IB - novosti

Svakodnevna dešavanja u Goraždu, Višegradu, Foči, Vlasenici, Han-Pijesku i ostalim mjestima regije.
Post Reply
Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#1 IB - novosti

Post by Nebitan32 »

:thumbup: ŽEPA: Izvoz ribe na evropsko tržište

http://istocnabosna.com/myjoomla/index. ... &Itemid=66

U Žepi su u toku finalni radovi uoči otvorenja fabrike za preradu ribe Ribarstvo “Slap”. Gradnja objekta započeta je u julu prošle godine, a sistem proizvodnje prilagođen je evropskim standardima.

Image
Muhamed Tabaković



- Ovim projektom preradit ćemo kompletnu proizvodnju kako bismo je lakše plasirali na tržište Evropske unije. Istovremeno pomažemo i povratnicima koji se žele vratiti i koji su se vratili, kojima omogućavamo nova radna mjesta i egzistenciju – kaže vlasnik Ribarstva “Slap” Muhamed Tabaković.

Pojašnjava da je od nove godine na snazi zabrana izvoza žive ribe u Hrvatsku te da je firma trenutno vezana samo za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Ovaj projekt omogućit će izvoz prerađene ribe u zemlje s kojima su pregovori već u toku.

- Možda se mogu i pohvaliti da trenutno u ovom regionu, pa i šire, imamo najsavremeniji pogon – dodaje Tabaković.

Povratnik koji je nastavio porodični biznis svog oca, u ovoj godini na ribogojilištu na Slapu planira oboriti rekord i proizvesti 680 tona ribe. Uz 16 trenutno zaposlenih, u fabrici za preradu bit će primljeno još 11 radnika. Vrijednost investicija u 2012. godini iznosi skoro 2,5 miliona maraka. Projekt je pomognut kreditom turske vlade.- Zahvaljujem i Vladi FBiH i premijeru Nerminu Nikšiću, koji su omogućili podršku kroz podsticaje proizvodnje. Ovaj kredit za razvoj poljoprivrede i održivi povratak, koji nam je omogućila vlada Turske po niskim kamatama, daje šansu svima da pokrenu nešto i da pokažu da u ovoj zemlji ima hljeba i da se može zaraditi – ističe Tabaković.

U ovoj godini najavljuje i novu investiciju od skoro 750.000 KM za gradnju mrijestilišta, čime bi kompletan proizvodni ciklus Ribarstva “Slap” bio zaokružen, a broj zaposlenih povećan na skoro 40. Otvorenje fabrike za preradu ribe planirano je za 12. april.


Niska kvota izvoza

- Imamo mali problem, na čijem se rješavanju radi, a to je niska kvota izvoza ribe u EU. Do sada smo bili limitirani, jer smo mogli izvesti skoro 60 tona bez carina. To je premalo za BiH, jer već rade dvije firme “Tropik” iz Banje Luke i “Norfish” Mostar, a sada se priključujemo i mi. Uporedo radim i na dobivanju ISO i HASAP standarda tako da očekujem da ću polovinom juna i ja dobiti izvozni broj za EU – ističe Tabaković.



Istocna Bosna
jugoistocnjak
Posts: 493
Joined: 24/05/2007 07:53

#2 Re: IB - novosti

Post by jugoistocnjak »

Svaka cast. Zelim sve najbolje hrabrim Zepljacima. Jako je bitno za Bosnu i Bosnjake da se Zepljaci pomognu da ostanu i opstanu u Zepi.
Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#3 Re: IB - novosti

Post by Nebitan32 »

jugoistocnjak wrote:Svaka cast. Zelim sve najbolje hrabrim Zepljacima. Jako je bitno za Bosnu i Bosnjake da se Zepljaci pomognu da ostanu i opstanu u Zepi.
Da. Treba ici u posjetu u Zepu i kupovati od ovog covjeka. Znam da je otvorena i fabrika zdrave hrane, kako su je nazvali.
Gdje i kako se mogu kupit njihovi proizvodi?
Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#4 Re: IB - novosti

Post by Nebitan32 »

Džamija u Vikoču

http://focaci.org/index.php?option=com_ ... Itemid=164

Povratnici iz Vikoča i okoline i oni koji žele da se vrate na svoje ognjište, traže pomoć za izgradnju tokom agresije porušene džamije. Ovim putem pozivaju svoje komšije, rodbinu, prijatelje, poznanike i sve ljude dobre volje da svojim prilogom, donacijom, pomognu obnovu ove džamije.

