Evolucija čovjeka

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

Post Reply
User avatar
fox-69
Posts: 294
Joined: 06/03/2021 03:22

#126 Re: Evolucija čovjeka

Post by fox-69 »

broj dva wrote: 29/09/2021 11:14
fox-69 wrote: 29/09/2021 09:39

ali opet se sve brzo odigralo... kao da se intelegencija eksponencijalno razvila
Ne znam na sta mislis kada kazes "sve se brzo odigralo"
Odokativno smo stari nekih 250 00 godina.
Civilizacije smo poceli graditi prije nekih 6000 (doduse Goebekli Tepe nam mozda da neku drugu sliku i pomakne tu granicu na ca 10 000 bc ali relativno nebitno u ovom kontekstu)
Trebalo nam je dugo vremena da pocnemo graditi spomenike i gradove. A da smo sposobni biti brzi - itekako jesmo.
Imamo dokaze za prve kocije nekih 3000 bc. Do 1800ih kocije su bile najbrze prevozno sredstvo, kada taj epitet preuzima voz. Nekih sto godina kasnje braca Wright prave prvi avion da bi nekih 60ak godina kasnje napravili prvu raketu.
mislim na to da smo 5000 bc gradili za to doba facinantne građevine (piramide), a 6000 bc nigdje niša ? šta je bilo između 6000 bc i 5000 bc ?
broj dva
Posts: 4481
Joined: 15/07/2014 20:59
Location: Šeher Oslo

#127 Re: Evolucija čovjeka

Post by broj dva »

fox-69 wrote: 29/09/2021 11:42
broj dva wrote: 29/09/2021 11:14

Ne znam na sta mislis kada kazes "sve se brzo odigralo"
Odokativno smo stari nekih 250 00 godina.
Civilizacije smo poceli graditi prije nekih 6000 (doduse Goebekli Tepe nam mozda da neku drugu sliku i pomakne tu granicu na ca 10 000 bc ali relativno nebitno u ovom kontekstu)
Trebalo nam je dugo vremena da pocnemo graditi spomenike i gradove. A da smo sposobni biti brzi - itekako jesmo.
Imamo dokaze za prve kocije nekih 3000 bc. Do 1800ih kocije su bile najbrze prevozno sredstvo, kada taj epitet preuzima voz. Nekih sto godina kasnje braca Wright prave prvi avion da bi nekih 60ak godina kasnje napravili prvu raketu.
[/quot
mislim na to da smo 5000 bc gradili za to doba facinantne građevine (piramide), a 6000 bc nigdje niša ? šta je bilo između 6000 bc i 5000 bc ?
Pa eto nasli smo/su Goebekli Tepe koji je stariji od piramida a ima i odredjenih dokaza da je i Sphinx mnogo stariji od piramida (mada nisu univerzalno priznati dokazi)
A za piramide, treba ne smo znanje iz oblasti gradjevinstva i materijala i slicno nego treba volja i resursi.
Ogromni resursi. Egipat je bio prva velesila svjeta i skoro su bankrotirali gradeci piramide. Prije drevnog egipta niko nije imao visak resursa i potrebu/volju za gradnju piramida.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#128 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

@fox-69

Nije baš da se nije ništa gradilo, već se išlo postepeno. Da bi se razumjela ova problematika, potrebno je određeno poznavanje neolita. A kao i tokom evolucije, opet je klima igrala vodeću ulogu.

Znači, otprilike prije 12 000 godina završava ledeno doba i počinje neolit u kojem čovjek više nije lovac nego poljoprivrednik. To se dešava na bliskom istoku gdje su bili izvrsni uslovi za zemljoradnju zbog izobilja sunca i kiše. Već u to doba imamo i prve gradove poput Jerihona. Potom, prije 7-8 000 godina prestaju kiše zbog novih klimatskih poremećaja i nastaje sušni period koji traje nekoliko milenija, zbog čega se dešava egzodus stanovništva i masovna seoba izvan bliskog istoka. BTW, dio tih ljudi stiže na Balkan i donose poljoprivredu i u naše krajeve.

Sa druge strane, nakon hiljadugodišnje patnje, na bliskom istoku dolazi do velikog otkrića koji će sve promijeniti i napraviti put civilizaciji, a to je bio sistem navodnjavanja. Radi potrebe njegovog održavanja počinje prvo stvaranje manjih država, a potom i njihovo ukrupnjavanje. Sve to će pratiti i akumulacija bogatsva i stvaranje prvih grandioznih građevinskih poduhvata poput hramova i palača, a tek onda piramida. Prvo su bile manjih dimenzija, pa su potom stvarane veće. Primjer je stepenasta Djozerova piramida, pa tek onda dolaze grandiozne piramide u Gizi, oko 3000 godine p.n.e, tj. Prije 5000 godina.

Znači, gradilo se i prije, samo što te građevine danas nisu poznate široj javnosti.
User avatar
vaučer
Posts: 8896
Joined: 04/08/2009 15:22
Location: Living in the past

#129 Re: Evolucija čovjeka

Post by vaučer »

Ukratko, tu više ne govorimo o evoluciji naših gena (mnogo sporiji proces) koliko o evoluciji naših alata i znanja.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#130 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

vaučer wrote: 29/09/2021 13:09 Ukratko, tu više ne govorimo o evoluciji naših gena (mnogo sporiji proces) koliko o evoluciji naših alata i znanja.
Da i ne, jer obuhvata i evoluciju čovjekovog intelekta, tako da ova priča može proći, osim ako se ne nastavi dalje razvodnjavati.
User avatar
TriDe
Posts: 51
Joined: 12/10/2021 10:24

#131 Re: Evolucija čovjeka

Post by TriDe »

tovarish wrote: 29/09/2021 12:59 @fox-69

Nije baš da se nije ništa gradilo, već se išlo postepeno. Da bi se razumjela ova problematika, potrebno je određeno poznavanje neolita. A kao i tokom evolucije, opet je klima igrala vodeću ulogu.

