HIDŽAMA - ARAPSKA ALTERNATIVNA MEDICINA

[zaratustra]

Šta je hidžama?
Riječ hidžama arapskog je porijekla i potiče od korjena al-hadžm što znači sisati, isisavati, izmusti i upotrebljava se da označi dreniranje dojke za vrijeme dok djete siše. Al-hadžam je osoba koja izvodi hidžamu, a hidžama je naziv za profesiju. Mihdžam je naziv za halat koji se upotrebljava za sakupljanje krvi ili pak za nož koji se upotrebljava pri radu hidžame.

Historijat
Procedura je poznata u tradicionalnim liječenjima Babilonaca, zatim Malajaca gdje se naziva "bekam", Kine pod nazivom "gua-ša", te Arapa "hidžama". Nakon što je preporučena od strane Poslanika Muhammeda s.a.v.s., koji je prema navodima u brojnim hadisima, ostavio preporuke za vrijeme i načine izvođenja hidžame, ona nastaje na tlu Medine kao jedna specifična i blagotvorna metoda liječenja. Na ovaj način hidžama postaje sunet.

Halat
Kao posudice za hidžamu su korišteni životinjski rogovi, zatim različite posudice u obliku šoljica, koje su bile od bambusa, metala, kasnije od stakla, a u novije vrijeme i plastike. Vakum je u ranije vrijeme dobijan isisavanjem zraka iz životinjskoga roga čiji je široki kraj bio postavljen na kožu pacijenta. Drugi način dobijanja vakuma u posudicama je sagorijevanjem komadića papira ili vate. Najsavremenija oprema postiže vakum pomoću pumpe.
Zarezivanje kože rađeno je ranije oštrim kamnom, različitim nožićima i žiletima. Danas se radi hirurškim skalpelom.

Način izvođenja hidžame
Izvodi tako da se na kožu, na raznim mjestima po tijelu, postave posudice. U njima se na različit način isisavanjem zraka dobije vakum. Na taj način se, koža i potkožne strukture, pod djelovanjem vakuma djelomično usišu u posudice, što izaziva nakupljanje krvi u tom području - tzv. hiperemiju.
Nakon što se posudice skinu, evidentira se crveni trag podkožno nakupljene krvi, koji neko vrijeme ostaje.
Ukoliko se oštrim instrumentom naprave ubodi ili plitki i mali rezovi na koži, a potom se posudice sa vakumom ponovo apliciraju, dolazi do isisavanja krvi u njih. Ona je u početku jako tamna, venska, a aplikacija vakuma se ponavlja sve dok krv ne postane svjetlija.

Prljava krv - stvarnost ili legenda?
Smatra se, da je krv koja leži pod kožom puna toksina i da to može izazvati bolnost. Oni se na pomenuti način evakuiraju iz organizma.
Savremene naučne medicinske studije, koje se provode u svijetu, pokazale su da postoji evidentna razlika u sastavu kapilarne krvi uzete iz prsta (odakle se obično uzima za analizu) i one uzete prilikom hidžame. Laboratorijski nalazi pokazuju tu razliku.

Za šta se koristi hidžama?
Metoda je korisna protiv bolova u ramenu, leđima, glavi, licu, grlu, uhu, nosu i očima, te u drugim područjima. Hidžama, prema tradiocionalnom medicinskom tumačenju, ima ulogu u zagrijavanju i regulaciji protoka energije u krvi, raspršujući hladnoću, vlagu, toksine i vjetar. Smanjuje otok i bol.
Sljedeća stanja dobro reaguju na hidžamu: oboljenja uzrokovana vlagom kao bol u krstima, lumbago, išijas, bol u rukama ramenima, bol u nogama i mišićima, stomačni bolovi sa povraćanjem, glavolje, migrene, nesanica i sl.

