Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Moderators: _BataZiv_0809, anex
- Tkd
- Posts: 3748
- Joined: 14/07/2012 01:28
- Location: Japan
#1 Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Tema isključivo vezana samo za historiju, istoriju, povijest. Ide jednostavno, napišete neki kratki tekst o nekom značajnom trenutku u historiji, istoriji, povijesti bilo koje države, carstva. Bilo kakav, ali da je istinit, a ne neke nebuloze koje će dovesti da se sve pomiješa sa politikom. Hvala.
Hatišerif (3.11.1839)
Mada Osmanlijska historiografija ukidanje janjičara 1826 godine proglašava blagotvorenim događajem, većina historičara smatra da je osnovni tanzimatski akt Hatišer of Gilhane od 3.11.1839 godine, koji je na početku svoje vladavine proglasio sultan Abdul Medžid. Tim aktom proklomovane su korisne, blagoslovene reforme. Ovaj se dokument po svom značaju, u historijskoj nauci poredi s Velikom poveljom sloboda u Engleskoj, jer predstavlja osnovni reforsmki akt, kojim se svim podanicima Osmanskog carstva garantuje čast, život i imetak, te obećava regulisanje poreskog i vojnog sistema. Ovim zakonskim aktom svi podanici Carstva postaju ravnopravni, bez obzira vjeru i klasu. čime je dokinuta klasična podjela u Osmanlijskom društvu na raju i asker. Nizom propisa i zakona Porta je na osnovu Hatišerifa od Gilhane gradila svoj pravni sistem koji je trebao ozdraviti carevinu. Zvanična ideologija ovog vremena postaje osmanizam, a svi podanici sultana, bez obzira na vjeruju i naciju, dobili su Osmansko podanstvo. Proglašvanje ovog zakona u Osmanlijskom carstvu ukinut je spahiluk, temelj klasičnog timarskog sistema.
Hatišerif (3.11.1839)
Mada Osmanlijska historiografija ukidanje janjičara 1826 godine proglašava blagotvorenim događajem, većina historičara smatra da je osnovni tanzimatski akt Hatišer of Gilhane od 3.11.1839 godine, koji je na početku svoje vladavine proglasio sultan Abdul Medžid. Tim aktom proklomovane su korisne, blagoslovene reforme. Ovaj se dokument po svom značaju, u historijskoj nauci poredi s Velikom poveljom sloboda u Engleskoj, jer predstavlja osnovni reforsmki akt, kojim se svim podanicima Osmanskog carstva garantuje čast, život i imetak, te obećava regulisanje poreskog i vojnog sistema. Ovim zakonskim aktom svi podanici Carstva postaju ravnopravni, bez obzira vjeru i klasu. čime je dokinuta klasična podjela u Osmanlijskom društvu na raju i asker. Nizom propisa i zakona Porta je na osnovu Hatišerifa od Gilhane gradila svoj pravni sistem koji je trebao ozdraviti carevinu. Zvanična ideologija ovog vremena postaje osmanizam, a svi podanici sultana, bez obzira na vjeruju i naciju, dobili su Osmansko podanstvo. Proglašvanje ovog zakona u Osmanlijskom carstvu ukinut je spahiluk, temelj klasičnog timarskog sistema.
- wall3
- Posts: 165
- Joined: 15/06/2011 10:21
#2 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
EHh
3.11.1839-Dan kada je Osmansko carstvo konačno počelo nešto raditi po pitanju europeizacije i zaostalosti Bosanskog ejaleta(uskoro vilajeta).Raja se ukida, porezi izjednačavaju, a feudalizam zakopava. Šerif Topal-Osman paša kasnije(1861-69') postaje čovjek koji potpuno uništava feudalne okove, stižu putevi,škole i priprema se teren za AU.
3.11.1839-Dan kada je Osmansko carstvo konačno počelo nešto raditi po pitanju europeizacije i zaostalosti Bosanskog ejaleta(uskoro vilajeta).Raja se ukida, porezi izjednačavaju, a feudalizam zakopava. Šerif Topal-Osman paša kasnije(1861-69') postaje čovjek koji potpuno uništava feudalne okove, stižu putevi,škole i priprema se teren za AU.
- Tkd
- Posts: 3748
- Joined: 14/07/2012 01:28
- Location: Japan
#3 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Krunisanje Tvrtka I izvršeno je 1377. godine u mjestu Mile, nedaleko od Visokog, u srednjoj Bosni. Tvrtko se po tradiciji srpskih vladara nazvao Stefanom. Njegova titula pokazuje osnov po kojem je postavio legitimno pravo na upražnjenu srpsku krunu: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju. Tvrtkovu titulu priznali su Dubrovčani i počeli su da mu isplaćuju Svetodmitarski dohodak koji je ranije pripadao srpskim vladarima. Tvrtkovo krunisanje i proglašenje kraljem u sintagmi 'kralj Srbljem' odnoslilo se na teritorij koji je priključio Bosni između 1373. i 1377. godine.