Znači, otprilike prije 12 000 godina završava ledeno doba i počinje neolit u kojem čovjek više nije lovac nego poljoprivrednik. To se dešava na bliskom istoku gdje su bili izvrsni uslovi za zemljoradnju zbog izobilja sunca i kiše. Već u to doba imamo i prve gradove poput Jerihona. Potom, prije 7-8 000 godina prestaju kiše zbog novih klimatskih poremećaja i nastaje sušni period koji traje nekoliko milenija, zbog čega se dešava egzodus stanovništva i masovna seoba izvan bliskog istoka. BTW, dio tih ljudi stiže na Balkan i donose poljoprivredu i u naše krajeve.

Sa druge strane, nakon hiljadugodišnje patnje, na bliskom istoku dolazi do velikog otkrića koji će sve promijeniti i napraviti put civilizaciji, a to je bio sistem navodnjavanja. Radi potrebe njegovog održavanja počinje prvo stvaranje manjih država, a potom i njihovo ukrupnjavanje. Sve to će pratiti i akumulacija bogatsva i stvaranje prvih grandioznih građevinskih poduhvata poput hramova i palača, a tek onda piramida. Prvo su bile manjih dimenzija, pa su potom stvarane veće. Primjer je stepenasta Djozerova piramida, pa tek onda dolaze grandiozne piramide u Gizi, oko 3000 godine p.n.e, tj. Prije 5000 godina.

Znači, gradilo se i prije, samo što te građevine danas nisu poznate široj javnosti.
Problem je onaj vakuum koji se desio od pojave prvog anatomski modernog čovjeka, čiji fosili datiraju otprilike prije 200 000 godina, pa do kraja Gornjeg paleolita. Teško dokazivo kako nismo bili u stanju graditi nešto u većem obimu te ranije zakoračiti ka civilizaciji, a onda se najednom desio nagli progres.

Ledeno dobila nije okovalo zemlju u kontinuitetu tako da je ljudima uskratilo mogućnost uzgoja nekih kultura. Postoje dokazi da smo za vrijeme Srednjeg paleolita pripitomili svinje, te ovce i goveda.

Dokaz kako su za vrijeme ledenog doba postojali pašnjaci, biljke i sume je samo postojanje životinjskih vrsta (biljojeda) koje naravno za preživljavanje trebaju ispašu, što se nastavlja lanac sa mesojedima itd. Drugim riječima čovjek je lovio i pripitomljavao životinje koje su za ishranu koristile pašnjake, lišće drveća, žir itd.

Naravno u teoriji kraj ledenog doba trebao bi sve ubrzati ali čovjek je, barem od onog najstarijeg nađenog fosila, otprilike 190 000 godina živio kao poludivlje biće.

Druga stvar je pojava piramida ili sličnih struktura a evo da misterija bude veća uzet ćemo onu u Caralu (Northe Chicho kultura - Peru). Ta piramida je datirana otprilike na približnu starost kao i ona Džoserova. Znači imamo dvije toliko udaljene kulture koje skoro paralelno prave građavine sličnog oblika.
User avatar
geralt
Posts: 5146
Joined: 14/09/2017 12:45

#132 Re: Evolucija čovjeka

Post by geralt »

TriDe wrote: 12/10/2021 10:53
tovarish wrote: 29/09/2021 12:59 @fox-69

Nije baš da se nije ništa gradilo, već se išlo postepeno. Da bi se razumjela ova problematika, potrebno je određeno poznavanje neolita. A kao i tokom evolucije, opet je klima igrala vodeću ulogu.

Znači, otprilike prije 12 000 godina završava ledeno doba i počinje neolit u kojem čovjek više nije lovac nego poljoprivrednik. To se dešava na bliskom istoku gdje su bili izvrsni uslovi za zemljoradnju zbog izobilja sunca i kiše. Već u to doba imamo i prve gradove poput Jerihona. Potom, prije 7-8 000 godina prestaju kiše zbog novih klimatskih poremećaja i nastaje sušni period koji traje nekoliko milenija, zbog čega se dešava egzodus stanovništva i masovna seoba izvan bliskog istoka. BTW, dio tih ljudi stiže na Balkan i donose poljoprivredu i u naše krajeve.

Sa druge strane, nakon hiljadugodišnje patnje, na bliskom istoku dolazi do velikog otkrića koji će sve promijeniti i napraviti put civilizaciji, a to je bio sistem navodnjavanja. Radi potrebe njegovog održavanja počinje prvo stvaranje manjih država, a potom i njihovo ukrupnjavanje. Sve to će pratiti i akumulacija bogatsva i stvaranje prvih grandioznih građevinskih poduhvata poput hramova i palača, a tek onda piramida. Prvo su bile manjih dimenzija, pa su potom stvarane veće. Primjer je stepenasta Djozerova piramida, pa tek onda dolaze grandiozne piramide u Gizi, oko 3000 godine p.n.e, tj. Prije 5000 godina.

Znači, gradilo se i prije, samo što te građevine danas nisu poznate široj javnosti.
Problem je onaj vakuum koji se desio od pojave prvog anatomski modernog čovjeka, čiji fosili datiraju otprilike prije 200 000 godina, pa do kraja Gornjeg paleolita. Teško dokazivo kako nismo bili u stanju graditi nešto u većem obimu te ranije zakoračiti ka civilizaciji, a onda se najednom desio nagli progres.

Ledeno dobila nije okovalo zemlju u kontinuitetu tako da je ljudima uskratilo mogućnost uzgoja nekih kultura. Postoje dokazi da smo za vrijeme Srednjeg paleolita pripitomili svinje, te ovce i goveda.

Dokaz kako su za vrijeme ledenog doba postojali pašnjaci, biljke i sume je samo postojanje životinjskih vrsta (biljojeda) koje naravno za preživljavanje trebaju ispašu, što se nastavlja lanac sa mesojedima itd. Drugim riječima čovjek je lovio i pripitomljavao životinje koje su za ishranu koristile pašnjake, lišće drveća, žir itd.

Naravno u teoriji kraj ledenog doba trebao bi sve ubrzati ali čovjek je, barem od onog najstarijeg nađenog fosila, otprilike 190 000 godina živio kao poludivlje biće.

