Bosanski begovi

[Eborg]

Nešto sam čitao o begovima kod Osmanlija i neke stvari mi još uvijek nisu jasne iako sam tražio po netu. Da se razumijemo, prvenstveno govorimo o onima koji su bili na području današnje Bosne i Hercegovine ukoliko je bilo nekih varijacija. Volio bih ako bi neko imao znanja i živaca da odgovori na par pitanja.

Osmansko carstvo je u suštini bilo feudalno društvo. Ne sjećam se najbolje onog sistema oko timara, zijameta i hasova, tj. kakva je podjela bila zbog onih prihoda no da li su begovi uvijek postajali od spahija, tj. na osnovu ratnih zasluga te je begovat zapravo bio vojna funkcija?

1) Da li su begovi smatrani plemstvom?

2) Jesu li begovi kao ostali srednjovjekovni feudalci imali ikakve sudske funkcije nad kmetovima ili su samo ubirali porez za svoj džep i ratovali za carstvo?

3) Stoji li konstatacija da su begovi ekvivalent evropskim vojvodama kao plemićkoj tituli?

4) Da li su se "dodatne dužnosti" poput ajanluka ili kapetanluka dodjeljivale samo begovima ili je slučajnost ukoliko su se iste preklapale?

Hvala!

[Čitalac]

Evo, za početak mogu da ti ponudim delove iz jedne odlične knjige Halila Inaldžika "Osmansko carstvo". U poglavlju "Provincijska administracija i timarski sistem" stoji sledeće:
- Još kao obična pogranična kneževina, osmanska država bila je podeljena na sultanov sandžak i sandžake čija je uprava poveravana sultanovim sinovima. Sandžak je bio administativna jedinica sa vojnim namesnikom, sandžak-begom na čelu, koji je od sultana dobijao sandžak kao simbol svoje vlasti. Zbog naglog širenja osmanskih teritorija na Balkanu posle 1361, osetila se potreba da se nad svim sandžak begovima postavi beglerbeg, kako bi se sačuvala kontrola.
- Begovi na granicama carstva bili su nezavisniji u svom odnosu prema centralnoj vladi od begova koji su bili bliže prestonici. U tim pokrajinama, spahije su obično bili robovi ili sluge ovih namesnika.
Obrazovanje beglerbegluka gotovo je uvek bio dug proces, koji su usmeravali vojni razlozi. Recimo, trebalo da je prođe punih 117 godina, od 1463. do 1580. pa da provincija Bosna koja se ranije nalazila u sastavu Rumelije postane samostalan beglerbegluk osnovan protiv Austrije.
- U tipičnoj osmanskoj provinciji na snazi je bio timarski sistem. U takvom sistemu konjanik-spahija živeo je na selu gde je u isti mah bio i njegov izvor prihoda i gde je lako mogao skupljati desetak, neku vrstu nameta na plodove, koji je isplaćivan u naturi. Njemu je pao u deo zadatak da desetak pretvara u gotov novac, te je tako vojnik zamenio oporezovanog zemljoradnika. U klasičnom razdoblju Carstva, provincijske spahije, timarnici, obrazovali su glavninu osmanske vojske. Spahija je bio tipičan srednjovekovni konjanik. Oko 1475. godine, kada je kapukulu-konjica brojala 3.000 boraca, a janičara bilo svega 6.000, dvadeset dve hiljade spahija sa timarima živelo je u Rumeliji, a 17.000 u Anadoliji.
-Osmanska vlada je timarski sistem mogla da zavede isključivo u onim oblastima gde su sandžački sistem, osmanski zakon i administracija uhvatili čvrste korene. Timarski sistem nije postojao u provincijama Egipta, Bagdada, Abisinije, Basre i Lahse, koje su zahvaljujući toj činjenici sačuvale izvesnu autonomiju.
-Država je spahiji davala izvesna prava nad rajom da bi mu i na taj način garantovala prihode. Spahija je sa timarom dobijao ne samo zemlju već i seljake na njoj. Država je spahiji davala još neka ovlašćenja: poveravala mu je odgovornost za red u selu. Polovina novca prikupljenog od seljaka na ime globe za sitnije prekršaje pripadala je spahiji, a druga polovina sandžak-begu. Međutim, pravo na određivanje kazni isključivo je imao lokalni kadija. Spahija je mogao da uhapsi prekršitelja, ali nije bio ovlašćen da mu presudi kaznu.
-Timari su se dobijali na molbu vojnog starešine. Sultan bi, zatim, na osnovu takvog zahteva izdao ukaz kojim se određuje vrednost timara budućeg spahije i pošto bi se u sandžaku našao sličan upražnjen timar, beglerbeg bi podnosiocu molbe izdao teskeru, odnosno potvrdu. U 15. veku, i to naročito u pograničnoj oblasti, mnoge spahije su držale timare samo na osnovu potvrde koju bi im izdao sandžak-beg ili čak subaša. Osmanski timarski sistem razlikovao se od evropskog feudalizma po jako centralizovanoj kontroli. Osim toga, u okviru timarskog sistema nije bilo nikakve hijerarhije ni vazalskog odnosa, za razliku od evropskog feudalizma.
-Očevi ni u kom slučaju nisu mogli sinovima ostaviti u nasleđe svoja lena kao u zapadnoevropskom feudalnom sistemu. Ukoliko svoje vojničke dužnosti ne bi obavljao sedam godina, spahija je gubio spahijski status i prebacivan je u katastarski registar namenjen raji, što će reći da je sada podlegao fiskalnim obavezama. Prema tome, krvno plemstvo bilo je isključeno u timarskom sistemu. Ako bi spahija kome je oduzet posed ratovao sedam godina, mogao je na osnovu zahteva vojnog zapovednika ponovo dobiti timar.

