Bosnjaci prije Krscanstva i Islama

[theTruePath]

Spominju li se Bosnjaci kao i Srbi i Hrvati prije krscanstva? postoji li neki trag o Bosnjackom plemenu kao sto postoji o Srpskom i Hrvatskom? u kratko,kad se prvi put spominju Bosnjaci?

[It_is_a_Leclerc]

Koliko ja znam, još se, za vrijeme Kraljevine Bosne, stanovnike Bosne zvalo - Bošnjanima/Bošnjacima. Također, crkveni dokumenti iz tog vremena govore o bošnjačkom narodu. Isto tako, bosanski fratri u vrijeme rane osmanske okupacije govore o "bošnjačkoj zemlji".
Ali, sigurno ima vičnijih historičara da nam raztabire.

[Cybernetic]

Spominju li se Bosnjaci kao i Srbi i Hrvati prije krscanstva? postoji li neki trag o Bosnjackom plemenu kao sto postoji o Srpskom i Hrvatskom? u kratko,kad se prvi put spominju Bosnjaci?

Kratko i jasno: ne. Samo pitanje je apsurdno.

[theTruePath]

Koliko ja znam, još se, za vrijeme Kraljevine Bosne, stanovnike Bosne zvalo - Bošnjanima/Bošnjacima. Također, crkveni dokumenti iz tog vremena govore o bošnjačkom narodu. Isto tako, bosanski fratri u vrijeme rane osmanske okupacije govore o "bošnjačkoj zemlji".
Ali, sigurno ima vičnijih historičara da nam raztabire.

Ne zanima mene nakon krscanizacije,dakle mene zanima prije toga dal se spominju.Dok su jos bili slavenski vjernici

[cyprus]

Zaista, kada je riječ Bošnjak (ne Bošnjanin) najranije upotrijebljena, a da za to ima dokaz? Ovi što historiju imaju u malom prstu, a pun ih je forum, trebalo bi da znaju odgovor...

[harač]

Zaista, kada je riječ Bošnjak (ne Bošnjanin) najranije upotrijebljena, a da za to ima dokaz? Ovi što historiju imaju u malom prstu, a pun ih je forum, trebalo bi da znaju odgovor...

mislim da tu najviše obećava genealogija hrvatskog prezimena "bošnjak"

[It_is_a_Leclerc]

Mislim da je odgovor na Cyprusovo pitanje negdje u spisima Franjevaca... Čak mislim da sam negdje i uhvatio taj podatak, ali nisam siguran baš 100 %.

[theTruePath]

Zaista, kada je riječ Bošnjak (ne Bošnjanin) najranije upotrijebljena, a da za to ima dokaz? Ovi što historiju imaju u malom prstu, a pun ih je forum, trebalo bi da znaju odgovor...

Ma i Bosnjanin ? spominje li se ikako prije krscanstva

[theTruePath]

Mislim da je odgovor na Cyprusovo pitanje negdje u spisima Franjevaca... Čak mislim da sam negdje i uhvatio taj podatak, ali nisam siguran baš 100 %.

Ama svi mi znamo da franjevci spominju Bosnjake ovo ono,ali imal sta prije krscanstva? kao sto za sve ostale narode ima..to mene zanima

[rajv0sa]

Nije moglo biti spominjano prije ,kad je taj naziv dobilo stigavsi na prostore oko rijeke bosne,koja je po pretpostavkama zadrzala svoj romanski naziv ,kao i sana,vrbas,neretva.....

[harač]

eno pašić objavi knjigu u 5 tomova o predslavenskim korijenima bošnjaka ; ako tu nema - nema nigdje

[cyprus]

Zaista, kada je riječ Bošnjak (ne Bošnjanin) najranije upotrijebljena, a da za to ima dokaz? Ovi što historiju imaju u malom prstu, a pun ih je forum, trebalo bi da znaju odgovor...

Ma i Bosnjanin ? spominje li se ikako prije krscanstva

Nisam 100%, ali sam prilično siguran da se Bošnjani ne spominju prije prvog pomena Bosne...