Druga stvar je pojava piramida ili sličnih struktura a evo da misterija bude veća uzet ćemo onu u Caralu (Northe Chicho kultura - Peru). Ta piramida je datirana otprilike na približnu starost kao i ona Džoserova. Znači imamo dvije toliko udaljene kulture koje skoro paralelno prave građavine sličnog oblika.
Da bi se gradilo nesto impozantno, potrebna je organizacija, populacijski veliko drustvo, i visak resursa. Poglavica plemena od 100 ljudi i faraon drzave od nekoliko stotina hiljada ljudi ne raspolazu istim resursima. A da bi nastala i odrzala se drzava, potrebno je da se mnogo stvari poklopi - razvoj oruzja, razvoj poljoprivrede, razvoj drustva (da prihvatis da ti je vladar neko koga nikad neces vidjeti u zivotu) itd.

A sto se tice piramida, to je prirodan oblik u arhitekturi koji se nije pravio samo u Egiptu i Americi, vec u skoro svim ljudskim kulturama tog vremena. Evo ti gromile sa Romanije koju je pravila Glasinacka kultura:

Image

Jedina razlika je sto su Egipcani imali mnogo vece resurse na raspolaganju od glasinackih Ilira.
User avatar
TriDe
Posts: 51
Joined: 12/10/2021 10:24

#133 Re: Evolucija čovjeka

Post by TriDe »

Svaka čast na odgovoru sve to stoji, ali...

Čovjek je većinom bio biće bez neke organizacije da bi preko noći udario temelje prirodnih nauka, gradio nevjerovatne građevine preciznih dimenzija itd.

Vatra je naš vjerni pratilac od vremena prvog fosila modernog čovjeka a ista nudi toliko mogućnosti. Sad zamisli ljude nekad prije 170 000 godina kako pored vatre na krznu sjede u pećini i imaju toliko prostora te mogućnosti za ideju koja bi im olakšala taj primitivni način života. Pomoću vatre mogli su od gline praviti cigle, graditi naselja isl.

Viškovi proizvodnje stvaraju određene podjele ali stvar je u počecima svega, tom nadahnuću primitivnog čovjeka za nešto slično kasnijoj neolitskoj revoluciji.

Naravno da će pogodniji klimatski uvjeti nuditi dodatne opcije ali čovjek je iz paleolita izašao kao sakupljač i lovac koji nema neko znanje sem primitivnih vještina koje koristi hiljadama godina. Ako su viškovi resursa utabali put razvoja po pitanju društvene organizacije, postavlja se pitanje zašto neke grupe uspješnih lovaca nisu bile začetnici većih promjena u Srednjem paleolitu ili ranije, kada su npr. imali veće zalihe mesa.

Za sve trebaš znanje, a bilo koju oblast je lakše unaprijediti nego otkriti.

Ledeno doba jeste prepreka ali postojale su sredine na planeti gdje je bio moguć uzgoj stoke pa čak i poljoprivreda.

Piramide i slični oblici većih dimenzija grade sa nastankom nama poznatih civilizacija, bilo na prostoru navedenog Perua ili Bliskom istoku. Da bi napravili takve građevine, potrebna su znanja iz matematike, jer bi se u određenom momentu one urušile.

Teško može biti slučaj da narodi skoro u istom periodu na dva udaljena kontineta posjeduju znanje za gradnju piramida, pa za neke dotad neviđene oblike društvene organizacija i slično.

Kaže se da nam je uspravan hod oslobodio ruke te otvorio mnoge mogućnosti ali kako to da se čekalo preko 190 000 godina pa da nastanu gradovi, vladari, sveštenstvo, pismo, itd.
User avatar
geralt
Posts: 5146
Joined: 14/09/2017 12:45

#134 Re: Evolucija čovjeka

Post by geralt »

TriDe wrote: 12/10/2021 16:35 Svaka čast na odgovoru sve to stoji, ali...

Čovjek je većinom bio biće bez neke organizacije da bi preko noći udario temelje prirodnih nauka, gradio nevjerovatne građevine preciznih dimenzija itd.

Vatra je naš vjerni pratilac od vremena prvog fosila modernog čovjeka a ista nudi toliko mogućnosti. Sad zamisli ljude nekad prije 170 000 godina kako pored vatre na krznu sjede u pećini i imaju toliko prostora te mogućnosti za ideju koja bi im olakšala taj primitivni način života. Pomoću vatre mogli su od gline praviti cigle, graditi naselja isl.

Viškovi proizvodnje stvaraju određene podjele ali stvar je u počecima svega, tom nadahnuću primitivnog čovjeka za nešto slično kasnijoj neolitskoj revoluciji.

Naravno da će pogodniji klimatski uvjeti nuditi dodatne opcije ali čovjek je iz paleolita izašao kao sakupljač i lovac koji nema neko znanje sem primitivnih vještina koje koristi hiljadama godina. Ako su viškovi resursa utabali put razvoja po pitanju društvene organizacije, postavlja se pitanje zašto neke grupe uspješnih lovaca nisu bile začetnici većih promjena u Srednjem paleolitu ili ranije, kada su npr. imali veće zalihe mesa.

Za sve trebaš znanje, a bilo koju oblast je lakše unaprijediti nego otkriti.

Ledeno doba jeste prepreka ali postojale su sredine na planeti gdje je bio moguć uzgoj stoke pa čak i poljoprivreda.

Piramide i slični oblici većih dimenzija grade sa nastankom nama poznatih civilizacija, bilo na prostoru navedenog Perua ili Bliskom istoku. Da bi napravili takve građevine, potrebna su znanja iz matematike, jer bi se u određenom momentu one urušile.

Teško može biti slučaj da narodi skoro u istom periodu na dva udaljena kontineta posjeduju znanje za gradnju piramida, pa za neke dotad neviđene oblike društvene organizacija i slično.