Ko izvodi hidžamu?
Hidžamu su tokom historije zvodili za to obučeni ljudi. U početku su to radili ljekari, a kasnije je to prešlo u ruke berberskog zanata (zajedno sa vađenjem zuba i obrezivanjem-cirkumcizijom).
U svakom periodu su postojali određeni propisi koji su regulisali rad osoba koje su puštale krv, te njihovu opremu i obrazovanje. U toku izučavanja brijačko-berberskog zanata prkatično i teoretski se učilio i obavljanje pomenutih radnji. U našim krajevima unazad 60 godina u edukaciji brijača-berbera se ne uči vađenje zuba, puštanje krvi i obrezivanje. U nekim sredinama još su se zadržali berberi koji na stari, primitivan i medicinski neispravan način sunete-obrezuju djecu, ali to je sve rjeđe..
• Danas brijači - berberi, ne puštaju krv, ne vade zube, niti obavljaju cirkumciziju (sunećenje). Ove procedure obavljaju za to kvalifikovane osobe koje se posebno educiraju.
• Prvo su zubari, potom stomatolozi preuzeli vađenje zuba, ali i njihov popravak i liječenje.
• Zatim se obrezivanje (cirkumcizija, sunećenje) vrši na medicinski adekvatan način uz zadovoljenje svih higijenskih i medicinskih uslova (dezinfekcija, sterilni instrumenti, jednokratni nožić, podvezivanje krvnih suda radi zaustavljanja krvarenja i sl.) Najčešće je rade hirurzi ili ljekari.

• Puštanje krvi je medicinska metoda i spada u domen male hirurgije. Pravljenje rezova na koži zahtijeva strogu primjenu principa asepse i antisepse, te korištenje jednokratnih instrumenata i sterilnog materijala. Adekvatno je može uraditi samo za to educirana i kvalificirana osoba, sa određenim certifikatom. Sve ostalo je nestručnost, laicizam, ili dunđeraj. Nestručan rad ni po svjetovnim, niti po vjerskim normama nije poželjan niti dozvoljen
• Poslanik Muhamme s.a.v.s. je bolesnike na liječenje slao ljekaru, koji je bio Jevrejin i koji je medicinski fakultet završio u Perziji.

*Radi se o Haris ibn Kalada iz plemena Takif, koji je bio savremenik Muhameda s.a.v.s. Medicinu je studirao u velikom perzijskoj školi medicine Džundi Šapur. On je konsultovan i od strane perzijskog kralja Kusrav Anušarvan-a (koga su zvali Kišra na arapskom i Chosroes na grčkom jeziku. * E.G.Browne, Islamic Medicine, Goodword books, N.Delhi 2003.

Ukratko, ljekar je jedini podoban, kvalificiran i zakonski odgovoran, uz napomenu da i on mora imati dodatnu edukaciju za tretman hidžamom.

dr Merim Omerhodžić

[Leonid Breznjev]

interesantna tema..

pak, ova forma alternativne medicine poznata je, tako reci, od pocetka civilizacije.
prve validne dokaze posjedujemo iz vremena 3300 prije kristusa, gdje su instrumenti za ovu terapiju pokazani na pecatima lijecnika u mesopotamiji.
slicni pecati koriste se kasnije i u grckoj, a hippokrates (400 p.n.e.) nam ostavlja detaljne upute za ovu vrstu terapije.
pronalazimo dokaze i u srednjem vijeku kod germana, kao i u rimskoj kulturnoj epohi, a i u renesansi.
u starom vremenu koristili smo se razlicitim "aparatima" za ovu formu terapije. tikvicama u africi, bambusom u indiji, kravljim rogom kod germanskih naroda.

poznajemo dvije metode ove terpije;

suhu metodu, gdje se odredjena mjesta terapiraju sa vakumom bez perforiranja koze,


, ostavljamo "vakuumske kugle" do 10 minuta na odredjenom mjestu tkiva, dok se ne stvori hematom, tj. dok tkivo ne poplavi.

druga metoda bi bila sa perforiranjem koze, gdje vadimo odredjenu kolicinu krvi, kao sto je vec navedeno u prvom postu,




i ista traje oko 20 minuta.

ovo je samo dodatak uz vec navedeno od @zaratustre..

[Compact]

Evo jednog teksta kojeg sam našao u Saffu broj 225 od 08.08.2008. godine.

