Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
Pomozite ljudi
Na zidovima u kući,doduše samo u dnevnom boravku i kuhinji, mi se pojavljuju tačkice kao neke gljivice ,ima ih sivih i zelenkastih,pa fleke i stvarno postaje užasno za gledat,brišem svakodnevno.Imam vjerovatno vlage u zidovima jer nemam ventilaciju kako treba a fasada je užas,super izolovano ali sada zidovi ne mogu "disati", to je sad kako jest i tu ne mogu ništa ali ne znam kako da se riješim ovih napasti.Brisanje suhom krpom uništava samo zelenkaste a sive ostaju,varikina i njih obriše ali opet se pojave.Je li ko imao ovakvih problema i ima li kakva boja ili hemikalija da ovo riješim?
Uh... zafrkan problem.
E ovo sam ja procitala, pa mozda pomogne (nisam expert ali sam provjerila na nekim stranicama i ovo procitala):
1. Provjeri da li imas dobru ventilaciju u kuci.
2. Zraci cesto prostoriju, npr ukljuci grijanje na max nekoliko minuta dnevno i poslije otvori prozor i izraci prostoriju.
3. Kad se tusiras provjeri da li nestane pare/vlage u roku od jedne-dvije minute. Ako primijetis vlagu/ paru 10-30 minuta nakon tusiranja znaci da je ventilacija losa i da nesto moras poduzimati.
Krpice i odstranjivanje gljivica na takav nacin ne pomaze, jer ti to i dalje udises. Ja sam citala da pomaze osusiti prostoriju dobro pa je usisati (poslije OBAVEZNO baciti kesicu iz usisivaca). Ima isto tako ljepilo za gljivice, vjerujem da to mozes nabaviti (kontam ako si u Bosni).
p.s. ako ti to ne pomogne, citala sam, da je jedini nacin rusenje zidova i zasticavanje onih koji nisu osteceni.
Hendrix wrote:Pomozite ljudi
Na zidovima u kući,doduše samo u dnevnom boravku i kuhinji, mi se pojavljuju tačkice kao neke gljivice ,ima ih sivih i zelenkastih,pa fleke i stvarno postaje užasno za gledat,brišem svakodnevno.Imam vjerovatno vlage u zidovima jer nemam ventilaciju kako treba a fasada je užas,super izolovano ali sada zidovi ne mogu "disati", to je sad kako jest i tu ne mogu ništa ali ne znam kako da se riješim ovih napasti.Brisanje suhom krpom uništava samo zelenkaste a sive ostaju,varikina i njih obriše ali opet se pojave.Je li ko imao ovakvih problema i ima li kakva boja ili hemikalija da ovo riješim?
E vako! Imala isti problem! Zracila prostorije ali nedovoljno jer dok sam na poslu prostorije su zatvorene, a ima grijanje, heb ga... Znaci, zracenje prostorija cesto, napravi pravi propuh kroz sobe makar 5 minuta, makni se negdje sa promahe da se zrak totalno izmijeni. Naravno to ces raditi tek kad se rijesis vec postojecih fleka na sljedeci nacin:
- ako imas namjeru kreciti ima posebna podloga, nesto kao Citro boja za zastitu zidova od plijesni i gljivica i preko nje se stavlja farba koju zelis;
- ako neces kreciti onda imas kupiti tecnost protiv plijesni i gljivica u svakoj prodavnici boja i lakova;
- i konacno ono sto sam ja prvo probala prije kupovine tih ikakvih svetih vodica je DOMESTOS. To je cudo. Ocisti dio gdje se nalazi plijesan vodom u kojoj je razblazeni domestos ali blago da ne satares podlogu (jer se moze skinuti plijesan, a da ne skines boju sa zida, ja sam uspjela). Kad ocistis to mjesto, posusi krpom i natapkaj spuzvicom cistog domestosa, nerazblazenog, dobro utapkaj, ostavi da se osusi tako, provjetri prostoriju da iscezne miris domestosa. Tesko da ce ti se plijesam opet pojaviti na tom mjestu! Samo redovno provjetravaj i plijesni nece biti!