Kaže se da nam je uspravan hod oslobodio ruke te otvorio mnoge mogućnosti ali kako to da se čekalo preko 190 000 godina pa da nastanu gradovi, vladari, sveštenstvo, pismo, itd.
Tih prvih 190 000 godina su svi bili posveceni cistom prezivljavanju iz dana u dan. Dzaba ti nadahnuce kad stomak krci. Sta ce lovac raditi sa zalihama mesa? Moze zderati do iznemoglosti prva dva dana, nakon toga ih mora baciti jer vise nisu jestive. Treci dan moras opet u lov. Nema soli da osusis, nema organizovane trgovine.

Sa prelaskom na uzgajanje zita, situacija se mijenja iz temelja. Sada imas hranu koju mozes uskladistiti, koju mozes staviti u vrecu i odnijeti u drugo selo i tamo zamijeniti za cup, ili cebe, ili sjekiru. Sada se vise ne mora 100% odraslih baviti proizvodnjom hrane, vec se neki specijalizuju za druga zanimanja, pa jedan postane full-time kovac, drugi zidar, treci trgovac, cetvrti ratnik, peti rudar. I onda s vremenom nastaju drustva veca od 100 ljudi. I zidari iz generacije u generaciju postaju stela, pa se prvih devet zgrada urusi, ali deseta ostane da stoji jer se neko dosjetio da postavi gredu. A kad imas stabilno drustvo, znanje se prenosi i ostaje.

I neolit je vremenski ogroman period. Nama to izgleda kratko u poredjenju sta je bilo prije, ali 7000 godina je proslo od razvoja poljoprivrede do piramida. Puno je to generacija, puno vremena za evoluciju.

Osim toga, nije nista neobicno da dva covjeka u razlicitim dijelovima svijeta skontaju istu stvar nezavisno jedan od drugog. Njutn i Lajbnic su istovremeno otkrili diferencijalnu matematiku bez ikakvog medjusobnog kontakta.
User avatar
TriDe
Posts: 51
Joined: 12/10/2021 10:24

#135 Re: Evolucija čovjeka

Post by TriDe »

Tokom ledenog doba postojala su razdoblja i sredine na kojima je bio moguć uzgoj žitarica. Dovoljan dokaz za to su livade, pašnjaci, šume te na kraju krajeva životinje koje se hrane biljem.

Čovjek je kontrolisao vatru, koju je mogao koristiti na više načina npr. za kvalitetnije spremanje hrane, grijanje, pečenje gline, čiščenje određenih površina...

Još ranije, došlo je do pripitomljavanje ili suživota sa nekim životinjama a to daje mnogo opcija - meso, mlijeko te vuna/kostrijet itd. Sakupljačka privreda je dodatak na pomenuto pa su mogli brati određene vrste divljeg voća i bilja. To u nekim skupinama može stvoriti zalihe. Najranije zabilježena upotreba (divlje) pšenice datira još prije 23 000 godina, što znači da možemo komotno tvrditi da su ljudi i ranije poznavali neke žitarice. Ne treba zaboraviti ni ribolov.

Njutn i Lajbnic su imali temelje, osnove, zakone za razliku od pionira ovih/ostalih znanosti. Piramide napravile civilizacije koje nisu imale osnova za nauku niti iskustva nekih ranije razvijenih generacija.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#136 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Pet beskorisnih dijelova tijela


Ljudsko tijelo ima nekoliko bespotrebnih dijelova. Mi se više ne možemo osloniti na te organe ili dijelove za neku ozbiljnu funkciju, jer su odumrli ili se degenerirali do te mjere da više nemaju funkciju koju su nekada imali.
Charls Darwin je ukazao na to da u anatomiji ovi dijelovi kod ljudi i životinja daju jasan dokaz u prilog evoluciji. Na kraju, napominjući kako su vestigalni organi jedne vrste slični organima koji funkcioniraju kod drugih vrsta, biolozi su zaključili da bi dva naizgled različita bića mogla dijeliti zajedničkog pretka.



Evo pet najznačajnijih vestigalnih organa kod ljudi.
1. Apendiks (Slijepo crijevo): ova mala vrećica priključena debelom crijevu na spoju s tankim crijevom više nema funkciju u probavi. Nitko kome je uklonjeno ne osjeća da mu nedostaje. U kralješnjaka koji su biljojedi slijepo crijevo je i dalje dio probavnog sustava. Studija u 2009. pokazala je da slijepo crijevo može biti korisno samo za jednu jedinu stvar, kao skladište za korisne bakterije. Te bakterije u slučaju dijareje mogu biti korisne tako što će se vratiti u crijeva i spriječiti razvoj dijareje.
2. Repna kost: Djedovi nisu imali rep, ali ako idemo dovoljno daleko u obiteljsko stablo – naši preci jesu. Drugi sisavci rep koriste za održavanje ravnoteže, ali kada su ljudi naučili hodati na dvije noge rep je postao beskoristan i evolucija ga je pretvorila u čudni kralješak koji nazivamo – trtica.
3. Muške bradavice: Ovo bi vas moglo iznenaditi. Muškarci imaju bradavice, jer u ranoj fazi razvoja embrija spol može otići u bilo kojem smjeru. U suštini, svaki fetus je prvobitno ženski. Na kraju testosteron određuje hoće li spol biti muški ili ženski. Poznato je također da rijetki muškarci imaju mliječne žlijezde, a mogu dobiti i rak dojke.
4. Ježurenje i podizanje dlaka: ježurenje ne služi samo kako bi vas upozorilo na hladnoću. Kod mnogo stvorenja strah i suočavanje s nečim/nekim uzrokuju da mišićna vlakna koja su za to zadužena prisiljavaju dlake da se dignu, te se tako životinje čine veće i izgledaju opasnije. To je bilo korisno za naše daleke pretke, ona dlakava stvorenja.
5. Umnjaci : Mnogo više nego što je samo bol, umnjaci su nekoć imali drugačiju funkciju. No ljudske čeljusti su tijekom vremena postale manje, a umnjaci jednostavno više nemaju gdje rasti. Također je moguće da se dentalna higijena može okriviti za ovo. Prije pojave prvog pranja zubi, mlada osoba bi izgubila mnoge ili većinu svojih zubi do doba rasta umnjaka, pa su umnjaci dolazili pravovremeno i imali su prostora za rast.
Da malo oživimo temu.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#137 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »


10 najčešćih zabluda o evoluciji

Zabluda broj 1. – Evolucija vodi do nemoralnog ponašanja

Ispravak: Evolucija ne posjeduje nikakve etičke tvrdnje ili činjenice o dobru i zlu. Neki ljudi pogrešno interpretiraju činjenicu da je evolucija oblikovala ponašanje životinja (uključujući i ljude) što bi podupiralo insinuaciju da je svako ponašanje ispravno. To nije istina. Odluka je svakoga pojedinca i društva u kojemu se nalazi što je moralno i etički, a što ne. Evolucija nam jednostavno pomaže razumjeti kao se život do sada mijenjao i kako se nastavlja mijenjati tijekom vremena, ali nam ne govori o tome jesu li ti procesi i njihovi rezultati ispravni ili pogrešni. Nadalje, neki ljudi smatraju kako su evolucija i vjera nespojivi jer prihvaćanje teorije evolucije potiče čovjeka na nemoralno ponašanje. Ništa od ovoga nije točno.

Zabluda broj 2. – Evolucija podržava ideju „jačega“ i racionalizira opresije jedne skupine ljudi nad drugom

Ispravak: u devetnaestom i početkom dvadesetog stoljeća filozofija koja se naziva socijalni darvinizam, nastala je iz zablude da se lekcije iz biološke evolucije primijene na ljudsko društvo. Socijalni darvinizam sugerira da bi društvo trebalo pustiti slabije i manje sposobne da umru, da nestanu i da je to dobra politika koja je ujedno i moralno ispravna. Navodno im evolucija putem prirodne selekcije pruža podršku za tu ideju. Već postojeće predrasude su opravdavale ideju da kolonizirani narodi, siromašni ljudi i manjine u nepovoljnom položaju zaslužuju svoj status i situaciju u kojoj se nalaze jer su bili manje sposobni od onih koji su u boljem položaju. U ovom slučaju, znanost je podlo i dijabolično iskorištena da bi se promovirao nečiji zamišljeni društveni i politički program. Dok socijalni darvinizam kao društveno i političko opredjeljenje široko odbija svaka racionalna osoba, znanstvena ideja biološke evolucije opstala ja na testu vremena.

Zabluda broj 3. – ako se učenike poučava da su životinje, oni će se i ponašati kao životinje.

Ispravak: dio teorije evolucije uključuje i ideju da su svi organizmi na Zemlji povezani. Ljudska loza je malena grančica na stablu života koje predstavlja sav životinjski svijet. To u biološkom smislu znači da ljudi jesu životinje. Dijelimo anatomske, biološke, biokemijske i bihevioralne osobine s drugim životinjama. Na primjer, mi ljudi brinemo se za svoje mlade, formiramo grupe koje surađuju, komuniciramo jedni s drugima – a sve ovo čine i mnoge druge životinje. Naravno, svaka loza životinja ima određene osobine i ponašanja koja su svojstvena samo toj lozi. U tom smislu, ljudi se ponašaju kao ljudi, puževi kao puževi, a vjeverice kao vjeverice. Malo je vjerojatno da će se neko dijete prilikom saznanja da je povezano sa svim drugim životinjama početi ponašati kao meduza ili rakun.

Zabluda broj 4. – nastavnici bi u školama trebali predavati „obje strane“ i evoluciju i kreacionizam, s time da i broj sati bude jednak

Ispravak: Jednak broj nastavnih sati nema smisla ako te „dvije strane“ nisu jednake. Religija i znanost imaju dva različita zalaganja i svjetonazora i religijski pogledi ne pripadaju u nastavu znanosti – ni u kojem slučaju. Na nastavi koja uključuje znanost, učenici imaju priliku diskutirati o osnovanosti argumenata i dokaza u okviru znanosti. Recimo, učenici bi mogli razgovarati o tome gdje se na stablu života počela razvijati grana ptica, prije dinosaurusa ili za vrijeme njihovog postojanja. Suprotno ovome, rasprava o znanstvenom konceptu kontra religijskih uvjerenja nema mjesta u nastavi znanosti, te je sasvim pogrešno sugerirati da mora postojati izbor između ove dvije strane. Argument „pravičnosti“ korišten je od strane religijskih grupa koje pokušavaju svoja uvjerenja umetnuti u znanstveni program.

Zabluda broj 5. – Teorija evolucije govori o nastanku života

Ispravak: Teorija evolucije obuhvaća ideje, istraživanja i dokaze u vezi početaka života (recimo je li se ili nije prvi život razvio u gejziru, u morskim dubinama, koje organske molekule su prve nastale i tako dalje), ali to nije središnji fokus teorije evolucije. Najveći dio evolucijske biologije posvećen je proučavanju toga kako se život promijenio nakon što je nastao. Bez obzira na to kako je život počeo, nakon toga se razgranao, proširio i postao raznolik i većina evolucijskih istraživanja usmjerena je ka tim procesima.

Zabluda broj 6. – pojedinačni organizmi mogu evoluirati tijekom jednog životnog vijeka

Ispravak: evolucijska promjena temelji se na promjenama genetskog sustava cijele populacije tokom vremena. Evoluiraju cijele populacije, ne pojedinačni organizam. Ne može se od para riba roditi žaba, niti se ta žaba tijekom života može pretvoriti u zmiju. Promjene koje se događaju na pojedinačnom organizmu mogu biti samo razvojne, npr. mužjak ptice dobiva sve šarenije perje kako doseže spolnu zrelost, ili uzrokovane utjecajem okoliša na organizam, npr. opadanje perja kod ptice jer je zaražena nametnicima ili inficirana nekom bolesti. Kako vidimo – ove pojave ne uzrokuje promjena u genima. Bilo bi poželjno da organizmi evoluiraju na taj način i da promjene u okolišu izazivaju adaptivne promjene u genima pojedinca – tko ne bi htio gen za otpornost na malariju razvijen za vrijeme odmora u Mozambiku? Evolucija jednostavno ne radi na taj način. Nove genske varijante (aleli) nastaju slučajnim mutacijama, a tijekom mnogih generacija, prirodna selekcija može favorizirati povoljne varijante, uzrokujući njihovu češću zastupljenost unutar populacije.

