IZJAVE SVJEDOKA: Ivo Sanader je sa najboljim prijateljima Mirom Brkićem i Stjepanom Kljujićem zarađivao na alkoholu i struji iz BiH
Ponedjeljak | 17.10.2011.
Prijatelji bivšeg premijera ovih su dana USKOK-u razotkrili kako je tačno Sanader došao do prvog miliona u poslovima na prijelazu iz osamdesetih u rane devedesete. Istražitelji sad utvrđuju mogu li se neki od tih poslova svrstati u ratno profiterstvo.
Splitski ugostitelj Željko Bilić u USKOK-u je svjedočio kako je Sanader, zajedno s najboljim prijateljema Mirom Brkićem i Stjepanom Kljujićem iz BiH, osnovao tvrtku HBH d.o.o. Bilić im je u dva navrata posudio iznos od tadašnjih 100.000 njemačkih maraka, koji mu je vraćen nakon tri mjeseca. Sanader je tim novcem otkupljivao dugove Dalmacijavina i onda preko tvrtki u BiH jeftino nabavljao struju od bosanske Elektroprivrede i prodavao je HEP-u.
"Sanader, Brkić i Kljujić otkupili su sva potraživanja Dalmacijavina prema tvrtkama u Bosni. Model je bio vrlo povoljan za njih. Dalmacijavinu bi isplatili deset posto duga, a onda bi na mjesto vjerovnika nastupali oni, odnosno njihova tvrtka HBH. Tvrtka koja bi dugovala Dalmacijavinu sklopila bi svojevrsnu kompenzaciju, cesiju s Elektroprivredom BiH, ali u cijelom iznosu potraživanja. Sanader je tu struju prodavao HEP-u po redovitoj cijeni. HEP bi uvezenu struju plaćao HBH-u", ispričao je svjedok Bilić.
Bilić je kazao i kako je tvrtka HBH radila na projektu gradnje apartmanskog naselja u Nečujmu na Šolti, a spomenuo je i četiri građevinska projekta u Splitu, prenosi Jutarnji list.
Nabavljao pločice za bazen
Također, o Sanaderovim austrijskim poslovima tijekom 80-ih u USKOK-u je svjedočio i Vladimir Glavica, koji je u to vrijeme radio u tvrtki Konstruktor Maribor, koja je pak surađivala s građevinskom tvrtkom KCBS za koju je radio Sanader. Godine 1989. KCBS je započeo gradnju deset stanova u mjestu Hoch blizu švicarske granice.
"Uloga Ive Sanadera bila je da se bavi posredničkim uslugama. Naprimjer, nabavljao je pločice za bazen, iako po većoj cijeni od ostalih pločica iste firme, koje smo mogli izravno nabaviti... Sanader je sređivao i radne dozvole za ljude koji su radili na tom projektu", ispričao je Glavica.
Stjepan Kljujić je ove tvrdnje opovrgnuo u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju koji vam prenosimo u cijelosti
- Istina je da smo početkom devedesetih osnovali tvrtku HBH, Miroslav Brkić, Rade Perković, Ivo Sanader, Jerko Doko i ja. Namjera je bila da se poljoprivredni proizvodi iz BiH plasiraju na dalmatinsko tržište. Organizirao sam jedan sastanak Agrokomerca i dalmatinskih gospodarstvenika u splitskom Brodomerkuru, na kojemu je bio i Fikret Abdić, gdje smo dogovarali plasman BH robe. Kasnije je počeo rat i ta planirana suradnja je propala.
Staro željezo
Istina je da sam za HBH osigurao da dobije neko staro željezo iz tvornice u Zenici i isporuku aluminija za tvornicu u Šibeniku, i to je sav moj angažman u aktivnostima HBH u BiH. Iako sam jedan od osnivača te tvrtke, koja i danas postoji, u njoj nemam ništa. Jedino što sam dobio od te tvrtke, odnosno od njezina vlasnika Miroslava Brkića, jest jedno besplatno ljetovanje na Šolti.
Tvrtka HBH ima u vlasništvu pola otoka Šolte, ali to nije zaradila u BiH. Ivo Sanader se nije mogao obogatiti u ovim poslovima s BiH niti se to može tretirati kao ratno profiterstvo, konstatira Kljujić ističući kako je Sanader očito glavna meta USKOK-a “pa se traže svjedoci pokajnici i u poslovima na kojima Sanader nije profitirao”.
Bivši član ratnog Predsjedništva BiH veli kako su se osnivači HBH posvađali između sebe pa “ne zna tko je i danas u suvlasništvu te tvrtke”.
- Svi ovi miševi, koji su bili oko Sanadera, sad imaju navodne dokaze kako se obogatio. Istina, Sanader se obogatio, ali to nije učinio poslujući s BiH - kaže Kljujić.
No, Miroslav Brkić, vlasnik tvrtke HBH, u listu Vjesnik (navodno i u USKOK-u) iznio je intrigantne detalje o otkupu dugova hrvatskih tvrtki za 10 posto koji bi se u BiH naplaćivali u potpunosti, a za što su navodno bili zaduženi Stjepan Kljujić i Ivo Sanader.
“U to su vrijeme problem bile naplate potraživanja hrvatskih tvrtki nakon što se u Hrvatskoj promijenila valuta, dok je u BiH ostao jugoslavenski dinar. Ostala su mnoga potraživanja prema BH tvrtkama i mi smo ih otkupljivali. Znate li koliko su tvrtke iz BiH dugovale Podravki, a da se to nije moglo naplatiti?” rekao je Brkić i dodao: “Mi bismo za taj dug otkupili aluminij iz Mostara i tako zaradili.”
Isporuka struje
Na pitanje je li Ivo Sanader bio zaposlenik, Brkić je odgovorio da nije bila riječ o nekom konkretnom poslovnom odnosu.
“Mi smo bili prijatelji, a to vam je kao kad prijatelja odvedete liječniku i napravite mu uslugu”, dodao je. Suradnja sa Sanaderom prekinula se, kaže Brkić, nakon što je Sanader 1993. ili 1994. otišao u Zagreb, a i rat je počeo u BiH, pa se dugovi više nisu mogli naplatiti.
Prema Brkićevim iskazima, Sanader je s funkcije intendanta splitskoga HNK 1991. godine “prijateljski” pregovarao s Elektroprivredom BiH o isporuci struje HEP-u, ali i aluminija iz mostarske tvornice šibenskom TLM-u nakon što je u rujnu 1991. u bombardiranju uništena elektroliza, a sve u funkciji naplate otkupljenih dugova hrvatskih tvrtki.
Dok Brkić Sanaderov angažman u HBH kvalificira “prijateljskim”, Kljujić nam je, pak, kazao kako se radilo o zajedničkom, suvlasničkom osnivanju tvrtke.
** No links ** PORTAL/a.k.
I moram čestitati na subotnjem maratonu domaćih filmova.