Treba ih dirat jer su štetne za zdravlje i to vrlo štetne.
Ovo za zidove je baš kad ode sve u PM , par puta sam gledo na njemačkim kanalima kako ulaze ko u svemirskim odijelima u kuće u kojima se zidovi i ne vide od gljiva,užas,ljudi iselit moral i ijedino rušenje pomaže.
Probaj kupiti Algicid(jub) sredstvo za skidanje i unistavanje gljivica plesni a posle toga ponovno okreciti.Uboju kojom budete krecili dodate jos Jubocid(jub) nije skupa stvar ili kupite Jupol Citro,nadam se dace vam pomoc.Glavni problem je kondenzant u vasem stanu(losi prozori ili sve prostorije se podjednako ne ogrevaju)nadam se da ce pomoci.
Tko to nije sam vidio? Tamne mrlje na tapetama, na zavjesama tuš kabine ili elastičnim fugama u kupaonici. Postoje također i ''pljesnive'' namirnice. Ove gljivice mogu predstavljati opasnost za naše zdravlje, mogu štetno djelovati na zidove kuće, mogu pokvariti namirnice ili ih čak i zatrovati.
Kod je riječ o drvetu moramo razlikovati između pojave plijesni na zidovima i pojave gljivica koje razaraju drvo jer se preventivne mjere razlikuju u ova dva slučaja.
Svim je plijesnima i gljivicama potrebna vlaga za njihov razvoj. Stoga pojava ovih napasnika siguran je znak da se u prostoriji formira prevelika vlaga. Kod drveta ugroženi su oni dijelovi koji u sebi imaju preveliki udio vlage. S obzirom na vrstu drveta ovdje možemo govoriti o sadržaju vlage u visini od 28 do 32 posto.
Štetno djelovanje gljivica i plijesni na zdravlje čovjeka uistinu je vrlo veliko. Spore ovih napasnika mogu kod ljudi koji boluju od alergija rezultirati pojavom kašlja, hunjavice, proljeva ili povraćanae. S obzirom na vrlo malu veličinu spore se konstantno nalaze u zraku koji udišemo. Već nekoliko stotina spora po kubičnom metru može se štetno odraziti na zdravlje čovjeka.
No štetno djelovanje gljivica i plijesni nije samo vezano uz ljude koji boluju od alergija; ovi napasnici ako dospiju u ljudsko tijelo mogu u njemu rasti i razvijati se a smatra se da otrovi (mikotoksini) koji su proizvod plijesni i gljivica koje se razvijaju na namirnicama mogu prouzročiti rak.
No iako postoji vrlo veliki broj gljivica i plijesni ne možemo apsolutno generalizirati sve njih kao veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Kad je u pitanju zdravlje čovjeka činjenica je da postoje vrlo opasne i manje opasne vrste gljivica i plijesni.
Prema podacima znanstvenih istraživanja poznato je preko 100000 vrsta plijesni i gljivica od kojih se od toga nekoliko stotina pojavljuje u stambenim prostorijama. Mi ih primjećujemo u našem stanu tek tada kad one mijenjaju boju jer im se promijene životni uvjeti u kojima se razvijaju.
Gljivice i plijesni pojavljuju se u mnoštvu različitih tonova boja: zelenoj, crnoj, sivoj, crvenoj pa i žutoj. Tijekom svog razvijanja one stvaraju sjeme (s obzirom na vrstu stvaraju spore ili konide) koje je tako sićušno da se ne može zamijetiti golim okom.
Ove se spore u zraku mogu formirati u milijunskim količinama i na taj se način (zrakom) dalje prenose. Zajedno s toplinom, vlagom i hranidbenom podlogom one stvaraju nova gljivična gnijezda koja onda dalje proizvode milijunske količine novih spora.
