Identitet Bosnjaka

User avatar
Sanjarko
Posts: 22924
Joined: 17/02/2015 19:32
Location: U snu

#3226 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Sanjarko »

saimidin wrote: 17/05/2021 00:06
konektovan wrote: 16/05/2021 22:50
patriot_bih wrote: 16/05/2021 21:14 Vjere sve više gube značaj u Evropi pa tako i u BiH. Možda su nas vjere na početku 20. vijeka podjelile na Muslimane/Bošnjake, Hrvate i Srbe, a sada nas dijeli nešto drugo, a to je pripadnost i odanost državi.

Bošnjaci iskazuju pripadnost i odanost jedino državi BiH. Bošnjak političar u regionalnim sporovima gleda samo interes BiH ne obazirući se na interese susjednih država. Bošnjaci bi zadržali i zaštitili prirodne resurse BiH da se koriste u interesu svih naroda i građana BiH.

Bosanski Hrvati iskazuju pripadnost BiH i Hrvatskoj s tim da im je Hrvatska prva država (njihova matica). Političari Hrvata iz BiH gledaju prvo interes Hrvatske pa interes BiH. Oni rado dijele resurse i prava BiH sa Hrvatskom na štetu BiH (Pelješački most, voda iz Hutova blata, državna imovina BiH u Hrvatskoj itd.).

Bosanski Srbi iskazuju pripadnost i odanost RSu i Srbiji. Političari Srba iz BiH bi podijelili sve resurse RSa/BiH sa Srbijom na štetu naroda i građana BiH.

Po meni, identitet Bošnjaka je odanost i pripadnost državi BiH, a ne religija. Zaštita granica i suvereniteta BiH pod svaku cijenu je nešto što okuplja Bošnjake. Zato treba dozvoliti da Bošnjak može biti i ateista, agnostik pa i pripadnik drugih vjera. Vjera bi svakako trebala biti nešto privatno što se javno ne iskazuje previše.

U BiH se ne vodi vjerski sukob. Možda u BiH nikad nije ni bio vjerski sukob - to je bilo samo privid. U BiH je sukob oko teritorija, prirodnih resursa i ostalih ekonomskih potencijala.
Pa ko brani ateistima, agnosticima ili nekom drugom da se izjašnjavaju kao Bošnjaci??? Nabrojani ne žele ni u kom slučaju to...
Nas ateista nema mnogo na zalost, a svakome se mora ostaviti sloboda da odredi svoj identitet, na kraju nije toliko ni bitno kako se ljudi izjasnjavaju, ako su za bih u kojoj ce svi ljudi biti slobodni sto bi rekli gringosi ... and the pursuit of Happiness

Ja licno sam ateista I bosnjak :bih:

Ps mislim sa su svi probih identiteti samo sinonimi, ali eto imas ljudi koji su umislili da postoji neka razlika bosnjak, bosanac, ... pa neka I njih, siroka im bosna, od krajine do podrinja, od posavine do hercegovine
:bih:
+1 Meni bi i Dzedi/Dzedzaj, pro-Bosanac bio suborac u ratu da se sad zarati i zapuca.
88Sioux
Posts: 1876
Joined: 21/05/2020 08:15

#3227 Re: Identitet Bosnjaka

Post by 88Sioux »

Nikad ne zaboravi ko ti je bijo Đedaj :jok:
Milenkov buraz
Posts: 6956
Joined: 27/11/2018 13:02

#3228 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Milenkov buraz »

88Sioux wrote: 17/05/2021 08:48 Nikad ne zaboravi ko ti je bijo Đedaj :jok:
Ja sam ko mali dok sam kopao po tavanu našao kandilo od Đeda, jel' to? :mrgreen:
User avatar
Project Ashe
Posts: 637
Joined: 26/03/2021 14:15

#3229 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Project Ashe »

Sanjarko wrote: 12/03/2021 17:24
Dozer wrote: 12/03/2021 14:41
MorningStar wrote: 12/03/2021 07:24 Za sada sve ide prema onome sto sam rekao - da je Bosnjak arhaicni naziv za ono sto danas zovemo Bosanac , i da hercegovina je dio bosne,kao i usora,soli,donji kraji itd i tako blize.

Geografska "udaljenost" tj. odvojenost hercegovine od ostatka Bosne je uzrokovala malo vise varijacije po naglasku,obicajima itd.


Drugi par carapa je sto se odlucilo ajmo nazad na Bosnjake (zasto ne bosnjane?) 93 da se izvrsi korjenita etnicka seperacija , sto je leglo na ruku osvjestenim Bosnjacima muslimanima te onim sto su vec prije toga se ufatili Srpstva i Hrvatstva - a Bosanci su ostali , vise ih i nema.
Dok sam ziv, bice bar 1. I to nacionalni. Etnije me ne zanimaju. 100x do sada sam rekao da je enticka pripadnost identicna religijskoj/vjerskoj - promjenjiva k'o carape, na dnevnoj bazi.
Tacno. Ali nemozes od porijekla pobjec. Meni je Muslimansko ime, rahmetli starom bilo has-Muslimansko ime iako je imao jos jedno koje mu je jedan Nijemac dao. Tako da sam ja po nacionalnosti Bosanac, po porijeklu Bosnjak, a po nekom vjerskom ubjedzenju Bosnjanin jer imam te Gnosticke i Deisticke poglede na vjeru.

Kazem vjeru namjerno jer postoji razlika izmedzu toga i religije.
Ajd sad ponavljaj za mnom:
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
User avatar
Sanjarko
Posts: 22924
Joined: 17/02/2015 19:32
Location: U snu

#3230 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Sanjarko »

Project Ashe wrote: 17/05/2021 09:49
Sanjarko wrote: 12/03/2021 17:24
Dozer wrote: 12/03/2021 14:41
Dok sam ziv, bice bar 1. I to nacionalni. Etnije me ne zanimaju. 100x do sada sam rekao da je enticka pripadnost identicna religijskoj/vjerskoj - promjenjiva k'o carape, na dnevnoj bazi.
Tacno. Ali nemozes od porijekla pobjec. Meni je Muslimansko ime, rahmetli starom bilo has-Muslimansko ime iako je imao jos jedno koje mu je jedan Nijemac dao. Tako da sam ja po nacionalnosti Bosanac, po porijeklu Bosnjak, a po nekom vjerskom ubjedzenju Bosnjanin jer imam te Gnosticke i Deisticke poglede na vjeru.

Kazem vjeru namjerno jer postoji razlika izmedzu toga i religije.
Ajd sad ponavljaj za mnom:
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Tako se imena percipiraju. Sta ja tu mogu?
User avatar
Project Ashe
Posts: 637
Joined: 26/03/2021 14:15

#3231 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Project Ashe »

Sanjarko wrote: 17/05/2021 09:57
Project Ashe wrote: 17/05/2021 09:49
Sanjarko wrote: 12/03/2021 17:24

Tacno. Ali nemozes od porijekla pobjec. Meni je Muslimansko ime, rahmetli starom bilo has-Muslimansko ime iako je imao jos jedno koje mu je jedan Nijemac dao. Tako da sam ja po nacionalnosti Bosanac, po porijeklu Bosnjak, a po nekom vjerskom ubjedzenju Bosnjanin jer imam te Gnosticke i Deisticke poglede na vjeru.

