Hutovo blato

[ljuspica]

Hocu da idem ili u Hutovo blato sad za vikend ili Ramsko jezero pa mi treba info da skontam gdje cu.Koji je grad najblizi Hutovom blatu i ima li neki prijevoz iz tog grada do Hutovog blata?

[esmasaric]

U ovo doba godine će te samo vjetar zamesti...
Ali ako si već riješila da ideš, vjerujem da ima prijevoz išČapljine.

[asurbanipal]

[Montana]

obavezno se čamcem provozaj i palačinke pojedi,dobre

[mango bob]

Ima li tamo krokodila To je tamo područije vrlo zanimljivo arheološki

[Toto]

Ima li tamo krokodila To je tamo područije vrlo zanimljivo arheološki

ima rjecnih krokodila iz Trebizata i podzemnih voda Popova polja.. ali nisu veliki 70-100 cm
jedino nemoj ustajat iz camca u voznji jer su zajebani .. fataju odmah za jaja i sise i samo se okrenu dva puta i batali potomstvo ...

Ko bude iso Hutovu nek se raspita o Hadzi- begu hutovskom ...
prvi astronom u bosnjaka. eno mu opservatorija i dan danile na uzgor u kulama koje sagradi u Hutovskoj kapetaniji..

Napoleonov saveznik i ahbab .. ratovo sa njim protiv Rusa.. Od kuda Rusa i Napoleona u Hercegovini je za druge price.

hadzi-beg je tvorac cuvene begove corbe koja po njemu dobi ime ..
prvi agronom Hercegovine i uzgajivac pirinca zapadno od Vardara ..

prvi je poco saditi ozimu psenicu u Herecgovini i to znanje prenio kmetovima ,,,
jedan od rijetkih feudalaca koga su kmetovi postivali i slavili ..

Hadzi-beg je prvi donio dudove/murve u Hercegovinu gajio svilene bube, i od svile pleo ribarske mreze koje je prodavao dubrovckim trgovcima ..
prvi inzenjer aglomeracija u bossnjaka ..
Vidovo/stolacko Polje i delta Trebizata su prvi u Bih imali sisteme za navodnjavanje i kanale za navdjavanje rizinih polja
hadzibeg je bio i prvi ihtiolog u ovim prostorima ...
i danas postoje bazeni u kojima je uzgajao ribe a posebo one iz ponornica po Popovu Polju..


Hadzi-beg je prvi sadio agrume u BiH oko usca Bregave, Trebizata i Hutova Blata izmdju redova limunova je sadio bamju koja trazi mnogo vode ..

kad sve saberes sto je Hadzi-beg uzgajao dobijes sastojke Begove corbe ...

hadzibeg je bio i strastveni sokolar i lovac koji je sokolove trenirao oko Hutova blata ...
u orginalnu hadzi-begovu corbu ide samo meso divljaci: patka, liska, guska prepeica, jarebica i zec ;; u corbu ide cjela divljac /kosti i meso/, nema mesnih masnoca bez kosti a nema dobre corbe bez mesa

Dok je zivio u Siriji i Egiptu ode na Cabu pa zasluzi ono hadzi a od tuda je i donio drevnih znanja i vjestina koja primjeni u Hutovskoj kapetaniji ciji je bio posljednji kapetan ...

[Toto]

dupljak

[Toto]

Jel bio iko ove sezone?? .. kakva je cjena neretljanskog brudeta ... drzi li iko farmu zabljih batakova u neretljana??

[belfy]

Hadzi-beg je prvi donio dudove/murve u Hercegovinu gajio svilene bube, i od svile pleo ribarske mreze koje je prodavao dubrovckim trgovcima ..
prvi inzenjer aglomeracija u bossnjaka ..
Vidovo/stolacko Polje i delta Trebizata su prvi u Bih imali sisteme za navodnjavanje i kanale za navdjavanje rizinih polja
hadzibeg je bio i prvi ihtiolog u ovim prostorima ...
i danas postoje bazeni u kojima je uzgajao ribe a posebo one iz ponornica po Popovu Polju..