U hadisima se hidžama spominje češće nego obrezivanje

Metoda isisavanja krvi datira od vremena postanka čovjeka. Na svim meridijanima u svijetu postoji metod isisavanja krvi, a najstariji pisani tekst o ovom metodu je iz starog Egipta. Činjenica je da su u kulturama koje nisu imale dodira jedne s drugom postojale metode puštanja krvi, stoga se nijedna kultura ne može pohvaliti da je taj metod njezin. Engleski historičar medicine (Henry E. Sigerist, 1891. – 1957.), istražujući taj fenomen, došao je do zaključka da je ova metoda nastala iz refleksnih radnji, poput refleksa češanja kad nas ujede komarac. Na arapskom jeziku isisavanje krvi je tzv. hidžama. Poslanik Muhammed, a.s., preporučio je muslimanima liječenje ovom medicinskom metodom i rekao na kojim mjestima iz tijela treba isisati krv. Zbog te preporuke, upotreba ove metode je sunnet. Savremeni medicinski stručnjaci u islamskom svijetu istražili su zbog čega je Poslanik spomenuo ta mjesta na tijelu i došli do fascinantnih rezultata. Zato se u cijelom svijetu danas radi na popularizaciji hidžame koja je dugo bila zapostavljena. Jedini doktor u Bosni i Hercegovini koji ima certifikat da se može baviti hidžamom je dr. Merim Omerhodžić. Zdušno i energično ovaj mladi sarajevski neurohirurg radi na afirmaciji zapostavljene medicinske metode – hidžame. Kao ljekar, Omerhodžić Allahove znakove traži i nalazi u čovjekovom tijelu.

Nadnaslov: Merim Omerhodžić, neurohirurg, hadžam – specijalista za hidžamu
Naslov: U hadisima se hidžama spominje češće nego obrezivanje


Podnaslov: Riječ hidžama arapskog je porijekla i potječe od korijena al-hadžm, što znači sisati, isisavati, izmusti. Al-hadžam je osoba koja izvodi hidžamu. Posjetili smo i razgovarali sa jedinim certificiranim bosanskohercegovačkim hadžamom, dr. Merimom Omerhodžićem koji nam je u ugodnom druženju objasnio kako je lijep i koristan “zanat” kojim se bavi

Piše: Kemal Baković

Metoda isisavanja krvi datira od vremena postanka čovjeka. Na svim meridijanima u svijetu postoji metod isisavanja krvi, a najstariji pisani tekst o ovom metodu je iz starog Egipta. Činjenica je da su u kulturama koje nisu imale dodira jedne s drugom postojale metode puštanja krvi, stoga se nijedna kultura ne može pohvaliti da je taj metod njezin. Engleski historičar medicine (Henry E. Sigerist, 1891. – 1957.), istražujući taj fenomen, došao je do zaključka da je ova metoda nastala iz refleksnih radnji, poput refleksa češanja kad nas ujede komarac. Na arapskom jeziku isisavanje krvi je tzv. hidžama. Poslanik Muhammed, a.s., preporučio je muslimanima liječenje ovom medicinskom metodom i rekao na kojim mjestima iz tijela treba isisati krv. Zbog te preporuke, upotreba ove metode je sunnet. Savremeni medicinski stručnjaci u islamskom svijetu istražili su zbog čega je Poslanik spomenuo ta mjesta na tijelu i došli do fascinantnih rezultata. Zato se u cijelom svijetu danas radi na popularizaciji hidžame koja je dugo bila zapostavljena. Jedini doktor u Bosni i Hercegovini koji ima certifikat da se može baviti hidžamom je dr. Merim Omerhodžić. Zdušno i energično ovaj mladi sarajevski neurohirurg radi na afirmaciji zapostavljene medicinske metode – hidžame. Kao ljekar, Omerhodžić Allahove znakove traži i nalazi u čovjekovom tijelu.

Međ. Bošnjačka tradicija

Doktor Omerhodžić primio nas je u svojoj kući. Namirisao lijepim arapskim mirisima i, uz kahvu, himber i baklavu, muhabetio o svom zanatu. Preko dvadeset godina dr. Omerhodžić bavi se kineskom tradicionalnom medicinom. U okviru nje, kaže, postoji puštanje krvi. A to su i naši stari radili. Hidžama je vezana i za tradiciju Bošnjaka.