Plijesni je potrebno ukloniti
Potrebno je isto tako ukloniti i vlagu koja je pretpostavka da se plijesni mogu razvijati.
Čak i ako plijesni u potpunosti uklonimo - bez da uklonimo i glavni razlog njihove pojave (vlagu) - one će se brzo nakon toga ponovno pojaviti.
Gljivice na drvenoj podlozi
Razlikujmo pojmove: plijesni - modra gljivica - kućna gljiva!
Kad govorimo o gljivicama i plijesnima na drvetu moramo razlikovati plijesni od gljivica koje razaraju drvenu masu.
Budući da u ovom dijelu teksta obrađujemo samo plijesni onda ćemo gljivice koje razaraju drvo - modru gljivicu i kućnu gljivu - staviti u odvojenu temu budući da se preventivne mjere i zaštita od njih razlikuje od mjera zaštite i sprječavanja nastajanja plijesni.
Nemojmo zamijeniti pojmove: magličasto crnilo i plijesni?!
''Fogging efekt'' (magličasto crnilo) - iznenadna pojava crnih naslaga u našem stanu.
Kad nam se na zidovima pojave crne mrlje odmah pomislimo na gljivice i plijesni. Manja poznata opasnost koja se posljednjih godina sve češće spominje je tkz. ''fogging efekt'' ili kako ga neki zovu magličasto crnilo.
Kod ove pojave najprije se zamijete crne mrlje na vanjskim zidovima, kosinama krova kao i u blizini radijatora i cijevi sustava za grijanje.
Što učiniti u slučaju pojave plijesni u stanu? Sredstva protiv plijesni
Najučinkovitiji i najpogodniji (visokoučinkovit uz relativno male nuspojave) je stopostotni alkohol (koristiti najmanje to-postotni etanol). Za nanošenje na vlažna mjesta potrebno je koristiti najmanje 80-postotni alkohol budući da ga razblaži već vlaga na koju se nanosi.
Druga sredstva za suzbijanje plijesni i gljivica koja su vrlo poznata ali se njihova upotreba ne može tako općenito preporučiti, su 5-postotna otopina vodikova peroksida (nije tako učinkovita kao etanol), 5-postotna otopina amonijaka (snažno djeluje na dišne organe) i kućanska sredstva za čišćenje s ''aktivnim klorom'' (štetno djeluju na zdravlje čovjeka).
Silikonom protiv plijesni
Silikonske fuge u kupatilu potrebno je ukloniti samo ukoliko su se plijesan i gljivice snažno razvile. Ako se radi o ''svježe'' formiranim mrljama plijesni mogu će je upotrijebiti određena sredstva za suzbijanje plijesni koja se mogu kupiti u trgovinama i drogerijama.
U pravilu ''terapija'' ovim sredstvima mora se u više navrata ponavljati dok plijesan u potpunosti ne nestane.
Inače: silikonske fuge moguće je uklanjati posebnim alatom (npr. nožem za rezanje tepiha), zatim podlogu dobro i temeljito mehanički očistiti, zatim podlogu očistiti alkoholom (acetonom) kako bi se uklonile mrlje masti i tek nakon ovakve obrade potrebno je na spojeve nanijeti silikon za sprječavanje plijesni.
Dubina fuga trebala bi biti za jednu trećinu manja od širine fuga ... drugim riječima rečeno: maksimalna dubina fuge treba iznositi najviše 2/3 širine fuge. Na taj način uštedjet ćemo silikon, produžiti mu vijek trajanja i povećati mu elastičnost.
Materijal za fugiranje potrebno je nanijeti na podlogu ali na taj način da glavnu podlogu fuge čine dva susjedna ruba ali ne i prostor ispod fuge - naime kako masa za fugiranje ne bi bila preduboka (2/3 širine fuge) ispod se može staviti umjetni plastični materijal kao ispuna na koji se onda nanosi masa za fugiranje.