Hadzi-beg je prvi sadio agrume u BiH oko usca Bregave, Trebizata i Hutova Blata izmdju redova limunova je sadio bamju koja trazi mnogo vode ..

kad sve saberes sto je Hadzi-beg uzgajao dobijes sastojke Begove corbe ...

u orginalnu hadzi-begovu corbu ide samo meso divljaci: patka, liska, guska prepeica, jarebica i zec ;; u corbu ide cjela divljac /kosti i meso/, nema mesnih masnoca bez kosti a nema dobre corbe bez mesa.

za ove tvrdnje iznad treba imati dobre dokaze. ja bih cijenio i volio da ih vidim (pogotovo za dudove i svilene bube). hvala unaprijed.

[Toto]

Hadzi-beg je prvi donio dudove/murve u Hercegovinu gajio svilene bube, i od svile pleo ribarske mreze koje je prodavao dubrovckim trgovcima ..
prvi inzenjer aglomeracija u bossnjaka ..
Vidovo/stolacko Polje i delta Trebizata su prvi u Bih imali sisteme za navodnjavanje i kanale za navdjavanje rizinih polja
hadzibeg je bio i prvi ihtiolog u ovim prostorima ...
i danas postoje bazeni u kojima je uzgajao ribe a posebo one iz ponornica po Popovu Polju..


Hadzi-beg je prvi sadio agrume u BiH oko usca Bregave, Trebizata i Hutova Blata izmdju redova limunova je sadio bamju koja trazi mnogo vode ..

kad sve saberes sto je Hadzi-beg uzgajao dobijes sastojke Begove corbe ...

u orginalnu hadzi-begovu corbu ide samo meso divljaci: patka, liska, guska prepeica, jarebica i zec ;; u corbu ide cjela divljac /kosti i meso/, nema mesnih masnoca bez kosti a nema dobre corbe bez mesa.

za ove tvrdnje iznad treba imati dobre dokaze. ja bih cijenio i volio da ih vidim (pogotovo za dudove i svilene bube). hvala unaprijed.

nije forum mjesto za dokazivanja ...
ne znam kakvi bi tebe dokazi zadovoljili ?? sta su dobri dokazi ??

ono jes da je Hadzibegov polu-brat imao monpol na trgovinu sa dubrovcanima i da se on vodi u knjigama kao trgovac hrastovinom sa dubrovcanima.. koju su dubrovcani placali sadnicama duda/murve ...hadzibeg je bio ukljucen u bratove biznise oko svile
o trgovini imaju zapisi u dubrovakim knjigama
a i neka novija istrazivanja iz 2009 koja se bave Popovim poljem biljeze to i izvore iz kojih su uzimali podatke


u Hadzibegovoj kuli postoje ostatci ribljih bazena u koima je cuvao ribe gaovice da bi iih imao ciijelu godinu, jer su se one mogle loviti samo kad ponornice poplave polje...
Neki topnimi u Hercegovini govore o Hadzibegu i nekim od tih njeovih aktivnosti ..

U Stocu i dan danaas postoje ostatci sistema navodnjavanja koji je izgradjen za potrebe uzgoja rize, a u dubrovaskim knjigama je zapisano koliko je Hadzibegova familija 1830 godine prodala tovara rize trgovcima.
A o navedenom ima dosta dokaza i u Zamaljskom muzeju .. traziti pod Popovo Polje, Horman itd

[asurbanipal]

Hadzi-beg je prvi donio dudove/murve u Hercegovinu gajio svilene bube, i od svile pleo ribarske mreze koje je prodavao dubrovckim trgovcima ..
prvi inzenjer aglomeracija u bossnjaka ..
Vidovo/stolacko Polje i delta Trebizata su prvi u Bih imali sisteme za navodnjavanje i kanale za navdjavanje rizinih polja
hadzibeg je bio i prvi ihtiolog u ovim prostorima ...
i danas postoje bazeni u kojima je uzgajao ribe a posebo one iz ponornica po Popovu Polju..