“Moj dedo bio je berber – brico. Njegov otac i djed također su bili berberi. Iz berberskog zanata u Evropi je iznikla hirurgija. Nekad su berberi vadili zube, obrezivali mušku djecu, puštali krv i liječili pijavicama. To je bio dio berberskog zanata. Sad se sve to osavremenilo pa stomatolozi u svojim ordinacijama savremenim alatom rade popravke i vađenje zuba. Doktori rade obrezivanje djece, a doktori rade i puštanje krvi. Pijavice su se u devetnaestom vijeku upotrebljavale za sprečavanje zgrušavanja krvi. Američka agencija za lijekove i hranu odobrila je prije tri godine liječenje pijavicama kao medicinsku metodu, naravno, specijalnim pijavicama uzgajanim u karantinskim uvjetima. Mnogi lijekovi danas se upotrebljavaju za sprečavanje zgrušavanja krvi. Gusta, zgrušana krv može da napravi tromb. A tromb može izazvati udar. Kao sa pijavicama, vađenjem zuba, obrezivanjem, i hidžama je stara metoda koju su koristili ljudi od davnina, ali koju treba osavremeniti'', objašnjava naš domaćin.

Upitali smo doktora Omerhodžića da nam kaže kada se i zbog čega opredijelio na liječenje hidžamom. ''Radio sam tradicionalnu kinesku medicinu a uvijek se pitao šta je to naša, muslimanska tradicionalna medicina. I našao sam je. Prije tri godine kompletirao sam svoju edukaciju u Medini na Medicinskom centru za hidžamu. To je jedan relativno mlad medicinski centar. Kod njih u Saudiji, ti berberi radili su primitivno na ulici hidžamu, što je od prošle godine zabranjeno. Na kraju sam dobio certifikat. I to je naša muslimanska tradicija, da ne može niko raditi nikakav posao bez tzv. šehade. Dakle, dobio sam tu šehadu ili idžazetnamu kojom mi je kao neurohirurgu dozvoljeno da se bavim liječenjem hidžamom. Bio sam malo zbunjen nekim predajama koje sam čuo o hidžami, tako da sam otišao na fakultet do šefa Katedre za hadis doc. dr. Zuhdije Hasanovića i zamolio ga da mi nađe vjerodostojne predaje od Poslanika koje govore o hidžami. Njemu se svidio taj prijedlog pa je preveo hadise'', priča dr. Omerhodžić.

Međ. Čišćenje filtera

Zamolili smo zatim doktora Omerhodžića da nam pojasni sam proces hidžame i po čemu je ona karakteristična. ''Najbolje ću vam to objasniti ako ispričam ono što sam svojim očima vidio. Pod mikroskopom sam gledao prikaz kapilarnog krvotoka. Prvo treba znati da je naš Poslanik, a.s., pokazao mjesta na kojima treba raditi hidžamu. Ta mjesta naziva kahl. Ona se nalaze između kičme i plećki. Grupa stručnjaka iz Sirije to je analizirala. Na tim mjestima koja je spomenuo Poslanik nema velikih krvnih sudova, nalaze se samo kapilari, gusta mreža sitnih krvnih sudova. Kad krv izlazi iz srca u aortu, izlazi pod najvećim pritiskom. U kapilarima, međutim, krvni tok je usporen i promjer krvnog suda sužen. Na tim mjestima dolazi do zaglavljivanja starih eritrocita. Kad se oni zaglave, onda se stvara mreža fibrina, kao kad se krv zgrušava. U toj mrežici sakuplja se sav biološki i hemijski otpad organizma. Ovaj filter ne može ništa očistiti osim hidžame. Kad sam ovo pričao jednoj domaćici iz Velike Kladuše, rekla mi je: ''Sve sam te razumjela, doktore, to je kao kad promijenim filter na mašini pa ona bolje radi.'' Eh, upravo je hidžama čišćenje filtera. Postoje brojni filteri u prirodi. Te filtere treba redovno čistiti'', kaže doktor.

Spomenuli ste grupu stručnjaka iz Sirije. Ko u svijetu najviše radi na afirmaciji hidžame?