[slucajni prolaznik]

eno pašić objavi knjigu u 5 tomova o predslavenskim korijenima bošnjaka ; ako tu nema - nema nigdje

Tracani. Tracani su nam dali imena...

„Ime Bosna je neosporno tračko, a i od tog imena nastala su, izvođenjem, imena, Bošnjaci kao etnik i sve ono što ima prefiks bosansko. Od 15.-19. vijeka, čak 15 autora je zastupalo hipotezu da je ime Bosna tračkog porijekla, međutim, ja sam ne samo reafirmirao tu hipotezu, već specifičnim naučnim metodama pokazao da je to, ne samo tačno, već da je neosporno, i ime Bosna jeste tračkoga porijekla“, istakao je Pašić.

[rajv0sa]

Zaista, kada je riječ Bošnjak (ne Bošnjanin) najranije upotrijebljena, a da za to ima dokaz? Ovi što historiju imaju u malom prstu, a pun ih je forum, trebalo bi da znaju odgovor...

Ma i Bosnjanin ? spominje li se ikako prije krscanstva

Nisam 100%, ali sam prilično siguran da se Bošnjani ne spominju prije prvog pomena Bosne...

Ne spominju 100% ,imao sam priliku to pitati i prof.Lovrenovica i prof.Imamovica itd. a nebuloze pasica nebih
komentirao ,to je na nivou onih da su Srbi narod sa nebesa ili atlantide.

[zović]

Rimski naziv rijeke Basan-ia je pretvoren u Slavenski Bosna,naravno usko ograničenom za područje od Ivan Planine do Zavidovićkih vrata južno od Maglaja tj. područje uz gornji i srednji tok istoimene rijeke koje se u početku zvalo i Zagorje .Sve drugo od današnje Bosne je kod slavenskog doseljenja nosilo naziv Panonije ili Dalmacije !

[frontalni_kokuz]

svi smo mi nebeski
https://www.youtube.com/watch?v=0Gl5v9pKB-Y

[slucajni prolaznik]

Spominju li se Bosnjaci kao i Srbi i Hrvati prije krscanstva? postoji li neki trag o Bosnjackom plemenu kao sto postoji o Srpskom i Hrvatskom? u kratko,kad se prvi put spominju Bosnjaci?

Posudio sam Alarikov blog, vjerujem da nece imati protiv - http://traciabosnae.blogger.ba/

Predslavenski korijeni Bošnjaka - Tračani


Zemlja Bosna je dobila ime po tračkom plemenu Besima/Bosima?
02.09.2012.
Mavro Orbini (umro 1610), dubrovački benediktinac, svojim djelom Kraljevstvo Slavena tiskanim godine 1601. predstavlja vrhunac, no ujedno i kraj prozne humanističke produkcije na našim prostorima. Premda piše na talijanskom, a ne na latinskom jeziku, Orbini zadovoljava većinu ostalih kriterija humanističkoga pisanja, sintetizirajući djela svojih slavnih domaćih i stranih prethodnika, poput Talijana Bionda, Piccolominija, Sabellica i Bonfinija, Mađara Thuroczyja, Poljaka Miechowite, Nijemca Münstera, te svojih zemljaka Pribojevića ili Tuberona. Probijajući se kroz teško prohodnu šumu najrazličitijih svjedočanstava, Orbini nastoji objediniti sliku o slavenskom narodu, pri čemu njegovi prikazi događanja nerijetko više liče povijesnim mistifikacijama nego ozbiljnom iznošenju povijesno utvrđene građe.

Pa kad, između ostalog, krene pisati i o Bosni, Orbini nas najprije izvještava o podrijetlu njena imena i imenu njenih žitelja. Kaže tako Orbini da Bosanci potječu od tračkog naroda Besa, te nastavlja: Besi življahu u Traciji uneslozi s Bugarima, koji ih protjeraše iz zemlje, te se oni upute u Gornju Meziju i zauzmu krajeve što se prostiru između rijeka Save, Une i Drine, te Jadranskog mora. S vremenom se dogodi da slovo E u imenu toga naroda bje zamijenjeno slovom O, te od Besa nastadoše Bosi, a po njima zemlja dobi ime Bosna.