Kazem vjeru namjerno jer postoji razlika izmedzu toga i religije.
Ajd sad ponavljaj za mnom:
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Na ovom svijetu ne postoje muslimanska imena
Tako se imena percipiraju. Sta ja tu mogu?
Zato što nikad niko nije pročitao uvod u knjizi iz koje su birali imena.
:lol: :lol: :lol: :lol:
88Sioux
Posts: 1876
Joined: 21/05/2020 08:15

#3232 Re: Identitet Bosnjaka

Post by 88Sioux »

Milenkov buraz wrote: 17/05/2021 09:47
88Sioux wrote: 17/05/2021 08:48 Nikad ne zaboravi ko ti je bijo Đedaj :jok:
Ja sam ko mali dok sam kopao po tavanu našao kandilo od Đeda, jel' to? :mrgreen:
Manjina, neka Sila bude s tobom! :carobnjak:
Milenkov buraz
Posts: 6956
Joined: 27/11/2018 13:02

#3233 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Milenkov buraz »

88Sioux wrote: 17/05/2021 13:02
Milenkov buraz wrote: 17/05/2021 09:47
88Sioux wrote: 17/05/2021 08:48 Nikad ne zaboravi ko ti je bijo Đedaj :jok:
Ja sam ko mali dok sam kopao po tavanu našao kandilo od Đeda, jel' to? :mrgreen:
Manjina, neka Sila bude s tobom! :carobnjak:
Ali me buni što sam pored kandila našao i manju figuricu Boga Mitre, Peruna i božice Vesne :mrgreen: Sada ne znam kojoj vjeri da se vratim, e jbg. baš sam u dilemi. :mrgreen:
88Sioux
Posts: 1876
Joined: 21/05/2020 08:15

#3234 Re: Identitet Bosnjaka

Post by 88Sioux »

Milenkov buraz wrote: 17/05/2021 13:11
88Sioux wrote: 17/05/2021 13:02
Milenkov buraz wrote: 17/05/2021 09:47

Ja sam ko mali dok sam kopao po tavanu našao kandilo od Đeda, jel' to? :mrgreen:
Manjina, neka Sila bude s tobom! :carobnjak:
Ali me buni što sam pored kandila našao i manju figuricu Boga Mitre, Peruna i božice Vesne :mrgreen: Sada ne znam kojoj vjeri da se vratim, e jbg. baš sam u dilemi. :mrgreen:


:chmoljava:
Bossona
Posts: 5117
Joined: 21/12/2020 03:28

#3235 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Bossona »

VELIKA ILIRSKA POBUNA-RIMSKI ZABORAVLJENI RAT ILIRIJE.
BOSNA U ZEMLJI SRCA I DUŠE ILIRA
Zbori Bošnjak Dinari planini,
pogled baca Imotskoj ravnini-
Znaš li majko to je davno bilo
Rimska mora nasrnula s`mora;
Biokovo opkoliše naše
te Velebit svojom grudom zvaše.
Iz njedra ti otrgnuli Duvno,
kroče Hlivnom, Vakufom pa Unom;
Vrbasom su stigli sve do Save,
lijepom Sanom Bosni lanac prave,
kroz Visoko prijete Srebrenici,
Drinu robe Rimski nevjernici.
Šuti silna planina i sluša,
pozna majka kad je dijete kuša-
Jeste sine nisu bili prvi
svaki korak kostao ih krvi,
Bili bitke četri duga ljeta
zvali vojsku sa svih strana svijeta;
Ali prođe i to, Rimljani su pali,
šta je Bosna nikad nisu znali.
Sada miruj i ne brini sebe
snove snivaj majka čuva tebe,
neće dušman nikad imat mira
u zemlji srca i duše Ilira.
Image
-DOKUMENTARNA HISTORIJA
Dokumentarac objašnjava pobunu Ilirskih plemena u Iliriji koja je bila okupirana Rimska provincija, a koja je bila u granicama srednjevjekovne Bosne. Ilirska pobuna je bila protiv rimskih okupatora tadašnje Ilirije opjevana u narodnoj bošnjačkoj pjesmi "Zbori Bošnjak Dinari planini".
Dokumentarac je na engleskom, za one koji ne znanju engleski imate Title na bosanskom.
Kliknite na Settings, ispod desno na ovaj zupčanik, potom kliknite na Subtitles/cc, potom izaberite Auto-translate, pojavit će vam se lista jezika izaberite Bosanski i imate prevod.
Bossona
Posts: 5117
Joined: 21/12/2020 03:28

#3236 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Bossona »

FILIP VISNJIĆ I TESAN SUPRUGOVIĆ BILI BOŠNJACI
Filip Višnjić rođen je na Majevici, u selu Gornja Trnova, kod Ugljevika, gdje je planirana izgradnja replike njegovog doma.[1] Slijepanje od malih boginja još kao dijete, Visnjić je postao profesionalni pjevač. Sa gusleom je putovao po cijelom bosanskom pašaluku, a ipak, sve do Skadara. Pjevao je Srbima u selima i manastirima, a prolazeći kroz gradove pjevao je na terenima turskih prvaka. Dvoje publike tražile su različite pjesme tako da je Visnjić imao dva različita repertoara, jedan za svog kršćanina i drugi za muslimanske slušaoce. Njegove pjesme o Svetom Savi karakteristične su za manastir, hagiografski repertoar slijepih pjevača.

Ima Bosne_Bice Bosne
Posts: 4111
Joined: 07/02/2009 03:56
Location: The field “Location” is too short, a minimum of 2 characters is required.

#3237 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Ima Bosne_Bice Bosne »

Bossona wrote: 16/05/2021 20:44
adapter wrote: 16/05/2021 13:35
:mrgreen: :lol:
Evo još jednog dokaza da je naše Ime BOŠNJACI starije i od imena Srbi i od imena Hrvati
Dakle, dole lijepo piše BOŠNJACI
a s druge strane lijepo piše Serblji
odnosno Horvati, Slavonci i Dalmatini, koje je Ante Starčević hrvatizirao u 19 vijeku kao i Bošnjake katolike u Bosni uz pomoć katoličke crkve.
Smodlaka opisuje velikosrpsku Srbizaciju i velikohrvatsku Hrvatizaciju Bošnjaka katoličke i pravoslavne vjere u Bosni u 19 vijeku uz pomoć crkvi
Image

Prema tome, kad se spominjalo i pisalo ime BOŠNJACI nije još bilo ni formirano današnje moderno ime Hrvati ili Srbi
I onda razni šovinisti i neznalice negiraju Bošnjake iako su se svi u Bosni tako nazivali do kraja 19 vijeka
zlonamjerno "podvaljujući" javnosti da je to ime doneseno "odlukom" 1993. godine
a Bošnjaštvo postojalo kad još nije bilo ni formirano ime Srbi ili Hrvati !! u svom modernom sadašnjem obliku
Dakle, prema izvoru sa zapadne strane,
tadašnje susjedne Hrvatske
( Ovo sve piše Hrvat Ljudevit Gaj u Danici Ilirske, 1835.godine ) u kojoj lijepo piše da "Bošnjaci živu izmedju Drine, Verbasa,
Save, Dalmacie i Hema, brojem 450.000
dijeleći se na islamski to jest turski i zatim na
rimski i gerčki vjerozakon"
Image
Image

Iste definicije i termini su i sa istočne strane,
tadašnje srpske kneževineDevetnaest godina prije velikosprskog programa Načertanija Ilije Garašanina (1825.g. u Ljetopisu matice srpske) :
"Bošnjaci žive izmeđ Drine, Verbasa,
Save, Dalmacie i Hema, čislom (brojem) 450.000;
ispovjedaju ili Islam; ili su rimokatolici, ili pravoslavni."
Image