Tvrtko I, prvi bosanski kralj
Tvrtko I, prvi bosanski kralj
- Tkd
- Posts: 3748
- Joined: 14/07/2012 01:28
- Location: Japan
#4 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
PORIJEKLO PORODICE RIZVANBEGOVIĆ
Rizvanbegovići su bili jedna od najznačajnijih hercegovačkih begovskih porodica koji su bili vezani za Stolac, ali u jednom periodu čak su igrali veliku ulogu i na području čitave Hercegovine.Od 1750. godine nosili su titulu kapetana u Vidoškoj kapetaniji. Vidoška kapetanije nosi naziv po starom gradu u Stocu, koja je dobila prvu posadu od strane Osmanlija tek nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada je grad popravljen i stavljena posada kojom zapovijeda dizdar.
O porijeklu Rizvanbegovića nema puno izvora, mada postoje četiri različite verzije.
Prva verzija govori kako Rizvanbegovići potiču iz Crne Gore, od Obrenbegovića. Jedan od članova Obrenbegovića je zajedno sa svojom djevojkom pošao iz Crne Gore u Arbaniju, gdje prima islam i odatle je zajedno sa osmanskom vojskom došao u Hercegovinu. Došavši u Hercegovinu, naselio se u Operšu kod Stoca odakle su se, prema porodičnoj tradiciji, Rizvanbegovići razišli i nastanili u Stocu, Pješivcu, jedno vrijeme i u Mostaru.
Druga verzija govori da su porijeklom iz Peći, i da je tu porodicu osnovao Murtedan-paša.
Treća verzija također govori da su porijeklom iz Peći, ali da je tu porodicu osnovao Rizvan- beg Mahmudbegović. Ovaj isti Rizvan- beg je bio muhafiz stolačkog grada, i zadatak mu je bio da čuva stolačku tvrđavu.
Četvrta verzija kaže da su Rizvanbegovići iz Popova polja, od bratstva Nikolića.
Najprihvatljivija bi bila treća verzija koja kaže da su Rizvanbegovići porijeklom iz Peći od porodice Mahmudbegovića.
Što se tiče njihova dolaska na prostor Hercegovine i na prostor Stoca, postoji mogućnost da su došli nakon Karlovačkog mira (1699. godine), kada je došlo do velikih migracija muslimanskog stanovništva u Hercegovini.
Na osnovu svega ovoga, da se zaključiti da su Rizvanbegovići mlađa hercegovačka feudalna porodica iz XVIII stoljeća, i to da su oni doseljena porodica, a ne starosjedilačka.
Rizvanbegovići su bili jedna od najznačajnijih hercegovačkih begovskih porodica koji su bili vezani za Stolac, ali u jednom periodu čak su igrali veliku ulogu i na području čitave Hercegovine.Od 1750. godine nosili su titulu kapetana u Vidoškoj kapetaniji. Vidoška kapetanije nosi naziv po starom gradu u Stocu, koja je dobila prvu posadu od strane Osmanlija tek nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada je grad popravljen i stavljena posada kojom zapovijeda dizdar.
O porijeklu Rizvanbegovića nema puno izvora, mada postoje četiri različite verzije.
Prva verzija govori kako Rizvanbegovići potiču iz Crne Gore, od Obrenbegovića. Jedan od članova Obrenbegovića je zajedno sa svojom djevojkom pošao iz Crne Gore u Arbaniju, gdje prima islam i odatle je zajedno sa osmanskom vojskom došao u Hercegovinu. Došavši u Hercegovinu, naselio se u Operšu kod Stoca odakle su se, prema porodičnoj tradiciji, Rizvanbegovići razišli i nastanili u Stocu, Pješivcu, jedno vrijeme i u Mostaru.
Druga verzija govori da su porijeklom iz Peći, i da je tu porodicu osnovao Murtedan-paša.
Treća verzija također govori da su porijeklom iz Peći, ali da je tu porodicu osnovao Rizvan- beg Mahmudbegović. Ovaj isti Rizvan- beg je bio muhafiz stolačkog grada, i zadatak mu je bio da čuva stolačku tvrđavu.
Četvrta verzija kaže da su Rizvanbegovići iz Popova polja, od bratstva Nikolića.
Najprihvatljivija bi bila treća verzija koja kaže da su Rizvanbegovići porijeklom iz Peći od porodice Mahmudbegovića.
Što se tiče njihova dolaska na prostor Hercegovine i na prostor Stoca, postoji mogućnost da su došli nakon Karlovačkog mira (1699. godine), kada je došlo do velikih migracija muslimanskog stanovništva u Hercegovini.
Na osnovu svega ovoga, da se zaključiti da su Rizvanbegovići mlađa hercegovačka feudalna porodica iz XVIII stoljeća, i to da su oni doseljena porodica, a ne starosjedilačka.
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#5 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Posto se kod nas na klix u cesto prica o ratovanju evo informacije koja mozda ne iznenadjuje toliko ali jeste vest
Velika Britanija kroz istoriju izvršila invaziju na oko 90 odsto zemalja sveta
Od oko 200 zemalja koliko u svetu postoji, samo 22 nikada nisu iskusile britansku invaziju, zaključak je nove studije koju su sproveli sami Britanci. Od zemalja koje su se tokom istorije, iz ovog ili onog razloga, našle na meti britanskih napada, samo mali broj je pretvoren u formalne kolonije.
