Andric

[KatarinaKosaca]

Upravo to, citala sam i ja kako ih je opisivao i u par svoji intervjua spomenuo je kako je ogorcen na njih. A ljudi ga tamo u nebo dizu

Ko ga u nebo diže? Niti ga čitaju, niti ga spominju. Jedva naći u najboljoj knjižari Ćupriju

[Nele9]

Bošnjaci nemaju ni vremena ni luksuza da se dijele na vjernike i ateiste, gradjane i seljake, Sarajlije i Krajišnike.

Prema zadnjim podacima 90 % Bošnjaka su bili vjernici a 10% ateisti (ili se nisu izjasnili o vjeri).
I jedno i drugo su činjenice. I jedni i drugi trebaju biti prihvaćeni i naučiti živjeti jedni s drugima. Već žive zajedno, ista ih sudbina već dugo prati, samo trebaju biti malo više saburli i naći minimum zajedničkih interesa.

I...da, OK je ne slagati se oko pojedinih pitanja.

[vedomedo]

Cinjenica je da Bosnjaci, kao narod, pripadaju islamskom kulturnom-historijskom krugu, priznavali to pojedini ili ne. Islam jeste jedna potka koja prozima cjelokupnu bosnjacku kulturu i tradiciju, i gotovo da ne postoji Bosnjak koji ce danas tolerirati bilo kakav napad na islam.
Prilika za konstituiranje jedne visereligiozne bosnjacke/bosanske nacije je davno propustena- danas su nacije na prostoru bivse nam drzave nuzno odredene religijom. E, sad sto, recimo, postoje Bosnjaci koji nisu vjernici u punom smislu te rijeci, ili koji su agnostici ili cak ateisti, je stvar individualnog oprijedijeljenja.

Ovo si predivno napisao. Nazalost mnogi ovo ne mogu da prihvate.

Nasi su se preci odlucili za Islam, nakon sto su trpjeli stoljecima nasilje od istocnih i zapadnih susjeda ali i od vlastite
vlastele koja je u sustini sprovodila samo svoj vlastiti interes. Zadnjih godina prije osmanlijskog osvajanja Bosne sprovodjena je sistematsko "pokalitocavanje" stanovnistva iako je narod imao vec formirana vlastita vjerska osjecanja.
I onda vidi "cuda" samo sto su se Turci muslimani pojavili na granici, prije osvajanja Bosne ti bosanski seljaci su se poceli okretati Islamu. I onda ta bosanska vlastela poce da - kuka odose nam ljudi, "prevarise ih".

A zar treba jednom postenom i cistom srcu mnogo da se okrene istini? Naravno da ne, zbog toga sam ja ponosan na te svoje pretke.

[LBVIEW]

ovo sto kazes da su postoje bosnjaci koji su cak i ateisti, kao da je to nesto lose, nije bas fer prema ateistima ali nema veze
bosnjaci se ne smiju i ne mogu kolektivno odredjivati prema islamu, i ne smiju se poistovjecivati sa muslimanimaja sam bosnjak kojem smeta napad na dzamiju, ali mu isto toliko smeta napad na crkvu ili katedralu i nemam nikakvih drugih osjecanja prema dzamiji vise nego prema crkvi
osudjujem svako varvarstvo i napad ali meni kao bosnjaku islam ne znaci ama bas nista
i ne znam zasto je to tako tesko shvatiti

Ne znam otkud ti izvuce takav zakljucak? Mislim, da ja osobno nipodastavam bilo cije religiozno opredijeljenje?
Sve i da se pridrzavam islamskih propisa u potpunosti i da mi je,npr., vinska karta prazna napamet mi ne bi padalo da nekog osudujem zbog tog sto se smatra ateistom.
Sto se tice ovog "zatamnjenog" dijela gore, ne kontam otkud tebi pravo da odredujes kako se Bosnjaci kao kolektiv trebaju odredivati prema islamu.Mislim, ako trazis za sebe pravo izbora, kako to da isto uskracujes drugima?
Kako bi, npr., izgleadalo da neko sugerira Srbima da se odreknu pravoslavlja ili Hrvatima katolicanstva?
Po cemu je to islam u Bosni "opasniji" od ove dvije varijante krscanstva? Ne zam da su, npr., igdje imami blagosiljali koljace kao sto su cinili pravoslavni popovi ili da su slavili rusenja pravoslavnih crkava kao Kacavenda dzamija.