[vinnie_jones]

Samo mala digresija na ovo prvo da ne bi moguća rasprava na ovu temu u startu "otišla niz potok"

Osmansko carstvo je u suštini bilo feudalno društvo.Ne sjećam se najbolje onog sistema oko timara, zijameta i hasova, tj. kakva je podjela bila zbog onih prihoda no da li su begovi uvijek postajali od spahija, tj. na osnovu ratnih zasluga te je begovat zapravo bio vojna funkcija?

Čitav taj problem (ako ga uopšte ima) oko osmanskog feudalizma je nastao kao posljedica prijeratne socijalističke historiografije koja je forsirala/odobravala tu vrstu terminologije (proleterijat, feudalizam...), koja je uzevši u obzir podatke iz historijskih izvora potpuno netačna, jbg takav je bio vladajući ex yu establišment i takva vrsta pisanja je bila poželjna. Po mojoj slobodnoj procjeni OC je kao neka preteča kapitalističkog sistema jer se u suštini sve vrtilo oko $$ ili akči u ovom slučaju.


Svaka funkcija u osmanskom carstvu je bila vezana za vojnu dužnost, asker - raja je bila osnovna podjela stanovništva, na vojni i proizvodni dio.
Korisnici tj. timarnici (ne vlasnici, jer u osnovi sva zemlja je pripadala sultanu) vojničkih posjeda (timara, zijameta, hasova, u određenom smislu i vakufa) nisu bili vlasnici zemlje niti su mogli ostavljati posjede u nasljedstvo, takođe nisu imali sudske ingerencije nad rajom koja je obrađivala te posjede tako da sve teze o feudalnom uređenju u startu padaju u vodu, treba još spomenuti da je Bosna imala određene (praktične) povlastice pri promjeni timarnika, u slučaju smrti ili razriješenja (ako nisu obavljali preuzete vojne obaveze) prethodnog korisnika prednost (u naslijeđivanju vojnih obaveza a ne zemlje) su imali sinovi, rođaci po očevoj i majčinoj liniji, pa tek onda ostali "kandidati", sve u svrhu održavanja vojne moći i prevencije slabljenja iste jer timarnici tj spahije su činili glavninu, najjači dio osmanske vojske.