Britanija je u doba kraljice Viktorije sebe ponosno zvala imperijom u kojoj sunce nikada ne zalazi. Ali, studija koja je nedavno sprovedena pokazuje da je njen istinski globalni domet bio daleko širi nego što bi na osnovu geografskih karti moglo da se zaključi.
Velika Britanija je, kad se sabere, u nekom istorijskom trenutku napadala skoro 90 odsto svetskih država.
Studija o kojoj je reč predstavlja deo nedavno objavljene knjige "Sve zemlje koje smo ikada napali, i onih nekoliko koje nikada nismo", koja je plod dvogodišnjeg rada i istraživanja autora Stjuarte Lejkoka. Studija na osnovu mapa pokazuje da je Britanska imperija na svom vrhuncu vladala skoro četvrtinom svetskog stanovništva.
Lejkok je postojeće svetske države razmatrao alfabetskim redom, proveravajući da li je britanska vojska ikada kročila na njihovu teritoriju, silom, uz pretnju silom, na osnovu ugovora ili za platu, a obuhvaćene su bile i zemlje koje su se našle na meti britanskih pirata, privatnih vojski i naoružanih istraživača.
To je na spisak stavilo i zemlje kao što su Kostarika, Ekvador i El Salvador, koje nisu imale gotovo nikakvih istorijskih veza sa Britanijom, ali su kao deo španske imperije stalno bile na meti britanskih napada s mora, izvođenih sa znanjem i odobrenjem države.
Najranija invazija sa Britanskih ostrva izvršena je na kraju 2. veka nove ere, na severnu Francusku, a među manje poznatima iz novije istorije je, recimo, invazija na Island 1940. godine, kada je ova zemlja kao neutralna odbila da uđe u rat.
Mada je smatrao da dobro poznaje istoriju svoje zemlje, Lejkok tvrdi da je i sam bio bio "apsolutno zapanjen" ukupnim brojem do koga je na kraju došao. Jedina zemlja za koju veruje da po broju invazija može da se meri s Britanijom je njen sused Francuska, koja je ujedno bila i meta najvećeg broja britnaskih napada tokom istorije.
Zemlje koje nikada nisu bile predmet britanske invazije:
1. Andora
2. Belorusija
3. Bolivija
4. Burundi
5. Centralnoafrička Repubilka
6. Čad
7. Kongo
8. Gvatemala
9. Obala Slonovače
10. Kirgistan
11. Lihtenštajn
12. Luksemburg
13. Mali
14. Maršalova Ostrva
15. Monako
16. Mongolija
17. Paragvaj
18. Sao Tome i Principe
19. Švedska
20. Tadžikistan
21. Uzbekistan
22. Vatikan
Velika Britanija kroz istoriju izvršila invaziju na oko 90 odsto zemalja sveta
Od oko 200 zemalja koliko u svetu postoji, samo 22 nikada nisu iskusile britansku invaziju, zaključak je nove studije koju su sproveli sami Britanci. Od zemalja koje su se tokom istorije, iz ovog ili onog razloga, našle na meti britanskih napada, samo mali broj je pretvoren u formalne kolonije.
Britanija je u doba kraljice Viktorije sebe ponosno zvala imperijom u kojoj sunce nikada ne zalazi. Ali, studija koja je nedavno sprovedena pokazuje da je njen istinski globalni domet bio daleko širi nego što bi na osnovu geografskih karti moglo da se zaključi.
Velika Britanija je, kad se sabere, u nekom istorijskom trenutku napadala skoro 90 odsto svetskih država.
Studija o kojoj je reč predstavlja deo nedavno objavljene knjige "Sve zemlje koje smo ikada napali, i onih nekoliko koje nikada nismo", koja je plod dvogodišnjeg rada i istraživanja autora Stjuarte Lejkoka. Studija na osnovu mapa pokazuje da je Britanska imperija na svom vrhuncu vladala skoro četvrtinom svetskog stanovništva.
Lejkok je postojeće svetske države razmatrao alfabetskim redom, proveravajući da li je britanska vojska ikada kročila na njihovu teritoriju, silom, uz pretnju silom, na osnovu ugovora ili za platu, a obuhvaćene su bile i zemlje koje su se našle na meti britanskih pirata, privatnih vojski i naoružanih istraživača.
To je na spisak stavilo i zemlje kao što su Kostarika, Ekvador i El Salvador, koje nisu imale gotovo nikakvih istorijskih veza sa Britanijom, ali su kao deo španske imperije stalno bile na meti britanskih napada s mora, izvođenih sa znanjem i odobrenjem države.
Najranija invazija sa Britanskih ostrva izvršena je na kraju 2. veka nove ere, na severnu Francusku, a među manje poznatima iz novije istorije je, recimo, invazija na Island 1940. godine, kada je ova zemlja kao neutralna odbila da uđe u rat.
