redred wrote:Mislim da je CB bila bliza katolickom ucenju. Mozda i zbog toga sto je Rim imao najvise uticaja na Bosnu. Prve vijesti o Crkvi Bosanskoj pod tim imenom "Crkva Bosanska" se u pisanim izvorima srecu u 14. vijeku. Dubravko Lovrenovic je u svojoj knjizi "Sveta kruna Ugarska i sveta kruna Bosanska" Crkvu Bosansku nazvao:" pokretom protiv globalizacije." On Crkvu Bosansku smatra jednom "protestantskom strujom." I mislim da je u pravu.
Korijeni Crkve Bosanske se vide po prvi put u izvorima koji su nam ostali za vrijeme Kulina Bana. Misli se na izvore izmedju Pape i Madjarskih kraljeva gdje se oni na latinskom jeziku dopisivaju u nekoliko povelja o komentarisu krstjane u Bosni. U tim poveljama Madjarski kralj salje Papi do znanje da je Bosna "puna krivovijernika." Kada je Ban Kulin saznao sta se sprema on je poslao svoje poslanike u Rim da objasne Papi kako:"Nema velike razlike izmedju krsjana u Bosni i katolcke vjere." Na to Papa ipak odustaje od krstaskog rata i salje u Bosnu kardinala. Kada je kardinal stigao u Bosnu; na Bilinom polju su Bosanski krsjani primili kolektivno katolicantstvo.
Znaci to je se desilo u oko 1190. godine. Onda u izvorima nemozemo bas naslutiti "Bosansko ucenje krstjanjstva" sve do 1250. kada Madjarski kralj pokrece kstjanski vonji pohod protiv Bosne. Medjutim Bosanski Ban Ninoslav ga je porazio i Madjarski kralj je se vratio bez Slave u Madjarsku.
Znaci i prije zvanicnog spomena "Bosanske Crkve", "Bosanske vjere", "Djedova, gostova i strojnika" vec je od 1180- 1250. jasno da se u Bosni nesto desava. Situacija je znaci napeta od Kulina Bana do kralja Tvrtka.
Tu napetu situaciju niti jedan od Banova Bosanskih nije mogao rijestiti sve do kralja Tvrtka. Jer su bili preslabi. Medjutim prije Tvrtka su oni vec poceli jacati Crkvu Bosansku i od 14. vijeka CB postoji kao institucija. Tada Papa prekida sve veze sa Bosnom a Madjarskome kralju su bile odrijesene ruke da napada Bosnu kada zeli sa Papinim odobrenjem. Tako je taj hladni rat (sa povremenim bitkama manjeg identiziteta) izmedju Madjarske i Bosne, koji je trajao od vremena Kulina Bana do Tvrtka I, se za vrijeme Tvrtka I i nakon njega pretvorio u pravi konstantni rat koji je trajao 70 godina.
Rat je bio i vjerski a i drzavni. Vjerski jer je glavni argumenat Madjarske bilo "krivovijerje Bosanaca". A i drzavni jer je u svaku bitku Madjarski kralj krecao sa rijecima:"Da povratimo nase Bosansko kraljevstvo."
Madjarski kralj se nikada nije okrunio Bosanskom krunom. A Crkva Bosanska je svo vrijeme imala podrsku i zastitu Bosanskih kraljeva i bila u centru Bosanske drzave. Sve do kralja Tomasevica.
Izvinjavam se na pravopisne greske zbog brzog kucanja.

Crkva bosanska je sigurno bila više istočnog obreda(da ne kažem baš pravoslavna) nego katolička , a i to vreme je takvo da se još nije iskristalsala šizma i tačna podeljenost na katolike i pravoslavne.
Da je bila više istočna crkva govore sami spisi koji su na ćirilici , ali sama ćirilica ne mora biti dokaz sam po sebi već sadržaj .
A to je kad kaže "U ime oca sina i svetoga duha" to je baš pravoslavno više tj,istočno , a dok kad se kaže "U ime oca sina i duha svetoga" je katolički jer je preveden sa latinskog a ne kao ovo prvo sa grčkog kao što je kod pravos.lavnih.