Pogledajte kada su se još Bošnjaci spominjali, i ko se sve smatrao Bošnjakom. Ovo nisu pisali muslimani, nego katolici i pravoslavci
"Bošnjakom su isti pradjedovi bili kao i Poljakom." Bosanski kralj Tvrtko ll Kotromanjić. 1440
"U Srbiji sve po starome a sultan Bošnjake pokori sam"
Vuk Karadžić
"PISMO JERINEJU KOPITARU"
Zemun 1832
"Čekaj malo, čekaj rode!
Dok i tebi zgoda dođe.
Bošnjak jednom
ustat mora
tomu pako sad je hora"
Gjuro Deželić
DRAGOLJUB 1867
"Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati"
Bosanski kralj Stjspan Tomašević
1461
"Od slavnijeh smo tebi Slava i od Bošnjaka mi poslani"
Dubrovački barokni pjesnik i dramatičar Junije Palmotić
PAVLIMIR 1632
"Isti Papa dopušta Bošnjakom na molbu kralja Stjepana Tomaševića, da mogu svetkovati dan sv. Grigorija, kog Bošnjaci za svog zaštitnika drže"
Ivan Kukulkević Sakcinski
"ARKIV ZA POVJESTNICU JUGOSLAVENSKU" 1851
"Bošnjaci žive između Drine, Vrbasa, Save, Dalmacie i Hema čislom 450 000.
Ispovedano ili islam, ili su rimokatolici ili pravoslavn."
Letopis matice srpske
1825.
"U staroj istorijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, žive Bošnjaci i to im je jedino odgovarajuće ime."
Dr. Darko Tanasković
"Jere svaki človik svoga grada govor i besidenje hvali.Hrvat, Dalmatin, Bošnjak, Dubrovčanin, Srbljin."
Bartol Kašić
RITUAL RIMSKI
1640
"Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi zbog kojih se i mi kao njihovi vjerni i zahvalni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjaci"
Fra Antun Kneževič 1834-1889)
"U Bosni postoji samo jedan narod a to su Bošnjaci"
Fra Ivan Franjo Jukić
1851.
"Mi Bošnjaci, nekad slavni narod.
Vrijeme je i da se probudimo"
Fra Ivan Franjo Jukić
1848
"Katolici ne znaju šta znači riječ Hrvat, a kamo li da se oni osjećaju pripadnicima hrvatskog naroda."
Fra Ivan Franjo Jukić
1851.
"Narodna istorija Bosne u kojoj se ne bi smela izostaviti slava i imena nekoj Muhamedanskoj veri prešavši Bošnjaka."
Ilija Garašanin
NAČERTANIJE 1844.
"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak.
Ilija Garašanin
NAČERTANIJE 1844.
"Više predostrožnosti vnimanija na protiv toga iziskuje to da se katolički Bošnjaci zadobijedu".
Ilija Garašanin
"NAČERTANIJE"
1844
"Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva"
Ilija Garašanin
NAČERTANIJA
1844
"Boj su bili š njimi
Harvati
Bošnjaci
Garci ter Latini,
Sarbi ter Poljaci."
Marko Marulić 1493.
"Najveći dio stanovništva u Bosni sastavljen je od Bošnjaka koji su ili Muslimani ili Grko-Katolici."
"Vi ste Bošnjaci, ali ste zanemarili svoju predtursku istoriju. Ako vi nećete tu istoriju kao svoju, onda će Srbi i Hrvati reći da je njihova."
Pavle Ostović- Jugoslovenski odbor iz 1. Svj. rata
"Sa svojim srodnicima Srbima, Hrvatima i Bošnjacima, Bugari čine porodicu koja je potpuno različita od Grka i Albanaca."
THE EDINBURG NEV PHILOSOPHICAL JOURNAL 1849.
"Jedna trećina Bošnjaka su Muhamedanci, dok su preostale dvije trećine podjednako raspoređene između Grčke i Latinske crkve."
THOMAS GORDON
History of the Greek revolucion
1832
"Kad si pjeva pjedme od junaka
Najveće si pjeva od Bošnjaka
I ostali bez broja junaci
Vitezivi starinom Bošnjaci"
Fra Andrija Kačić Miošić (1704-1760)
"Na konjijeh svi Bošnjaci
sjahu svjetlo odjeveni.
Zatočnici hrli i jaci,
konjanici sve hrabreni."
Ivan Gunculić (1589-1638)
"Znaš Bošnjače, nije davno bilo,
sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta,
kad u našoj Bosni ponositoj,
od Trebinja do Brodskijeh vrata,
nije bilo Srba ni Hrvata."
Safvet-beg Bašagić
"Pjesma Bošnjaku" (1891)


Bio je u pravu Fra Antun Knežević kojeg nisu tada poslušali oni koje je upozorava da se ne odrču svog Bošnjaštva. Sjetimo se njegove poruke: “Neke naše komšije vrlo se ljute!”
“Neke naše komšije vrlo se ljute, što se dičimo i ponosimo našim starim imenom, jezikom i običajima i što pod živu glavu nećemo da prigrlimo njihovo ime za oznaku narodnosti i jezika. U napadajima na nas složne su naše komšije, koje ćemo, da se bolje razumijemo, nazvati Jovo i Ivo. No i jedan i drugi traži od nas nešto drugo, jer između sebe ne mogu – o živu glavu – da se slože. Prijatelj Jovo poručuje nam, da uzmemo njegovo ime, a prijatelj Ivo veli, jok Bošnjače, ti si moj i moraš prigrliti moje ime“.
Potegni tamo, potegni amo, a sve bez našega pitanja. Od same ljubavi, a zbog svoje beskrajne svađe, prijatelji bi nas upravo raskinuli; da se nijesmo već odavna tome priučili, mi bi se morali od čuda kameniti kao kulašinsko dijete. Al‘ ovako, kako stvari stoje, zapitaćemo naše prijatelje, koji se bave perom i štampom: za što se tako svađate za nas, kad dobro znadete, da je Bošnjak od starine privikao dičiti se jezikom i zvati se imenom svojim, da se vjerno drži tradicija i uspomena svojih djedova. Slavni tarih (istorija) naše mile domovine sjeća nas onih vremena, kada se je naša domaća vlastela u svakoj prigodi jasno i otvoreno izrazila o svojoj narodnosti, nazivajući se ponosnim i junačkim imenom Bošnjak. Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz proslih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak. Od toga nećemo niti smijemo otstupiti, toga ćemo se imena držati vijerno i stalno.“
Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata.

Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Dančić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail.
Ali čast i poštenje obodvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu. Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju.”
Fra Antun Knežević (1834-1889) https://www.bosnasrebrena.ba/node/252

Dakle, oni sto prebacuju danas bosanskim muslimanima da su prodali vjeru za veceru su prodali etniju za veceru.
Uz to su jako grlati, a cine to da bi u podsvjesti potisnuli eho krika svojih predaka zbog tog sramnog cina.
konami666
Posts: 2393
Joined: 11/05/2015 21:57

#3238 Re: Identitet Bosnjaka

Post by konami666 »

Ovdje postoje dva problema, prvi je taj sto se u BiH miješaju etnička i nacionalna pripadnost te se u nacionalna pripadnost u BiH dijeli na srbe,Hrvate i Bošnjake dok realno postoji samo jedna, Bosanac/ci(i Hercegovac/ci). U kojoj god zemlji sam živio, od istoka do zapada uvijek pod nacionalnost mi je jedina opcija bila Bosanac i Hercegovac ili samo Bosanac ako bih se registrirao sa bosanskim pasosem.
Drugi problem je taj sto su neke nacionalisticke stranke odlučile da Bošnjak=musliman i obrnuto sto nije slučaj u praksi.
Piaty
Posts: 5554
Joined: 01/12/2020 00:58

#3239 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Piaty »