Mada je smatrao da dobro poznaje istoriju svoje zemlje, Lejkok tvrdi da je i sam bio bio "apsolutno zapanjen" ukupnim brojem do koga je na kraju došao. Jedina zemlja za koju veruje da po broju invazija može da se meri s Britanijom je njen sused Francuska, koja je ujedno bila i meta najvećeg broja britnaskih napada tokom istorije.
Zemlje koje nikada nisu bile predmet britanske invazije:
1. Andora
2. Belorusija
3. Bolivija
4. Burundi
5. Centralnoafrička Repubilka
6. Čad
7. Kongo
8. Gvatemala
9. Obala Slonovače
10. Kirgistan
11. Lihtenštajn
12. Luksemburg
13. Mali
14. Maršalova Ostrva
15. Monako
16. Mongolija
17. Paragvaj
18. Sao Tome i Principe
19. Švedska
20. Tadžikistan
21. Uzbekistan
22. Vatikan
- cyprus
- Posts: 39740
- Joined: 21/03/2007 22:00
- Location: Σαράγεβο / Saraybosna
#6 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Dobro, kad je Britanija izvršila invaziju na Moldaviju?
Ovo se ne pika:
Ovo se ne pika:
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#7 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Cela prica je britanska, njihova je statistika. A ja predpostavljam da Moldaviju racunajucyprus wrote:Dobro, kad je Britanija izvršila invaziju na Moldaviju?![]()
Ovo se ne pika:![]()
u ganjanje Rusa tokom Krimskog rata.

- Tkd
- Posts: 3748
- Joined: 14/07/2012 01:28
- Location: Japan
#8 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Mislio sam nešto pisati o "okupaciji" AU na BiH. Zanimljivo da iako je dobila dozvolu od sultana ipak je BiH bila i dalje "sultanska" zemlja. Bolje da nas je AU okupirala nego u to vrijeme spremne vojske Srbije i na jugu CG.
Zanimljiva je ova historija, nema šta. Uvijek se iznova dešavaju stare, iste stvari.
Britanija je dominirala svojevremeno. Ljudi su uvijek ratovali na tuđim teritorijama. Najveća korist im je bilo njihovo "ostrvo" odakle su polazili u pohode. Uzimali su mnogo toga od svojih kolonija. Najzanimljivije je kako je barem meni veoma teško razumjeti Škota ili Irca za razliku od Engleza
. Irski naglasak je 
Zanimljiva je ova historija, nema šta. Uvijek se iznova dešavaju stare, iste stvari.
Britanija je dominirala svojevremeno. Ljudi su uvijek ratovali na tuđim teritorijama. Najveća korist im je bilo njihovo "ostrvo" odakle su polazili u pohode. Uzimali su mnogo toga od svojih kolonija. Najzanimljivije je kako je barem meni veoma teško razumjeti Škota ili Irca za razliku od Engleza
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#9 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
posle turske 5 o vekovne okupacije dodje austro - ugarska okupacija ?
Nema dobre okupacije, prosto jer posle jedne ide druga i kraja tome nema.
Turska, Austro Ugarska, Komunisticka, evo sad Europska. Ne ide bre.
A Jugovina nije okupacija ba - nego drzavetina sjajnih Jugoslovena.
Malodusnost je predsoblje smrti !
Osim toga - predpostavljam da kapiras da su u BiH, ziveli i zive i Srbi. I predpostavljam da ti je jasno sta oni misle o obe te okupacije. Daklem zarad mira u BiH, lekovito bi bilo naci neku bolju ideju od bilo kakve okupacije.
U suprotnom, zna se -> sledi okupacija
Eto omace mi se jope.
Nego vidju ovo je zanimljivo, nisam imao pojma da Seldzuci nisu samo nama zadali domaci od 541,5 godina, vec i truhlom Zapadu.
Naime na danasnji dan, 16 Nov 1095 godine
na crkvenom saboru u Klermonu, u Francuskoj papa Urban II pozvao je crkvene velikodostojnike i svetovne vladare na verski rat protiv turskog plemena Seldžuka koje je zauzelo Svetu zemlju u Palestini.
Time je počela epoha krstaških ratova.
Daklem ti Seldzuci stvarno znaju da talasaju. Bilo bi super i o njima saznati vise al ja moram da kuvam
- Tkd
- Posts: 3748
- Joined: 14/07/2012 01:28
- Location: Japan
#10 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Naravno da niti jedna okupacija nije dobra, no u tom trenutka je ta okupacija bila bolje nego spremniji susjedi koji su željeli teritorij BiH. Nažalost 100+ godina kasnije su dobili taj teritorij sa agresijom i potpisanim "mirom"
Krstaški ratovi. Kada se sjetim čitanja o Jerusalemu i potoci krvi. Čovjek se prosto naježi.
Inače civilizirani zapad se nije znao okupati nego su koristili šminku samo. Fora kod dama je bila da kosu vežu u zrak. Nisu znali za toplo vodu.