[Čitalac]

Evo pade mi na pamet da pregledam katalog izdanja knjige "Na Drini ćuprija" u poslednjih 10 godina širom sveta i zaključak je da i dalje postoji prilično interesovanje za njegov rad. Rezultati su sledeći, ne računajući knjige štampane na prostoru bivše Jugoslavije:

"Die Brücke über die Drina : eine Chronik aus Višegrad", (Wien, Zsolnay, 2011.);
"Most na Drine" (Praha, Lastavica, 2009.);
"El ponte sobre el Drina" (Barcelona, Labutxaca, 2009.);
"Die Brücke über die Drina: eine Wischegrader Chronik", (Frankfurt, 2008.);
"Die Brücke über die Drina: eine Wischegrader Chronik", (Munchen, 2007.);
"Most na Drinie", (Warszawa, TMM Polska, 2007.);
"A ponte sebre o Drina", (Cangus do Morazzo Rinoceronte, 2007.);
"Hid a Drinian", (Budapest, General Press, 2007.);
"Chiec cau tren song Drina", (Ha Noi, Vietnam, 2007.);
"Durina kang ui tari", (Seoul, Munhak kwa Chisongsa, 2005.);
"Ura mbi Drin", (Tirana, Botimet Dritan, 2005.);
"Drina koprusu", (Istanbul, 2005, 7. izdanje);
"Un pont sur la Drina"; (DVD video, Bruxells, 2005.);
"Un puente sobre el Drina", (Madrid, 2003.);
"Die Brücke über die Drina", (Frankfurt, 2003.);
"Broen over Drina", (Danmark, Gyldendal, 2002.);
"Un puente sobre el Drina" (Madrid, 2002, 5. izdanje);
"Le ponte sur le Drina", (Paris, 2001.);

Pored "Ćuprije", primetih da se štampa i "Travnička hronika" i to izdanja: "La Cronaca di Travnik" (Milano, 2007), "La chronique de Travnik (Paris, 2005) i "Cronica de Travnik" (Barcelona, 2003).

[ahuseino]

Ja ne kontam zasto jos uvijek kod Bosnjaka (ako nisi Bosnjak ispravi me) postoji prilican broj onih koji imaju kao neko razumijevanje za mrznju dobrog dijela Srba prema simbolima bosnjacke kulture i tradicije? Ta mrznja i prijezir obicno svoj epilog, kao i ko zna koliko puta do sada, dobiju u masovnim zlocinima i zatiranju svega muslimanskog i bosnjackog. Cist nagon za samoodrzanjem, bez puno filozofiranja i pokusaja razumijevanja motiva istih, nalaze odbijanje svake pomisli na bilo kakvo opravadavanje mrznje srpskih masa prema bosnjackoj kulturi i tradiciji, inace dolazimo do absurdne situacije koja granici sa mazohizmom i samodestrukcijom. S druge strane, s obzirom na stradanja koja su Bosnjaci zadnjih 200 godina dozivjeli od strane oficijelne srpske politike, postavlja se pitanje zasto se isto pravilo ne bi primjenilo i ovom slucaju, dakle imaju li Bosnjaci "pravo" da mrze srpsku kulturu i tradiciju?

Vidi, i ti i @pencilin, niko nije rekao da je to dobro, nit da to odobrava, vec da je razumljivo da postoji. Je li to toliko tesko za shvatiti? Zar vasa subjektivnost ide toliko daleko da ne dozvoljava ni samo postojanje nekoga ili neke svijesti koja nije u liniji sa vasom/nasom?

Znaci moramo posmatrati svijet tako da cak ni ne priznajemo postojanje oprecnih misljenja ideologija itd...

Recimo ja mislim da ja imam fizicku alergiju na tri prsta - kada ih vidim na ruci ispruzene fino mi se najezi kicma i hocu da povratim. Jesam li ja fasista? Ustasa? Nacionalista? Sto sam steako ovu averziju prema nekakvom simbolu koji neko veze za svoj etnicki identitet a ja za nesto sasvim drugo?