Bossona wrote: 17/05/2021 20:27 VELIKA ILIRSKA POBUNA-RIMSKI ZABORAVLJENI RAT ILIRIJE.
BOSNA U ZEMLJI SRCA I DUŠE ILIRA
Zbori Bošnjak Dinari planini,
pogled baca Imotskoj ravnini-
Znaš li majko to je davno bilo
Rimska mora nasrnula s`mora;
Biokovo opkoliše naše
te Velebit svojom grudom zvaše.
Iz njedra ti otrgnuli Duvno,
kroče Hlivnom, Vakufom pa Unom;
Vrbasom su stigli sve do Save,
lijepom Sanom Bosni lanac prave,
kroz Visoko prijete Srebrenici,
Drinu robe Rimski nevjernici.
Šuti silna planina i sluša,
pozna majka kad je dijete kuša-
Jeste sine nisu bili prvi
svaki korak kostao ih krvi,
Bili bitke četri duga ljeta
zvali vojsku sa svih strana svijeta;
Ali prođe i to, Rimljani su pali,
šta je Bosna nikad nisu znali.
Sada miruj i ne brini sebe
snove snivaj majka čuva tebe,
neće dušman nikad imat mira
u zemlji srca i duše Ilira.
Image
-DOKUMENTARNA HISTORIJA
Dokumentarac objašnjava pobunu Ilirskih plemena u Iliriji koja je bila okupirana Rimska provincija, a koja je bila u granicama srednjevjekovne Bosne. Ilirska pobuna je bila protiv rimskih okupatora tadašnje Ilirije opjevana u narodnoj bošnjačkoj pjesmi "Zbori Bošnjak Dinari planini".
Dokumentarac je na engleskom, za one koji ne znanju engleski imate Title na bosanskom.
Kliknite na Settings, ispod desno na ovaj zupčanik, potom kliknite na Subtitles/cc, potom izaberite Auto-translate, pojavit će vam se lista jezika izaberite Bosanski i imate prevod.
Šta ovo pročitah :shock:

Ko napisa tu pjesmu? Remek- djelo!
Bossona
Posts: 5117
Joined: 21/12/2020 03:28

#3240 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Bossona »

Piaty wrote: 10/07/2021 12:23
Bossona wrote: 17/05/2021 20:27 VELIKA ILIRSKA POBUNA-RIMSKI ZABORAVLJENI RAT ILIRIJE.
BOSNA U ZEMLJI SRCA I DUŠE ILIRA
Zbori Bošnjak Dinari planini,
pogled baca Imotskoj ravnini-
Znaš li majko to je davno bilo
Rimska mora nasrnula s`mora;
Biokovo opkoliše naše
te Velebit svojom grudom zvaše.
Iz njedra ti otrgnuli Duvno,
kroče Hlivnom, Vakufom pa Unom;
Vrbasom su stigli sve do Save,
lijepom Sanom Bosni lanac prave,
kroz Visoko prijete Srebrenici,
Drinu robe Rimski nevjernici.
Šuti silna planina i sluša,
pozna majka kad je dijete kuša-
Jeste sine nisu bili prvi
svaki korak kostao ih krvi,
Bili bitke četri duga ljeta
zvali vojsku sa svih strana svijeta;
Ali prođe i to, Rimljani su pali,
šta je Bosna nikad nisu znali.
Sada miruj i ne brini sebe
snove snivaj majka čuva tebe,
neće dušman nikad imat mira
u zemlji srca i duše Ilira.
Image
-DOKUMENTARNA HISTORIJA
Dokumentarac objašnjava pobunu Ilirskih plemena u Iliriji koja je bila okupirana Rimska provincija, a koja je bila u granicama srednjevjekovne Bosne. Ilirska pobuna je bila protiv rimskih okupatora tadašnje Ilirije opjevana u narodnoj bošnjačkoj pjesmi "Zbori Bošnjak Dinari planini".
Dokumentarac je na engleskom, za one koji ne znanju engleski imate Title na bosanskom.
Kliknite na Settings, ispod desno na ovaj zupčanik, potom kliknite na Subtitles/cc, potom izaberite Auto-translate, pojavit će vam se lista jezika izaberite Bosanski i imate prevod.
Šta ovo pročitah :shock:

Ko napisa tu pjesmu? Remek- djelo!
Pjesma je iz naroda navodno je nastala u vrijeme Kraljevine Bosne. Posvećena je ratovima protiv okupacije Bosne, u vremenu kada je Bosna bila rimska provincija Ilirija, koji je bio prvi grb Bosne.
ILIRIJA-ILLYRICUM
Ilirikum, Ilirik, je bila rimska provincija nastala nakon rimskog osvajanja bivšeg nezavisnog kraljevstva Ilira i pacifikacije ilirskih plemena na širem području Ilirije. Teritorija Ilirikuma protezala se od rijeke Drim u današnjoj Albaniji do Istre u Hrvatskoj i od obale Jadranskog mora do Panonske nizije. Salona u blizini današnjeg Splita u Hrvatskoj bila je središte rimske provincije Ilirikum.
Oko 229. godine p. n. e. Rim je intervenirao na istočnoj strani Jadrana na područjima pod ilirskom kontrolom zbog piratstva kojem su Iliri često pribjegavali i propalih diplomatskih napora. Tada je zabilježen prvi rimski rat protiv kraljevstva Ilira. U vrijeme Rimske Republike, oko 168. godine p. n. e., rimska vojska je pobijedila vojsku posljednjeg ilirskog kralja Gencija i time označila kraj postojanja Ilirije kao kraljevine. Od 167. godine p. n. e. južna Ilirija postaje rimski protektorat.
Ilirija je bila od velike strateške i ekonomske važnosti za Rimljane. Sa druge strane Jadrana za Rim su se nalazile važne trgovačke luke a u unutrašnjosti bogati rudnici. Na teritoriji Ilirije Rimljani su i započeli važan put (Via Egnatia) koji je vodio od Salone Drača u Albaniji sve do Bizanta, dalje na istok. Gaj Julije Cezar je 59. godine p. n. e. dobio kontrolu nad ilirskim teritorijama i južnom Galijom. Prvo spominjanje Provincije Ilirikum datira iz 35-33. godine p. n. e. a nakon ratova i pobjede protiv panonskih plemena 12-9. godine p. n. e. provincija se proširuje na sjever.
U ime cara (princepsa) stvarnu vlast u provinciji obavljao je namjesnik sa nazivom zamjenik ili izaslanik (legat). On je bio veza između središnjeg i lokalnog suvereniteta. Publije Silije Nerva bio je prvi namjesnik Ilirika, i funkciju je počeo obavljati 16. god p.n.e, ili nešto prije.
Iliri su nastavili pružati otpor rimskoj vlasti zbog visokih poreza i prisilne regrutacije pa su od 6-9. godine podigli veliki ustanak. Udružena dalmatinsko-panonska plemena pod Batonom, vođom Dezitijata, i Batonom i Pinesom, vođama Breuka, su natjerali rimljane na sukob koji će rimski historičar Suetonijus opisati kao najteži još od Punskih ratova. Rim je morao angažovati desetak legija sa pomoćnim trupama i saveznicima iz Trakije; ukupno oko 120.000 vojnika. Težak gerilski rat vođen je u bosanskim planinama i južnoj Panoniji. Nakon ovog rata, provincija Ilirikum je 10. godine podijeljena na Panoniju i Dalmaciju.
Ratnici iz Ilirije-Ilirikuma bili su veoma vješti i hrabri pa ih je Rim rado regrutovao u svoje legije (npr. Legio I Illyricorum). Čak i nekoliko rimskih imperatora potiče sa ovog područja: Aurelijan, Klaudije II, Konstantin I i Dioklecijan i kasnije, bizantskih imperatora: Anastazije I i Justinijan I. Ovo je bio grb Ilirije

Image



Rijeka Una je dobila ime iz tog perioda po italijanskoj riječi jedna rijeka od italijanskog Uno jedan.
Navodno su tadašnji Bosseni, Poseni presretali rimske vojnike i karavane u zasjedama ubijali, otimali dobra koja su iz Bosne iznosili i bježali u unutrašnjost šumovite i brdovite Bosne pa bi ih Rimljani gonili do rijeke Une i tako je ostala u narodu naziv rijeka Una.
Image