Osnovna podjela u timarskom sistemu na osnovu prihoda sa zemljišta je bila:

1. timari - vrijednosti do 19.999 akči
2. zijameti - od 20.000 do 99.999
3. has(ovi) - od 100.000 pa naviše

Svi korisnici su osim svog prisustva bili dužni da sa sobom vode i oružanu pratnju koju su sami finansirali, a njihov broj i oprema (konjanici, vrsta oružja, šatori) su recipročno rasli sa prihodima koje su ubirali sa "svojih" posjeda.
U ranom periodu, begovima su nazivani korisnici zijameta i hasova dakle većih posjeda mada to toliko nije bilo primarno, npr. u starijim defterima rijetko se može naći da pored imena nekog zaima stoji titula beg, u vojnoj hijerarhiji postojala je funkcija alajbega koji je u vojnim pohodima vršio funkciju zapovjednika svih spahija jednog sandžaka, obično je bio korisnik većeg zijameta a bio je podređen sandžakbegu.
Ako gdje nađeš ovaj članak u njemu imaš sve to objašnjeno :

Hazim Šabanović, Vojno uređenje Bosne od 1463. do kraja XVI stoljeća

4) Da li su se "dodatne dužnosti" poput ajanluka ili kapetanluka dodjeljivale samo begovima ili je slučajnost ukoliko su se iste preklapale?

Nemam više vremena kucati samo ću ukratko, ove funkcije su se obično dodjeljivale sposobnim i viđenijim ljudima ejaleta, riječ ajan sama označava uglednog čovjeka ili ugledne ljude ,
dakle u prvom redu pod ajanima se podrazumijevaju zaimi - begovi mada je bilo i ostalih na toj funkciji (emini, subaše, vojvode), neke radove vezane za ovo pitanje 100% imaš na netu pa ti je bolje njih lagano isčitavati nego da ti ovi net povjesničari ukratko "objašnjavaju"

Avdo Sućeska - Ajani - prilog izučavanju lokalne vlasti u našim zemljama u vrijeme Turaka
Avdo Sućeska - Vilajetski ajani
Hamdija Kreševljaković: Kapetanije u Bosni i Hercegovini

tol'ko od mene

[ljubav_aha]

Eborg,za temu

većinu drugih putopisaca i Europljana tog vremena, zavodila je činjenica da bosanski bezi i age žive životom srednjovjekovne feudalne gospode, pa bili skloni vjerovanju da su bosanski srednjovjekovni feudalci primili islam da bi zadržali svoje posjede. Ovakva mitska predstava se zadržala sve do današnjih dana, iako historijski izvori govore nešto sasvim drugo. Sultan Fatih je većinu krupnih feudalaca odmkah pogubio, zajedno sa bosanskim kraljem, kako bi preduhitrio svaki pokušaj eventualnog pokretanja otpora. Osmanski timarski sistem, s druge strane, bio je sasvim drugačiji od dotadašnjeg bosanskog feudalnog sistema. U redovima osmanskih spahija u Bosni, istina, našao se i vrlo veliki broj predstavnika bosanskog plemstva, uglavnom onog sitnijeg (vlasteličića), ali također i vlaških starješina, pa i doseljenika iz drugih krajeva. Nezanemarljiv broj njih bili su kršćani, koji su kasnije većinom zaista prelazili na islam. Ako se docnije u Bosni, kroz proces čiflučenja i u vrijeme slabljenja Osmanskog carstva, i razvio takav oblik zemljišnih odnosa koji je podsjećao na srednji vijek, on nema nikakvog kontinuiteta sa srednjim vijkekom. Iako su brojni radovi koji to dokazuju, ipak su se zadržale mitske predstave o vlasteli koja se prevjerila kako bi sačuvala posjede. Tako, na primjer, srbijanski historičar Dragoljub R. Živojinović, u sintetičkom djelu Uspon Evrope kratko i jasno navodi: "u Bosni plemstvo prihvata islam, dok narod ostaje u staroj veri".

http://www.iis.unsa.ba/index.html

[vedomedo]

Nešto sam čitao o begovima kod Osmanlija i neke stvari mi još uvijek nisu jasne iako sam tražio po netu. Da se razumijemo, prvenstveno govorimo o onima koji su bili na području današnje Bosne i Hercegovine ukoliko je bilo nekih varijacija. Volio bih ako bi neko imao znanja i živaca da odgovori na par pitanja.

