Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
jale wrote:A tih 12 casova zavisi od norme i zavisi od dodatnih poslova koje ces obavljati. Prijateljica mi je pocela raditi na 12 casova (engleski) a u godisnjem ima ukupno obaveza na 26.5 radnih sati sedmicno (od 40) tako da bi trebala dobiti znaci 2/3 pune plate. Ne znam kako jos se racuna TO (vjerovatno po broju radnih dana, a ona recimo radi 3 dana u sedmici), a prevoz ima puni iznos.
I jos jedna stvar. Vecina izbjegava te konkurse na 8, 12 i sl. casova. Kolegica kod mene je primljena na 8 casova, ali je vec od slijedeceg mjeseca imala i preko norme i tako vec trecu godinu ima.
Zasto izbjegavati 12 casova ili 8 recimo?
Pojasni mi konkretnije da znam na cemu sam...
jale wrote:A tih 12 casova zavisi od norme i zavisi od dodatnih poslova koje ces obavljati. Prijateljica mi je pocela raditi na 12 casova (engleski) a u godisnjem ima ukupno obaveza na 26.5 radnih sati sedmicno (od 40) tako da bi trebala dobiti znaci 2/3 pune plate. Ne znam kako jos se racuna TO (vjerovatno po broju radnih dana, a ona recimo radi 3 dana u sedmici), a prevoz ima puni iznos.
I jos jedna stvar. Vecina izbjegava te konkurse na 8, 12 i sl. casova. Kolegica kod mene je primljena na 8 casova, ali je vec od slijedeceg mjeseca imala i preko norme i tako vec trecu godinu ima.
Zasto izbjegavati 12 casova ili 8 recimo?
Pojasni mi konkretnije da znam na cemu sam...
Naprotiv, mislim da ih ne treba izbjegavati. Naveo sam primjer kolegice koja je primljena na 8 casova, imala cijelo vrijeme i preko norme. Nakon godinu dana je primljena na neodredjeno i super joj je..
Bitno je uci u sistem. Lakse je onda mozda i u drugoj skoli dobiti neke casove (nadopuna norme i sl.). A cesto se desava da neka od radnica ode na trudnicko i sl. pa se dobiju njeni casovi i tako ima norma... Pa mozda bas te godine neko ode u penziju i onda imas prednost da zauzmes to radno mjesto...
Nisam detaljno čitala postove, izvinjavam se ako ponavljam što je već rečeno. Fiksna plata je 900 KM+TO+staž+kupon. Za prošli mjesec sam dobila ukupno 1280 KM+kupon (imam 7 godina staža, oko 35 KM).
Ako radiš na pola norme (npr. 12 časova sedmično), sve ti je upola: zdravstveno, staž, TO (iako možeš raditi i 5 dana u sedmici ). ne znam kome se isplati preći sa biroa na ovakve uslove.
Zdravstveno ti ne moze biti "u pola", ili ga imas ili nemas.
Isto i kupon, ne mozes dobiti pola kupona. Ima nastavnika koji imaju pola norme, a moraju svaki dan dolaziti u skolu, makar samo zbog jednog casa.
Sa 7 godina staza plata ti je okruglo 1.300 KM.
I negdje si izgubila 20 KM plate
Tacnije, sa 7 godina staza minuli rad je 45 KM, a i sindikati uzmu svoje...
Last edited by amrica on 12/10/2008 22:29, edited 1 time in total.
madner wrote:Zasto bi VSS bila bolja od SSS, jer kao sto nam je barbie objasnila, to mogu biti umjetnici, i poslovi koji zahtjevaju izrazito znanje i trud.
Svima iste plate, nije posteno inace.
madner wrote:Zasto bi VSS bila bolja od SSS, jer kao sto nam je barbie objasnila, to mogu biti umjetnici, i poslovi koji zahtjevaju izrazito znanje i trud.
Svima iste plate, nije posteno inace.
fabrike radnicima, zemlja seljacima
Tipicno razmisljanje jednoga balkanca
Svatam kad to kaze nebalkanac, ono covjek je ksenofob i ima predrasude.
Ali kad to kaze balkanac...
A da mi ukinemo fakultete? Sta ce nam?
Ako je neko izgubio 4-5-6 godina dodiplomskog, pa jos specijalizacije, sam je glup, to se ne pika, mogao je raditi isti posao i sa SSS????
Ako se mogu procitati nebuloze tipa: elektroinzenjeri rade sa parama, a ne sa ljudima, ne treba vise nista.