Masu za fugiranje potrebno je nanositi ravnomjerno pod istim pritiskom a površinu fuge zatim izravnati vlažnom žličicom ili lopaticom za izravnavanje ili možemo to učiniti jednostavno jednim prstom ruke na koju smo prije toga navukli plastičnu rukavicu.
Kako bismo imali čiste rubove s jedne i s druge strane možemo se poslužiti samoljepljivom vrpcom koju nakon nanošenja i izravnavanja fugirne mase možemo opet ukloniti pazeći pri tome da ne oštetimo glatke rubove same fugirne mase.
Kod izravnavanja fugirne mase treba vrlo dobro paziti da gornja površina bude bez udubljenja kako se u njima ne bi nakupljala voda ... inače bi se plijesan opet mogla pojaviti (bez obzira na fungicidna svojstva silikona).
Plijesan na drvenoj podlozi
Sprječavanje pojave gljivica i plijesni uglavnom se sastoji u uklanjanju vlage i sušenju drvene podloge. Plijesan i gljivice prodiru u drvenu masu najviše do 1 mm dubine.
Čim se drvena masa isuši (prestane biti vlažnom), plijesan se prestaje razvijati i prestaje rasti, a micelij gljivica jednostavno je tada ukloniti (pomoću četke ili možda izbrusiti gornji sloj drveta). Često iza plijesni ostaju mrlje koje se ponekad pojavljuju i nakon nanošenja drvenih lazura na gornju površinu.
Plijesan na zidovima
Kad je riječ o ''svježoj'' pojavi plijesni tada nam može pomoći dezinfekcija etanolom.
Ako je plijesan prisutna dulje vremena i dublje je prodrla u zid onda je tapete, boju na zidovima pa eventualno i žbuku potrebno ukloniti.
Ovdje na žalost ne možemo puno učiniti sa već spomenutim sredstvima protiv plijesni jer ona prije svega štite površinske slojeve zidova. Stoga savjet glasi: skinimo tapete i boju - moramo li uklanjati i dublje slojeve na zidu vidjet ćemo nakon što zidovi budu potpuno ''goli''. Površine koje je napala plijesan potrebno je temeljito ukloniti.
Još nekoliko savjeta o zaštiti napadnutih površina
Za zaštitu napadnutih površina od plijesni mogu se koristiti anorganski materijali, naravno ako i dalje postoji opravdana opasnost od pojave vlage u prostoriji.
Ovdje prije svega mislimo na upotrebu vapnene žbuke, ličenje površina vapnom i upotrebu mineralnih boja (silicat je boja za unutarnje površine, doduše nešto je skuplja no zato propušta vodenu paru i anorganska je tvar).
Na kritična (napadnuta) mjesta nemojte stavljati tapete jer one predstavljaju dobro hranidbeno tlo za spore, no ako to ipak iz nekog razloga (vizualnog) morate učiniti onda radije upotrijebite tanke papirne tapete koje ne sadrže umjetne tvari.
Budući i da zidovi izgrađeni od anorganskih materijala mogu predstavljati podlogu za plijesan zbog činjenice da se u svakom stanu stvara prašina odmah moramo još jednom ponoviti: Sprječavanje formiranja vlage u prostoriji osnovni je preduvjet u sprječavanju nastajanja plijesni i gljivica!
U normalnoj situaciji dovoljno je prostoriju ispravno zagrijavati i prozračivati i na taj način izbjeći ćemo vlagu i eliminirati stvaranje plodnog tla za plijesni (pod normalnom situacijom ne podrazumijevamo eventualno postojanje oštećenja zgrade ili zidova ili postojanje toplinskih mostova).
No što je to onda normalna situacija? Pod normalnom situacijom u stanu mislimo na sljedeće komponente:
Dostatna veličina stambenog prostora po osobi u stanu kako bi se na taj način osigurala dovoljna količina svježeg zraka koji ukupnu stvorenu količinu vlage može vezati na sebe.