Osmansko carstvo je u suštini bilo feudalno društvo. Ne sjećam se najbolje onog sistema oko timara, zijameta i hasova, tj. kakva je podjela bila zbog onih prihoda no da li su begovi uvijek postajali od spahija, tj. na osnovu ratnih zasluga te je begovat zapravo bio vojna funkcija?

1) Da li su begovi smatrani plemstvom?

2) Jesu li begovi kao ostali srednjovjekovni feudalci imali ikakve sudske funkcije nad kmetovima ili su samo ubirali porez za svoj džep i ratovali za carstvo?

3) Stoji li konstatacija da su begovi ekvivalent evropskim vojvodama kao plemićkoj tituli?

4) Da li su se "dodatne dužnosti" poput ajanluka ili kapetanluka dodjeljivale samo begovima ili je slučajnost ukoliko su se iste preklapale?

Hvala!

Eborg, vidim dobio si vec nekoliko kompetentnih odgovora o drustvenoj ulozi zemljoposjednika (begova, spahija i dr.) u Bosni. Ja ti mogu nesto vise reci o evropskom plemstvu, pogotovo onom ciju proslost i danasnjicu najbolje
poznajem, dakle plemstvo iz njemackog govornog podrucja, Italije i djelimicno Francuske.

U periodu do 20 vijek sticanje, nosenje i nasljedjivanje plemicke titule bilo je zakonom strogo regulisano.
Suveren je imao pravo da dodjeljuje plemicku titulu. Recimo na podrucju danasnje Njemacke bilo je desetine suverenih drzava na cijem su celu bili kraljevi, vojvode, knezovi, biskupi ali i grofovi. Oni su bili najveci dio istorije samo labavo podredjenji njemackom caru.
Provilegije plemstva bile su takodjer zakonom regulisane. Razlikovalo se visoko i nize plemstvo, plemstvo bez titula
i sa titulama. Visoko plemstvo je u vecini slucajeva imalo mnogo zemlje i sume. Mnogi to imaju i danas. Knezovi Esterhazi imaju u privatno vlastnistvu dobar dio austrijskog Gradisca, Knezovi Sandor-Meternih imaju velike posjede i zamkove zapadno od Beca, Grofovi Kottulinsky u Stajerskoj. Zvuci apsurdno ali Habsburgovci su imali relativno malo privatnog posjeda i jedna su vladajuca kuca koja je danas kao i prije imala problema sa novcem.

Danas, naravno privilegije plemstva nisu vise u zakonu, u Austriji je cak zabranjeno nositi plemicku titulu u Njmackoj samo kao dio prezimena. Ipak evropsko plemstvo i danas ima jake nacionalne i internacionalne organizacije. Zivi pripadnici se vode u posebnim knjigama koje se periodicno izdaju. Organizuju se susreti i balovi, mnogi jos uvijek
traze bracnog partnera koji odgovara njihovom stalezu.

Spoljni znak pripadnosti plemstvu je takozvani "pecatni prsten". U Austriji i Njemackoj izgleda ovako:



Uglavnom se nosi na malom prstu lijeve ruke i kod muskarac i zena. Eto toliko....

[Malika]

quote="vedomedo"]

Nešto sam čitao o begovima kod Osmanlija i neke stvari mi još uvijek nisu jasne iako sam tražio po netu. Da se razumijemo, prvenstveno govorimo o onima koji su bili na području današnje Bosne i Hercegovine ukoliko je bilo nekih varijacija. Volio bih ako bi neko imao znanja i živaca da odgovori na par pitanja.