Valjda ti ljudi rade sa strujom, internetom, telekomunikacijama... a ne sa parama. Po toj logici i nastavnici ne rade sa djecom nego sa parama, u sistemu finansiranja skola svaki ucenik vrijedi odredjenu kolicinu novca, nemaju sve skole fixan budzet, zavisi od broja ucenika.
barby02 wrote:
otherside wrote:
Da mislim da je hirurzima odgovorniji posao od svih nas. To, ako je pedijatru tesko raditi svoj posao sa kolicinom odgovornosti za koju se skolovao,je problem drustva i njega samog. [/b]
Elektroinzinjer radi sa parama a ne sa ljudima. Taj faktor, "sa ljudima" je jako tezak ali ima nivoa.
.
Ovo boldirano, nidje veze, pa nije upisao mesarski zanat, znao je cime ce se baviti i kolika je to odgovornost. I studirao 6 godina i zavrsio specijalizaciju... i da mu drustvo bude krivo sto mu je tesko??????
amrica wrote:A da mi ukinemo fakultete? Sta ce nam?
Ako je neko izgubio 4-5-6 godina dodiplomskog, pa jos specijalizacije, sam je glup, to se ne pika, mogao je raditi isti posao i sa SSS????
Ako se mogu procitati nebuloze tipa: elektroinzenjeri rade sa parama, a ne sa ljudima, ne treba vise nista.
Valjda ti ljudi rade sa strujom, internetom, telekomunikacijama... a ne sa parama. Po toj logici i nastavnici ne rade sa djecom nego sa parama, u sistemu finansiranja skola svaki ucenik vrijedi odredjenu kolicinu novca, nemaju sve skole fixan budzet, zavisi od broja ucenika.
barby02 wrote:
otherside wrote:
Da mislim da je hirurzima odgovorniji posao od svih nas. To, ako je pedijatru tesko raditi svoj posao sa kolicinom odgovornosti za koju se skolovao,je problem drustva i njega samog. [/b]
Elektroinzinjer radi sa parama a ne sa ljudima. Taj faktor, "sa ljudima" je jako tezak ali ima nivoa.
.
Ovo boldirano, nidje veze, pa nije upisao mesarski zanat, znao je cime ce se baviti i kolika je to odgovornost. I studirao 6 godina i zavrsio specijalizaciju... i da mu drustvo bude krivo sto mu je tesko??????
amrice, vidim da si me kvotala ali ovaj dio koji si boldirala nije moj. tako si koncizno koncipirala svoje mišljenje da te ja ništa ne razumijem možda je do mene
amrica wrote:
A topli obrok varira, 14-14,50-15,00 KM, nesto vezano za prosjek plate u federaciji, ne znam tacno kako to ide. I to je isto za sve budzetske korisnike.
nije tacno da je isti topli obrok za sve budzetske korisnike. tacnije, u skolama je topli obrok veci nego recimo npr. na klinici kosevo. zasto? tacno iznos razlike u toplom obroku izmedju ove dvije kategorije, se obracunava u plati radnicima na kosevu, tako da je njihov doprinos za pio/mio sutra veci....
zasto svim budzetskim korisnicima nisu topli obroci isti... to ostaje misterija... u stvari, ovi u vladi ne bi dali, jer oni za sada primaju 800 km toplog obroka.... a svi su oni "budzetski korisnici!"
amrica wrote:Zdravstveno ti ne moze biti "u pola", ili ga imas ili nemas.
Isto i kupon, ne mozes dobiti pola kupona. Ima nastavnika koji imaju pola norme, a moraju svaki dan dolaziti u skolu, makar samo zbog jednog casa.
Jah, za kupon pogriješih, tu si u pravu ali u ostalom nisi. Radila sam 2001. na pola norme i imala samo "osnovno zdravstveno osiguranje". Drugim riječima, ljekara opšte prakse. Svakog specijalistu sam morala plaćati. Lako ti se raspitati da je tako. Doduše, tada je postojala participacija ali i sada sigurno ima neka razlika. Znam da je prijateljica imala problema na porodu radi 1/2 norme. Tražili su joj da im plati porod kao da nije zdravstveno osigurana.
A to je jako mudar potez naše države (malo za promjenu) jer se više isplatiti godinama povlačiti po Birou i imati puno zdravstveno osiguranje nego raditi na pola norme. Zbog ovih nebuloza su moja djeca osigurana preko MM (meni se nikad ne zna kada će mi zafaliti časova ).
Dobiješ i pola TO iako dolaziš svaki dan "makar samo zbog jednog časa".
A o razlikama TO među budžetskih institucija... da povratim o plati da ne govorim...
A sto se tice visine TO, to zavisi od rukovodstva ustanove, napr. skole su 100% zavisne od budzeta, vlastiti prihodi su minorni, ko ih uopce ima. Mada ima i skola, narocito srednjih koje imaju relativno visoke vlastite prihode od vanrednog polaganja, doskolovavanja, izdavanja prostora.... U svim osnovnim i srednjim skolama sve planirane troskove, od plata, preko materijala, sluzbenih putovanja... ukljucujuci i visinu TO, odredjuje ministarsvo, striktno po stavkama.