Zabluda broj 7. – Evolucija nije znanost jer se ne može promatrati niti testirati

Ispravak: ova zabluda obuhvaća dvije potpuno pogrešne ideje: (1) da svaka grana znanosti ovisi o kontroliranim laboratorijskim pokusima i (2) da evolucija ne može biti proučavana takvim eksperimentima. Prvo, mnoga znanstvena istraživanja ne uključuju pokuse ili izravno promatranje, kako bi se reklo – u realnom vremenu. Astronomi ne mogu držati zvijezde u svojim rukama, geolozi ne mogu ići unatrag u vremenu ali obje znanstvene grane mogu naučiti mnogo o svemiru kroz promatranje i uspoređivanje. Na isti način, evolucijski biolozi mogu testirati svoje ideje povijesti života na zemlji čineći zapažanja u sadašnjem svijetu. Drugo, iako ne možemo pokrenuti eksperiment kako se loza dinosaurusa razgranala, možemo proučavati mnoge aspekte evolucije kontroliranim eksperimentima u laboratorijskim uvjetima. Kod organizama sa brzim izmjenama generacija, kao što su bakterije ili vinska mušica, zapravo možemo promatrati evoluciju na djelu za vrijeme trajanja eksperimenta. U nekim slučajevima, biolozi su promatrali evoluciju kako se događa u divljini.

Zabluda broj 8. – Teorija evolucije je manjkava ali znanstvenici to ne žele priznati

Ispravak: znanstvenici su proučavali te navodne „manjkavosti“ za koje anti – evolucijske grupe tvrde da postoje i gle čuda – nisu uspjeli pronaći nikakav dokaz za tvrdnje koje su iznesene. Ovi „nedostatci“ su bazirani na nerazumijevanju teorije evolucije i namjernom krivotvorenju dokaza. Uz prikupljanje novih znanstvenih dokaza i pojavu novih perspektiva evolucije – ona se samo poboljšava ali ni u kom slučaju to ne znači da je manjkava. Stoga, uz sva nova saznanja možemo reći samo da je teorija evolucije danas jedna od najjačih, nabolje obrazloženih i dokazima potkrijepljenih znanstvenih teorija uopće.

Zabluda broj 9. – Teorija evolucije je u krizi i urušava se te znanstvenici gube povjerenje u nju

Ispravak: Teorija evolucije nije u krizi niti se urušava. Znanstvenici prihvaćaju evoluciju kao najbolje i najtočnije objašnjenje životne raznolikosti zbog višestrukih linija dokaza koji ju podržavaju. Prihvaćaju je i zbog toga što ima široku moć objašnjenja bioloških pojava i njezine sposobnosti nevjerojatno točnog predviđanja različitih situacija. Znanstvenici danas uopće ne raspravljaju o tome je li se evolucija dogodila kada je to toliko očito. Oni raspravljaju o pojedinostima unutar procesa evolucije i o okolnostima u kojima se događa. Protivnici evolucije čuju za ovakve debate i namjerno ih krivo tumače kao raspravu o tome je li se evolucija dogodila. Evolucija je znanstvena simfonija i tretira se u skladu s time, jednako od strane svih objektivnih znanstvenika i stručnjaka u svijetu.

Zabluda broj 10. – Većina biologa odbacila je darvinizam i ne slažu se sa idejama Darwina i Wallace-a.

Ispravak: jedina istina je da smo od Darwinovog vremena naučili jako puno. Danas razumijemo ono što Darwin nije mogao, genetsku osnovu za nasljeđivanje osobina, možemo mnoge događaje smjestiti na vremensku skalu pomoću datiranja fosilnih zapisa, možemo vidjeti kako evolucija djeluje na molekularnoj razini. Ti pomaci – koje Darwin nije mogao niti zamisliti – proširili su teoriju evolucije i učinili je snažnijom nego ikada. Međutim nitko nije mogao osporiti osnovne principe evolucije putem prirodne selekcije i zajedničkog porijekla koje su Darwin i Wallace izložili nego su jednostavno na njih dodana sva nova saznanja. Dorađivanje, izmjena i širenje znanstvenih teorija normalan je dio znanstvenog procesa
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#138 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

10 Iznenađujućih činjenica o najkontroverznijoj vrsti – Neandertalcu

Neandertalci, naš najbliži izumrli ljudski rođak, imali su ključne značajke koje su nas definirale — lubanju, golemi nos i veliki srednji dio lica.

Neandertalci su bili niska i čvrsta vrsta ranih ljudi što im je omogućilo da budu brži i okretniji. Zanimljivo je da je njihova izgradnja bila potreba vremena.

Ti naši daleki rođaci živjeli su u skloništima, znali su obuzdati vatru, nosili odjeću, pokapali svoje mrtve i posjedovali izvrstan alat.

Neandertalci su bili veliki lovci i mnoge druge stvari koje mi moderni ljudi radimo i danas.

Živjeli su u dijelovima Azije i Europe oko 400 000 godina dok nisu izumrli prije 40 000 godina.

Kako bismo zadovoljili vaš istraživački duh, u nastavku donosimo neke nevjerojatne činjenice o neandertalcima.

Neandertalci i vunasti mamuti dijele genetske osobine

Neandertalci i drevni vunasti mamuti dijelili su slične genetske osobine; studija provedena na Sveučilištu Novi Tel Aviv pomaže objasniti kako su se ova dva izumrla sisavca prilagodila hladnom vremenu ledenog doba.

Neandertalci su bili vrlo vješt oblik ranih ljudi, koji su se razvili u europskoj regiji prije otprilike 400 000 godina; dok su vunasti mamuti bili životinje nalik slonovima koje su se razvile u arktičkoj regiji prije oko 600 000 godina

Istraživači vjeruju da neandertalci i vunasti mamuti dijele neku vrstu iste DNK jer su obje vrste prošle kroz iste teške uvjete ledenog doba.