Hadzi-beg je prvi sadio agrume u BiH oko usca Bregave, Trebizata i Hutova Blata izmdju redova limunova je sadio bamju koja trazi mnogo vode ..

kad sve saberes sto je Hadzi-beg uzgajao dobijes sastojke Begove corbe ...

u orginalnu hadzi-begovu corbu ide samo meso divljaci: patka, liska, guska prepeica, jarebica i zec ;; u corbu ide cjela divljac /kosti i meso/, nema mesnih masnoca bez kosti a nema dobre corbe bez mesa.

za ove tvrdnje iznad treba imati dobre dokaze. ja bih cijenio i volio da ih vidim (pogotovo za dudove i svilene bube). hvala unaprijed.

nije forum mjesto za dokazivanja ...
ne znam kakvi bi tebe dokazi zadovoljili ?? sta su dobri dokazi ??

ono jes da je Hadzibegov polu-brat imao monpol na trgovinu sa dubrovcanima i da se on vodi u knjigama kao trgovac hrastovinom sa dubrovcanima.. koju su dubrovcani placali sadnicama duda/murve ...hadzibeg je bio ukljucen u bratove biznise oko svile
o trgovini imaju zapisi u dubrovakim knjigama
a i neka novija istrazivanja iz 2009 koja se bave Popovim poljem biljeze to i izvore iz kojih su uzimali podatke


u Hadzibegovoj kuli postoje ostatci ribljih bazena u koima je cuvao ribe gaovice da bi iih imao ciijelu godinu, jer su se one mogle loviti samo kad ponornice poplave polje...
Neki topnimi u Hercegovini govore o Hadzibegu i nekim od tih njeovih aktivnosti ..

U Stocu i dan danaas postoje ostatci sistema navodnjavanja koji je izgradjen za potrebe uzgoja rize, a u dubrovaskim knjigama je zapisano koliko je Hadzibegova familija 1830 godine prodala tovara rize trgovcima.
A o navedenom ima dosta dokaza i u Zamaljskom muzeju .. traziti pod Popovo Polje, Horman itd

@Toto za ovo Hadži-begu

Hadžibeg između mita i stvarnosti, ali ima i istine u onome što se govori i što se piše. Navodi se da je bio hirovit, oštar, krute naravi, ters, a ne treba mu zaboraviti ni brata Ali-pašu Rizvanbegovića, koji je imao vinograde, plantaže maslina oko Stoca, doprinio razvoju Popovog polja.

[Toto]

kad nes ti mora neko

a to: vaki- naki; ko nije krut, ostar i tersli na krsu?? ..

[belfy]

e hebiga sad. ja fino pitao jer prvi put cujem za to ko je donio dud u BiH, a za svilene bube uopste nisam znao da ih je bilo kod nas. ne mozes vise ni pitanje postaviti na forumu da ne bude shvaceno kao napad... svakako jos jednom zahvaljujem na odgovoru.

[Toto]

e hebiga sad. ja fino pitao jer prvi put cujem za to ko je donio dud u BiH, a za svilene bube uopste nisam znao da ih je bilo kod nas. ne mozes vise ni pitanje postaviti na forumu da ne bude shvaceno kao napad... svakako jos jednom zahvaljujem na odgovoru.

e hebi ga .. prvo pametujes o nakvim dokazima, pa onda ko fol fino pitas ...

ja te lijepo pito: kakve dokaze hos.. mozda neke i imam a ne znam jesu li tebi relevantni.. i isplati li mi se prpat po knjigama da ti nadjem "reference" i dokaze;

ako znas baratat google earthom: dacu ti u metar koordinate jednog duda iz Hadzibegovog vakta, otidji tamo, sjecni parce- pa ganjaj genetiku i dokaze; ja znam samo pricu mojih predaka;

dokaza o Hadzibegu i familiji mu imas u Zemljakom muzeju u Sa ..
austrougarska nauka se njima bavila
ako znas advance srcat po googletovom book-u imas bResplatno u pdf formatu sve sto je starije od 100 godina a iz Zemaljskog muzeja u Sa ..
sva sreca da amer otvara sto bosnjo zatvara ..

morel vako:
"Glasnik" II. knjiga 1890. str. 165-175);
Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009

[belfy]

daj Toto spusti loptu. nije tema za naguravanja. lijepo objasnih zasto sam pitao. naime, ovdje gdje sam (Zenica) ima jako starih dudova, pa mi je nevjerovatno da ih je neko posadio na mjestima gdje se nalaze obzirom na tvoje kazivanje. zato sam pitao. zahvalan sam na odgovoru svakako, iako sam siguran da se necu potruditi da to potrazim sam. zato i pitam ovdje.

imam jos jedno pitanje. da li znas precnik ili obim tog duda iz njegovog vakta. zaista bih volio to uporediti sa ovima koji su mi u okolini.