Dok, recimo, fakulteti dobiju masu novca koja moze da pokrije te troskove, ali ne podijeljene po stavkama, nego je tu do sefova kako ce rasporediti novac, plus veliki vlastiti prihodi...svi znamo koliko kosta studiranje.
Mislim da je isto i sa ostalim budzetskim organizacijama.
Sindibad wrote:Za onoliko koliko rade dosta im je i 600KM + 200KM TO
Žalosno je što pojedinci razmišljaju ovako. Veoma je zahtjevno raditi sa ljudima općenito, koja god da je profesija u pitanju, a kamoli sa djecom. To je izrazito stresan i naporan posao, pogotovo danas, kada je učenicima maltene dozvoljeno da rade šta ih je volja, a profesor im bukvalno ne može ništa. Učeniku je dozvoljeno da se žali na profesora samo ako ga ovaj ružno pogleda, a kamoli nešto drugo. U nekim školama čak i fizičko nasrtanje (od strane učenika spram profesora) ostaje nekažnjeno. Nisam lično radio u prosvjeti, ali znam pojedince koji rade. Da se ja pitam, plata im ne bi bila ispod 1.500 KM.
madner wrote:Gdjes poredit stres ispravljanja kontrolnog sa takvim stvarima? Znas ti kakav je pritisak kad moras usporedit pravilno rjesenje sa ovim sto imas?
Zamisli sta se moze desiti ako pogrijesis.
Zamisli sta se moze sve desiti kad radis sa ljudima koji tek pocinju da zive, upoznaju sebe i svijet oko sebe i pri tome misle da su najpametniji. Je li ti mislis da nije stres to sto je onaj srednjoskolac donio pistolj u trecu gimnaziju i ranio dijete? Mislis da nije stres otici na maturalnu ekskurziju paziti na nekoliko desetina osamnaestogodisnja koji ne znaju ko im glavu nosi, a za koje si ti odgovoran? Nerijetko se napiju, na mojoj se i na policiju islo? Mislis da je lako suociti se sa roditeljima ako je neko problematicno dijete prebilo drugo (ja bih licno tuzila i nastavnika i pedagoga i direktora)? Danasnja vremena su drugacija, djeca su nasilnija, roditelji popustljivi, i zebi to nije stres? Aferim, zivjeces hiljadu godina....
Sasvim sigurno jedan od laksih i nestresnijih poslova.
To sto morate izvlacit ekstremne primjere (kao da neko nekog tjera da ide na eksurziju) ne pomaze argumentaciji. 95% radnog vremena ima manje stresa i odgovrnosti od prosjeka, a rad je puno laksi od poslova gdje se odgovornost mijenja teskim poslom.
madner wrote:Sasvim sigurno jedan od laksih i nestresnijih poslova.
To sto morate izvlacit ekstremne primjere (kao da neko nekog tjera da ide na eksurziju) ne pomaze argumentaciji. 95% radnog vremena ima manje stresa i odgovrnosti od prosjeka, a rad je puno laksi od poslova gdje se odgovornost mijenja teskim poslom.
dinosaur wrote:Radim u Ze-do kantonu, plata je 650 KM start, 10 km dnevno TO a prevoza nema jer je neko tako odlučio (čitaj direktor).
Plata za današnje uslove života jeste mala ,ma šta vi govorili ili upoređivali sa nečijih 300 KM...
Bez obzira na sve to, još više me boli nejednakost visine plata između kantona jer Ze-do kanton je na posljednjem mjestu po visini plate. A radimo svi isto, neki još i teže jer nemaju osnovnih uslova za rad, pa sami se snalaze, čak finansiraju iz svog džepa (jer doći će prosvjetna inspekcija, bože moj!) itd. Kolika god da je ,trebala bi biti izjednačena na nivou države,a ne kantona...
Radio sam 2 godine u Ze-Do kantonu. Tada su plate bile nize, TO je bio 5 KM.. Djelomicno se slazem s tobom, a vala djelomicno se ne slazem.
Hajdemo izjednaciti plate, nije problem! Ali hajdemo izjednaciti i troskove zivota??
Sve sto ja mogu postici u Sa, sa nekih 1200 KM to bih mogao u ZE-Do kantonu sa nekih 800 KM, tako da smo mi tu negdje..