Tijekom tog vremena obje su se vrste razvile kako bi preživjele hladne uvjete smrzavanja tisućama godina.

Ljudima nije trebalo dugo da se razmnože s neandertalcima

Činjenica da su se ljudi parili s neandertalcima dobro je poznata u svijetu; rani moderni ljudi koji su napuštali Afriku susreli su se s neandertalcima na odlasku, prije oko 100.000 godina.
Možda je to područje bilo u blizini plodne doline Nila, uz obalu Bliskog istoka i Arapskog poluotoka.

Glas im je bio glasan, grlen i visok

Uobičajenije je vjerovanje da su neandertalci razgovarali vrlo tiho, poput majmuna.

Međutim, nedavne studije su donekle kontradiktorne. Nakon što su pomno proučili njihovu anatomiju, znanstvenici su došli do zaključka da su neandertalci zvučali visoko, glasno i grubo zbog svoje lubanje, prsa (pluća velikog kapaciteta) i oblika grla.

Postoji mogućnost da su neki neandertalci bili crvenokosi

Mnogobrojnim istraživanjem neandertalaca znanstvenici su otkrili da njihov DNK sadrži gene koji su im najvjerojatnije dali obojenu kosu i svjetliju kožu.

Ove su karakteristike najvjerojatnije bile češće kod neandertalaca koji su živjeli u Europi zbog okoliša koji je bio vrlo slabog osvjetljenja.

Nadalje, boja kože i kose neandertalaca najvjerojatnije je varirala od mjesta do mjesta ovisno o njihovoj domovini.

Također je vrlo vjerojatno da su imali crvenu kosu i blijedu kožu, neke karakteristike koje se također nalaze u modernim humanoidima.

Neandertalci su među sobom imali glazbenike


Umjetnost neandertalca nije bila ograničena samo na pećinske crteže.

Istraživači su pronašli relikte koji datiraju iz vremena kada su neandertalci lutali zemljom; ove relikvije bile su svirale izrađene od kostiju pronađenih u dijelovima Mađarske i Slovenije.

Znanstvenici se raspravljaju oko toga jesu li to doista frule ili ne; neki vjeruju da su rupe pronađene u kostima nastale od strane hijena koje su žvakale te kosti; dok s druge strane, postoje neki koji vjeruju da ih uopće nisu napravili neandertalci.

Međutim, obje ove hipoteze su malo vjerojatne jer imamo dovoljno podataka da znamo koliko je kost stara, a nije bilo nasumičnih rezova na koštanim žljebovima koji bi upućivali da je kost uopće žvakana.

Neandertalci su živjeli u skupinama

Neandertalci su živjeli u skupinama koje su bile raštrkane i sastojale su se od 10 do 30 jedinki koje su živjele zajedno u špiljama.

Ti su pojedinci bili svih dobi, od djeteta do najstarije osobe u skupini. Odrasli su se brinuli o mladima dok su mladi bili zaokupljeni poslovima poput skupljanja hrane, lova i svih drugih priprema.

Koristili su lijekove

Neandertalci su imali život pun velikih rizika i zbog toga su pretrpjeli mnogo ozljeda.

Međutim, njihove ozljede pokazuju znakove zacjeljivanja, a postoje neki dokazi koji upućuju na to da su neandertalci slijedili neke prakse za rješavanje tih ozljeda.

Neki stručnjaci sugeriraju da su neandertalci koristili osnovni oblik medicinske skrbi kao što je stavljanje udlaga na prijelome, previjanje rana i korištenje biljnih lijekova za liječenje svih vrsta ozljeda.

Neandertalske žene imale su jednaku odgovornost kao i njihovi muškarci

Jedna od popularnih stvari o neandertalcima bio je njihov lov, a to je bila odgovornost odraslih iz skupine, uključujući neandertalske žene.

Možda su ti rani humanoidi imali jasniju viziju rada. Možda je to bilo zbog male populacije; morali su podijeliti odgovornosti među svim članovima grupe.

Neandertalci su bili najraniji dizajneri interijera i stvarno su voljeli ukrašavati svoje domove (špilje) korištenjem slomljenih dijelova stalagmita — vrste kalcijeve soli.

Nekoliko članova grupe radilo je kao tim na projektiranju i uređenju špilja koje su im bile dom.

Ponekad su neandertalci koristili kosti mamuta za ukrašavanje, pa čak i gradnju nastambi, dok s druge strane, neki istraživači sugeriraju da su neandertalci imali i znanje obrade drveta.

Međutim, znanstvenicima je još uvijek nejasna svrha ukrašavanja njihovih domova je li to čisto zbog estetike ili iza toga stoje neki drugi razlozi, ali jedno je sigurno da ih ovaj dizajn interijera čini sličnijima ljudima.

Neandertalci su živjeli kao obitelj i brinuli jedni o drugima

Neandertalci su često prikazivani kao nekakve divlje životinje, i do određene mjere svi smo u to vjerovali; međutim, nova otkrića o njima sugeriraju nešto što je upravo suprotno od toga.

Istraživači su pronašli dokaze da nitko u skupini s bilo kakvom deformacijom ili invaliditetom nije ostavljen sam da preživi; umjesto toga, pojedinac je bio zbrinut.

Nakon otkrića fosila koji su pokazivali znakove raznih ozljeda, kao i degenerativnih bolesti, pronađeni fosili bili su starije jedinke.

Znanstvenici su došli do zaključka koji sugerira: Neandertalci su se jako brinuli o članu svoje skupine čak i ako pojedinac nije mogao išta pomoći.

Neandertalci su bili ispred svog vremena u mnogočemu sa svim problemima s kojima su morali živjeti iz dana u dan zbog oštrog vremena, nestašice hrane i predatora u tom području.

Ti rani oblici nas, Homosapiensa, još uvijek čuvaju mnoge misterije koje još uvijek čekaju da budu razotkrivene.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#139 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »


“Šetnja s australopitekom”

Zanima li vas evolucije, kao i kako su izgledali drevni australopitecini? Ukoliko vam se čini ova tematika interesantnom krenite s nama u “šetnju” koja će nas odvesti nekoliko milijuna godina u prošlost.