Naslućujemo otprve da i ovaj podatak nije ništa drugo do slobodna humanistička konstrukcija, koja se, poput priče o Albancima, temelji na sličnosti dvaju etnonima. Međutim, mira ipak ne daje jedan podatak iz davnine koji je mogao biti poznat i Orbiniju. Naime, Besi, inače antički narod s tromeđe današnje Bugarske, Srbije i Makedonije, u vrelima grčkih i rimskih pisaca poznat zbog svoje ratobornosti, kod bizantskog su historiografa Kekaumena (druga pol. 11. st.) na jednom mjestu izjednačeni s Vlasima. Kekaumen, naime, izričito kaže: ...Vlasi, koji se još nazivaju i Dačani i Besi... Dapače, ta rečenica i još nekoliko ne toliko eksplicitnih svjedočanstava bila su polazištem pokušaja dokazivanja da se iza srednjovjekovnih spomena etnonima Besa redovito krije vlaški entitet. Ima li, dakle, u spornoj konstrukciji ipak nešto više od »pučke etimologije«, odnosno hoće li to možda Orbini reći da su Vlasi oni koji su naselili Bosnu? Ako se sagleda povijesni kontekst, seobe tog etničkog elementa između 9. i 11. st. koje su pokrenuli Bugari, uistinu su znanstveno prihvaćena činjenica. U tom svjetlu ova rečenica postaje osloncem atraktivnih spekulacija, pogotovu za one koje se bave vrlo maglovitom i teško dokučivom problematikom Vlaha na ovim prostorima. I da je ova etimologija kojim slučajem bila vlastita Orbinijeva konstrukcija, teško bismo se mogli maknuti dalje s mjesta, jer nam ostali spomeni Besa u Orbinijevu djelu ne daju da saznamo mnogo više o tomu što autor podrazumijeva pod njihovim imenom. Međutim, Orbini nas, na sreću, obavještava da o beskom podrijetlu Bosanaca ne govori na temelju vlastitih procjena, nego da o tomu čita u povijesnom spisu svojega sugrađanina, također benediktinca, Alojzija Cerve Tuberona (1458-1527), te u djelu njemačkog erudita Sebastiana Münstera (1489-1552). Dakle, konstrukcija nije Orbinijeva, on preuzima tuđe riječi, pa nam ostaje nada da u djelima spomenute dvojice pisaca saznamo što se skriva iza Besa kao eponima Bosne i njezinih stanovnika.

Tuberon kaže sljedeće: Bosanci su, pak, potomci tračkih Bosa, koje su Bugari nekoć protjerali iz Trakije. Oni su potom zaposjeli krajeve Ilirika obuhvaćene rijekama Savom, Unom i Drinom, te Jadranskim morem, koliko se ono pruža uz obale Dalmacije. Kod Münstera pak čitamo ovo: Smatraju da su Bosanci postali od bugarskog naroda Besa. Budući da su oni živjeli u neslozi s Bugarima, protjerani iz Donje Mezije smjeste se u Gornjoj Meziji, pored rijeke Save. Tijekom vremena u nazivu naroda promijeni se slovo E u O, pa od Besa postanu Bosi, a odatle i Bosna.