Dr. Omerhodžić: U cijelom islamskom svijetu sve je veći broj stručnjaka koji se bave hidžamom. Ima ih u Egiptu, Saudiji, Iranu. Najbolju knjigu o hidžami napravili su Sirijci, Emin Šejhu je njihov stručnjak čiji rad slijedi dvadesetak vrhunskih stručnjaka iz raznih oblasti medicine. Oni su pod pokroviteljstvom ministarstva zdravstva napravili i prvi svjetski simpozij o hidžami gdje su pozvali najveće svjetske medicinske i islamske stručnjake. Njihov zadatak bio je da istraže i donesu sve dokaze o hidžami. Sirijska grupa pravi laboratorijske analize pacijenata prije i poslije hidžame. Sličan simpozij napravili smo i mi ovdje u Sarajevu prije dvije godine. To je bio prvi evropski simpozij o hidžami. Na tom simpoziju sučelili smo ljude koji se bave medicinskim i vjerskim naukama. Zaključak simpozija je da je Poslanik, a.s., često preporučivao hidžamu, a da medicina pokazuje i dokazuje neke od njenih mehanizama djelovanja.


O hidžami je pisao i Ibni Sina alijas Avicena?

Dr. Omerhodžić: Da, Ibni Sina pisao je o hidžami i, između ostalog, objašnjavao zašto ju je Poslanik, s.a.v.s., preporučio u određenim vremenskim periodima, sa prelaskom iz hladnog u topli period. Zimi je krv povučena i unutrašnjost organizma i organi su puniji krvlju, a ljeti je suviše uzburkana i na površini. Rekao je da je zbog toga zimi poželjno ispuštanje krvi iz vene, dakle, davanje krvi, a da je hidžamu najbolje uraditi u proljeće i jesen. Puštanje krvi iz vene je dobra stvar i preporučena zdravim ljudima i ima velikog efekta. I to je preporučeno muslimanima da redovno upražnjavaju. Pogotovu ako znamo koliko je dobro djelo pomoći ljudima kojima je ta krv potrebna.

Koje se bolesti liječe hidžamom?

Dr. Omerhodžić: Hidžama se radi preventivno, da preduprijedi bolest, i kurativno, da liječi bolest. Preporučio je zdravim ljudima da makar jednom godišnje urade hidžamu. U to doba mnoga su oboljenja bila pod jednim imenom. Ono što je najvažnije jeste da je Poslanik, a.s., rekao: ''Puštajte krv da vas krv ne bi ubila.'' Ubica broj jedan danas u svijetu je krv. Najviše imamo oboljenja krvi i krvnih sudova. On je sam radio hidžamu zbog glavobolje i cirkulacije. Slao je ashabe koji su imali oboljenje ekstremiteta. A posebno je interesantno što je preporučivao hidžamu za poboljšanje pamćenja. Kod mladih ljudi hidžama u većini slučajeva riješi problem sa ravnotežom, visokim krvnim pritiskom, te glavoboljom. Također i oni koji rade psihički teške poslove dobro je da urade hidžamu. Metoda je korisna protiv bolova u ramenima, leđima, glavi, licu, grlu, uhu, nosu i očima, te u drugim područjima. Hidžama, prema tradicionalnom medicinskom tumačenju, ima ulogu u zagrijavanju i regulaciji protoka energije u krvi, raspršujući hladnoću, vlagu, toksine i vjetar. Smanjuje otok i bol.

Sljedeća stanja dobro reaguju na hidžamu: oboljenja uzrokovana vlagom kao bol u krstima, lumbago, išijas, bol u rukama ramenima, bol u nogama i mišićima, stomačni bolovi sa povraćanjem, glavobolje, migrene, nesanica i sl. Na nauci je da dokaže sve za šta je hidžama još dobra i preporučena. Na idućem simpoziju koji planiramo, radit će se dalje na otkrivanju svih koristi hidžame.

Razgovarali smo o berberima koji su radili obrezivanje, vađenje zuba i puštanje krvi. Ko se može baviti hidžamom?