Evo otkrivaju rimske drumove po Bosni i prave turističku atrakciju! :thumbup:

McGradySA
Posts: 784
Joined: 24/02/2021 11:25

#3241 Re: Identitet Bosnjaka

Post by McGradySA »

Nije mi jasno zašto se građani Islamske vjeroispovjesti Sandžaka i Crne Gore ohrabruju od bošnjačkih struktura da su i oni Bošnjaci?Po čemu su tačno to oni Bošnjaci osim po religijskoj liniji.Po mom mišljenju tu je učinjena istorijska greška vezivanjem bošnjaštva primarno za religijsku pozadinu.
User avatar
dustaban
Posts: 6516
Joined: 10/07/2012 10:55

#3242 Re: Identitet Bosnjaka

Post by dustaban »

McGradySA wrote: 13/07/2021 10:26 Nije mi jasno zašto se građani Islamske vjeroispovjesti Sandžaka i Crne Gore ohrabruju od bošnjačkih struktura da su i oni Bošnjaci?Po čemu su tačno to oni Bošnjaci osim po religijskoj liniji.Po mom mišljenju tu je učinjena istorijska greška vezivanjem bošnjaštva primarno za religijsku pozadinu.
:thumbup:
Ovo je to mjesto bosnjacke kontradikcije. Sjebase se da bh Hrvate i Srbe ubjede da su oni bosanski katolici i pravoslavci a onda svim muslimanima u bivsoj jugi objasnjavaju da su Bosnjaci!
Piaty
Posts: 5554
Joined: 01/12/2020 00:58

#3243 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Piaty »

McGradySA wrote: 13/07/2021 10:26 Nije mi jasno zašto se građani Islamske vjeroispovjesti Sandžaka i Crne Gore ohrabruju od bošnjačkih struktura da su i oni Bošnjaci?Po čemu su tačno to oni Bošnjaci osim po religijskoj liniji.Po mom mišljenju tu je učinjena istorijska greška vezivanjem bošnjaštva primarno za religijsku pozadinu.
Po svakoj drugoj liniji su Bosnjaci. Nema se tu sta ohrabrivati, ljudi su se osjecali Bosnjacima prije nego mi ovamo u Bosni (zapitaj bosnjacke iseljenike iz Sandzaka u Turskoj kako se zovu). Pogledaj mapu Bosne prije bilo kakvih muslimana na ovim prostorima, odakle im narodne pjesme i obicaji kao u Bosni???
Moja je misljenje opet da oni iz plavskog ili rozajskog kraja ipak nisu Bosnjaci (ali ako se osjecaju tako onda jesu) ali ovi sjeverniji itekako jesu. Ta etnicka linija se proteze sve do Kosova.

Slazem se da je greska bila vezivanje nacije i religije ali sa ovim ljudima to nema nikakve veze. Mogli su biti i katolici.

I onda? Ja koji su vrag nego Bosnjaci, da nisu Grenlandjani.
User avatar
dustaban
Posts: 6516
Joined: 10/07/2012 10:55

#3244 Re: Identitet Bosnjaka

Post by dustaban »

Piaty wrote: 13/07/2021 13:43
McGradySA wrote: 13/07/2021 10:26 Nije mi jasno zašto se građani Islamske vjeroispovjesti Sandžaka i Crne Gore ohrabruju od bošnjačkih struktura da su i oni Bošnjaci?Po čemu su tačno to oni Bošnjaci osim po religijskoj liniji.Po mom mišljenju tu je učinjena istorijska greška vezivanjem bošnjaštva primarno za religijsku pozadinu.
Po svakoj drugoj liniji su Bosnjaci. Nema se tu sta ohrabrivati, ljudi su se osjecali Bosnjacima prije nego mi ovamo u Bosni (zapitaj bosnjacke iseljenike iz Sandzaka u Turskoj kako se zovu). Pogledaj mapu Bosne prije bilo kakvih muslimana na ovim prostorima, odakle im narodne pjesme i obicaji kao u Bosni???
Moja je misljenje opet da oni iz plavskog ili rozajskog kraja ipak nisu Bosnjaci (ali ako se osjecaju tako onda jesu) ali ovi sjeverniji itekako jesu. Ta etnicka linija se proteze sve do Kosova.
Slazem se da je greska bila vezivanje nacije i religije ali sa ovim ljudima to nema nikakve veze. Mogli su biti i katolici.
I onda? Ja koji su vrag nego Bosnjaci, da nisu Grenlandjani.
Pa ako se osjećaju kao Grenlandjani zasto ne?!
Loki2k9
Posts: 1851
Joined: 26/11/2019 01:03

#3245 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Loki2k9 »

dustaban wrote: 13/07/2021 16:06
Piaty wrote: 13/07/2021 13:43
Po svakoj drugoj liniji su Bosnjaci. Nema se tu sta ohrabrivati, ljudi su se osjecali Bosnjacima prije nego mi ovamo u Bosni (zapitaj bosnjacke iseljenike iz Sandzaka u Turskoj kako se zovu). Pogledaj mapu Bosne prije bilo kakvih muslimana na ovim prostorima, odakle im narodne pjesme i obicaji kao u Bosni???
Moja je misljenje opet da oni iz plavskog ili rozajskog kraja ipak nisu Bosnjaci (ali ako se osjecaju tako onda jesu) ali ovi sjeverniji itekako jesu. Ta etnicka linija se proteze sve do Kosova.
Slazem se da je greska bila vezivanje nacije i religije ali sa ovim ljudima to nema nikakve veze. Mogli su biti i katolici.
I onda? Ja koji su vrag nego Bosnjaci, da nisu Grenlandjani.
Pa ako se osjećaju kao Grenlandjani zasto ne?!
Ali se ne osjecaju :wink: Nego, valjda ti je poznato da je tokom preuzimanje Bosne od strane AU dobar dio Bosnjaka muslimana iz BiH se naselio na podrucje Sandzaka (i sjeverni i juzni dio), te juznije dijelove CG. Dakle oni jesu Bosnjaci koliko i Bosnjaci u BiH. To se desilo prije 140-150 godina, istina, ali njihovi potomci danas vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Neki su se cak doselili i u Albaniju, oko Draca, posebno dva sela Borake i Kodzas ili tako nesto.
User avatar
Novi_Nick
Posts: 2826
Joined: 24/08/2003 00:00

#3246 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Novi_Nick »

McGradySA wrote: 13/07/2021 10:26 Nije mi jasno zašto se građani Islamske vjeroispovjesti Sandžaka i Crne Gore ohrabruju od bošnjačkih struktura da su i oni Bošnjaci?Po čemu su tačno to oni Bošnjaci osim po religijskoj liniji.Po mom mišljenju tu je učinjena istorijska greška vezivanjem bošnjaštva primarno za religijsku pozadinu.
Cuj po cemu? zar moze neko izvaljivati ovolike gluposti? pa to je isto kao da si pitao ili rekao po cemu su Srbi ili Hrvati ili neki drugi po drugim drzavama bivse SFRJ van Srbije Srbi, Hrvati itd? Ti bi izgleda birao kao da je svedski sto sta ti se svidja a sta ti se ne svidja, birao bi ko ce ti biti roditelji, porodica, familija, grad i drzava u kojoj ces se roditi itd.
Piaty
Posts: 5554
Joined: 01/12/2020 00:58