Image

Musa-pašina džamija u Vikoču (iz 1609 godine) više puta je paljena i skrnavljena tokom svoga postojanja, da bi tokom Agresije bila srušena u potpunosti. Specifičnost Vikoča je i to da se nalazi na samoj granici sa Bukovicom (opština Pljevlja) i Sandžakom.

Image

Obnovu džamije otežava i to što je stari Vikočki most porušen zajedno sa džamijom, te je prilaz lokalitetu džamije znatno otežan.

Image

Vrijedni džematlije očistili su harem džamije i njene temelje, nakon čega se pristupilo njenoj obnovi.

Image

Njihovom pozivu odazvala se Islamska zajednica Bosne i Hercegovine koja je odredila da upravo ova džamija bude jedna od dvije za koju će se sakupljati sredstva putem sergije poslije džuma namaza 4 maja 2012 godine kako u domovini, tako i u inostranstvu.

Od sredstava prikupljenih tom prilikom, kao i od priloga džematlija i drugih dobrih ljudi započeli su radovi na njenoj obnovi

Image

Image

Image

Image

Image

Zahvaljujući dosad prikupljenim sredstvima, te neumornom radu neimara i doprinosu zainteresovanih džematlija napravljen je veliki progres.

Ukoliko imate želju da i vi doprinesete obnovi ove džamije i života na području ovog džemata sredstva možete uplatiti na neki od sljedećih načina:

- KM (na žiro račun MIZ Foča: 5520240001523145, otvoren u HYPO ALPE ADRIA BANK a.d. Foča sa naznakom za obnovu džamije Vikoč)

- EUR (uputstvo na stranici MIZ Foča ili Početa akcija prikupljanja sredstava za obnovu džamije u džematu Vikoč)

- USD (uputstvo na stranici MIZ Foča).

Uključite se!

Napomena: Pri pisanju članka korištene su informacije i fotografije koje je napravio Dževad Šandal, jedan od pokretača akcije i član odbora za obnovu, te informacije sa MIZ Foča.
Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#5 Re: IB - novosti

Post by Nebitan32 »

Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#6 Re: IB - novosti

Post by Nebitan32 »

Počinje rekonstrukcija JZU Kantonalna bolnica Goražde

http://www.ekapija.ba/Vijest/investicij ... azde/25886

Načelnik Općine Goražde Muhamed Ramović i premijer BPK-a, Emir Frašto, jučer su sa saradnicima boravili u Sarajevu, gdje su održali sastanak sa direktorom TIKE za BiH, Oruç Zülküfom. Na sastanku se razgovaralo o više tema bitnih za razvoj naše Općine i Kantona, a ono što je bitno istaći jeste informacija da počinje rekonstrukcija JZU "Kantonalna bolnica" Goražde. Implementacija projekta podrazumjeva nadogradnju sprata i sanaciju postojeće infrastrukture što bi unaprijedilo rad ove zdravstvene ustanove i proširilo njene kapacitete.

Osim toga, govorilo se i o početku gradnje Islamskog kulturnog centra na desnoj obali rijeke Drine, u sklopu kompleksa Kayserija džamije, te izgradnji parka i zatvorenih sportskih terena, za što je neophodno kompletirati tendersku dokumentaciju.

Ono što je posebno zanimljivo jeste mogućnost otvaranja fakulteta u Goražda, koji bi školovao kadrove neophodne tržištu rada, ali i prilikama da povratnička populacija uzgaja biljku Stevia koja bi se izvozila i na taj način bi ostvarivali značajne prihode.

Inače, Stevia je biljka zelenog lišća, potječe iz daleke Južne Amerike. Raste u sjeveroistočnom dijelu Paragvaja i južnom Brazilu, tačnije na prostorima planinskog lanca Amambay i u dolini Rio Monday. Danas se Stevia najviše sadi upravo u Južnoj Americi, ali i Kini, Indiji i drugim zemljama Azije. Stevia je slađa od šećera čak 200 do 400 puta. Stevia je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes, nema kalorija, glikemijskog indeksa, ni štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača te je otporna na visoke temperature
Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#7 Re: IB - novosti

Post by Nebitan32 »

Uživajte u ljepotama rijeke Drine

Image

Putujući kroz istočnu Bosnu, ekipa agencije Anadolija zabilježila je fotografije rijeke Drine, koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Rijeka Sava je jedina rijeka u Bosni i Hercegovini (BiH) koja je veća od Drine.

Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se ulijeva više manjih i većih rijeka, kao što su Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača, Rzav i Vrelo.

Historijski gledano, rijeka Drina je ovdje prepuna brzaka i protiče kroz kanjone i klisure. Nažalost, jedinstvena priroda ovog kraja je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti.

Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon rijeke Drine. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.
Nebitan32
Posts: 1118
Joined: 31/12/2011 21:40

#8 Re: IB - novosti

Post by Nebitan32 »

Most na Žepi

Objavljeno 27.05.2013

U julu 1995. godine svi stanovnici Žepe, jedne od tri zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerani su iz ovog mjesta. Dugo je ovo područje bilo napušteno, no, sada, 18 godina poslije, ponovo se obrađuju imanja, uređuje naselje, a otvaraju se i mogućnosti za zapošljavanje. Autor: Sadik Salimović

VIDEO
http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24998730.html
Straza
Posts: 315
Joined: 02/05/2014 13:52

#9 Re: IB - novosti

Post by Straza »

Bratunac: Program obilježavanja 22. godišnice stradanja Bošnjaka u Glogovoj


Glogova petak 9.maj 2014 - Obilježavanje godisnjica strijeljanja 65 civila

Image

U selu Glogova, nadomak Bratunca, u petak 9.maja 2014.godine biće obilježena 22.godišnjica od zločina počinjenih u ovom mjestu.

Naime, 9.maja 1992.godine izvršen je napad na Glogovu kojom je koordinirao ratni zločinac Miroslav Deronjić. Snage koje su izvele napad sastojale su se od pripadnika JNA, bratunačkog TO-a i policije te drugih paravojnih snaga.

Tom prilikom, agresori su zarobili, a potom strijeljali 65 mještana iz Glogove. Selo su zapalili i etnički očistili od bosanskih muslimana.

Idejno rješenje spomen obilježje 'Ejub Golić'


Image


http://istocnabosna.com/myjoomla/index. ... &Itemid=66
Straza
Posts: 315
Joined: 02/05/2014 13:52

#10 Re: IB - novosti

Post by Straza »

Muderiss Halilović učesnik manifestacije Dani otpora Zvornik 2014

Image

U ponedjeljak naveče (poslije Akšam namaza) 7.aprila, počet će obilježavanje 22. godišnjice od početka agresije na Zvornik i Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali i prisjećanje na herojski otpor građana RBiH.

Udruženje "Prosvjetitelj", ove godine će podržati manifestaciju angažovanjem jednog od najboljih sinova Armije RBiH u protekloj agresiji, dobitnika zlatnog ljiljana, muderissa Nezima Halilovića koji će u petak naveče od Akšam namaza u džamiji na Kula Gradu govoriti o prvom pruženom otporu agresiji na našu domovinu.

Uz muderissa, program u džamiji na Kula Gradu obogatit će i hor Medžlisa IZ Zvornik. Dan otpora 8.april biće tradicionalno obilježen protokolom koji je standardiziran za ovakve prilike i ovu godišnjicu.

Specifično za ovu godišnjicu, a koja se tradicionalno obilježava jeste i razlika u odnosu na sve ostale naše godišnjice, a to je velik broj mladih koji organizovano dođu na ovu manifestaciju.

Ovih dana se u Zvorniku govori o velikom stradanju Bošnjaka, ali i o nezabilježenom herojstvu u modernoj historiji čovječanstva. Otpor koji je započeo 8.aprila u gradskim ulicama Zvornika, nastavljen je više od dvadeset dana na zidinama starog Kula Grada i obroncima ovovog historijskog mjesta. Branioci (nezvanični podaci govore o njih 150 slabonaoružanih) odoljevali su napadima više od dvadeset dana, prkoseći hordama koje su stigle preko Drine, njih 150 prkoseći logici i svim vojnim taktikama branili su se od sinhronizovanih napada četiri vojna korpusa JNA. Vojni strateg i komandant odbrane Samir Ništović alias "Kapetan Almir" svojom dosijetljivošću i lucidnim potezima skoro mjesec dana branio je nastavak "napredovanja" prema zacrtanom planu agresora.

Ova hrabrost i neviđena "ludost" branioca na Kula Gradu dala je ključno vrijeme potrebno za odbranu države i pripremu građanima BiH da se odupru strategiji nestanka države BiH i njenih građana.