Dr. Omerhodžić: Hidžamu ne može raditi svako. Sama metoda nije komplikovana, ali čovjek koji se bavi time mora biti adekvatno educiran. Raditi sa krvlju može biti opasno i ako se ne radi sterilnim i jednokratnim priborom, može doći do prenošenja krvlju prenosivih oboljenja, što može izazvati velike komplikacije i probleme. Da ne bi došlo do toga, treba uspostaviti standarde i dati taj posao stručnim ljudima. U Bosni je sve veći broj dunđera koji to rade i koji mogu napraviti kontraefekat. Činjenica je da se hidžama, zahvaljujući neprofesionalnom pristupu, smatra primitivnom metodom koju ne prihvataju intelektualci. Sav instrumentarij koji nije jednokratan predstavlja historiju. Također i sve što ne radi ljekar treba da predstavlja historiju. Poslanikov sunnet bio je da šalje pacijente na liječenje jednom doktoru Jevreju, koji je završio poznati medicinski fakultet u Perziji. Dakle, to je islamska tradicija, dati stručnjacima nek rade svoj posao. Preporučuje se ljudima da brinu za svoje zdravlje i ne izlože se u najboljem slučaju oboljenju od hepatitisa C, te da hidžamu rade kod stručne osobe, koju, hvala Allahu, imamo. Preventivnu hidžamu rade muškarci nakon devetnaeste godine, a žene poslije menopauze.

Važno je još spomenuti da doktor Merim Omerhodžić sada priprema knjigu o hidžami. Već ima dosta pripremljenog materijala, a u knjizi će biti zastupljene sljedeće teme: historijat hidžame, islamski stav i hadisi o hidžami, savremeni medicinski dokazi i naučna objašnjenja njenoga djelovanja i mnoge druge zanimljivosti vezane za ovu tradicionalnu medicinsku metodu. Nakon knjige planira napraviti školu i centar za hidžamu u kojem će se educirati ljudi koji liječe hidžamom i koji će raditi na promociji ove medicinske metode.

''Obrezivanje je metoda kojoj su ljudi podvrgnuti jednom u životu. A interesantno je da se u hadisima više puta spominje hidžama nego obrezivanje. Obrezivanje jeste sunnet i po njemu su prepoznatljivi Bošnjaci. Ali, Bošnjaci su bili prepoznatljivi i po hidžami. Uvijek je kod nas bilo ljudi koji su se bavili puštanjem i isisavanjem krvi. Doktor Skaka i danas kod sebe ima aparat kojim je njegov otac radio hidžamu. Stari ljudi sjećaju se da se hidžama radila i kod nas'', priča nam dr. Omerhodžić dok nas ispraća.

Hadisi o hidžami

Najbolji lijek

Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, a.s., kazao: “Nisam prošao pored skupine meleka, u noći Isra, a da mi nisu oporučili: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame.’” Tirmizi (2053), Ibn Madže (3542), Hakim, 4/209. Hakim i Zehebi ovu predaju smatraju vjerodostojnom. U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svome ummetu da čine hidžamu.” Tirmizi (2052), Ibn Madže (3544), Bezzar, 3/388 (El-kešf), sa ispravnim lancem prenosilaca.

Enes b. Malik prenosi od Poslanika, a.s., da je rekao: “Najbolji lijek kojim se možete liječiti je hidžama.” Muslim (1577), Tirmizi (1278), Ahmed, 3/174, Ibn Sad, 1/443.-444. U drugom hadisu stoji: “Ako u onome čime se liječite uistinu ima lijeka, onda je to u hidžami.” Buhari (5697), Muslim (2205). U hadisu koji prenosi Džabir, Poslanik, a.s., kaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.” Muslim (2205), Ibn Hibban, 3/440, Ebu Jala, (2037), Hakim, 4/409, Bejheki, 3/387.

Ummu Seleme, supruga Allahovog Poslanika, zatražila je od njega dozvolu da sebi učini hidžamu, pa joj je dozvolio. Muslim (2206), Ebu Davud (4105), Ibn Madže (3545). Vidjeti komentar imama Kurtubija na ovu predaju u El-Mufhimu, 5/596. U drugoj verziji navodi se da je to bila Aiša, r.a., Hakim, 4/209.-210. Hakim i Zehebi ocijenili su ovaj hadis vjerodostojnim.