Osmansko carstvo je u suštini bilo feudalno društvo. Ne sjećam se najbolje onog sistema oko timara, zijameta i hasova, tj. kakva je podjela bila zbog onih prihoda no da li su begovi uvijek postajali od spahija, tj. na osnovu ratnih zasluga te je begovat zapravo bio vojna funkcija?

1) Da li su begovi smatrani plemstvom?

2) Jesu li begovi kao ostali srednjovjekovni feudalci imali ikakve sudske funkcije nad kmetovima ili su samo ubirali porez za svoj džep i ratovali za carstvo?

3) Stoji li konstatacija da su begovi ekvivalent evropskim vojvodama kao plemićkoj tituli?

4) Da li su se "dodatne dužnosti" poput ajanluka ili kapetanluka dodjeljivale samo begovima ili je slučajnost ukoliko su se iste preklapale?

Hvala!

Eborg, vidim dobio si vec nekoliko kompetentnih odgovora o drustvenoj ulozi zemljoposjednika (begova, spahija i dr.) u Bosni. Ja ti mogu nesto vise reci o evropskom plemstvu, pogotovo onom ciju proslost i danasnjicu najbolje
poznajem, dakle plemstvo iz njemackog govornog podrucja, Italije i djelimicno Francuske.

U periodu do 20 vijek sticanje, nosenje i nasljedjivanje plemicke titule bilo je zakonom strogo regulisano.
Suveren je imao pravo da dodjeljuje plemicku titulu. Recimo na podrucju danasnje Njemacke bilo je desetine suverenih drzava na cijem su celu bili kraljevi, vojvode, knezovi, biskupi ali i grofovi. Oni su bili najveci dio istorije samo labavo podredjenji njemackom caru.
Provilegije plemstva bile su takodjer zakonom regulisane. Razlikovalo se visoko i nize plemstvo, plemstvo bez titula
i sa titulama. Visoko plemstvo je u vecini slucajeva imalo mnogo zemlje i sume. Mnogi to imaju i danas. Knezovi Esterhazi imaju u privatno vlastnistvu dobar dio austrijskog Gradisca, Knezovi Sandor-Meternih imaju velike posjede i zamkove zapadno od Beca, Grofovi Kottulinsky u Stajerskoj. Zvuci apsurdno ali Habsburgovci su imali relativno malo privatnog posjeda i jedna su vladajuca kuca koja je danas kao i prije imala problema sa novcem.

Danas, naravno privilegije plemstva nisu vise u zakonu, u Austriji je cak zabranjeno nositi plemicku titulu u Njmackoj samo kao dio prezimena. Ipak evropsko plemstvo i danas ima jake nacionalne i internacionalne organizacije. Zivi pripadnici se vode u posebnim knjigama koje se periodicno izdaju. Organizuju se susreti i balovi, mnogi jos uvijek
traze bracnog partnera koji odgovara njihovom stalezu.

Spoljni znak pripadnosti plemstvu je takozvani "pecatni prsten". U Austriji i Njemackoj izgleda ovako:



Uglavnom se nosi na malom prstu lijeve ruke i kod muskarac i zena. Eto toliko.... [/quote]

Moj pra- pradjed je posjedovao pecatni prsten sa porodicnim grbom,tkz muhur.

[vedomedo]

Moj pra- pradjed je posjedovao pecatni prsten sa porodicnim grbom,tkz muhur.

Prije dolaska Turaka, bosansko plemstvo je imalo potpuno istu kulturu kao i plemstvo u drugim dijelovima Evrope.
Tu je pripadalo i nosenje pecatnog prstena sa grbom, mislim da su srednjovjekovni bosanski prsteni bili uradjeni u punom zlatu, sa grbom ugraviranim u zlatu a ne u kamenu kao kod Njemaca.

Ako je tvoj predak posjedovao taj prsten to je indicija da je moguce potomak bosanskog plemstva.

Potomci bosanskog plemstva porodica Alaupovic i danas cuva originalni pecatni prsten svojih srednjovjekovnih predaka.
Sigurno nisu jedini, vjerovatno toga ima i kod bosnjackih porodica koji vuku porijeklo od starog bosanskog plemstva.