P.S. nemam ja zelju ganjati genetiku niti kakve slicne stvari. samo kad me nesto ovako zainteresuje se javim, jer mi je fascinantno. uvijek volim saznati nesto novo o zemlji u kojoj zivim. no, posto to volim i sam dalje siriti volim imati sto vise informacija. razumljivo, nadam se.

[Toto]

daj Toto spusti loptu. nije tema za naguravanja. lijepo objasnih zasto sam pitao. naime, ovdje gdje sam (Zenica) ima jako starih dudova, pa mi je nevjerovatno da ih je neko posadio na mjestima gdje se nalaze obzirom na tvoje kazivanje. zato sam pitao. zahvalan sam na odgovoru svakako, iako sam siguran da se necu potruditi da to potrazim sam. zato i pitam ovdje.

imam jos jedno pitanje. da li znas precnik ili obim tog duda iz njegovog vakta. zaista bih volio to uporediti sa ovima koji su mi u okolini.

P.S. nemam ja zelju ganjati genetiku niti kakve slicne stvari. samo kad me nesto ovako zainteresuje se javim, jer mi je fascinantno. uvijek volim saznati nesto novo o zemlji u kojoj zivim. no, posto to volim i sam dalje siriti volim imati sto vise informacija. razumljivo, nadam se.

mogo si brate odmah rec da ti trebaju informacije a ne naucno utemeljni dokazi

Dud o kojem je rijec je rastao u selu Bivolje Brdo, na Dubravskoj visoravni, cigar hoda od Pocitelja, na imanju zvanom Ciberova kula.
Ciberi su bili begovi i rodbinski i poslovno vezani sa stolackim plemickim familijama toga doba.
Dud je sedamdesetih godina proslog stoljeca imao preko metra u precniku mozda i metar ipo, a u visinu oko 20m .. ne mogu ti biti nista odredjeniji u mjerama jer je to vrijeme moga djecastva a djeci je sve grandiozno
Znam kad bi se pokusao peti na njega da ga nisam mogao obuhvatiti ni do pola
toliko je bio velik da se nismo mogli peti na njega da ga oberemo vec smo cekli da opadaju. Posto je dud bio u avliji kaldrmisanoj, kupli smo za kaldrme i jeli ..


bio je bijeli dud i jako je obilno radjao.. nije bilo drugih dudova u blizini
mene je cudilo da tako visoko raste i obilno radaja jer je rastao u hercegovackom krsu ..

Osamdesetih je bilo veliko nevijeme. Jedna grana je slomljena i ostetila obliznji objekat. Dud je bio nahero i vlasnici ga posjekose.

Tih istih godina, najstarija nema u porodici koje je zivjelu u Ciberovoj kulu mi je pricala da je je ona dud zatekla kad je udajom dosla u CIberovu kulu i da je dud donijet iz Dubrovnika. Nena je umrla 1970 a imala je preko 90 godina. Tad su se cure jako mlade udavale. pa eto kontaj: kolio bi dud mogo imati u godovima

Dud slicnih diemnzija a vjerujem i staroti postojao je u selu Aladinici u blziini Stoca na imanju porodice Kovacic. Ne znam sta je danas sa njim.


OKo Cibrovog imanja i u okolini je bilo posadjeno jako mnogo bagrema. Bagrem je u Hercegovini jako cijenje kao ogrevno i tehnicko drvo . Brzo raste a i med daje. Ja nisam zano da bagrem nije nase autohtono drvo. Tek kad sam doso u ovu vuckojbinu saznadoh gdje mu je postojbina.