Nažalost još uvijek se ne znaju imena svih branioca koji su tih dana prije 22 godine zadivili cijelu državu, svijet i komandu JNA. Nema ni Spomen obilježja nit ploče sa imenima Šehida i palih boraca iz tih herojskih dana na Kuli. Angažmanom četiri vojna korpusa iz JNA agresori su uspjeli da zauzmu Kulu i time završe projekt čišćenja centra grada od nesrpskog stanovništva, a nastave dalje sa svojim planom idući prema općinama u sjeveroističnoj Bosna

Image

Udruženje demobilisanih boraca ARBiH Zvornik uz podršku Medžlisa IZ Zvornik i Saveza RVI Zvornik i ove godine peti put za redom, skromnom manifestacijom prisjetit će se najboljih sinova BiH iz tog vremena.

http://www.prosvjetitelj-muallim.org/vi ... -2014.html
Straza
Posts: 315
Joined: 02/05/2014 13:52

#11 Re: IB - novosti

Post by Straza »

Image


Velika stvar

Napokon !!!

http://www.medzlisfoca.com
User avatar
BarbaDue
Posts: 63329
Joined: 03/02/2008 22:28
Location: pogledaj iza sebe

#12 Re: IB - novosti

Post by BarbaDue »

da, velika stvar za bošnjake u IB :thumbup:
ParadigmaMogUma
Posts: 70
Joined: 28/06/2014 11:07

#13 Re: IB - novosti

Post by ParadigmaMogUma »

Bratunac-Glogova: Senad Delić - Kemo ostvario dječački san

http://istocnabosna.com/myjoomla/index. ... &Itemid=49

Senad Delić – Kemo, otvaranjem benzinske pumpe ostvario je svoj dječački san, a otvaranjem radnih mjesta ostvaruje i snove povratnika koji traže posao.

„Moj dječački san je bio da imam benzinsku pumpu. Fala Bogu, ostvario mi se, ali javili su se novi snovi, koje također želim pretvoriti u javu", priča nam u Glogovi 36-godišnji Senad Delić, poznatiji kao Kemo, inače u pomenutom povratničkom mjestu vlasnik benzinske pumpe „Armin".

Priča o Kemi nije tipična. Nemirna, ali pronicljiva duha, u razgovoru djeluje staložena osoba, koja zna šta hoće. Potvrđuje to i priča kako je počeo biznis u Glogovi.

„Izgradnja benznske pumpe je duga priča. Temelje je udario rahmetli babo, još prije rata. Tada sam sanjao o tome, ali rat je prekinuo snove. Nakon rata u meni je buktala želja da završim ono što je rahmetli babo započeo i ostvarim svoj dječački san. Uzdao sam se samo u sebe. Radio sam i sanjao benzinsku pumpu. Nastavio sam izgradnju 2008. A završio i objekat stavio u funkciju 2013. godine. Uzeo sam kredit od 300.000 maraka i „ušao u posao". U mom objektu nema ni jedne cigle donacije. Sve sam sam investirao. Radio sam u etapama. Aparate sam nabavio 2009. cisternu 2010. godine i istovremeno izvodio ostale radove. Bilo je finansijskih poteškoća, ali sam uvijek vjerovao da ću san ostvariti", objašnjava Kemo.

Kazuje nam Kemo da je tokom radova bilo i „preračunavanja". Instalacija električne energije, zbog podzemnih kablova „ispala" mu je najskuplja u odnosu na očekivanja. Sam hidrant je koštao 20.000 maraka. Sličnih, neočekivanih troškova tokom izgradnje, bilo je u nekoliko navrata. Ali, sve je riješeno i Kemin dječački san je danas stvarnost i funkcioniše uspješno.

„Osim kredita, uložio sam dosta vlastitih sredstava i rada. U objektu imam 190 kvadrata poslovnog objekta, a na spratu stambeni prostor „devet sa devet", te u suterenu kotlovnicu i garaže. Po nalazu sudskih procjenitelja stambeno-poslovni objekat vrijedi 1,2 miliona maraka. Posao ide „elhamdullilah" i ja sam zadovoljan. Da vam ne nabrajam, ova pumpa mi zasad znači sve u životu, a spreman sam i na dodatne biznis aktivnosti".

Do 2013. godine u Glogovi nije bilo prodavnice. Otvorena je na benzinskoj pumpi. Tu je zaposleno devet osoba. Još dvoje radi u izdatom poslovnom prostoru. Kemo se ne hvali, ali njegov poduzetnički poduhvat je vrijedan hvale, posebno što je vlastitim poduzetničkim poduhvatom otvorio devet radnih mjesta i omogućio još dva. Svi su povratnici iz Glogove. U objektu je i ugostiteljski dio, pa je ovo mjesto svojevrsno mjesto javnog okupljanja povratnika iz Glogove. Odavde se polazi na put, ali i svraća, kada se dolazi u Glogovu. To je svojevrsno saborno mjesto u mnogim prilikama.


Kemo je zadovoljan ponašanjem lokalnih vlasti. One mu ne pomažu, ali ga i ne sputavaju u poslu, bez obzira što je povratnik. Kaže da je imao česte kontrole, koje su korektno obavljene. Radi regularno i nikad nije imao problema. Takav tretman ga hrabri. Nemirnog je poduzetničkog duha i u Glogovi vidi još poduzetničkih prilika.

