Toto wrote:Odlican prijedlog destinacija ali fale dvije i to reprezentativne.
Sve nabrjano je mnogo za jednodnevni izlet ili ako je tura tranzitna, pa se svraca na povratku sa mora.
Ako je jednozdnevni izlet a Hutovo blato primarna destinacija sa obilaskom i ruckom onda uz nju ima smisla vezivati samo jednu max. dvije najblizie destinacije recimo:
Kravice i/ili Mogorjelo sa posjetom izvanredno ocuvanoj rimskoj vili Rustica 300 g ac...
Ko zeli vidjeti: kako su zivjeli rimski legionari; ostatke najstarije sacuvane vinarije i uljare u BiHl; mlin za cijedjenje maslina; kamne kace/amfore za skladistenje maslinova ulja, nek obavezno ode na Mogorjelo.
Ako se ide ljeti: onda se na vodopadima Kravice covjek pozeli okupat, pa je malo vremena da se uz HB i Kravice posjeti Mogorjelo.
U proljece se na Kravicama slap samo odgleda i proseta, pa se ima vremena svratiti na Mogorjelo. Uz samu vilu ima restoran, pa se moze planirati i vecera a i Capljina je jako lijep gradic, kojim valja malko prosetati. Ima ugostiteljske ponude za vecre.
Neshvatljivo je koliko ima bosanca koji su stotinama puta protutjali pored Capljine, na putu za more, a nisu svratili u nju a ima se sta vidjet u Ca. U bivsoj YU Capljina je vise puta proglasavana nallepsim, najuredjenijim i najcvjetnijim malim gradom.
Ako su Kravice i Mogorjelo, nekad prije, posjeceni: onda se poslije rucka u Hutova blatu ima vremen obici Dubravska visoravn i Stolac sa Radimljm i vecerom.
Sa M17 se skrece u Tasovcicima prije Pocitelja . Na Domanovicima ste se vec popeli na visoravan. Dubrave su visoravan sa plodnim oazama u sred krsa; BH Prijstolnica ranog voca i povrca, te domovina vinske sorte grozda Zilavka, od koje se pravi cuveno vino Zilavka, Zilavaka je jedino brendirano vinu iz BH koje je osamdesetih godina proslog stoljeca, zahvaljujuci prof dr. Osmanu Piriji i HEPOK-U, uslo u sve svjetske vinske liste zasticenih vina. Na Domanovicima ima vinarija.
Kad budete u Maslinama silazili sa Dubravske visoravni u Stolacko polje" malko zastanite: pa pregledajet Vidovo polje, te tok rijeke Bregava. Mozda bas gledate popriste jedne od nacuvenijih bitaka na svijetu: cuvene Trojanske bitke.
Meksicki milioner i arheolog ameter Roberto Salinas Price upravo to tvrdi. On je svoju teoriju postavio, sa amrickog kontinenta, na osnovu epova i topografskih karata. Ali tek kad je posjetio ostatke ilirskog/helenskog grada Daorsona na brdu Osanici, koji se vidi sa Radimlje: postao je siguran da je Daorson Troja a da su: Stolacko polje/Vidovo polje, Dubravska visoravan, delta Bregave i Neretve popriste cuvene bitke.
Ako vas ineteresuje zasto je Daorson moguca Trojia i dukciji od svih drugih gradova u okruzenju -cak do Grcke- i sta je navelo Salinasa da bude siguran u svu teoriju: onda se popnite na Osanice. Dobro bi bilo da se obratite nekome iz turisticke zajendice Stoca: da vam obezbjede vodica, jer se kolima do Daorsona stize slijepim seoskim putevima i makadamom ..
Radimlja je na ulazu u Stolacko polje, par kilometara pred Stocem.
Nemojte da propustite priliku da vidite Stolac. Jedan od naljepsih gradica kamene arhitekture iz osmanskog perioda. Da ne bi rata usao bi u Uneskoovu listu zasticenih spomenika kulture.