Dostatna temperatura vanjskih površina zidova, jer dokle god je temperatura zidova samo 4 °C ispod temperature prostora na zidovima se neće kondenzirati vlaga. Kako bi se ova temperatura održala zidovi moraju biti suhi i toplinski dobro izolirani, a isto to pravilo vrijedi i za pod i strop.
Zidovi i strop u stanu moraju biti u stanju upijati vlagu. Površine zidova moraju biti ''otvorene'' kako vodena para ne bi mogla samo prolaziti kroz njih nego se u njima neko vrijeme i zadržati (sposobnost pohranjivanja vodene pare).
Jednostavnijim riječima:
Kad se u stanu pojavi vodena para što će se s njom dogoditi? Namještaj je ''tapeciran'' umjetnim materijalom, na zidovima se nalaze vinilne tapete, strop je od čvrstog betona a na podu se nalaze PVC podne obloge - vodena para se u ovoj situaciji nagomilava i dolazio do zasićenja, okolina je ne može apsorbirati i ona se počinje zadržavati na hladnijim dijelovima zidova.
No, kako bismo omogućili vlazi da se ponovno vrati u prostor potrebna nam je energija - puno više energije nego što nam treba kako bismo postigli izjednačenje različitih omjera vlage (na primjer vlaga na zidovima i vlaga u zraku u prostoriji).
Oprez sa sanacijom gljivica i plijesni
Sanacija gljivica i plijesni u stanu skriva iza sebe cijeli niz stupica. Tako na primjer postoji opasnost da nestručnim saniranjem plijesni spore proširimo po cijelom stanu i na taj način šteta bude veća od koristi.
Ako niste sigurni što radite ili nemate odgovarajućih sredstava za borbu protiv plijesni i gljivica obratite se stručnoj osobi i u svezi savjeta ali i konkretne pomoći - neka stručna osoba dođe u stan i na licu mjesta poduzme mjere preventive i/ili konkretne sanacije.
Tako na primjer, ako su tapete na zidovima napadnute od plijesni onda je mrlje potrebno precizno optički detektirati i cijelu napadnutu površinu tapeta temeljito ukloniti - preostale plijesni i gljivice na podu i zidovima moguće je u tom slučaju ukloniti specijalnim usisivačem (usisivačem koji sadrži filtar protiv polena).
Faktori bitni za razvitak plijesni u stanu
Kako bi se plijesni i gljivice formirale i razvijale u stanu potrebno im je nekoliko preduvjeta.
Za razvitak im je potrebno sljedeće:
- određena količina vlage
- određena temperatura okoline
- kontakt s kisikom
- određeno plodno tlo
Općenito je poznato da je za stvaranje i preživljavanje plijesni i gljivica neophodno postojanje vlage.
Kad plijesan i gljivice pronađu mjesta s odgovarajućom količinom vlage onda im je za daljnji razvitak potrebna određena temperatura; visina temperature nije točno definirana jer ona prije svega zavisi od vrste napasnika - svaka vrsta gljivica zahtijeva drugačiju visinu temperature, no možemo reći da općenito vrijedi sljedeće:
minimalna temperatura kreće se oko 0 °C (ispod ove temperature gljivice samo zaustavljaju svoj razvoj, no one ne odumiru).
optimalna temperatura za formiranje gljivičnih gnijezda i njihov razvitak je između 25 i 30 °C.
maksimalna temperatura za formiranje i razvitak gljivica kreće se između 30 i 40 °C (iznad ove temperature gljivice samo zaustavljaju svoj razvoj, no ne odumiru).
Sve vrste gljivica za razvitak trebaju kisik, no nekim vrstama potrebna je vrlo mala količina kisika. No u svakom slučaju gljivice se ne mogu normalno razvijati ako im u potpunosti onemogućimo kontakt sa zrakom.
Gljivice se hrane organskim tvarima kao što su šećer, škrob, bjelančevine i masti. Neke posebne vrste gljivica hrane se i ligninom i celulozom, dakle tvarima koje se nalaze u sastavu drvene mase. Ipak gljivice i plijesni zadržavaju se samo na površini i ne prodiru više od 1 mm u dubinu drvene mase.