Mozda je i bagrem preko dubrovackih trgovaca dosao u Bih

u ovoj Lucicevoj doktorskoj disertaciji ces naci informacije o sadnji duda i svilarstvu u Hercegovini te izvore na koje se autor poziva.

[lugarin]

Znači li onda da je donio i Hortenziju, koja se u Hercegovini zove "Hadžibeg"? Često sam se pitao zašto se zove tako, a sada mi ima logike.

[broj dva]

Ne preporucujem Hutovo u ljeto. Ljeti voda dobro opadne i tura camcem (koja se lako organizuje) je u skracenom izdanju radi snizenog vodostaja.
Inace je Hutovo sjenka svog bivseg izdanja, sto radi krivolova sto radi lokalni seljaka koji su pohasili i ponasaju se ko da im je to babovina.
A u Capljini je malo ispod 40 stepeni ovi dana...

[Toto]

Znači li onda da je donio i Hortenziju, koja se u Hercegovini zove "Hadžibeg"? Često sam se pitao zašto se zove tako, a sada mi ima logike.

mozda bi se hortenzija i mogla povezati sa Hadzi-begom..

Hadzi-begu je to bio nadimak a ime Mehmed.. u mladosti je zivio i radio u Siriji i Carigradu .. a u tom vremenu odlazi na Hadz.. titulu beg je naslijedio po ocu a u to vrijeme je bila najniza plemicka titula. Nesto kao ser u ostrvljana.
Nadimak mu je kovanica te dvije titue i ne znam koliko je ovakav nadimak cest u BiH i moze li se vezati za neke druge historjiske licnosti.

Hadzibeg je pripadao porodici koja je osim politickih i vojnih funkcija bila vrlo progresivna poslovna/poduzatnicka porodica svoga doba i prostora.
Imali su odlicne trgovacke i poslovne veze sa Dubrovnikom. O poslovnim aktivnostima Hadzi-begove familije govore i mnogi toponimi u Hrecegovini. Naselje Masline dobilo je ime po maslinicim koje je formrala Hadzibegova famiija a sadnice maslina su kupovali u dubrovcana.

Feudalci toga doba su bili inicijatori mnogih poslovnih poduhvata ne samo na svojim imanjima vec i medju kmetovima i seljacima.. Postoje pisani tragovi da je Hadzibeg stimulisao svoje kmetove u Popovu polju da uzgajaju kukuruz i kromir. Sto znaci da su te kulture tek za Hadzibegova zivota dosle u kapetaniju kojom je vladao. Siromasni seljaci nisu mogli zapocnijati takve poslovne poduhvate bez odobrenja, pomoci i finansijskog interesa feudalaca.

Hortenzija je vodopiija, po tome je i dobila latinsko ime. Vec sam prije rekao da su Rizvanbegovici izgradii sisteme navodnjavaja za uzgoj rize u Stolackom poljui nesto malo oko usca Trebizata u Neretvu, pa je moguce da su uzgajali i hortenzije. Osmanlije su poznate po tome sto su njegovali kult vode, cvjetnih perivoja i avlija. ZA poslovne ljude i cvece je biznis i izvor profita. Ne bi me nimalo cudilo da se Hadi-beg bavio uzgojem i prodajom hortenzija plemicima po BiH, pa da je po tome i cvijet dobio -ako nista- trgovacki naziv u BiH

[pringless]

Ne preporucujem Hutovo u ljeto. Ljeti voda dobro opadne i tura camcem (koja se lako organizuje) je u skracenom izdanju radi snizenog vodostaja.
Inace je Hutovo sjenka svog bivseg izdanja, sto radi krivolova sto radi lokalni seljaka koji su pohasili i ponasaju se ko da im je to babovina.
A u Capljini je malo ispod 40 stepeni ovi dana...

Koji je najbolji period za posjetiti Hutovo? Kakva je situacija sa smjestajem, aktivnostima...?