IMG 0063 1

„Imam ideju da proizvodim palete. Već imam kupce koji će sve otkupljivati. Kupio sam zemlju za lokaciju. Već sam našao i kaparisao novu mašinu za proizvodnju peleta. Tu ću instalirati montažnu halu od 800 do 1.000 kvadrata. Mislim da ću taj projekat „zatvoriti" sa oko 50.000 maraka za koji već radim idejni projekat. Tu će – u početku – biti zaposleno najmanje šest radnika, naravno povratnika iz Glogove", najavljuje Kemo.

Ovaj mladi poduzetnik otvaranjem benzinske pumpe ostvario je svoj dječački san. Novim investiranjem ostvariće i snove o radnim mjestima dijelu povratnika u Glogovu. U njegovom slučaju, ne ide sve glatko, jer...

„Imao sam i ambicioznijih investicionih planova. Od 2003. godine radim na poslovima uvoza i prodaje PVC stolarije u Bosni i Hercegovini. Pokušao sam ovdje izgraditi tvornicu za proizvodnju iste, ali vjerujte nije išlo zbog stranačko-političkih okolnosti ovdašnje bošnjačke, da je nazovem, elite. U tom objektu bi radilo pedesetak ljudi, uglavnom povratnika, ali izgleda baš briga političara za te šanse. Morao sam odustati, a i danas mi je žao što to nisam ostvario. „

Kemo smatra da u povratničkim mjestima ima više prilika za posao, nego što ih oni koriste.

„Mislim da se ljudi bezrazložno plaše ući u samostalno poduzetništvo. Ovdje ima prilika, ima i nafake, ali treba pokušati. Svi se žale da nemaju posla, a ovdje se mogu u podrumima proizvoditi gljive. Ima i tržište koje bi to prihvatilo, ali ljudi se jednostavno plaše to početi. Mislim da se Bošnjaci trebaju hrabrije odlučivati za povratak. Mnoge njive nisu dovoljno obrađene, mnoge poslovne prilike za mali biznis čekaju ljude. Neki se „tijesne" u Federaciji i po kolektivnim centrima, bez posla, bez perspektive, a ovdje bi bolje prošli da imaju farme ovaca. Mislim da takvu neaktivnost podstiču i političari."

Sa osjećajem gorčine Kemo priča o svojim iskustvima sa ovdašnjim predstavnicima bošnjačke politike i ima jasne poruke povratnicima, koji se eventualno kane baviti poduzeništvom.

„Naša bošnjačka politika na ovim prostorima uglavnom se svodi na manipulaciju povratnika. Političari vode računa samo o stranačkom i ličnom interesu, a ne o narodni, nacionalni, državni, praktično opšti interes. Oni samo traže svoj interes. Ako s dobar s jednom stranom, druga te bez razloga izbjegava. Znam to iz svog iskustva. Sa ovakvimpolitičarima i politikom, malo šta se može učiniti. Građani trebaju mijenjati ili politiku, ili političare. Ja imam biznis i politički sam skroz neutralan, jer mi je najbolje tako".

Relativno mlad, ali s nagomilanim poduzetničkim iskustvom, Senad Delić – Kemo ima preporuke za povratnike i eventualne investitore.

„Svi ljudi, posebno mladi, koji imaju ambicije da se bave biznisom trebaju se osloniti samo na sebe. Ono što zamisli u svojoj glavi, neka „guraju", neka se ne oslanjaju ni na koga, pogotovo na političare. Ako im drugi budu radili na ideji, posrnuće kad- tad. Kada sam počinjao izgradnju pumpe, mnogi su govorili vidi budale. Nisam nikoga slušao i uspio sam. Ovdje ima prilika za biznis. To poručujem i našoj dijaspori. Naši ljudi vani uglavnom se vežu uz političare, koji im nude samo političke poruke. Za eventualni biznis moraju imati nestranačke ljude, koji imaju osjećaj za poduzetništvo."

Kemo je do 2008. godine živio u Sarajevu. Tamo je nakon rata završio Kriminalističku školu. Oženjen je ima troje djece i kaže ako Bog da za koji mjesec biće i četvrto. U skladu sa svojim iskustvom, ne upliće su u politiku, već samo misli o biznisu. Kaže da učestvuje u vjerskim i humanitarnim manifestacijama, a političkim nikako. Nakon što su i Glogovu nedavno zadesile poplave donirao je 400 litara nafte za sanaciju šteta.

Istočna Bosna
Post Reply