Također nisu znali sa vjersku toleranciju. U tom pogledu su kasnili vijekovima za Muslimanima. Tek od Josipa počinje era te neke vjerske tolerancije, prije si bio ili njihov ili protjeran.
Krstaški ratovi. Kada se sjetim čitanja o Jerusalemu i potoci krvi. Čovjek se prosto naježi.
Inače civilizirani zapad se nije znao okupati nego su koristili šminku samo. Fora kod dama je bila da kosu vežu u zrak. Nisu znali za toplo vodu.
Također nisu znali sa vjersku toleranciju. U tom pogledu su kasnili vijekovima za Muslimanima. Tek od Josipa počinje era te neke vjerske tolerancije, prije si bio ili njihov ili protjeran.
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#11 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
rrrrrrr... Jugosloveni ne mogu nikada biti susjedi JugoslovenimaTkd wrote:Naravno da niti jedna okupacija nije dobra, no u tom trenutka je ta okupacija bila bolje nego spremniji susjedi koji su željeli teritorij BiH. Nažalost 100+ godina kasnije su dobili taj teritorij sa agresijom i potpisanim "mirom"![]()
Krstaški ratovi. Kada se sjetim čitanja o Jerusalemu i potoci krvi. Čovjek se prosto naježi.![]()
Inače civilizirani zapad se nije znao okupati nego su koristili šminku samo. Fora kod dama je bila da kosu vežu u zrak. Nisu znali za toplo vodu.
Također nisu znali sa vjersku toleranciju. U tom pogledu su kasnili vijekovima za Muslimanima. Tek od Josipa počinje era te neke vjerske tolerancije, prije si bio ili njihov ili protjeran.
Da Havadji, Frandji ili u osnovi Franci borili su se i mirisom
Osim jednog.
Rat.
Tu su smesni u poredjenju sa Zapadom, pa i nama odpadnicima Zapada, a i Istoka.
Nu Seldzuci su atipcni azijati, oni nisu iz te plemenite Azije, bogate Azije, vec iz polupustinja i pustinja, atipicni i po tome sto su zapravo majstori Rata, po meni verodostojni naslednici Huna, potekli sa bliskog prostora i napravili dar mar, najpre Arapima, a onda i nama.
E sad koji je to Jusuf / Josip, simbol verske tolerancije, ne bih znala kasti
Last edited by bokakotorska on 16/11/2012 03:54, edited 1 time in total.
-
dijak_Omar
- Posts: 16
- Joined: 20/06/2012 17:37
#12 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Seldzuci su jedna od zanimljivijih dinastija u povijesti Islama. U vrijeme njihove vladavine zivi genijalni um Omer Hajjam, matematicar, astronom, tvorac preciznog kalendara i neprikosnovenih "Rubaija", mozda najveci vezir Islama Nizam el Mulk i bad gay Hasan Sabah, kralj Alamuta, osnivac zloglasnih Asasina.
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#13 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Bad guydijak_Omar wrote:Seldzuci su jedna od zanimljivijih dinastija u povijesti Islama. U vrijeme njihove vladavine zivi genijalni um Omer Hajjam, matematicar, astronom, tvorac preciznog kalendara i neprikosnovenih "Rubaija", mozda najveci vezir Islama Nizam el Mulk i bad gay Hasan Sabah, kralj Alamuta, osnivac zloglasnih Asasina.
Ali pusti njega.
De zegni o Seldzucima ako mozes ali sto opsirnije. Ta prica ispricace, osvetlice i razjasniti i mnogu drugu.
- Woody
- Posts: 1690
- Joined: 17/12/2003 00:00
- Location: Jedna država, dva entiteta, tri naroda, četiri pičke materine
#14 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Hmmm, zbilja interesantna tema - "Seldžuci":
S jedne strane: ...u tadašnjem Muslimanskom svijetu smatrani za robove i plaćenike. Donijeli Islamu oživljenje, energiju i objedinjavanje Islamske civilizacije preotimajući taj monopol od Arapa i Perzijanaca, i možda najinteresantnije: kako su sami Seldžuci tvrdili - unijeli Muslimanima BORBENI DUH I FANATIČNU AGRESIVNOST, čime Islam prestaje da bude pasivna i pacifistička religija, već prelazi u ekspanziju...
A, s druge strane: ...zaštitnici umjetnosti i literature, osnivači univerziteta, mecene Omaru Hajamu i al-Gazaliju...
A, opet to možda i treba da ide skupa, ne znam
S jedne strane: ...u tadašnjem Muslimanskom svijetu smatrani za robove i plaćenike. Donijeli Islamu oživljenje, energiju i objedinjavanje Islamske civilizacije preotimajući taj monopol od Arapa i Perzijanaca, i možda najinteresantnije: kako su sami Seldžuci tvrdili - unijeli Muslimanima BORBENI DUH I FANATIČNU AGRESIVNOST, čime Islam prestaje da bude pasivna i pacifistička religija, već prelazi u ekspanziju...
A, s druge strane: ...zaštitnici umjetnosti i literature, osnivači univerziteta, mecene Omaru Hajamu i al-Gazaliju...