[Toto]

Najbolje je ono vrijeme kad covjek im vremena, priike i raspolozenja..
Sto se tice vodostaja:
-najbolje onda kad ima najvise padavina ali tad je i najvise neprilike da se ostane u motelu i ne vidi nista od mocvare;
-u Hutovu blatu se moze dozivjeti i rijedak prirodni fenomen: rijeka Krupa nekad tece i uzvodno i umjesto da prazni mocvaru vodom podize nivo vode u HB. fenmen nastaje kada poraste nivo rijeke Neretve, pa veca masa vode iz Neretve gura Kupu uzvodno u Hutovo blato. Vodostaj rijeke Neretve na uscu Krupe najvise zavisi od padavina u gornjem toku i stanja u jezerima na Neretvi.

Ima i ona narodna: da je tesko tri dobra sastavit..
Sto se tice smjestaja: hotel ze zove Park na Karaotoku
aranzmana i ponude: imaju web prezentaciije a ima i telefon pa bujrum

sto se tice gastronomije:
imate rijetku priliku, u BiH, da probate ribu jegulju. Ne znam sta nude na meniju od jegulje ali u tradicionalnoj gastronomiji pilav/rizoto sa jegujom je deliaktesa. Jegulja spada u kategoriju masnijih riba, pa riza upije riblji bujon i dobij specifican ukus koji treba oprobat ..

-u ponudi su i neretljanski brudeti od riba .. ako niste slatkohrani: imaju brudeti i sa zabljim batacima.. pa "porazgovarate" sa konobarom i kuharom ..
vjerujem da jos imaju lovacki menu sa barskim pticama ..

[broj dva]

Ne preporucujem Hutovo u ljeto. Ljeti voda dobro opadne i tura camcem (koja se lako organizuje) je u skracenom izdanju radi snizenog vodostaja.
Inace je Hutovo sjenka svog bivseg izdanja, sto radi krivolova sto radi lokalni seljaka koji su pohasili i ponasaju se ko da im je to babovina.
A u Capljini je malo ispod 40 stepeni ovi dana...

Koji je najbolji period za posjetiti Hutovo? Kakva je situacija sa smjestajem, aktivnostima...?

---
Proljece je najbolje. Uz samo Hutovo imaju biciklisticke i pjesacke staze i to je sve sto ja znam o aktivnostima. Ima mogucnost nocenja u samom Hutovu ali je bolji smjestaj u Capljini (4-5 km of Hutova). A ako vec namjeravate u ovaj kraj onda u blizini imate i vodopad Kravice a nedaleko je i Radimlja (stecci),Pocitelj(Otomanska tvrdjava), Buna (derviska tekija, bliza Mostaru ali ako ste da autom sve je to u krugu od 25 minuta voznje).

[Toto]

Odlican prijedlog destinacija ali fale dvije i to reprezentativne.
Sve nabrjano je mnogo za jednodnevni izlet ili ako je tura tranzitna, pa se svraca na povratku sa mora.


Ako je jednozdnevni izlet a Hutovo blato primarna destinacija sa obilaskom i ruckom onda uz nju ima smisla vezivati samo jednu max. dvije najblizie destinacije recimo:
Kravice i/ili Mogorjelo sa posjetom izvanredno ocuvanoj rimskoj vili Rustica 300 g ac...
Ko zeli vidjeti: kako su zivjeli rimski legionari; ostatke najstarije sacuvane vinarije i uljare u BiHl; mlin za cijedjenje maslina; kamne kace/amfore za skladistenje maslinova ulja, nek obavezno ode na Mogorjelo.

Ako se ide ljeti: onda se na vodopadima Kravice covjek pozeli okupat, pa je malo vremena da se uz HB i Kravice posjeti Mogorjelo.

U proljece se na Kravicama slap samo odgleda i proseta, pa se ima vremena svratiti na Mogorjelo. Uz samu vilu ima restoran, pa se moze planirati i vecera a i Capljina je jako lijep gradic, kojim valja malko prosetati. Ima ugostiteljske ponude za vecre.
Neshvatljivo je koliko ima bosanca koji su stotinama puta protutjali pored Capljine, na putu za more, a nisu svratili u nju a ima se sta vidjet u Ca. U bivsoj YU Capljina je vise puta proglasavana nallepsim, najuredjenijim i najcvjetnijim malim gradom.