Jeste da - kriza bosnjackog identiteta i prigusivanje zadnjih par vijekova, razvija se stid u ocima njih samih, ali to nije razlog da generalizacijom stavis sve u isti kos i obicni znak necega slicnog nazoves stidom, sramom itd...
Recimo moje opredjeljenje zivotne filozofije (protivno religiji) bi vi vjerujem kategorisali ovako, a ne kao moj intelektualni razvoj, jer to bi bilo nemoguce.


P.S. @Pencilin ona recenica o egzistencijalizmu ti nema ni malo smisla (po meni), ali to nije tema...

[Durga]

Upravo to, citala sam i ja kako ih je opisivao i u par svoji intervjua spomenuo je kako je ogorcen na njih. A ljudi ga tamo u nebo dizu

Ko ga u nebo diže? Niti ga čitaju, niti ga spominju. Jedva naći u najboljoj knjižari Ćupriju

Ja sto znam par istaknutih profesora filozofije iz Spanije,svi su odusevljeni njima i fakat ga dizu u nebo

[vox-populi]

I sa Kusturicom su mnogi oduševljeni ali to ne mijenja činjenicu da je bio đavolov šegrt i da je i danas glavna uzdanica koljača i ubica koji su sijali teror, između ostalog i u njegovom rodnom gradu.

Neces valjda u istu politicku ravan staviti Kusturicu i Andrica? (da pretpostavimo da su obojica genijalci sto se tice struke)

[Adriatic]

I sa Kusturicom su mnogi oduševljeni ali to ne mijenja činjenicu da je bio đavolov šegrt i da je i danas glavna uzdanica koljača i ubica koji su sijali teror, između ostalog i u njegovom rodnom gradu.

Neces valjda u istu politicku ravan staviti Kusturicu i Andrica? (da pretpostavimo da su obojica genijalci sto se tice struke)

Naravno da neću.
U pitanju je princip.
Ničije "djelo" ma koliko grandiozno bilo, ne može biti amnestija za podaništvo raznim režimima, fašizmima, i ostalim stvarima od kojih je bilo ko doživio patnju, na bilo koji način.

[vox-populi]

Naravno da neću.
U pitanju je princip.
Ničije "djelo" ma koliko grandiozno bilo, ne može biti amnestija za podaništvo raznim režimima, fašizmima, i ostalim stvarima od kojih je bilo ko doživio patnju, na bilo koji način.

U principu se slazem. Ali ne vidim kako je neko patio zbog Andrica direktno. Da su neki kreteni nalazili inspiraciju u njegovim djelima i nakon toga prouzrokovali patnju, to da. Ali Andric licno?

[Adriatic]

Naravno da neću.
U pitanju je princip.
Ničije "djelo" ma koliko grandiozno bilo, ne može biti amnestija za podaništvo raznim režimima, fašizmima, i ostalim stvarima od kojih je bilo ko doživio patnju, na bilo koji način.

U principu se slazem. Ali ne vidim kako je neko patio zbog Andrica direktno. Da su neki kreteni nalazili inspiraciju u njegovim djelima i nakon toga prouzrokovali patnju, to da. Ali Andric licno?

Ne znam da li je Andrić lično ili ne.
Meni samo smeta princip koji ovdje neki uporno potenciraju, da je važno nečije djelo i da ono može poništiti kada neko nije čovjek i kad se stavi na stranu fašizma.
Za Andrića ne znam ali za ovog čupavog pogančera koji se otvoreno stavio u službu fašizma a protiv vlastitog naroda, znam.
Dakle, pričam samo o principu.

[vox-populi]

Ne znam da li je Andrić lično ili ne.
Meni samo smeta princip koji ovdje neki uporno potenciraju, da je važno nečije djelo i da ono može poništiti kada neko nije čovjek i kad se stavi na stranu fašizma.
Za Andrića ne znam ali za ovog čupavog pogančera koji se otvoreno stavio u službu fašizma a protiv vlastitog naroda, znam.
Dakle, pričam samo o principu.

Ok, no frx.

Ali cisto teme radi, Andric se nikada nije stavio na stranu fasizma. O Kusturici ne bih na ovoj temi.