#3247 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Piaty »

dustaban wrote: 13/07/2021 16:06
Piaty wrote: 13/07/2021 13:43
Po svakoj drugoj liniji su Bosnjaci. Nema se tu sta ohrabrivati, ljudi su se osjecali Bosnjacima prije nego mi ovamo u Bosni (zapitaj bosnjacke iseljenike iz Sandzaka u Turskoj kako se zovu). Pogledaj mapu Bosne prije bilo kakvih muslimana na ovim prostorima, odakle im narodne pjesme i obicaji kao u Bosni???
Moja je misljenje opet da oni iz plavskog ili rozajskog kraja ipak nisu Bosnjaci (ali ako se osjecaju tako onda jesu) ali ovi sjeverniji itekako jesu. Ta etnicka linija se proteze sve do Kosova.
Slazem se da je greska bila vezivanje nacije i religije ali sa ovim ljudima to nema nikakve veze. Mogli su biti i katolici.
I onda? Ja koji su vrag nego Bosnjaci, da nisu Grenlandjani.
Pa ako se osjećaju kao Grenlandjani zasto ne?!
Pa sto to meni govoris. To i jeste danasnji princip koji se bazira na osjecaju. U slucaju Sandzaka isto tako, da su Grenlandjani onda bi se tako izjasnili.
Ocigledno si subjektivan po pitanju Bosnjaka Sandzaka tj negativno nastrojen.
User avatar
dustaban
Posts: 6516
Joined: 10/07/2012 10:55

#3248 Re: Identitet Bosnjaka

Post by dustaban »

Piaty wrote: 13/07/2021 23:40
dustaban wrote: 13/07/2021 16:06 Pa ako se osjećaju kao Grenlandjani zasto ne?!
Pa sto to meni govoris. To i jeste danasnji princip koji se bazira na osjecaju. U slucaju Sandzaka isto tako, da su Grenlandjani onda bi se tako izjasnili.
Ocigledno si subjektivan po pitanju Bosnjaka Sandzaka tj negativno nastrojen.
Ma ne lupetaj! Jebe me se i za Sandzaklije i Bosnjake i Srbe i Hrvate. Ja samo hocu reci da nam je nacionalnost dosla od roditelja, a njih ne biramo. I prica da se nacionalnost bira po osjecaju mi je isto sto i biranje krvne grupe !
Bossona
Posts: 5117
Joined: 21/12/2020 03:28

#3249 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Bossona »

McGradySA wrote: 13/07/2021 10:26 Nije mi jasno zašto se građani Islamske vjeroispovjesti Sandžaka i Crne Gore ohrabruju od bošnjačkih struktura da su i oni Bošnjaci?Po čemu su tačno to oni Bošnjaci osim po religijskoj liniji.Po mom mišljenju tu je učinjena istorijska greška vezivanjem bošnjaštva primarno za religijsku pozadinu.
Treba poznavati historiju i historijske okolnosti da bi shvatili od kuda Bošnjaci u Sandžaku, pa jednostavno Sandžak je bio dio Bosne i prije okupacije srednjevjekovne Bosne, uz posljedice propasti osmanlijske imperije i gubitka životnog prostora Bošnjaka usljed progona i gubitka dijelova Bosne poput dijela Slavonije, Dalmacije i Sandžaka kojeg okupiraju u balkanskim ratovima i dijele između Srbije i CG i ostaju u današnjim granicama van BiH.

Ovo je mapa Balkana prije Kosovske Bitke 1389 godine.

Evo kako je izgledala karta Balkana u vrijeme kosovske bitke gdje sa granicama srednjevjekovne Bosne. Na mapi se vidi da je Belgrad ( Beograd) bio u sastavu i pod kontrolom Ugara i Ugarske. NAKON OSVAJANJA (VAZALNE) SRBIJE MAĐARSKI (UGARSKI) BEOGRAD POSTAJE SRPSKI ZAHJVALJUJUĆI OSMALIJAMA, KOJI GA ZAUZIMA PREDVOĐENI SULTATNOM SULEJMANOM 1521 GODINE! O ovome se ne priča kao i mnogim drugim istinama.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Pad_Beograda_(1521)

Image

TRGOVANJE BOSNOM U OSMANSKOM CARSTVU

Bosanski otpor ustupanju 6 nahija Srbiji od Osmanskog carstva.
Ugovorom o ustupanju 6 nahija Srbiji nije se preciziralo koje su to nahije, a to su trebali da utvrde predstavnici Srbije i Porte. U Bosni se stvorilo nezadovoljstvo jer se prenijela vijest da se radi o bosanskom teritoriju. Porta je izvršila uviđaj i vračanje nahija sa posebnom komisijom, a to je značilo raskid Bošnjaka i Sultana.

Bosanski namjesnik Namik paša nije znao na koju stranu da se stavi jer je znao da Bošnjaci neće dozvoliti provođenje fermana. Znao je Namik da ne mogu naređivati Bošnjacima pa da se mora sporazumjeti sa njima. Vraćanje ovih 6 nahija je uticalo na ujedinjenje cijele Bosne u zaštitu svog teritorija tako da ne dolazi u pitanje bilo kakav interes neke grupe, pa tako upravnik zvorničkog sandžaka Osman paša brat Huseina javlja valiji da ne dozvoljava predaju ni jednog pedlja teritorije Srbiji.


Kako se nije znalo koja je to teritorija komisija je utvrdila da se po odredbama Bukureštanskog mira misli na teritoriju od Novog Pazara do Timoka i od Drine do Niša. Komisiju poret je predvodio Ahmed Keššaf efendija. Poslao je Ahmed jednu komisiju u Timok a drugu na Drinu da utvrdi te granice ali je došlo do reakcije jer su Bošnjaci izveli akciju kod Loznice i silom zaustavili komisiju koja je trebala da ispita nahije Jadar i Rađevin da li su bile u sastavu Srbije.

Druga stvar što Bošnjaci nisu željeli je da budu odsječeni od Rumelije jer je taj put išao preko nekih nahija koje su Srbi tražili (dijelovi Starog Vlaha, Sjenice i Novog Pazara) jer bi tim Bosna bila odsječena od OC i dovedena u opasnost. Još je više komplicirao stvar Miloš koji je zahtjevao da se priključe ti teritoriji Srbiji id a se očiste od muslimana, a Bošnjaci su se bojali da još ne udari na Bosnu preko Drine.

Da bi zaštitili svoje interese Bošnjaci traže da se zaviri u defterhane zvorničkog sandžaka kako bi se utvrdilo čiji je to teritorij. Beogradski namjesnik Husein paša je molio pogranične Bošnjake da omoguće komisiji da uradi posao, pa je čak pisao Namik paši bosanskom namjesniku da izda bujruldiju da mogu raditi ali on je rekao dag a ne slušaju. Isto tako i zvornički mutesarif (namjesnik) Mahmud paša Fidaić nije mogao ništa da učini. Miloš je prijetio da će početi kupiti harač po ovimnahijama jer one više nisu bosanske.

Srbi su tražili da granica prema Bosni bude na pola sata od Sjenice i Novog Pazara i nahije uz Drinu što se poklapa sa današnjim granicama Srbije. Nakon ove vijesti sarajlije su počele da se spremaju na oružanu borbu protiv Srbije. Komisija je tražila od Porte da razriješi pitanje 6 nahija sa Rusijom jer će to otvoriti problem sa Bosnom. Osim toga počelo se komplicirati pitanje muslimana u Srbiji koje je Miloš htio da rješava iako je trebalo samo da vrši organizaciju unutrašnje vlasti.

Miloš je htio da poslove obavlja u Beogradu, ali mu to Porta nije dozvolila. Nakon toga Miloš se okreće starovlaškoj nahiji i protjerivanju muslianskog stanovništva. Ove nahije su priključene nakon 3 godine od izdavanja fermana, a zbog toga će pasti mnogo krvi Bošnjaka i carske vojske. U ovo vrijeme je smijenjen namjesnik zvorničkog sandžaka, a na njegovo mjesto postavljen Osman paša Gradaščević, a za muhafiza postavljen Halid beg. Nakon ove smjene dolazi do sastanka posavinskih prvaka kod Husein kapetana na kojem se dogovorilo o skupštini u Tuzli radi otpora Porti. Osman paša Gradaščević piše svom nadređenom Namik paši da se kod svih stanovnika čuje kako govore da je to njihov kraj, a pitanje ovih nahija samo je još više obrazovalo sukob Bosne i Porte.