Mislim da i Nedzad Brankovic ima jedan takav prsten, ali ovo sam samo cuo i nije provjereno.

[Eborg]

Da malo trznem temu, nije mi baš ovo najjasnije oko eventualnog plemićkog statusa samih begova nakon što sam ovo sve iščitao ovdje a i malo tražio po netu.

Ako spahije nisu bile ekvivalent evropskom feudalcu (jer zemlja niti je bila nasljedna, niti su imali sudsku vlast kao što smo već zaključili), najbliže karikiranje bi bilo da su bili "poreznici" koji su su zadržavali procenat prikupljenog novca od dodijeljenog posjeda a u zamjenu su morali ratovati kada se za to ukaže potreba.

Dakle, najgrublje rečeno, begovi su bile spahije sa većim posjedima.

I u jednom i drugom slučaju, sinovi su mogli zadržati "kontrolu" nad dodijeljenim zemljištem ukoliko bi nastavili očevu službu, zar ne?

E sad, u kojem kontekstu su onda naši bosansko-hercegovački begovi nosili te titule, pogotovo krajem 19. stoljeća? Ne znam da li je Austro-Ugarska monarhija donijela neki zakon o tom pitanju, no koliko vidim svi begovi rođeni za vrijeme Osmanskog carstva i neposredno po dolasku Monarhije, su ovaj sufiks "beg" zadržali do svoje smrti, bilo u Kraljevini Jugoslaviji ili SR Jugoslaviji. Da li je to bilo čisto iz kurtoazije i navike jer su tako oslovljavani ili su zadržali neke povlastice poput zemlje i sl.?

BTW, ako bi npr. austrijski vojvoda, knez ili šta već recimo u 18. vijeku posjetio Veneciju radi trgovine, posla i sl., pretpostavimo da bi mu u nekoj situaciji bio ukazan plemićki tretman i etikecija. Da li bi se isto učinilo prema bosanskom begu koji je tamo otišao zbog trgovine ili njegova "titula" nije imala nikakvu težinu van same osmanlijske države?

[ljubav_aha]

Eborg,nisu imali klasicni plemicki status

[Eborg]

Onda pozicija bega je više bila "posao" nego "titula" ali je više nosila statusno-društvenu vrijednost uz finansijsku moć, kao danas doktor, pravnik ili inžinjer recimo, zar ne?

[ljubav_aha]

Onda pozicija bega je više bila "posao" nego "titula" ali je više nosila statusno-društvenu vrijednost uz finansijsku moć, kao danas doktor, pravnik ili inžinjer recimo, zar ne?

bas tako

[Eborg]

Svakog dana u svakom pogledu sve me više fasciniraš!

[ljubav_aha]

Svakog dana u svakom pogledu sve me više fasciniraš!

oh Eborg ma to sam tako nekako skontala ,jer,porodica moje mame,porijeklo,begovi ,age ,te titulice,naslusala sam se prica kao djete o tome,i sve je bilo vezano za novac,trgovinu , sluge u kuci,van kuce,jer do pocetka 2sv. rata ako je bilo kod moje nene rahemt njenoj dusi,malo su bili aristorkatski ufurani ali pazi ovo,zvaka aristokracija je nastala na osnovu bogatstva,ovjde ne pisem o alibegovima ili beglebegovima,koji su bili vojni cinovi

aga
beg
alajbeg
beglerbeg
paša
vezir
veliki vezir
emir
sultan-emir
sultan

Eborg,prije 5 minuta sam nasla artikal o kontorverziji znacenja begova u BiH ,jao politike,i frke

http://www.diwanmag.com.ba/arhiva/diwan ... drzaj4.htm

[theTruePath]

ja sam ZA da begovske porodice opet "zavladaju",,zasto da ne

salu na stranu,bosnjaci danas i nemaju neku elitu/aristrokatiju...sto je zalostno ,jer svaki narod to manje vise ima

osim ako racunamo Izetbegovice

zanimljivo o begovskim porodicama iz Sa:

http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ ... t2206.html

[ljubav_aha]

ja sam ZA da begovske porodice opet "zavladaju",,zasto da ne

salu na stranu,bosnjaci danas i nemaju neku elitu/aristrokatiju...sto je zalostno ,jer svaki narod to manje vise ima

osim ako racunamo Izetbegovice

zanimljivo o begovskim porodicama iz Sa:

http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ ... t2206.html

inteletkualna eltia DA ,ali aristokratija nije nikom potrebna,jer su pojavice drzavnog budzeta