A, opet to možda i treba da ide skupa, ne znam
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#15 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Mnogo malo znam, ali kada teme dodju, covek krene da cita i sta drugi postave i sam.Woody wrote:Hmmm, zbilja interesantna tema - "Seldžuci":
S jedne strane: ...u tadašnjem Muslimanskom svijetu smatrani za robove i plaćenike. Donijeli Islamu oživljenje, energiju i objedinjavanje Islamske civilizacije preotimajući taj monopol od Arapa i Perzijanaca, i možda najinteresantnije: kako su sami Seldžuci tvrdili - unijeli Muslimanima BORBENI DUH I FANATIČNU AGRESIVNOST, čime Islam prestaje da bude pasivna i pacifistička religija, već prelazi u ekspanziju...
A, s druge strane: ...zaštitnici umjetnosti i literature, osnivači univerziteta, mecene Omaru Hajamu i al-Gazaliju...
A, opet to možda i treba da ide skupa, ne znam
Predpostavljam da Seldzuci nisu imali direktni uticaj na zapadni deo islamskog sveta, marokanski i iberijski.
Sve je o njima vazno i umetnost i kultura svakako ali i ta njihova ratnicka crta koja je nacinila promenu u odnosu na prethodno vreme.
- Tkd
- Posts: 3748
- Joined: 14/07/2012 01:28
- Location: Japan
#16 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Josip the second
Opis publiciste Ivana Peresvotova o Ivanu IV - Groznom. On je stavio cara za uzor vladavinu turskog sultana, koji bespomoćne zaštičuje od moćnih. "Ako car vlada blago i nježno, on osiromašuje svoje carstvo i njegova slava se smanjuje. Ako je car strog i mudar, njegovo se carstvo povećava, a njegovo se ime proslavljuje u svim zemljama".
Opis publiciste Ivana Peresvotova o Ivanu IV - Groznom. On je stavio cara za uzor vladavinu turskog sultana, koji bespomoćne zaštičuje od moćnih. "Ako car vlada blago i nježno, on osiromašuje svoje carstvo i njegova slava se smanjuje. Ako je car strog i mudar, njegovo se carstvo povećava, a njegovo se ime proslavljuje u svim zemljama".
-
dijak_Omar
- Posts: 16
- Joined: 20/06/2012 17:37
#17 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Hvala na ispravci, nisam ni primijetio gresku, kasno sam pisao, a velika je razlika izmedju gay i guybad guy
Seldzuci potjecu od Seldzuka ibn Dukaka koji iz danasnjeg Kirgistana sa svojim plemenom dolazi u oblast Buhare, poznat pod nazivom Transoksanija (Oksus je grcki naziv za rijeku Amu Darju, Transoksanija = "preko rijeke Oksus", dva najznacajnija centra Transoksanije u to doba bili su Samarkand i Buhara, danasnji Uzbekistan). Tu se Seldzuci upoznaju sa Islamom. Seldzukov unuk Togrul beg vrsi prva velika osvajanja,prvo osvaja Nišapur, kasnije Belh, Hamadan, Isfahan , da bi 1055. dosao pod zidine Bagdada. Ipak Seldzuci nisu stolovali u Bagdadu, njihova prijestolnica najduze je bio Isfahan. Poslije njega na vlast dolazi sin njegovog brata Čagrija, Alp Arslan. On napada Armeniju, tada bizantsku provinciju, prodiruci dalje na zapad. U malom selu Malazgerd u Anadoliji izvojevao je pobjedu protiv Bizantinaca, poslije osvaja i Nikeju sto je razlog za sazivanje sabora u Klemon Feranu i pocetak krizarskih ratova. Inace Alp Arslan je imao za vezira mozda najveceg drzavnika toga doba, perzijanca Nizama el Mulka, koji pise djelo "Sijaset Nama". To djelo za Istok je isto ono sto je Makijavelijev "Vladalac" za Zapad. Alp Arslan biva jedan od mocnijih ljudi cije carstvo se prostiralo od Kabula u Afganistanu do Sredozemnog mora. Nakon smrti, naslijedjuje ga sin Malik šah.On gradi opservatorije u kojem Hajjam pravi svoj cuveni kalendar. Inace u to doba vladari su puno paznje pridavali astrologiji i proricanju. 1091. Malik šah prijestolnicu seli u Bagdad. Drzava ovog, najznacajnije seldzuckog vladara, protezala se od Kašgara (danasnja Kina) do Jerusalema. Nakon njegove smrti slijedi dekadencija seldžučkog carstva. Dinastija Seldžuka vladala je islamskom Azijom 270 godina.
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#18 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Podrucje pod kontrolom Seldzuka, prethodnika Otomana.

Oblast iz koje poticu

Porodicni Grb Turaka Seldzuka


Oblast iz koje poticu

Porodicni Grb Turaka Seldzuka

Last edited by bokakotorska on 18/11/2012 03:29, edited 2 times in total.