Opet »na sreću«, Münster nešto dalje od citiranog mjesta kaže da o događanjima u Bosni čita kod ugarskog povjesničara Bonfinija (1427-1502). Pa kako se, provjereno, i Tuberon služio Bonfinijevim djelom, do kojeg je u rukopisu mogao doći za svojeg boravka u Ugarskoj, evo nade da bi ovo mogao biti zajednički trag. I uistinu, nakon pregledavanja obimna, a neindeksirana Bonfinijeva djela, tragač će nakon tek sporadičnih spomena Besa uz malo sreće napokon naići na spasonosnu rečenicu. Bonfini kaže: Besi su bili stari narod koje su Grci često nazivali i Bosi. Njih su Bugari protjerali iz Donje Mezije, pa su se preselili u Gornju, i uz rijeku Savu naselili kraj, koji je prema Bosima prozvan Bosnom.
Evo nam Tuberonova i Münsterova predloška! Vidimo da je Tuberon odmah preuzeo naziv Bosi, bez objašnjenja da to dolazi od etnonima Besi, te je preciznije od Bonfinija odredio granice tadašnje Bosne. Münster pak gotovo doslovno preuzima Bonfinijev predložak, jedino što te Bese/Bose proglašava Bugarima. No, na žalost, mi još uvijek ne znamo što je Bonfini mislio pišući ove riječi. Ko se u njegovu poimanju etnogeografije onoga doba krije iza imena Bessi/Bossi teško da se sa sigurnošću može iščitati iz ostatka teksta. Naime, tek nekoliko sporadičnih spomena spornog etnonima i ništa više.

Dolazimo do kraja humanističke veze: Orbini, konačni korisnik informacije koja je već izgubila podosta od svoga prvotnoga značenja, i dobila mnogo novoga, spaja Tuberonove i Münsterove riječi, pa čitavu priču obogaćuje točnom definicijom prostora koji Bosi/Besi zauzimaju, a koji je prema Tuberonu omeđen Unom, Savom, Drinom i Jadranskim morem. Naravno, ne treba ni spominjati da se ni Orbini previše ne pita ima li čitava priča bilo kakve osnove. To u humanističkom konceptu ionako nije na prvom mjestu, sve dok priča dobro zvuči, i dok joj vjerodostojnost daju ugledna imena kod kojih je posvjedočena. Međutim, da priča postane zanimljivijom, pobrinuo se Orbinijev prethodnik Tuberon. On se, naime, kao jedini od svih posredovatelja sporne Bonfinijeve konstrukcije - a među njima su kasnije i Dinko Zavorović, i slavni Ivan Lučić, otac hrvatske historiografije, i bosanski fratar Filip Lastrić — na prenesene tvrdnje o Besima osvrće komentarom, i to vrlo neobičnim i zanimljivim. Kaže Tuberon sljedeće: Premda, ima i onih koji vjeruju da su Bosanci i Slaveni isti narod. U to, dakako, teško da mogu povjerovati, budući da se oni jezikom međusobno veoma razlikuju.

Ova nas tvrdnja mora osupnuti. O čemu on to priča, kakav je to jezik Bosne koji se razlikuje od jezika ostalih Slavena? Nisu li Besi ipak Vlasi, kao što to kaže Kekaumen, a Tuberon referira na njihov pokvareni romanski govor koji je u ono vrijeme i sam mogao čuti među vlaškim stanovništvom Bosne i dalmatinskog zaleđa? I čini se da je upravo tu rješenje ove nejasne Tuberonove tvrdnje. Jer, budući da je netom stavio znak jednakosti između Bossi i Bossinates— dakle Besi su Bosanci, odnosno Bosanci su Besi — Tuberon sada, pišući da se Bosanci i Slaveni međusobno jezikom veoma razlikuju (Bossinates et Slouinos lingua inter se haud parum differunt), pod Bosanci misli u biti na njihove eponime Bose/Bese, odnosno one od kojih su Bosanci potekli. A za njih mu dio literature koju koristi, ili vlastite spoznaje do kojih je na bilo koji način došao, donose obavijest da ti ljudi govore jezikom koji nije slavenski. No, bez daljnjega, ne mogu se sasvim zatvoriti vrata ni pred drugom pretpostavkom, koju će podržati oni koji smatraju da Tuberon ovdje ne vodi samo hermetičku polemiku s kontradiktornim izvorima na svojem pisaćem stolu. Može se naime pretpostaviti da Tuberon pod terminom Bosanci (Bossinates)misli tek na jedan dio bosanskog stanovništva, na Vlahe, koji su uistinu, prema povijesnim svjedočanstvima, pred Bugarima došli s područja Trakije na ove prostore u razdoblju između 9. i 11. st., a i kasnije, u vrijeme sasvim blisko Tuberonu, pristizali idući pred Turcima. Vlasi su živjeli nomadskim načinomživota, bavili se stočarstvom, i što je najbitnije — govorili jezikom drukčijim od svojih slavenskih susjeda.