[Hadzi Lojo]

Ma vidim da se mucite, pa reko da uletim!

Znate li vi da je sva zemlja na kojoj se gradila cuprija u Visegradu bila uredno otkupljena i placena vlasnicima, postoje istorijski dokumenti u Istambulu. Za nabijanje na kolac onog sto je navodno nabijen ne postoji ama bas nijedan istorijski dokument.

Ovo "pismo" bas govori dosta o stanju duha samoga Andrica kada je dosao iz provincije u Sarajevo kako bi zavrsio gimnaziju. Poznavao sam dosta ljudi koji su dosli iz provincije i zivjeli u Sarajevu i na isti nacin razmisljali kao Andric. U stvari oni su prikrivali svoju mrznju prema nep[oznatom a koju su dobili jos u djetinjstvu.
Kardzic je ociti primjer.

pa tebe smo cekali sve vrijeme da nas prosvjetlis
mi se evo prepiremo 15 stranica, a sve je bilo tako jednostavno
hvala ti covjece

[KatarinaKosaca]

Ja sto znam par istaknutih profesora filozofije iz Spanije,svi su odusevljeni njima i fakat ga dizu u nebo

Par profesora koje poznaješ nisu baza za konstataciju da ga "Španci dižu u nebo". Čime se mjeri ? Brojem prevedenih knjiga na taj jezik (mada ni ovo nije relevantno , jer se španski govori u puno zemalja), broj prodanih primjeraka u toj zemlji, broj objavljenih kritika na temu? U svamu tome nema tamo baš puno Andrića. Evo, @Ćitalac je dao spisak prijevoda, mislim da Znakovi pored puta (najobimnija verzija te zbirke misli, koja mi nikako nije za analizu jednog pisca, ali hajd ) nisu ni prevedeni.
I opet ponavljam. Da se povede rasprava u toj zemlji o onome što je za njih napisano, ne mogu zamisliti (ali baš nikoga ) ko bi tvrdio da je ružan kontekst cijelog jednog naroda samo "vrhunska književna interpretacija jednog umjetničkog genija"

[KatarinaKosaca]

Tema je Andrić, nisam ga ja tamo odvela nego njegova biografija, dakle ne vidim da sam skrenula. U svakom slučaju za opomene postoje moderatori...
O nikovima, pristajanjima, meni i dragostima ne bih

[VjecitiStudent]

U filmu Milosa Formana "Gojini duhovi" su opisana mnoga nedjela katolicke crkve pocinjena za vrijeme inkvizicije u Spaniji.
Izgleda da tek pukim slucajem Forman jos uvijek nije proglasen katolikofobom.

[BiH-x]

Upravo tako. Kada se radi o masovnim srpskim i hrvatskim zločinima prema bošnjacima svi se satraše da ih individualiziraju i pripišu režimima i politikama a nikako cijelom narodu a kamo li crkvi. Međutim kada su u pitanju turski zulum onda je to nešto što se samo krvlju valjda Bošnjaka može oprati. Kao što reče najveći apsurd je u tome što mnogi od nas "razumiju" zašto nas svi toliko mrze i smatraju to tobože normalnom ljudskom reakcijom. Na tom fonu je i prihvatanje književnosti koja se u 20. vijeku bavi turskim zločinima (sa univerzalnom porukom) dok se u isto vrijeme kao političku realnost prihvatamo negiranje zločina koji su se desili jučer. Normalno je da njima smetaju džamije jer one su naravno presađene a normalno je da nama ne smetaju crkve jer one su valjda autentične. Tako je nekima normalno da sahat kula otkucava avetinjske sate dalekih tuđinskih vremena i da je mržnja prema tom avetinjskom satu pored džamije normalna i razumljiva i u smislu umjetničkog izraza i kao univerzalna poruka čovječanstvu uopšte.

Bolesno dobar post, i jako istinit.