Prenosi se da je Resulullah, a.s., činio hidžamu na glavi (općenito), na sredini glave, sa obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i stopalu. Buhari (5700), Ebu Davud (3559, 3860, 3861), Ibn Madže (3546, 3548, 3550), Tirmizi (2051), Ibn Huzejme (2658, 2659, 2660). Tako je Allahov Poslanik onome ko bi se požalio na glavobolju govorio: “Učini hidžamu.” (Ebu Davud) U drugom hadisu Poslanik, a.s., kaže: “Kada nastupe jake žege, olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak pa ga to ubilo.” Hakim, 4/212. Hakim i Zehebi ocijenili su ovaj hadis vjerodostojnim.

[Duhovni Vođa]

ima li koji doktor medicine na forumu da ovo pojasni.

mislim, meni nije jasno ovo nikako. na zalost, ne raspolazem dovoljnom kolicinom znanja i informacija da bih mogao suditi, ali ovo se meni cini totalnom nebulozom. ljudski organizam je savrsen i sumnjam da bi se mogle stvarati takve naslage "bioloskog otpada" ili sta vec....

[zaratustra]

Ne znam ima li na forumu, ali gore već pomenuti doktor svakako može, mislim da je neurohirurg.

http://www.healthbosnia.com/alternativn ... /index.htm

[Sheftelija]

Ja sam nedavno radila hidzamu kod jednog doktora u Sarajevu, pa sam preporucila prijateljici, pa ona svojoj familiji....helem svi su zadovoljni, super se osjecaju a tegobe poput glavobolja, zelucanih problema, isl. nestale su.
Nije nista strasno, gotovo bezbolno.
Hidzamu je najbolje raditi 17, 19 i 21 dana hidzretskog mjeseca ili barem u drugoj polovini. (to ima veze za mjesecom i mijenama)

[deseta]

odlično je,
ja sam imala jake migrene. i bas mi je pomogla.
dr. je odličan. Merim M. u starom dijelu grada ima njegova ordinacija, covjek se specijalizirao za to...
I mnogo ljudi je osjetilo poboljsanje u zdravlju nakon hidzame.
preporucuje se svima....i zdravima i bolesnim...jer to je istiskivanje ''crne krvi'' iz organizma koja je puna otrova i svi je imamo...

preporucujem svim srcem svima

[Sheftelija]

Ja nisam kod Merima, njegov tretman je poskup. Ovaj dr. kojem sam isla ne govori cijenu, nego koliko halalis.

[iMacak]

hidžama je zdrava.
detoks tretman.
najefikasniji.

[Wutkica]

Bas sam ovih dana cula za ovu metodu lijecenja i cini mi se kao ispravna samo cemu sve koristi ona?

[mangup123]

Selam, interesuje me koja je cijena za hidžamu kod Dr. Merima Omerhodžića, a koliko košta kod drugog doktora ??? Hvala

[marakes]

Ja idem, ali koliko znam on je jedini doktor koji radi hidzamu i koji ima certifikat.
Sada mu se ordinacija nalazi u blizini Fahdove džamije

[@mba]

i ovde u CH ima doktora koji radi hidzamu kako bi se reklo kod nas, samo ovde se drugacije zove neznam sada bas akko ali sam cuo od prijatelja, vecinom doktori koje se bave sa alternativnom medicinom, ja isto preporucujem mada sam nisam nikada radio, ali kako mi prijatelji pricaju da je jako dobro, mozda i ja nekad probam!

[KenCo]

moze li mi neko reci da li je radio hidzamu radi koznih problema, tipa bubuljice, dermatits, itd.. kakva su iskustva, da li je uopste namjenjena za kozne probleme ?

[marakes]

U svakom slucaju mislim da ti nece naškoditi.
Samom hidžamom, iz organizma se otklanjaju sve nečistoće i toksini koji smetaju normalnom funkcionisanju organizma, tako da ako ocistis organizam, trebalo bi da osjetis promjene i na kozi. Zapravo citala sam da pomaže, ali ne znam nikoga ko je radio bas iz tog razloga, pa ti ne mogu sa sigurnoscu nista tvrditi.