Papir
Materijali od papirne mase kao što su tapete, knjige i papirna ambalaža s obzirom na svoj kemijski sastav pogodni su manje ili više kao hrana gljivicama. Ljepila za tapete koja se koriste u uređenju stambenih prostora često sadrže škrob i bjelančevine. Poglavito tapete sa sadržajem drvenih vlakana sadrže i ove ugljikohidrate kojima se hrane gljivice.
Boje
Kao hrana gljivicama služe dodaci bojama kao što su omekšivači, ''tenside'' i sl. Često je razgradnja ovih tvari povezana sa gubitkom čvrstoće površinskog sloja premaza.
Žbuka
Plemenita žbuka sa sadržajem sintetičke smole također predstavlja plodno tlo za razvitak gljivica kao što je to slučaj sa premazima boje na zidovima. I disperzije kao dodaci mortu mogu unositi određene supstance u žbuku.
Mineralne žbuke također mogu sadržavati supstance kojima se hrane gljivice: svaka mješavina suhog morta sadrži (potrošači ih ne zamjećuju) dodatke na bazi celuloze i škroba kao što može sadržavati i druge dodatke koji pojačavaju aktivnost tekućina.
Kad govorimo o ovim dodacima treba reći da se radi o količinama od 0,1 do 0,3%.
Tekstil i koža
Odjeća i tekstilne podne obloge (tepisi), ali i vuna ili koža predstavljaju plodno tlo za gniježđenje i razvitak plijesni i gljivica.
Sintetički materijali
Postoji nekoliko vrsta gljivica koje napadaju i sintetičke materijale. Doduše čisti polimerni materijali ne predstavljaju plodno tlo za prehranu gljivica ali zato se gljivice mogu hraniti dodacima u njima kao što su omekšivači i slična sredstva.
Vlaga u novogradnji
Stanari u stambenim prostorima u novogradnji često su konfrontirani s problemima vezanim uz pojavu vlage. Činjenica je da se tijekom gradnje objekata utroši ogromna količina vode (na primjer u mortu, žbuci i estrihu) i stoga je prostorije u novogradnji potrebno pojačanim grijanjem (naravno uz povećane financijske troškove) dobro isušiti.
Stanari veliku pozornost trebaju obratiti na postojeće vlažne mrlje na zidovima ili stropu, u nekim zemljama članicama Europske Unije podstanari mogu zatražiti i određeno smanjenje stanarine (10 do 20 posto) u ovakvim situacijama odnosno ako useljavaju u stan u novogradnji koji zahtijeva pojačano zagrijavanje zbog isušivanja zidova.
U svakom slučaju svejedno radi li se o vlasnicima stana ili podstanarima stan u novogradnji zahtijeva temeljito uklanjanje vlage a to se najbolje postiže pojačanim provjetravanjem i zagrijavanjem.
Ispravno provjetravanje i zagrijavanje prostorija
Vlastitim ispravnim ponašanjem i pravilnim održavanjem stana stanari mogu uvelike doprinijeti u sprječavanju pojave gljivica i plijesni kao i općenito spriječiti stvaranje uvjeta za njihov razvitak.
Ispravnim provjetravanjem i zagrijavanjem moguće je u znatnoj mjeri vlagu držati u okvirima dozvoljene granice. Relativna vlaga zraka u stanu trebala bi trajno ostati u granicama od 65 do 70 posto.
Vrlo je važno da vlagu koju stvaraju određene aktivnosti u stanu (na primjer vlaga koju proizvodi ljudsko tijelo, tuširanje, kuhanje, pranje) redovito odvodimo vani i to redovitim provjetravanjem prostorija.
Hladni zrak i provjetravanje
Hladni vanjski zrak koji tijekom prozračivanja dospije u unutarnje prostorije, onda kasnije tijekom zagrijavanja na sebe veže vlagu koja onda skupa s istim toplim zrakom napušta prostoriju.