Ako su Kravice i Mogorjelo, nekad prije, posjeceni: onda se poslije rucka u Hutova blatu ima vremen obici Dubravska visoravn i Stolac sa Radimljm i vecerom.

Sa M17 se skrece u Tasovcicima prije Pocitelja . Na Domanovicima ste se vec popeli na visoravan. Dubrave su visoravan sa plodnim oazama u sred krsa; BH Prijstolnica ranog voca i povrca, te domovina vinske sorte grozda Zilavka, od koje se pravi cuveno vino Zilavka, Zilavaka je jedino brendirano vinu iz BH koje je osamdesetih godina proslog stoljeca, zahvaljujuci prof dr. Osmanu Piriji i HEPOK-U, uslo u sve svjetske vinske liste zasticenih vina. Na Domanovicima ima vinarija.

Kad budete u Maslinama silazili sa Dubravske visoravni u Stolacko polje" malko zastanite: pa pregledajet Vidovo polje, te tok rijeke Bregava. Mozda bas gledate popriste jedne od nacuvenijih bitaka na svijetu: cuvene Trojanske bitke.

Meksicki milioner i arheolog ameter Roberto Salinas Price upravo to tvrdi. On je svoju teoriju postavio, sa amrickog kontinenta, na osnovu epova i topografskih karata. Ali tek kad je posjetio ostatke ilirskog/helenskog grada Daorsona na brdu Osanici, koji se vidi sa Radimlje: postao je siguran da je Daorson Troja a da su: Stolacko polje/Vidovo polje, Dubravska visoravan, delta Bregave i Neretve popriste cuvene bitke.

Ako vas ineteresuje zasto je Daorson moguca Trojia i dukciji od svih drugih gradova u okruzenju -cak do Grcke- i sta je navelo Salinasa da bude siguran u svu teoriju: onda se popnite na Osanice. Dobro bi bilo da se obratite nekome iz turisticke zajendice Stoca: da vam obezbjede vodica, jer se kolima do Daorsona stize slijepim seoskim putevima i makadamom ..
Radimlja je na ulazu u Stolacko polje, par kilometara pred Stocem.
Nemojte da propustite priliku da vidite Stolac. Jedan od naljepsih gradica kamene arhitekture iz osmanskog perioda. Da ne bi rata usao bi u Uneskoovu listu zasticenih spomenika kulture.

KO je poguzija pa bi ovu turu pretvorio u gatronomsku turu za nabavku poguzluka nek potrazi:
Riba jegulja, riba kalkan- rijetka,skupa ali odlicna;
vina: Zilavka, Blatina, Domano, Kameno vino;
-domaca rakja lozovaca;
-pekmez od smolava: posebno prporucujem; osim sto je delikatesa, koju mnogi nisu probali. pekmez od smokava je prirodni antiseptik i najabolji lijek za bebe, koje ne smiju primati pencilin- ako imaju problema sa grlom i stomacicem; jeste skup -jer se mora potrositi mnogo smokava, da bi se dobio sirup- ali je jako vrijedan..
sok od sipka/nara;
-hercegovaci med;
-Stolac je pozonat po stolackoj plahi; suho meso /bravetina ili kozletina jercevina/, specificnog nacina obrede mesa /iskostavaje/i susenja.. mahom je od autohtone pramenke hercegovackog soja, koja osim trave pase mnogo ljekobilja sa hercegovakog krsa, pa je meso "iznutra" marinirano i osebujne arome na etericna ulja....
-sir iz mjeha, zvan: torotan, puskar itd..

Legende -a i oni sto su slatkohrani na zene- tvrde: da su stocanke najljepse zene Hercegovine i da to vuce od gena dvjestotinjak sluskinja lijepe Helene trojanske, koje je ona dovela sa sobom iz Grcke.
Helena je bila cuvena po ljepoti, pa su i njene sluskije morale biti lijepotice .. Helna ih je udvala za lokalne junake, koji su poslije trojanskog rata nastavli da zive u tom dijelu Hercegovine
E te lijepe stolacke dame su osnovale udruzenje koje vam osim smjestaja u kucnoj radinosti moze ponuditi desetine lokalnih proizvoda organic kvaliteta /dzemovi, pekmezi, slatka, tursije, himberi, hercegovaci med; razbovsnih jela.