Na vijest o predaji nahija Srbiji u Bosni, odnosno u Sarajevu i Posavini počele su pripreme za Pokret i rat protiv Srbije. Posavina i njeni prvaci (Gradaščevići, Fidovići i Tuzlići) su znali šta znači opasnost od Srbije i davanje ovih teritorija.

Također neki prvaci su imali svoje posjede u ovim nahijama pa ih je i to tjeralo na reakciju, bojeći se da ne izgube prihode. Već od prvog srpskog ustanka stvorila se neka napetost između Bosne i Srbije jer su Bošnjaci učestvovali u gušenju ustanaka, pa su jedni druge smatrali svojim neprijateljima. Bošnjaci su još bili nezadovoljni što u komisiji za razgraničenje nije bilo Bošnjaka. Za Bošnjake je granica bila Valjevo a za Srbe Drina, tj. smatrali su svojim granicam ono što je priroda omeđila, Drina i planine između Srbije i Bosne.

Vuk Karadžić: “Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih”
Vuk Karadžić u pismu Jerneju Kopitaru, datiranom u Zemunu 18.VI 1832 između ostalog piše: “U Srbiji sve po starome, a sultan Bošnjake pokori sam.”

A šta se to zbivalo u Bosni u taj vakat?
Husein‐kapetan je izborom za vođu autonomnog Pokreta 1831. faktički postao bosanski vladar. Potkraj 1830. u Gradaščevića konaku održan je inicijativni sastanak posavskih prvaka. Za vođu autonomnog pokreta, u slučaju da to ne pristane biti bosanski valija, predložen je Gradaščević. Protiv toga bila su braća Sulejmanpašići te hercegovački prvaci, gatački ajan Smail-aga Čengić i stolački ajan Ali-paša Rizvanbegović.
Iza Husein-kapetana stajali su njegovi najbliži saradnici i mnogi uglednici Bosne koji su bili predvodnici u ovom Pokretu. Ali paša Fidahić, Muhamed beg Tuzlić, Mujaga Zlatar, Emin beg Dženetić, Sulejmen efendija Išević, Hifzi efendija Đumišić, Abdul Kerim efendija sarajevski mulla, Hasan-aga Pećki, Murat klapet Ostrožački i drugi.

Šta su htjeli Bošnjaci: oni su htjeli da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca; da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima; da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandžaku; da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrđuje i da sva pitanja koja se tiču Bosne oni sami rješavaju; a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci do 70 godina vojnici kada to zatreba, te da se Porta zadovolji godišnjim tributom od 4000 kesa zlatnih dukata.

O tome svjedoči i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultana da odobri ono što Bošnjaci traže, jer to oni zaslužuju, a onda zaključuje: “Aman sultane, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo.” Isti izaslanik koji je prošao kroz sve zemlje Balkana do Bosne tvrdi sultanu, da ako ne udovolji Bošnjacima i izgubi Bosnu izgubiće i cijelu Rumeliju. Sultan Mahmud II, poznat kao “Petar Veliki” Osmanskog carstva, ali i kao “Adli” (Pravedni), bio je vrlo odlučan da obračun provede do kraja.

To znači da je autonomija proglašena samo desetak dana nakon što je skoro sva sarajevska čarsija stradala u katastrofalnom požaru od onog 31. augusta 1831. godine. Politički program bosanskih ajana nije bio jasan i do kraja formuliran, ali se može reći da su uz već spomenuto dobijanje reformi koje su, po njima, suprotne islamskoj tradiciji, posebno insistirali da se ne dira u njihova posjednička prava, te da se ubuduće na položaj bosanskog vezira postavljaju isključivo domaći ljudi. To bi faktički značilo da bi Bosna, pod političkim vodstvom ajana, dobila autonoman položaj u Osmanskom carstvu, sličan onom kakav je Srbija dobila Hatišerifom iz 1830. godine.

Druga bitka u Hercegovini se vodila oko Trebinja, gdje je Husein‐kapetan kao svoga komandanta odredio Ahmed‐bega Resulbegovića, koji je do konca oktobra 1831. uspio protjerati svoje rođake Husein‐bega i Hasan‐bega Resulbegovića, pristaše Ali‐paše Rizvanbegovića, iz Trebinja i okolice.
Husein‐kapetan Gradaščević je odlučio da se tokom zime vojnički obračuna sa Ali-pašom Rizvanbegovićem i njegovim pristašama u Hercegovini. Zato je naredio livanjskome kapetanu Ibrahim‐begu Firdusu, koga je u međuvremenu privukao na svoju stranu, da obavi taj posao. Ibrahim‐beg Firdus je prvo napao na ljubuškoga kapetana Sulejman‐bega i nanio mu veliki poraz na Utvici, čime je čitava Hercegovina, osim tvrđave Stolac, gdje se zabarikadirao Ali‐paša Rizvanbegović, prešla nastranu Husein‐kapetana.
Gradaščevićevom vojskom koja je opsjedala Stolac zapovijedao je Hadži‐beg, polubrat Ali‐paše Rizvanbegovića. Međutim, noću 9/10. marta 1832. godine Ali‐paša Rizvanbegović, doznavši preko svojih špijuna da je napadačka snaga bosanske vojske znatno umanjena zbog zime i pomanjkanja životnih sredstava, izvela je kontranapad iz tvrđave i razbila opsadu stolačke tvrđave. U ovoj je bitki poginuo Hadži‐beg Rizvanbegović.

Tada je već prema stolačkoj tvrđavi napredovao sarajevski muteselim Mujaga Zlatar, ali se morao vratiti na temelju naredbe Husein‐kapetana zbog potrebe koncentriranja vojske i suprotstavljanja velikom veziru, koji je bio pripremio veliku vojnu ofanzivu i sa brojnom vojskom 16. marta 1832. započeo ratne operacije. Husein‐kapetan je 3. februara 1832. pisao svim bosanskim kapetanima tražeći da mu šalju vojnike jer se sprema krenuti protiv sultana, istodobno se žaleći na slab odziv posebno predbacujući Hasan‐agi Pećkom zbog tromosti i mlitavosti.

Uprkos tome on je sakupio i u susret veziru poslao oko 10000 vojnika, koji su odmah napali na Vučitrn nastojeći prepriječiti centralnim vezirovim snagama ulazak u Bosnu. Vezir je krenuo na Bosnu iz dva pravca: prvi pravac je vodio od Vučitrna preko Novog Pazara ka Višegradu i Sarajevu, a drugi iz Skadra preko Podgorice, Plava i Gusinja prema Pljevljima i Foči i dalje prema Sarajevu. Kao što se vidi glavni operativni pravci su bili usmjereni prema Sarajevu, a ne Travniku, gdje je zvanično bilo Husein‐kapetanovo sjedište. Koliko se zna, Husein‐kapetan nije izravno vodio vojsku koja se uputila na bosanske granice, nego je poslao svoje iskusne komandante (Hasan‐beg Sijerčić, Mehmed‐beg Krupa Beširević i Alajbeg Todorović).
Kada je vezir uspio preći i preko Drine, Husein‐kapetan je naredio Ali‐paši Fidahiću da sa 6.000 vojnika krene prema Rogatici i onemogući prodor vezirove vojske prema Sarajevu, a i Hasan‐beg Sijerčić se sa Sjemeča (lijeva obala Drine kod Višegrada) uputio prema Palama.