-
dijak_Omar
- Posts: 16
- Joined: 20/06/2012 17:37
#19 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Hvala za mapu.
Samarkand je, sa stanovista istorije, superzanimljiv grad. Volio bih vise znati o njemu. U njemu je mauzolej okrutnog Timurlenka. Edgar Allan Poe veli: "A sada, svojom pogledom prošeći po Samarkandu! Nije li on kralj Zemlje? Ponosit, iznad svih gradova, sa njihovom sudbinom u svojim rukama?"
Samarkand je, sa stanovista istorije, superzanimljiv grad. Volio bih vise znati o njemu. U njemu je mauzolej okrutnog Timurlenka. Edgar Allan Poe veli: "A sada, svojom pogledom prošeći po Samarkandu! Nije li on kralj Zemlje? Ponosit, iznad svih gradova, sa njihovom sudbinom u svojim rukama?"
- k3ngur
- Posts: 1952
- Joined: 21/05/2008 13:58
- Location: Land Down Under
#20 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Svaka cast za temu, super ideja.
Kad smo vec kod istorijskih vaznih dogadjaja ja bih dodao 1912. godinu tacno prije 100 godina kad je bio Balkanski rat. Te godine Crnogorci su usli u Plav i Gusinje i pokrstili preko 10.000 bosnjaka. Medju njima su bili moj djed i nena a i ostali preci. U medjuvremenu ubijeno je oko 800 plavo-gusinjana. Slicna situacija se desila i u Bijelom Polju, Djakovici i Peci.
Kad smo vec kod istorijskih vaznih dogadjaja ja bih dodao 1912. godinu tacno prije 100 godina kad je bio Balkanski rat. Te godine Crnogorci su usli u Plav i Gusinje i pokrstili preko 10.000 bosnjaka. Medju njima su bili moj djed i nena a i ostali preci. U medjuvremenu ubijeno je oko 800 plavo-gusinjana. Slicna situacija se desila i u Bijelom Polju, Djakovici i Peci.
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#21 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Ak 81, jeste ova godina je 100ta od kako je konacno Turska istisnuta sa Balkana.ak81 wrote:Svaka cast za temu, super ideja.![]()
Kad smo vec kod istorijskih vaznih dogadjaja ja bih dodao 1912. godinu tacno prije 100 godina kad je bio Balkanski rat. Te godine Crnogorci su usli u Plav i Gusinje i pokrstili preko 10.000 bosnjaka. Medju njima su bili moj djed i nena a i ostali preci. U medjuvremenu ubijeno je oko 800 plavo-gusinjana. Slicna situacija se desila i u Bijelom Polju, Djakovici i Peci.
U tih 500 godina koliko je Turska okupirala Balkan mnogo je ljudi promenilo veru, milom ili silom.
To je vreme proslo, Turske ovde nema, ostali smo mi potpomci predaka razlicitih i ne bas sjajnih sudbina.
Mnogi nasi pretci obe vere imali su da se odreknu vere sasvim u potonjem periodu Komunizma.
Ostao nam je jezik da se razumemo i sazivimo. Ostala je i vera svakome ko je ima.
Iskoristimo to nasledje na nase dobro i dobro buducih generacija.
Mi smo jedno bice sa dve vere i razlicitim iskustvima proslim i slicnom sadasnjoscu.
Danas nam Bogu hvala vera ne predstavlja bas nikakav problem, naprotiv.
PS De ako ima sta o Seldzucima, to ce nas dovesti i do Osmanlija i mnogih drugiih stvari koje moramo
sto bolje spoznati, da razumemo same sebe vec jednom.
- irac300
- Posts: 9066
- Joined: 18/07/2009 18:36
#22 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
I mene zanima ovo u vezi Seldžuka. U čemu je razlika (ako je uopšte ima) između njih i Osmanlija, i jesu li Osmanlije njihovi direktni nasljednici ili neko drugo pleme koje je krenulo njihovim putem. Mislim, u školama se uči ''Najezda Seldžuka, a kasnije Osmanlija'' a nigdje nema objašnjenje tog prelaza.
- bokakotorska
- Posts: 1688
- Joined: 23/10/2009 20:17
- Location: Smederevski Sandzak
#23 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Poreklom su dakle sa prostora danasnjeg jugozapadnog Kazahstana,
prostor izmedju Kaspijskog jezera i Aralskog jezera.
Etnicki pripadaju Oguz Turcima.
U X veku, klan Seldzuk napusta svoj izvorni prostor, prikazan na gornjoj karti
(Na netu se pise o njima konfuzno, kao i o nama. Tesko je paratiti).
Najpre se zadrzavaju u oblasti Kv rzm (Khwarezm), u delti Amu Darje, oblasti oaza - juzno od Aralskog jezera.
Ova oblast sa istoka je ogranicena pustinjom Kizil kum, sa juga pustinjom Kara kum, sa zapada platoom Ustjurt i na severu pomenutim Aralskim jezerom.
U gradu Jend. u gorepomenutoj oblasti Kv rzm, (unisten kasnije od Mongola) predvodjeni begom Seldzuk om, praocem njihovog naroda, primili su Islam oko 950 godine.
