacije, suzeniji je od turskog, narocito od arapskog. Danas postoji autentican BOSANSKI MEKAM [podvukao S.V.] na kojem se bazira kako sevdalinka, kao svjetovna forma, tako i islamska sakralna muzika, ukljucujuci i ezan. U melodiji sevdalinke prepoznaju se utjecaj spanskog romansijera kojeg su u Bosnu donijeli Sefardi, te elementi melodike i poetike slavenskih naroda, pogotovo sa podrucja Panonije. SAZ [vrsta dugovrate laute iranskog porijekla] je u Bosnu i Hercegovinu dosao iz Turske. Odomacio se kao prateci instrument sevdalinke, sto je analogno anadolskoj ozan tradiciji. I saz je dozivio transformacije - drugacija temperacija. Precke na poljima su drugacije rasporedjene nego kod turskog saza da bi odgovarao bosanskom makamu. S toga se, na primjer, na turskom sazu teze moze svirati sevdalinka." (EMINA ZECAJ-MEHMED GRIBAJCEVIC: Sevdalinka. Sarajevo, 1998
Ova dešavanja su uzela mjesto početkom XVI stoljeća, odnosno 50 godina nakon pada Bosne pod osmansku vlast. Tada su uslovi za razvoj sevdalinke bili optimalni. Za njeno zlatno doba se smatra period do 1878.godine, odnosno do dolaska Austrougarske
kasida
Qasida (also spelled qasidah) in Arabic: قصيدة, plural qasā'id, قــصــائـد; in Persian: قصیده (or چكامه, chakameh), Turkish: Kaside, is a form of poetry from pre-Islamic Arabia. It typically runs more than 50 lines, and sometimes more than 100. It was later inherited by the Persians, where it became sometimes longer than 100 lines and was used and developed immensely.
Qasida is often panegyric written in praise of a king or a nobleman. This kind of qasidah is known as a madih meaning praise. Qasidas have a single presiding subject, logically developed and concluded.
ilahija
Nasyid is a form of religious singing based on Islamic teachings, stories and so on. It used to be more in the Arabic tune but nowadays Nasyid is sung to newer musical tempo to suite taste of current listeners
razlike izmedju ilahija i kasida
obrazovanja malo, ljudi 