Tračani - izgubljena zlatna civilizacija
31.12.2012.
Najstariji stanovnici Bosne i Hercegovine bili su, u koliko se historijski dade pogled baciti unatrag, Iliri i Tračani. Tračani su nekad nastavali cijeli trup Balkanskog Poluotoka sve od Crnog do Jadranskog Mora, i koji su u Bosni bili poznati po baštini vinogradarsko-vinarske kulture, naime prve sadnice vinove loze su na Balkan i u Bosnu donijeli Tračani. I dok su se na istoku, usprkos mnogih uznemirivanja, održali kao narod u velikoj snazi i kompaktnosti sve do u kasno rimsko doba, na zapadu su u prijašnje, sada još nepoznato vrijeme, od Ilira, djelomično protjerani, a djelomično tako poplavljeni, da je od njih ostao samo vrlo mršav trag. Tragovi Tračana, dali su se do sad u Bosni ustanoviti između Trebinja i Cavtata, u Posavini, na srednjem toku Vrbasa, a osobito snažno izmedu Neretve i morske obale sve do Cetine, dakle u današnjim kotarevima makarskom, imotskom, ljubuškom i mostarskom.

Broj Tračana, što su ih ilirski Ardieji, koji su ovim krajem provalili, pokorili i učinili svojim kmetovima, navodi se sa 300.000. Premda je taj broj sigurno pretjeran, ipak se već iz toga može zaključivati pasivnost, mlohavost i slab ratni duh Tračana na Jadranu. Iliri su međutim bili na daleko i široko poznati baš protivnim svojstvima. Ratovanje i pljačkanje bili su im najmiliji posao, koji su provadali na kopnu i na moru. Pošto Ardiejima strmi obronci Biokova nisu pružali nikakove luke i nikakva zakloništa, mora da su i oni vrlo često plovili Neretvom. Kad nije za njih bilo posla vani, dizala su se plemena u unutrašnjosti jedno na drugo. Kako zablježava izvjesni austrijski arheolog Carl Patsch; duž srednje i donje Neretve obitavali su ilirski Ardijejci kao plemići, koje je moralo uzdržavati tračko seljačko stanovništvo.

[rajv0sa]

svi smo mi nebeski
https://www.youtube.com/watch?v=0Gl5v9pKB-Y

Vid' mu kravate ,ma Pasic je tu negdje sa njim ,po njemu su Bosnjaci prvo bili iliri ,pa goti ,pa evo sad najnovije tracani.

[Cybernetic]

Bosna se prvi put spominje u djelu Konstantina Porfirogeneta De administrando imperio ili O upravljanju carstvom iz 10. stoljeca. On spominje horion Bosonu (zemljicu Bosnu) i nikakve Bosnjane. U to doba prvog spominjanja Bosne je stanovnistvo vec bilo kristijanizirano.

[Samir_01]

jesul' ovi tračani odgovorni za one piramide

Hoces li i dalje da trolas ili ces nam reci direktno sta mislis o Bosnjacima i kad se prvi put spominju?

Cega se bojis? Odlaska u Banovice zbog svojih stavova mozda... ?

Spomenuo si "hrvatsko" prezime Bosnjak... kazi nam nesto o tome...

Sto se tice teme, ime Bosna kako su vec neki naveli ima starosjedilacke korijene i ne potice iz slavenskog jezika.

Vecinu naroda na zapadnom Balkanu cine slavenizirani starosjedioci sto su i genetska istrazivanja potvrdila.

[Seawolf]

...
Vecinu naroda na zapadnom Balkanu cine slavenizirani starosjedioci sto su i genetska istrazivanja potvrdila.