Odatle se sele se ka Korasanu.

Slika jednog Kazaha iz ovih oblasti

prostor izmedju Kaspijskog jezera i Aralskog jezera.
Etnicki pripadaju Oguz Turcima.
U X veku, klan Seldzuk napusta svoj izvorni prostor, prikazan na gornjoj karti
(Na netu se pise o njima konfuzno, kao i o nama. Tesko je paratiti).
Najpre se zadrzavaju u oblasti Kv rzm (Khwarezm), u delti Amu Darje, oblasti oaza - juzno od Aralskog jezera.
Ova oblast sa istoka je ogranicena pustinjom Kizil kum, sa juga pustinjom Kara kum, sa zapada platoom Ustjurt i na severu pomenutim Aralskim jezerom.
U gradu Jend. u gorepomenutoj oblasti Kv rzm, (unisten kasnije od Mongola) predvodjeni begom Seldzuk om, praocem njihovog naroda, primili su Islam oko 950 godine.
Odatle se sele se ka Korasanu.

Slika jednog Kazaha iz ovih oblasti

-
dijak_Omar
- Posts: 16
- Joined: 20/06/2012 17:37
#24 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Sve pocinje Alp Arslanovom pobjedom kod Malazgirta/Malazgerda kada nastaje Selduzcka drzava u Anadoliji. U to vrijeme intenzivira se naseljavanje Anadolije od strane zajednica iz Turkestana. Seldzuci su te nove zajednice upucivali na granicu sa Bizantom, u osjetljiva pordrucja, kako ne bi unosili nemir u njihov drzavni sistem . Te zajednice nastanjene blizu granice, u skladu sa svojom tradicijom, upadali su na bizantske teritorije i plijen koristili kao izvor ekonomske moci koja im je potrebna za politicku snagu. Uprkos problemima i pobunama tih novih zajednica, Seldzuci su uspjevali odrzati autoritet. Sve do najezde Mongola. Pod pritiskom Mongola/Ilhanida, Seldzucka drzava se polako razjedijavala i tada se pocinju javljati nezavisni turkmenski begluci. Jedan begluk, Karamandi, zauzimaju staru prijestolnicu Seldzuka, tvrdeci da su njihovi nasljednici. Karamanidi su bili prvi koji su proglasili turski jezik administrativnim i knjizevnim. Jedina konkurentna snaga Karamanidima bio je begluk Germijanida. Pored njihovog begluka, stijesnjen je bio Osmanski begluk. Osmanlije su ogranak plemena Kaji. Turkmenske zajednice su dobivale imena po vodjama svog ogranka. Iako je u historijskim izvorima poznata imena Osmanovih predaka , djeda Gunduz Alpa i oca Ertugrula, pleme je dobilo ime po njemu zbog njegovog jakog utjecaja u plemenu i posebno njegove slave koju je stekao u borbama protiv Bizanta. Prvi pokazatelji Osmanove moci bila je pobjeda na bizantskim snagama 1302. g. Od tada pocinje da se siri njegova slava i njegovo ime se pominje i u drugim beglucima. Zelja za osvajanjem povecala je ratnicki duh i polako se razvija pojam Osmanlija. Povoljan geografski polozaj koji je davao mogucnost osvajanja podstice vojnu snagu susjednih begluka da predju u tabor Osmanlija. Neke begluke su Osmanlije jednostavno kupile, sto pokazuje njihovu ekonomsku moc. Najvise im je prkosio begluk Karamanida koji su se smatrali nasljednicima Seldzuka. Njih su Osmanlije okarakterisali kao razbojnike koji napadaj islamsku drzavu s ledja. Karamanide je porazio Murat I. Ova pobjeda oznacava bitan korak u objedinjavanju Turaka u Anadoliji. Drustvena struktura u Osmanskom i drugim beglucima imala je istu kulturnu osnovu sto je omogucilo da se pripojeni begluci lakse prilagode novim uslovima vladavine.
- k3ngur
- Posts: 1952
- Joined: 21/05/2008 13:58
- Location: Land Down Under
#25 Re: Ponešto o (h)istoriji/povijesti
Vi nastavite o Seldzucima a ja cu postaviti neke dogadjaje iz 12 i 1012 godine:
- 12. godine: Rimski car Augustus je izdao naredbu za veliku invaziju Njemacke preko rijeke Rajne. Iste godine se rodio Kaligula koji ce poslije vladati kao rimski car od 37 do 41. godine.
- 1012. godine: Rimski papa Benedikt VIII je naslijedio Serdzijusa IV nakon njegove smrti, koji je postao 143 rimski papa po redu.
- 12. godine: Rimski car Augustus je izdao naredbu za veliku invaziju Njemacke preko rijeke Rajne. Iste godine se rodio Kaligula koji ce poslije vladati kao rimski car od 37 do 41. godine.
- 1012. godine: Rimski papa Benedikt VIII je naslijedio Serdzijusa IV nakon njegove smrti, koji je postao 143 rimski papa po redu.