U Ze-Do kantonu je kafa tek 'poskupila' na 1 KM, najskuplji sok je oko 2 KM. (Mislim konkretno na Kakanj. )
Grijanje je recimo 0,5 KM po kvadratu, ja ga ovdje placam 1,2-1,3 KM. i tome slicno
jale, ti izgleda odavno nisi bio u ze-do kantonu... troskovi zivota u sarajevu su trenutacno tu negdje sa zenicom. grijanje je vec od prosle godine 1,28 KM po kvadratu, kafa je oduvijek bila 1-1,5 KM. s tim da u sarajevu imas veliku konkurenciju trznih centara, tako da su cijene prehrane i siroko potrosne robe, pa cak i bijele tehnike nize, ali je prevoz skuplji. tako da kada sve saberes - troskovi su tu negdje. plate, s druge strane, nisu.
druga je stvar ako si ti mislio porediti kakanj ili neki drugi dio zdk koji je jos slabije razvijen sa najrazvijenijim gradom u BiH. i o tome bih imao sta da pisem, ali prepusticu to tebi na razmisljanje.
madner wrote:Sasvim sigurno jedan od laksih i nestresnijih poslova.
To sto morate izvlacit ekstremne primjere (kao da neko nekog tjera da ide na eksurziju) ne pomaze argumentaciji. 95% radnog vremena ima manje stresa i odgovrnosti od prosjeka, a rad je puno laksi od poslova gdje se odgovornost mijenja teskim poslom.
Kakva greshka u procjeni...
madner, fakat, jesi li ikad upoznao nekog nastavnika-profesora? I znas li kakva su danasnja djeca? A tek njihovi rodtelji...
madner wrote:Sasvim sigurno jedan od laksih i nestresnijih poslova.
To sto morate izvlacit ekstremne primjere (kao da neko nekog tjera da ide na eksurziju) ne pomaze argumentaciji. 95% radnog vremena ima manje stresa i odgovrnosti od prosjeka, a rad je puno laksi od poslova gdje se odgovornost mijenja teskim poslom.
Kakva greshka u procjeni...
madner, fakat, jesi li ikad upoznao nekog nastavnika-profesora? I znas li kakva su danasnja djeca? A tek njihovi rodtelji...
madner wrote:
Da predpostavim, jos jedna profesorica?
u norveskoj prosvjetni radnici, medicinski radnici i ljudi na salterima dobijaju beneficirani radni staz radi stresa na poslu...
to sto smo ti i ja pod stresom kad radimo svoj posao, to je zato sto imamo rokove itd itd, ali meni je rad u skoli ZADNJA OPCIJA sto se poslova tice...been there done that thanks but no thanks...
madner wrote:
Da predpostavim, jos jedna profesorica?
u norveskoj prosvjetni radnici, medicinski radnici i ljudi na salterima dobijaju beneficirani radni staz radi stresa na poslu...
to sto smo ti i ja pod stresom kad radimo svoj posao, to je zato sto imamo rokove itd itd, ali meni je rad u skoli ZADNJA OPCIJA sto se poslova tice...been there done that thanks but no thanks...
Meni je to zadnja opcija zato sto sebe ne mogu zamislit da radim 20-30 godina jedno te isto, tj. nadam se da cu nekad napredovat tolko da vise ne moram radit za pare, nego da ce pare radit za mene. Uslovi posla su sasvim sigurno bolji od 80% ostalih, a stres manji od 95% drugih.
Sikaniranje maloljetnika koji ovise o mojoj milosti i nemilosti zvuci zabavno i sigurno bi ispunilo moje crno srce koju deceniju.
madner wrote:
Da predpostavim, jos jedna profesorica?
u norveskoj prosvjetni radnici, medicinski radnici i ljudi na salterima dobijaju beneficirani radni staz radi stresa na poslu...
to sto smo ti i ja pod stresom kad radimo svoj posao, to je zato sto imamo rokove itd itd, ali meni je rad u skoli ZADNJA OPCIJA sto se poslova tice...been there done that thanks but no thanks...
Meni je to zadnja opcija zato sto sebe ne mogu zamislit da radim 20-30 godina jedno te isto, tj. nadam se da cu nekad napredovat tolko da vise ne moram radit za pare, nego da ce pare radit za mene. Uslovi posla su sasvim sigurno bolji od 80% ostalih, a stres manji od 95% drugih.
Sikaniranje maloljetnika koji ovise o mojoj milosti i nemilosti zvuci zabavno i sigurno bi ispunilo moje crno srce koju deceniju.
Strasno je tvoje nepoznavanje situacije u skolama grada Sarajeva
Al nejse, garantujem ti da bi ti bio prvi NOVI profesor kojeg bi recimo masinci svezali za stolicu i bacili u Miljacku
A sikanirati bi mogao samo predskolski i eventualno prvi razred...
). ne znam kome se isplati preći sa biroa na ovakve uslove.
).
o plati da ne govorim...