Rezultati istraživanja genetske genealogije su pokazali da većina (odnosno skoro dvije trećine) muškog stanovništva današnje Bosne i Hercegovine pripada haplogrupama i podgrupama I2a-M423 (po aktuelnoj verziji ISOGG označavanja I2a1b) i R1a-Z280 (po aktuelnoj verziji ISOGG označavanja R1a1a1b1a2). I prvi i drugi su potomci ljudi koji su u valovima migracija, koje su se desile u prvom mileniju A.D. (nakon propasti Zapadnog Rimskog carstva), doselili na ove prostore sa teritorija koje danas pripadaju Poljskoj, Ukrajini i Bjelorusiji.

[Samir_01]

...
Vecinu naroda na zapadnom Balkanu cine slavenizirani starosjedioci sto su i genetska istrazivanja potvrdila.

Rezultati istraživanja genetske genealogije su pokazali da većina (odnosno skoro dvije trećine) muškog stanovništva današnje Bosne i Hercegovine pripada haplogrupama i podgrupama I2a-M423 (po aktuelnoj verziji ISOGG označavanja I2a1b) i R1a-Z280 (po aktuelnoj verziji ISOGG označavanja R1a1a1b1a2). I prvi i drugi su potomci ljudi koji su u valovima migracija, koje su se desile u prvom mileniju A.D. (nakon propasti Zapadnog Rimskog carstva), doselili na ove prostore sa teritorija koje danas pripadaju Poljskoj, Ukrajini i Bjelorusiji.

Nije tacno. U Bosni se marker R1a javlja sa frekvencijom od 15%, slicno koliko i starosjedilacki E3b1... dok se I-L69.2 javlja sa frekvencijom od 40-50%... i uopste ne postoje dokazi da je taj marker dosao sa Slavenima vec se radi o pretpostavkama samo jednog covjeka, Kenneth Nordtvedt-a.

Kad se apsolutno dokaze da je I-L69.2 dosao sa Slavenima onda mozes da se vratis i da srbujes... a i ujedno da objasnis zasto je taj "slavenski" marker toliko rijedak u Serviji...

[irac300]

Spominju li se Bosnjaci kao i Srbi i Hrvati prije krscanstva? postoji li neki trag o Bosnjackom plemenu kao sto postoji o Srpskom i Hrvatskom? u kratko,kad se prvi put spominju Bosnjaci?

Neće ti niko tačno moći dati odgovor na to pitanje, iz prostog razloga što nema pisanih izvora iz tog perioda, tj. vrijeme naseljavanje Slavena na ove prostore. Jedini izvor za taj period je DAI, a on sasvim površno obrađuje prostor BiH, a i to malo što je napisano nema nikakve logike, jer spominje dva grada za koje i dan danas niko pojma nema gdje su, osim slučajnog nagađanja.
U kasnom srednjem vijeku, već se spominje ime Bošnjani u nekoliko povelja, i označva termin stanovnika Bosne. E sada, ko su oni, odakle su, s kime su se miješali, da li su se naselili ili su pak starosjedioci...??? To ti niko ne može reći, jedino genetska istraživanja mogu potvrditi da je ovdje tzv. miks gena, tj. da je udrobljeno svakakvih naroda.

Što se Srba i Hrvata tiče, oni su jedini narodi (za koje se tačno zna) da su donijeli svoje ime iz prapostojbine, ali nažalost pojedini historiografi iz Srbije i Hrvatske to shvataju kao da su oni jedini narodi koji su naselili ove prostore, i da su svi narodi na prostoru bivše Juge potekli od njih. Što je malo je reći nacisitički način rezonovanja, jer niti su oni prvi Slaveni koji su naselili ove prostore (gotovo stoljeće prije njih ogromne slavenske mase već preplavljaju Balkan), niti su jedini. A da ne spominjem da ni narodi koji su već živjeli na prostorima Balkana nisu samo tako nestali, nego su se očito slavenizirali.
Uglavnom komplikovano pitanje, koje zbog nedostatka dokaza daje mnogo manevra rasnim i nacionalno zadojenim kreaturama da lupaju neke svoje teorije.