KO je poguzija pa bi ovu turu pretvorio u gatronomsku turu za nabavku poguzluka nek potrazi:
Riba jegulja, riba kalkan- rijetka,skupa ali odlicna;
vina: Zilavka, Blatina, Domano, Kameno vino;
-domaca rakja lozovaca;
-pekmez od smolava: posebno prporucujem; osim sto je delikatesa, koju mnogi nisu probali. pekmez od smokava je prirodni antiseptik i najabolji lijek za bebe, koje ne smiju primati pencilin- ako imaju problema sa grlom i stomacicem; jeste skup -jer se mora potrositi mnogo smokava, da bi se dobio sirup- ali je jako vrijedan..
sok od sipka/nara;
-hercegovaci med;
-Stolac je pozonat po stolackoj plahi; suho meso /bravetina ili kozletina jercevina/, specificnog nacina obrede mesa /iskostavaje/i susenja.. mahom je od autohtone pramenke hercegovackog soja, koja osim trave pase mnogo ljekobilja sa hercegovakog krsa, pa je meso "iznutra" marinirano i osebujne arome na etericna ulja....
-sir iz mjeha, zvan: torotan, puskar itd..
Legende -a i oni sto su slatkohrani na zene- tvrde: da su stocanke najljepse zene Hercegovine i da to vuce od gena dvjestotinjak sluskinja lijepe Helene trojanske, koje je ona dovela sa sobom iz Grcke.
Helena je bila cuvena po ljepoti, pa su i njene sluskije morale biti lijepotice .. Helna ih je udvala za lokalne junake, koji su poslije trojanskog rata nastavli da zive u tom dijelu Hercegovine
E te lijepe stolacke dame su osnovale udruzenje koje vam osim smjestaja u kucnoj radinosti moze ponuditi desetine lokalnih proizvoda organic kvaliteta /dzemovi, pekmezi, slatka, tursije, himberi, hercegovaci med; razbovsnih jela.
Ako odlucite zanocit u Stocu, u kucnoj radinosti, od domacica narucite da vam za obrok spreme cuvene hercegovacke pirjane, koji su jedinstveni u svijetu pirjana i gastronomiji.
U prvoj polovini devetnaestog vijeka Stolac je postao centar uzgoja rize u BiH. Tehnologija uzgoja donijeta iz Osmanske carevie/ Perzije i Makedonije. Ozgradjeni sistemi i kanali za navodnjavanje. Iz Perzije su dosle i orginalne recepture za pilav i pirjan /biryani/. Hercegovke su orginalne perzijske recepture nesto malo prilagodie lokanim ukusima: smanjile asortiman zacina a nedostupne zacie sa istoka zamjenile lokalnim i dodale obilje lokalnog povrca i mesa.
Sa energetskog, nutricionistickog i zdravstvenog aspekta hercegovacki pirjani spadaju u najkvalitetija kompozitna jela, prije svega zbog optimalnog balansa rize, povrca i mesa. Uz hercegovacke pirjane se ne jede hljeb/kruh.
Posbna grupa hercegovackih pirjama su ona na bazi suhog povrca i mesa. Zbog izobilja sunca u Hercegovini susenje/dehidracija/ povrca i voca- kao oblik konzervacije- se jos uvjek ocuvao. Pirjani sa suhim povrcem i vec spominajnom stolackom plahom/suhim mesom/ su prvorazredne delicija, koja ima sanse da je hercegovci zastite kao izvorni autohtoni proizvod. Pirjani se prave sa svim vrstama mesa i povrckama, koje se uzgajaju u Hercegovnni a za zimske pirjane sa suhim mesom suse se: paradajz, paprika, patlidzan, mohune, bamja ..
Putnicima namjernicima i poguzijama: sredan put, dobro nam dosli i bujrum!
PS. Kad se budete vracali iz Stoca a idete prema Mostaru i Sarajevu" ne idite unazad preko Domanovica i Capljine. Vec odmah po izlasku iz Stoackog polja krenite desno, na put M6 prema Buni. Odlican i brz put, duplo skracujete put za Mostar.