In nomine Patris
et Filii
et Spiritus Sancti
Amen.
Znači tačno se vidi po rasporedu da nisu govorili "U ime oca,sina i svetoga duha" po latinskom tj.po katoličkom načinu , i još na kraju kažu "amin" a ne amen!
Onda , Crkva Bosanska je ništa drugo do primitvna institucija koja je pretkla iz starijih vremena tj.od prvih pokrštavanja , tako da ne čudi što je gotovo ništa iza sebe ostavila.
A dokaz za to leži upravo u tadašnjoj Raškoj , a to ću sad predstaviti na koji način.
Nemanja je kršten kao katolik(ma šta to značilo u to vreme) , ali svoju državu počeo praviti po vizantijskom modelu što znači da i ustrojstvo crkve takvo mora biti koje do tada baš i nije bilo takvo već isto(u to sam siguran) kao što bila Crkva Bosanska.
U prilog tome govore famozni jeretici "trikleti babuni"

koji se odjednom pojavljju u središtu Nemanjine države dok je bio na pohodu negde na jugu.
E sad kak oje moguće da se odjednom pojave neki bi rekli sekta bogumila?! , pa nije moguće odjednom već su oni tu oduvek bili , ali pošto je Nemanja kako sam već rekao počeo praviti i crkvu i državu po vizantijskom modelu , što je automatski značilo da vlastela,narod i dotadašnji popovi su se morali povinovati i naravno najvažnije plaćati za to što Nemanja radi.
Da bi pojasnio bolje treba sagledati kakvo je to bilo vreme i kakve su politčke i društvene okonosti bile.
Nemanjin brat Knez Miroslav-humski čuven po svome "Miroslvljevom jevanđelistaru" je bio oženjen sestrom Kulina bana , a nećak ga rođeni Vukan kralj Zete koji je bio katolik ga optužuje za jeres.
Jevađelistar je pisan tzv.bosansčicom i zetsko-humskom redakcijom ćirilice pod jasnim uticajima zapada tj.latina ali je ipak to pravoslavna obredna knjiga.
Miroslav koji je stolovo u Stonu sagradio je manastir u Bijelom Polju , nagovorio "patarene" Kačiće da ubiju biskupa Ranijerija i otmu mu pare pa ih je on uzeo u zaštitu.
A sa druge strane je sagradio i katoličku crkvu od strane drugo biskupa posvećena , i tamo mu je nađena tzv."Blagajska ploča"pisana na "bosansčici".
VA IME OCA I SNA I SVETAGO DUHA JA ŽU
PAN MIROSLAV ZIDAH CRKVA SVETAG
O KOZME I DAMIJANA U SVOIH SELIJAH U D
NI VELNEGA ŽUPANA SLAVNAGO NEMANE.
Koje je to religijsko ludilo govori to da je Nemanja neki pravoslavac , brat mu Miroslav je nešto ni sam ne zna kao i žena mu , sinovi Nemanji su Vukan-katolik a ova dva pravoslavci pod uticajem tate koji je bio i katolik ranije.
Madjarski kralj se nikada nije okrunio Bosanskom krunom. A Crkva Bosanska je svo vrijeme imala podrsku i zastitu Bosanskih kraljeva i bila u centru Bosanske drzave. Sve do kralja Tomasevica.
Ko je dao krunu Kotormanićima?! , jel papa?! , e pa nije nego su je nasledili od Nemanjića što i sami kažu i svim ispravama sasvim nedvosmisleno.
Ja nemam nameru da srbujem ili slične budelaštine samo ukazujem da je kruna Nemanjića bila jedina koju su nasledili bosasnki vlastelini a kasnije kraljevi.
Inače u mnogim mađarskim titulisanjima se nalaze i Bosna i Raška , a naročito Bosna i Hrvatska.
I većinuratova protiv raških kraljeva su bili ratovi protiv šizmatika i jeretika.