[Saray_li]

Evo pade mi na pamet da pregledam katalog izdanja knjige "Na Drini ćuprija" u poslednjih 10 godina širom sveta i zaključak je da i dalje postoji prilično interesovanje za njegov rad. Rezultati su sledeći, ne računajući knjige štampane na prostoru bivše Jugoslavije:

"Die Brücke über die Drina : eine Chronik aus Višegrad", (Wien, Zsolnay, 2011.);
"Most na Drine" (Praha, Lastavica, 2009.);
"El ponte sobre el Drina" (Barcelona, Labutxaca, 2009.);
"Die Brücke über die Drina: eine Wischegrader Chronik", (Frankfurt, 2008.);
"Die Brücke über die Drina: eine Wischegrader Chronik", (Munchen, 2007.);
"Most na Drinie", (Warszawa, TMM Polska, 2007.);
"A ponte sebre o Drina", (Cangus do Morazzo Rinoceronte, 2007.);
"Hid a Drinian", (Budapest, General Press, 2007.);
"Chiec cau tren song Drina", (Ha Noi, Vietnam, 2007.);
"Durina kang ui tari", (Seoul, Munhak kwa Chisongsa, 2005.);
"Ura mbi Drin", (Tirana, Botimet Dritan, 2005.);
"Drina koprusu", (Istanbul, 2005, 7. izdanje);
"Un pont sur la Drina"; (DVD video, Bruxells, 2005.);
"Un puente sobre el Drina", (Madrid, 2003.);
"Die Brücke über die Drina", (Frankfurt, 2003.);
"Broen over Drina", (Danmark, Gyldendal, 2002.);
"Un puente sobre el Drina" (Madrid, 2002, 5. izdanje);
"Le ponte sur le Drina", (Paris, 2001.);

Pored "Ćuprije", primetih da se štampa i "Travnička hronika" i to izdanja: "La Cronaca di Travnik" (Milano, 2007), "La chronique de Travnik (Paris, 2005) i "Cronica de Travnik" (Barcelona, 2003).

Respect!

[PeppermintSA]

Mi i jesmo gdje smo, jer, izmedjuostalog, dozvoljavamo sebi negaciju knjizevne velice jednog Ive Andrica, uz obrazlozenje da ''mrzi Bosnjake''. Dakle, zanemarimo cinjenicu da je on svojim opusom pogodio srz Bosne i svih njenih vjekovnih problema, unutar konteksta jednoga vremena o kojem 99,9% naseg stanovnistva pojma nema. Neke, mahom dijasporske, polupismene, online patriote idu toliko daleko da i njegovu knjizevnu estetiku negiraju, iz razloga sto nije pisao sladunjave, plisane i kicaste bajkice o ljepoti zivota u Bosni pod Osmanlijskom okupacijom. Ne znam da li da se smijem ili da placem..?

Niko nas nikad nije bolje razumio od Ive Andrica(nazalost), i umjesto da se zapitamo i da danonocno tumacimo nasu tuznu, tragicnu istoriju, mi se igramo igre: ''Ko je zapoceo rat''. Zanemarimo cjeloviti tekst, zanemarimo kontekst, zanemarimo podtekst, zanemarimo metatekst...hajmo mi raspravljati o preslikovitom opisu nabijanja na kolac. Evo, kao Bosnjak, ja bih trebao, kao, negirati velicinu Ive Andrica i sve pouke koje je on iznio,a koje, ocigledno, nisu apsolvirane, zato sto je koristio vec pomenuti kontekst, unutar kojeg je stvarno bilo nabijanja na kolac, prima nokre, odvodjenja djece u Janicare, dahija, bukagija itd. Samo mrzitelj moze prepoznati mrznju u njegovim djelima!

Njegov knjizevni opus je jedan od najvecih darova Bosni, jer nas niko nikad nece toliko dobro oslikati i prikazati kroz toliko ekstremne stilske forme - Nazalost, prevelik broj ljudi to, ocigledno, nikad nece shvatiti.

Mozda je upravo to i razlog sto je ova nasa, bosanska zemlja toliko i natopljena krvlju generacija i generacija.

[Woody]

Najveća budala nije onaj koji ne umije da čita, nego onaj koji misli da je sve ono što pročita istina.