[shljashtecha]

meni ovo strasno izgleda, mozda i pomaze ali ne bih nikad otisla

[marakes]

Vjeruj da mnogo gore izgleda na slikama nego sto to zaista jest. I kad jednom uradis, kasnije ce ti sam organizam traziti da ponovis...ma to vam je kao da nagradite svoj organizam. Posebno se preporucuje uraditi u proljece i jesen kad nam pada imunitet i kada sve sto u nama ne funkcionise, ispliva na povrsinu. Mnogi hidzamu rade iako su zdravi. Uostalom toksini se godinama skupljaju u našem organizmu, sve do jednom kada naprave problem. Zato se i preporucuje kao preventiva i kao otklanjanje stresa.

Ne znam, ja bih preporucila svima koji su u mogucnosti da to i urade. Mogla bih sada da se nadovezem malo i sa vjerskog aspekta, ali da me neko pogresno ne protumaci, radije ne bih.

Dovoljno mi je bilo da vidim kako covjeku izvlaci dva tromba i da znam da je dobro za svakog i za sve. Covjek je ostao bez rijeci, jer je svjestan da je mogao imati ili mozdani ili srcani udar sa posljedicama ili da ga čak košta života.

Doktor Merim vodi evidenciju svih svojih "pacijenata" njihovu historiju bolesti, reakcije nakon hidzame, poboljšanja, tako da bi uskoro trebao napraviti i neku analizu kojom ce objediniti rezultate. Zadnji put kada sam bila spomenuo je primjer da kod 73% pacijenata sa glavoboljom, hidzama ima odlicne rezultate.

[marakes]

Selam, interesuje me koja je cijena za hidžamu kod Dr. Merima Omerhodžića, a koliko košta kod drugog doktora ??? Hvala

Kod doktora Merima cijena je 80KM, ima i onih koji rade bez certifikata za 40, cak i za 20 km, ali ja se ne bih usudila.

[marakes]

Bas sam ovih dana cula za ovu metodu lijecenja i cini mi se kao ispravna samo cemu sve koristi ona?

Kod mnogo čega, koliko sam ja razumijela poenta je da hidzama jača imunitet i samim tim pomaze organizmu da se sam izbori sa bolescu ili smetnjama. Ona vraca organizam u ravnotezu. Kroz sam postupak izlazi samo 10 % krvi, 90% su toksini, odumrle stanice koje se lijepe za zidove krvnih sudova čime stvaraju problem.

Izmedju ostalog dobra je za pritisak, masnocu i holesterol, secer, stres, glavobolje i migrene, bolova u ledjima, neplodnosti, kod ocnih oboljenja, umora i sto ja cesto znam reci za "glavu u pamuku" - glava nam je mnogo bistrija nakon hidzame

[Sheftelija]

Selam, interesuje me koja je cijena za hidžamu kod Dr. Merima Omerhodžića, a koliko košta kod drugog doktora ??? Hvala

Kod doktora Merima cijena je 80KM, ima i onih koji rade bez certifikata za 40, cak i za 20 km, ali ja se ne bih usudila.

Ja sam radila kod doktora koji ima certifikat i kod kojeg nema cijene nego koliko halališ, daš od srca.

[Sheftelija]

[terremoto]

Mene interesuje dali ostaju oziljci?

[basicm]

Ja sam ovo radio 2004. godine, tek tako da probam. Nisam osjetio nikakve promjene,ali stvar je bezazlena i ne ostaju oziljci. Ne znam samo kakvi su to certifikati i ko izdaje te certifikate za rad s ovim.
I mislim da tu nema neke mistike ni dana u mjesecu.

[Sheftelija]

Ne ostaju ožiljci, barem meni nisu. A za certifikate ne znam ko izdaje, mada se ne bih dala nekom mesaru u ruke
Jednom sam čitala povezanost preporučenih dana za hidžamu sa mjesečevim mjenama i tekućinom u organizmu, baš je sve detaljno objašnjeno tako da ima smisla i logike. Ako ga uspijem pronaći postavit ću ovdje.

[Teea]

metodu isisavanja krvi (hidzama-arapski)su prvi koristili mezopotamci 3000 godina prije Krista onda su je prihatili i u Kini Indiji,koristila se i u antickoj Grckoj prije n.e. Hipokrat je spominje.U danasnjoj medicini nije dokazano da ima ikakvo dejstvo,dok akupunkturu i akupresuru,kao mtodu lijcenja, prihvata danasnja medicina.