Hladni vanjski zrak nakon ulaska u toplu prostoriju u stanju je sasvim dobro isušiti prostor - čak i tijekom kišovitog vremena.
Što je zrak hladniji utoliko više može na sebe vezati vodene pare. Stoga je provjetravanjem hladnim zrakom tijekom zime moguće ukloniti više vlage iz prostorije nego tijekom ljeta.
Vlaga i provjetravanje
Uklanjanje vlage iz unutarnjih prostorija provjetravanjem temelji se na činjenici da topli zrak može ''vezati'' određenu količinu vlage na sebe a količina vlage koju on veže ponajprije zavisi od njegove temperature.
Maksimalna količina vodene pare u zraku snažno raste s porastom temperature. Topli zrak uz jednaku relativnu vlažnost sadrži puno više vode nego hladni zrak. Vanjski hladni zrak tijekom zime sadrži vrlo malo vode čak iako mu je relativna vlažnost vrlo visoka.
Zrak je dakle u stanju ''primiti'' puno više vode odnosno vlage ako je zagrijan. Ovo svojstvo stoga možemo iskoristiti kako bismo se provjetravanjem riješili ne samo potrošenog i ustajalog toplog zraka nego kako bismo se na taj način riješili i vlage.
Tako na primjer ako vanjski zasićeni zrak temperature od 5 °C pustimo u neki unutarnji prostor a zatim ga zagrijanog do temperature od 20 °C i s relativnom vlagom od 60% ponovno vratimo vani, tada smo uz svaki kilogram zraka vani transportirali sljedeću količinu vlage: 8,7 - 5,5 = 3,2 g.
Ovdje dakle sasvim precizno možemo vidjeti koliku količinu vlage koju na ovaj način možemo ''poslati'' vani.
@hendrix sta bi sa gljivicama ocistil? mene intersuju rezultati!
ja zivim u domu sammo zato sto su stanovi skupi ovjde i gotovo u svima ima tih gljivica po zidu!
Haraa wrote:Da ne otvaram novu temu, je li ko imao iskustva sa Jupol Citro, upravo namijenjen za mjesta gdje se pojavljuju gljivice ?
Odlican
Ja sam probavao sa Jubocid.om koji se doda u boju ali nije se pokazao efikasnim.. Pa sam cuo za ovo i ljudi ga hvale
Pa prvo si trebao obraditi povrsinu Algicidom koji pomijesas sa vodom 1:5.....naneses jedan sloj i posle pola sata ocistis nekom cetkom ili metlom posle cega naneses jos jedan sloj .....Jubosid se dodaje u boju tj.0,5l(flasica)Jubosida se se doda na 10-15l Jupola.....Jubosid bi u buduce trebao da sprjecava pojacu plesni ali nista nije vjecno.....
Nisam koristio Algicin, Prethodno sam ocistio varkinom, pa onda kombinacija jubocida i jupola.
Nije izdrzalo dugo Pretpostavljam da je ovaj Citro nesto malo bolji...
Ja u OBI-juo uzeo sredstvo protiv plijesni koje se nasprica i ostoji 1/2 h (smrdi kao varekina) i onda se prebrise krpom. ocisti se fantasticno ali to nije trajno rijesenje jer ce se budz opet pojaviti nakon nekog vremena. kome nije mrsko da brise s vremena na vrijeme onda je on rjesenje.
Bilo kakvo ciscenje nije trajno rjesenje. To je samo trenutno rjesenje ali ubrzo ce se vlaga i gljivice vratiti. Problem je u izolaciji i to treba rjesavati.
Black swan wrote:Haj mi daj 25000 da rijesim uzrok
Mozda je krov
Mozda izolacija
Mozda jer komsije ne griju
Javim ti
To je obično kondenz, koji se javi zbog loše izolacije, tj. velike toplotne razlike na zidu i unutrašnjosti prostorije, nama se to dešavalo baš kada su komšije odselile iz stana pored pa se nije grijao.
da rijesim uzrok