Ako odlucite zanocit u Stocu, u kucnoj radinosti, od domacica narucite da vam za obrok spreme cuvene hercegovacke pirjane, koji su jedinstveni u svijetu pirjana i gastronomiji.

U prvoj polovini devetnaestog vijeka Stolac je postao centar uzgoja rize u BiH. Tehnologija uzgoja donijeta iz Osmanske carevie/ Perzije i Makedonije. Ozgradjeni sistemi i kanali za navodnjavanje. Iz Perzije su dosle i orginalne recepture za pilav i pirjan /biryani/. Hercegovke su orginalne perzijske recepture nesto malo prilagodie lokanim ukusima: smanjile asortiman zacina a nedostupne zacie sa istoka zamjenile lokalnim i dodale obilje lokalnog povrca i mesa.

Sa energetskog, nutricionistickog i zdravstvenog aspekta hercegovacki pirjani spadaju u najkvalitetija kompozitna jela, prije svega zbog optimalnog balansa rize, povrca i mesa. Uz hercegovacke pirjane se ne jede hljeb/kruh.

Posbna grupa hercegovackih pirjama su ona na bazi suhog povrca i mesa. Zbog izobilja sunca u Hercegovini susenje/dehidracija/ povrca i voca- kao oblik konzervacije- se jos uvjek ocuvao. Pirjani sa suhim povrcem i vec spominajnom stolackom plahom/suhim mesom/ su prvorazredne delicija, koja ima sanse da je hercegovci zastite kao izvorni autohtoni proizvod. Pirjani se prave sa svim vrstama mesa i povrckama, koje se uzgajaju u Hercegovnni a za zimske pirjane sa suhim mesom suse se: paradajz, paprika, patlidzan, mohune, bamja ..

Putnicima namjernicima i poguzijama: sredan put, dobro nam dosli i bujrum!

PS. Kad se budete vracali iz Stoca a idete prema Mostaru i Sarajevu" ne idite unazad preko Domanovica i Capljine. Vec odmah po izlasku iz Stoackog polja krenite desno, na put M6 prema Buni. Odlican i brz put, duplo skracujete put za Mostar.

[mango bob]

Ovo je vrlo zanimljivo, posebno o tom gradu Daorson što kažu da je troja Odakle mu takvo ime Daorson i šta znači

[Toto]

Mozda je ovo vise za nove teme ali ima nesto i Hutova blata u Ilijadi i Odiseji

Daorsi su Ilirsko pleme, Daorson glavni grad njihove drzave. Daosu su bili heleniziranil, koristili, su helensko pismo, kovali svoj novac.

ONo sto Daorson cini posebnim su kiklopski zidovi oko grada.. kao oni u Mikeni.
Takvi zidovi se spominju u epovima i oni su bili glavni razlog zasto je grad bio neosvojiv zato je rat za Helenu trajao 10 godina i zato se moralo pristupiti lukavstvu sa trojanskim konjem.
Posto neme nigdje kiklopskih zidova osim u Mikeni i Daorsonu a Slimanova Troja nema kiklopske zidove Salinas Price je zakljucio da je Daorson Troja a ne ona Slimanova.

Negdje u ilijadi ili Odiseji se spominje da je Odisej plovio rijekom koja tece uzvodno. Rijeka Krupa-kojom je Hutovo blato spojeno sa Neretvom tece i uzvodno -to jeste mjenja tok-- u zavisnsti od nivoa Neretve.

Takodje je Odisej negdje prenosio svoje brodove preko nekog brda da bi varkom pobjedio suparnike. Onaj Sainas smatra da je to bilo oko Hutova blata. Ne sjecam se vise je li Salinas prico da je Odisej iz Hutova blata prenosio brodove prema Bregavi .. ili je uz Bregavu isao prema Daorsonu pa ga Daorsi uhvatili u klopku i on da bi izbjegao klopku: iz kanjona Bregave brodove prenosi u Hutovo blato i rijekom Krupom uplovljava u Neretvu i izlazi iz klopke.