Tako je glavnina bosanske vojske bila koncentrirana na Glasinačkoj visoravni. Tu se koncem maja 1832. odigrala velika bitka. Dvije vojske, koje su predvodili Husein‐kapetan Gradaščević i Kara Mahmud Hamdi‐paša, bosanski valija imenovan od strane sultana, ukopale su se kod mjesta zvanog Vitez. U prvom okršaju Husein‐kapetan se povukao, a potom je došlo do bitke kod Šarenog hana (moguće da je to današnji Han Bulog ili Pale). Vojska Husein‐kapetana povukla se prema Sarajevu, gdje je na zasjedanju ajanskoga vijeća odlučeno da se nastavi sa borbom. Posljednja bitka se odigrala 4. juna 1832. na Stupu (na putu od Sarajeva prema Ilidži).
Husein‐kapetan je već bio odnio pobjedu nad sultanovom vojskom, ali su se s bočne strane pojavili Ali‐paša Rizvanbegović i Smail‐aga Čengić, koji su iz Hercegovine došli do Trnova, a zatim kod mjesta Crna Rijeka probili bočnu odbranu Husein‐kapetanove vojske i pojavili se u glavnom okršaju kod Stupa. To je dovelo do poraza Husein‐kapetanove vojske, koja se odatle povukla u sami grad. Husein‐kapetan se utaborio na Bakijama, a nakon procjene da se više ne može oružano suprotstavljati osmanskoj vojsci, raspustio je vojsku i uputio se prema Gradačcu.

Bio je to njegov definitivni vojnički poraz.
Sama Rizvanbegovićeva izdaja Husein-kapetana i ostalih bosanskih ajana, kao svojih klasnih drugova, govori o njegovoj potpuno pogrešnoj procjeni političkih prilika i tendencija u Carstvu. Čudno je da je on, kao iskusan čovjek i narodni prvak, mogao povjerovati da će se u vrijeme kada je bilo očito da se ajanluk u cijelom Carstvu brutalno dokida, on kao takav jedan moći održati u Hercegovini, samo zato što je u datom trenutku učinio jedan, koliko nelojalan toliko i ponizan čin.
Svojim ratnim pohodom po Bosni i Hercegovini, koji je trajao godinudana, Latas je praktično dokrajčio i uništio one političke snage koje sustoljećima predstavljale politički narod u historiji Bosne i Bošnjaka. Sapovijesne distance gledano, te su se snage, iako sa svojih ekonomsko–socijalnih pozicija, ustvari borile za svojevrsnu autonomiju Bosne u Osmanskom carstvu.

Ideje o autonomiji zasnivale su se na unutrašnjem socijalno–ekonomskomi političkom uređenju koje se u Bosni postepeno razvilo još tokom XVI st. i koje je u odnosu na ostale dijelove Carstva imalo jasno izračene svoje osobenosti. Drugi osnov zahtjeva za autonomijom bio je položaj Bosne kao “najisturenije pokrajine Carstva prema kršćanskoj Evropi”, što je posebno došlo do izražaja od kraja XVII st., odnosno Karlovačkog mira 1699. godine. Ta je činjenica Bosni u biti davala poseban “međunarodni položaj”. Uprkos tome, s obzirom na sve unutrašnje i spoljne okolnosti Osmanskog carstva, ideje o autonomiji Bosne nisu se u prvoj polovini XIX st. mogle ostvariti. Zato je poraz bosanskih ajana kao bosanskog političkog naroda, bio neizbježan. Oni nisu pokušali naći drugi most i drugu vezu, osim islama, sa ostalim slojevima bošnjačkog stanovništva, koje je uostalom kuga 1813–1817. veoma prorijedila.

Savremenici bilježe da je Husein-kapetan Gradaščević, kao “Zmaj od Bosne”, kako se najčešće sam nazivao i potpisivao, bio “čovik pametan i bogat”. Franjevački hroničar fra Jako Baltić piše da se “Vezir Husein” prema”krstjanima činjaše pravedan”. Veliki borac, ratnik i patriota, Husein-kapetan se ipak slabo snalazio u diplomatiji, mada bi se moglo reći da mu je politika bila strast i usud. Svom je pokretu nastojao, i u velikoj mjeri uspio, dati jedan općebosanski karakter. Sa izuzetkom nekoliko hercegovačkih ajana, uz njega je ipak pristala sva Bosna, uključujući tu i Sandžak.

Austrija “iz svoje sebičnosti nije htjela znati za Bošnjake”. Pored toga, knjaz Miloš Obrenović, u strahu za svoju plaćenu i stečenu autonomiju, držao se prema Husein-kapetanu veoma dvolično
Image
DOPISNICA-RAZGLEDNICA SA KARTOM I GRBOM BOSNE U VRIJEME AUSTRO-UGARSKE OKUPACIJE

Image

Dopisnica-Razglednica sa slikom Bošnjaka u narodnoj nošnji na kojoj su granice Bosne sa Sandžakom u njoj, ovo je dopisnica u vrijeme Austougarske okupacije Bosne sa grbom Bosne iz tog perioda nakon Berlinskog Kongresa 1878 koji je imao status Autonomija pod Austrougarskom aneksijom u sastavu Bosne sve do balkanskih ratova kada je 1912 godine okupiran od strane Srbije i CG a potom podijeljen između Srbije i Crne bukureštanskim sporazumom 1913 godine, da bi za vrijeme druge Komunističke Jugoslavije Autonomiju Sandžaka ukinuli.
Image
Image
Bossona
Posts: 5117
Joined: 21/12/2020 03:28

#3250 Re: Identitet Bosnjaka

Post by Bossona »

O HEROJSTVO BOŠNJAČKOG NARODA PROTIV AUSTROUGARSKE OKUPACIJE BOSNE PISAO JE I NEW YORK TIMES 1880 GODINE.
Zanimljiva činjenica je da su Amerikanci, prije gotovo 200 godine čuli i posvjedočili da postoje Bošnjaci, mali, ponosan i neustrašiv narod, tamo negdje, hiljadama kilometara daleko…
New York Times je 3. Oktobra 1880. godine, objavio članak pod naslovom "EUROPE'S APPLE OF DISCORD" (Evropska jabuka razdora), gdje stoji:
"Bošnjaci (The Bosniaks) 1878. nisu imali racionalne šanse da slome Austro-Ugarsku imperiju, ali su se unatoč tome borili."
Poslije žestokih uličnih borbi austrougarske trupe 19 Avgusta 1878. godine ušle su u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala.

Image

Image

LIST BOŠNJAK ZA ČITANJE U PDF- Ako vas interesuje šta se dešavalo u krajme 19 stog stoljeća u Bosni za vrijeme Austrougaske okupacije pročitajte u listu Bošnjak koji imate u PDF u na linku ispod. Mnoga naša neprocjenjovo važna historijska arhiva je nestala u plmenu sarajevske vijećnice koju su Karadžićevi zlikovci sa okolnih brda granatirali i zapalili, da bi izbrisalli historiju Bosne i Bošnjaka.

"Bošnjak" su bile bosanskohercegovačke novine. Početkom aprila 1891, Zemaljska vlada je dala podršku zahtjevu grupe građana na čijem čelu je stajao Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, tadašnji gradonačelnik Sarajeva, za izdavanje ovog političkog lista. Prvi broj lista "Bošnjak" izašao je 2. jula 1891. godine. Vlasnik do broja 17. bio je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak a urednik Hilmo Muhibić. Jedan od kasnijih urednika je bio i Edhem Mulabdić kao i Šukri Karišiković i Muhamed Senai Softić. List je štampan latinicom. https://digitalna.nb.rs/Wiki.jsp?setLan ... %2FBosnjak
Post Reply