[Edin Wien]

ja sam ZA da begovske porodice opet "zavladaju",,zasto da ne

salu na stranu,bosnjaci danas i nemaju neku elitu/aristrokatiju...sto je zalostno ,jer svaki narod to manje vise ima

osim ako racunamo Izetbegovice

zanimljivo o begovskim porodicama iz Sa:

http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ ... t2206.html

Ja nisam da begovi ponovo zavladaju iako sam "beg" i po majcinoj i po ocevoj strani. Bosna nikada od 1463. Nije imala
plemstvo u evropskom smislu. Danas je begovanje privatna stvar sto je i najljepse. Ipak mi ponekad mi godi misao
da mi je familija studirala u Becuvprije 100 godina i da smo i tada a Bogami i danas bolje obuceni od ostale raje, ili bolje receno od raje.

[theTruePath]

ja sam ZA da begovske porodice opet "zavladaju",,zasto da ne

salu na stranu,bosnjaci danas i nemaju neku elitu/aristrokatiju...sto je zalostno ,jer svaki narod to manje vise ima

osim ako racunamo Izetbegovice

zanimljivo o begovskim porodicama iz Sa:

http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ ... t2206.html

Ja nisam da begovi ponovo zavladaju iako sam "beg" i po majcinoj i po ocevoj strani. Bosna nikada od 1463. Nije imala
plemstvo u evropskom smislu. Danas je begovanje privatna stvar sto je i najljepse. Ipak mi ponekad mi godi misao
da mi je familija studirala u Becuvprije 100 godina i da smo i tada a Bogami i danas bolje obuceni od ostale raje, ili bolje receno od raje.

Pa zato sto je od tada i dio jedne druge civilizacije,ne samo evropske.....a cuj ti to godi ti,a opet izdajes "nasu"(jer i moji su begovi porijeklom) stvar


mada sam se salio doduse

[callmethebreeeze]

interesantna diskusija. meni se nekada cinilo da sam ja jedan od rijetkih bosnja koji ne potice iz begovske porodice i cija nena nije "imala p'o bistrika". puno bi nam bolje bilo da smo imali intelektualnu elitu. cuo sam negdje podatak, a vi me ispravite ako grijesim, da je fakulteskih obrazovanih muslimana, a tu se racunaju i oni sa vjerskim skolama, bilo par stotina 1939 na potezu od vardara do djevdjelije.
e, to je problem.

[ljubav_aha]

ja sam ZA da begovske porodice opet "zavladaju",,zasto da ne

salu na stranu,bosnjaci danas i nemaju neku elitu/aristrokatiju...sto je zalostno ,jer svaki narod to manje vise ima

osim ako racunamo Izetbegovice

zanimljivo o begovskim porodicama iz Sa:

http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ ... t2206.html

Ja nisam da begovi ponovo zavladaju iako sam "beg" i po majcinoj i po ocevoj strani. Bosna nikada od 1463. Nije imala
plemstvo u evropskom smislu. Danas je begovanje privatna stvar sto je i najljepse. Ipak mi ponekad mi godi misao
da mi je familija studirala u Becuvprije 100 godina i da smo i tada a Bogami i danas bolje obuceni od ostale raje, ili bolje receno od raje.

kod mene jednan dio drveta ide u begove,drugi (necu reci ,nije dio teme ) ali begove ne dozivljavam kao intelektualce,jer nisu svi begovi bili iskljucivo obrazovani,vec samo dobri trgovci i znali su kako fino porazogovarati sa Vlastima

Edine,kakve veze ima oblacenje sa temom

[Edin Wien]

interesantna diskusija. meni se nekada cinilo da sam ja jedan od rijetkih bosnja koji ne potice iz begovske porodice i cija nena nije "imala p'o bistrika". puno bi nam bolje bilo da smo imali intelektualnu elitu. cuo sam negdje podatak, a vi me ispravite ako grijesim, da je fakulteskih obrazovanih muslimana, a tu se racunaju i oni sa vjerskim skolama, bilo par stotina 1939 na potezu od vardara do djevdjelije.
e, to je problem.