[Seawolf]

Rezultati istraživanja genetske genealogije su pokazali da većina (odnosno skoro dvije trećine) muškog stanovništva današnje Bosne i Hercegovine pripada haplogrupama i podgrupama I2a-M423 (po aktuelnoj verziji ISOGG označavanja I2a1b) i R1a-Z280 (po aktuelnoj verziji ISOGG označavanja R1a1a1b1a2). I prvi i drugi su potomci ljudi koji su u valovima migracija, koje su se desile u prvom mileniju A.D. (nakon propasti Zapadnog Rimskog carstva), doselili na ove prostore sa teritorija koje danas pripadaju Poljskoj, Ukrajini i Bjelorusiji.

Nije tacno. U Bosni se marker R1a javlja sa frekvencijom od 15%, slicno koliko i starosjedilacki E3b1... dok se I-L69.2 javlja sa frekvencijom od 40-50%... i uopste ne postoje dokazi da je taj marker dosao sa Slavenima vec se radi o pretpostavkama samo jednog covjeka, Kenneth Nordtvedt-a.

Kad se apsolutno dokaze da je I-L69.2 dosao sa Slavenima onda mozes da se vratis i da srbujes... a i ujedno da objasnis zasto je taj "slavenski" marker toliko rijedak u Serviji...

Bez veze i bez osnove vrijeđaš, al' hajde, danas sam dobre volje, pa ću ti odgovoriti i pojasniti:

Evo link na tabelu sa javnim rezultatima I2a projekta na FamilyTreeDNA:

http://www.familytreedna.com/public/I2a ... n=yresults

U ovoj tabeli se, između ostalih, nalazi 264 uzorka haplotipova koji pripadaju haplogrupi I2a-L147.2 (u aktuelnoj verziji ISOGG stabla je označena sa I2a1b3a, a spomenuti Kenneth Nordtvedt je dijeli u dvije grupe, koje označava sa I2a-Dinaric North i I2a-Dinaric South).

Među ovih 264 uzorka haplotipova, ima uzoraka od ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, kao i uzoraka koji su porijeklom iz nekih drugih evropskih država. Uzorci koji su porijeklom iz npr. Poljske, pokazuju veću varijansu, odnosno veći stepen različitosti između pojedinih uzoraka (po pitanju vrijednosti odgovarajućih Y-STR-ova), nego uzorci ljudi porijeklom iz naših krajeva.

To znači da ljudi koji pripadaju haplogrupi I2a-L147.2, a rođeni su na teritoriji današnje Poljske imaju starijeg zajedničkog pretka, nego ljudi koji pripadaju haplogrupi I2a-L147.2 a rođeni su na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine. A to, dalje znači, da je najmlađi zajednički predak (The Most Recent Ancestor - TMRC) jednih i drugih, živio na lokaciji koja je bliža Poljskoj nego Bosni i Hercegovini. Odnosno da su I2a-L147.2 muškarci iz Bosne i Hercegovine, potomci onih koji su se sa te lokacije, doselili na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine. Mislim da je ovo sasvim jasno.

Ja se nešto ne sjećam da sam u svom postu spomenuo ikakve Slavene. U stvari, ti si ih prvi spomenuo u svome postu.

p.s. U aktuelnoj verziji ISOGG stabla ( http://www.isogg.org/tree/ISOGG_HapgrpI.html ) ne postoji haplogrupa definisana SNP markerom L69.2. Zapravo, ne postoji još od 2010-e, tako da je krajnje vrijeme da osvježiš svoje informacije iz genetske genealogije.

[harač]

jesul' ovi tračani odgovorni za one piramide

Hoces li i dalje da trolas ili ces nam reci direktno sta mislis o Bosnjacima i kad se prvi put spominju?

Cega se bojis? Odlaska u Banovice zbog svojih stavova mozda... ?

Spomenuo si "hrvatsko" prezime Bosnjak... kazi nam nesto o tome...

Sto se tice teme, ime Bosna kako su vec neki naveli ima starosjedilacke korijene i ne potice iz slavenskog jezika.

Vecinu naroda na zapadnom Balkanu cine slavenizirani starosjedioci sto su i genetska istrazivanja potvrdila.