Mi smo uvijek manje ili više skloni da osudimo one koji mnogo govore, naročito o stvarima koje ih se ne tiču neposredno, čak i da sa prezirom govorimo o tim ljudima kao o brbljivcima i dosadnim pričalicama. A pri tome ne mislimo da ta ljudska, toliko ljudska i tako česta mana ima i svoje dobre strane. Jer, šta bismo mi znali o tuđim dušama i mislima, o drugim ljudima, pa prema tome i o sebi, o drugim sredinama i predjelima koje nismo nikad vidjeli niti ćemo imati prilike da ih vidimo, da nema takvih ljudi koji imaju potrebu da usmeno ili pismeno kazuju ono što su vidjeli i čuli, i što su s tim u vezi doživjeli ili mislili?

Ivo Andrić

[Sezam]

Mi i jesmo gdje smo, jer, izmedjuostalog, dozvoljavamo sebi negaciju knjizevne velice jednog Ive Andrica, uz obrazlozenje da ''mrzi Bosnjake''. Dakle, zanemarimo cinjenicu da je on svojim opusom pogodio srz Bosne i svih njenih vjekovnih problema, unutar konteksta jednoga vremena o kojem 99,9% naseg stanovnistva pojma nema. Neke, mahom dijasporske, polupismene, online patriote idu toliko daleko da i njegovu knjizevnu estetiku negiraju, iz razloga sto nije pisao sladunjave, plisane i kicaste bajkice o ljepoti zivota u Bosni pod Osmanlijskom okupacijom. Ne znam da li da se smijem ili da placem..?

Niko nas nikad nije bolje razumio od Ive Andrica(nazalost), i umjesto da se zapitamo i da danonocno tumacimo nasu tuznu, tragicnu istoriju, mi se igramo igre: ''Ko je zapoceo rat''. Zanemarimo cjeloviti tekst, zanemarimo kontekst, zanemarimo podtekst, zanemarimo metatekst...hajmo mi raspravljati o preslikovitom opisu nabijanja na kolac. Evo, kao Bosnjak, ja bih trebao, kao, negirati velicinu Ive Andrica i sve pouke koje je on iznio,a koje, ocigledno, nisu apsolvirane, zato sto je koristio vec pomenuti kontekst, unutar kojeg je stvarno bilo nabijanja na kolac, prima nokre, odvodjenja djece u Janicare, dahija, bukagija itd. Samo mrzitelj moze prepoznati mrznju u njegovim djelima!

Njegov knjizevni opus je jedan od najvecih darova Bosni, jer nas niko nikad nece toliko dobro oslikati i prikazati kroz toliko ekstremne stilske forme - Nazalost, prevelik broj ljudi to, ocigledno, nikad nece shvatiti.

Mozda je upravo to i razlog sto je ova nasa, bosanska zemlja toliko i natopljena krvlju generacija i generacija.

Andric o sevdalinkama:

"Slušao sam kad ovaj narod peva i video sam da i u pesmu unosi onu divljinu i nezdravi bes kao i svaku drugu funkciju svoga duha ili svog fizikuma. Čitao sam u putopisu jednog Francuza, koji je pre više od sto godina proputovao ove krajeve i čuo ove ljude, da njihovo pevanje liči više na pasje zavijanje nego na pesmu. Međutim, ja nalazim da je u pasjem zavijanju daleko manje zloće i okorelosti srca nego u pevanju ovih ljudi kad su pijani ili prosto zaneseni svojim besom. I došao sam do zaključka da je to samo način da izraze svoje skrovite strasti i zle prohteve...“

[Badinerie]

Dovoljno je pogledati na koliko jezika je prevedena njegova bio i bibliografija.
http://en.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87
Najprevođeniji književnik sa naših prostora.
Nobelovac.

A što se tiče njegovih kritičara, ostavljam njegove riječi.

[sinuhe]

Jel' 'rdjavom upravom smatrao i onu kojoj je sluzio...

[Sezam]

Dovoljno je pogledati na koliko jezika je prevedena njegova bio i bibliografija.
http://en.wikipedia.org/wiki/Ivo_Andri%C4%87
Najprevođeniji književnik sa naših prostora.
Nobelovac.

A što se tiče njegovih kritičara, ostavljam njegove riječi.

Ko i uvijek, Turci su krivi za sve.

[fp11]

dobar pisac, los covjek. zasot los covjek? zato sto je mrzio bosnu. ko ne vjeruje nek cita njegove knjige. ma ne slave ga 'srbende' bez veze vec zato sto svako djeko negativno govori o muslimanima