Za Sarajevo ne znam, po nekim manjim mjestima u Bosni gdje svako svakog zna ne moze se folirati moja
nana je imala ovo ili ono. Bilo je begovskih kafana gdje niko drugi nije smjeo uci i za koje ti i danas ljudi mogu reci kakav
je redosljed sjedenja bio. Momci iz begovskih kuca recimo u Becu uglavnom nisu studirali. Cime se bavila ona ekipa
koja je oko 1909 bila sa Basagicem u Becu mogao bi reci maltene iz prve ruke....uglavnom svi su se na vrijem vratili da se ozene.

[Edin Wien]

ja sam ZA da begovske porodice opet "zavladaju",,zasto da ne

salu na stranu,bosnjaci danas i nemaju neku elitu/aristrokatiju...sto je zalostno ,jer svaki narod to manje vise ima

osim ako racunamo Izetbegovice

zanimljivo o begovskim porodicama iz Sa:

http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ ... t2206.html

Ja nisam da begovi ponovo zavladaju iako sam "beg" i po majcinoj i po ocevoj strani. Bosna nikada od 1463. Nije imala
plemstvo u evropskom smislu. Danas je begovanje privatna stvar sto je i najljepse. Ipak mi ponekad mi godi misao
da mi je familija studirala u Becuvprije 100 godina i da smo i tada a Bogami i danas bolje obuceni od ostale raje, ili bolje receno od raje.

kod mene jednan dio drveta ide u begove,drugi (necu reci ,nije dio teme ) ali begove ne dozivljavam kao intelektualce,jer nisu svi begovi bili iskljucivo obrazovani,vec samo dobri trgovci i znali su kako fino porazogovarati sa Vlastima

Edine,kakve veze ima oblacenje sa temom

Da si iz begovske kuce znala bi.

[ljubav_aha]

Edine,hajde objasni

[ljubav_aha]

interesantna diskusija. meni se nekada cinilo da sam ja jedan od rijetkih bosnja koji ne potice iz begovske porodice i cija nena nije "imala p'o bistrika". puno bi nam bolje bilo da smo imali intelektualnu elitu. cuo sam negdje podatak, a vi me ispravite ako grijesim, da je fakulteskih obrazovanih muslimana, a tu se racunaju i oni sa vjerskim skolama, bilo par stotina 1939 na potezu od vardara do djevdjelije.
e, to je problem.

moj ne-begovska strana je posjedovala 1/3 gradske imovine,bili muhadzeri

memni nije jasno,zasto je vazno biti iz begovske porodice

[theTruePath]

interesantna diskusija. meni se nekada cinilo da sam ja jedan od rijetkih bosnja koji ne potice iz begovske porodice i cija nena nije "imala p'o bistrika". puno bi nam bolje bilo da smo imali intelektualnu elitu. cuo sam negdje podatak, a vi me ispravite ako grijesim, da je fakulteskih obrazovanih muslimana, a tu se racunaju i oni sa vjerskim skolama, bilo par stotina 1939 na potezu od vardara do djevdjelije.
e, to je problem.

moj ne-begovska strana je posjedovala 1/3 gradske imovine,bili muhadzeri

memni nije jasno,zasto je vazno biti iz begovske porodice

dobro moze proci i agovska

[ljubav_aha]

ma ne kontam,sto su begovi tako vazni durgi na listi koju sam postavila

ne razumijem,kakvu korist neko ima od begovskog porijekla