Darwinova teorija

Počeci znanstvenog pristupa temi postanka i razvoja čovjeka vežu se uz Charles Darwina i njegovu knjigu “O podrijetlu vrsta” iz 1859. godine. Darwin i neki drugi evolucionisti su vjerovali da se čovjek (Homo sapiens) razvio iz skupine čovjekolikih majmuna. Nakon izlaska iz tiska njegove knjige intenzivira se rasprava o podrijetlu čovjeka, a sama Darwinova teorija nailazi na niz pristaša, ali i protivnika. Danas se smatra da su se i veliki majmuni i čovjek razvili od nekog zajedničkog pretka (primata) od kojega je razvoj išao u dva smjera: jedan u smjeru čovjeka, a drugi u smjeru majmuna. Jedno od nekoliko obilježja Darwinove teorije evolucije je i prirodna selekcija, zahvaljujući kojoj preživljavaju oni koji imaju sposobnost najbolje prilagodbe okolišu dok drugi izumiru. Selekcija je usko povezana i s borbom za opstanak u kojoj opet preživljavaju najjači.

Dva osnovna modela evolucije

Evolucionisti se dijele na one koji zagovaraju linearni model razvoja prema kojem su vrste evoluirale jedna iz druge dok prema drugima istovremeno postoji više vrsta koje se međusobno istrebljuju i u kojem preživljavaju “najžilaviji”. Prema spoznajama današnje znanosti krajem tercijara (između 7 i 5 milijuna godina prije sadašnjosti) došlo je do podijele na pongide (čovjekolike majmune) i hominide, a uzroci odjeljivanja se vezuju uz geološke i klimatske promjene. Najnovija istraživanja ukazuju na mogućnost istovremenog postojanja većeg broja hominida koji su usvojili bipedalizam prije australopiteka, a koji se do sada smatrao prvom karikom u razvojnom lancu dvonožaca. Smatra se da je do prelaska na bipedalizam došlo zbog promijene klime. Tada su se prorijedile šume pa su se donedavni četveronošci morali prilagodili promijenjenom okolišu.

Ishodište južna Afrika

Nakon što je došlo do odvajanja od zajedničkog pretka došlo je do perioda hominizacije. Rani hominidi su bili neka vrsta polumajmuna–polučovjeka. Prije 4 milijuna godina pojavile su se australopitecini. Rod australopiteka je bio sastavljen od više vrsta, no zbog jednostavnosti upotrebljava se obično ovaj jedinstveni termin, neovisno o vrsti o kojoj je riječ. Ostaci australopiteka nađeni su najvećim djelom na području južne i istočne Afrike. Najstariji i najrobusniji primjerci ovog roda nađeni su u istočnoj Africi, posebice u Etiopiji i Keniji dok su nešto gracijalni tipovi karakterističniji za južnu Afriku. Dakle naša šetnja nas odvodi u Afriku prije 4 milijuna godina.

Oči u oči s australopitekom

Ukoliko bismo se vratili u to pradavno vrijeme prvo što bi primijetili je to da su australopitecini bili u prosjeku niži od nas. Mužjaci su bili visoki metar i žilet i teški oko 45 kilograma, dok su ženke bile još niže, pa se računa da im je visina bila oko 1,20 dok im se težina procjenjuje na 30-ak kilograma. Smatra se da je australopitek živio oko 50-ak godina. Mozak im je bio veličine oko 500 kubičnih centimetara. Tijelo im je bilo prekriveno dlakom. Ono što bi nas iznenadilo je to što su im ruke bile znatno duže u odnosu na ostatak tijela. Posljedica je to bila početnog stadija u razvoju dvonožnog hoda jer su se i dalje penjali po drveću, ali već i dobrim dijelom kretali i tlom. Ukoliko bismo ih duže vremena promatrali uočili bi da su im šake i stopala imale manju fleksibilnost od današnjih, što znači da su imali ograničene mogućnosti manipuliranja tim dijelovima tijela.

Lice i zubi sugeriraju da su australopitecini bili prilagođeni jedenju sirove i žilave hrane poput korijenja, orašastih plodova, sjemenki. Teško da bi nam bilo ugodno objedovati njihovu hranu jer bi se dobrano nažvakali i zasigurno ostali dobrim dijelom gladni. Nađeni artefakti svjedoče da su barem neke vrste australopiteka koristile i kameno oruđe.

Na temelju sve većeg broja nalaza pripadnika ovog roda očito je da su istovremeno postoje različite vrste australopiteka, što je jedan od razloga zbog kojih znanstvenici smatraju da je razgranati ili grmoliki model evoluciji bliži ispravnom tumačenju razvoja hominida.

https://povijest.hr/istaknuto/setnja-s-australopitekom/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#140 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Vatra je verovatno odigrala presudnu ulogu u biološkom razvoju čoveka! Zbog čega naučnici to misle?

https://nationalgeographic.rs/istorija- ... oveka.html
nles
Posts: 1671
Joined: 09/06/2021 18:29
Location: FORGET? HELL!

#141 Re: Evolucija čovjeka

Post by nles »

TriDe wrote: 12/10/2021 18:26 Tokom ledenog doba postojala su razdoblja i sredine na kojima je bio moguć uzgoj žitarica. Dovoljan dokaz za to su livade, pašnjaci, šume te na kraju krajeva životinje koje se hrane biljem.

Čovjek je kontrolisao vatru, koju je mogao koristiti na više načina npr. za kvalitetnije spremanje hrane, grijanje, pečenje gline, čiščenje određenih površina...

Još ranije, došlo je do pripitomljavanje ili suživota sa nekim životinjama a to daje mnogo opcija - meso, mlijeko te vuna/kostrijet itd. Sakupljačka privreda je dodatak na pomenuto pa su mogli brati određene vrste divljeg voća i bilja. To u nekim skupinama može stvoriti zalihe. Najranije zabilježena upotreba (divlje) pšenice datira još prije 23 000 godina, što znači da možemo komotno tvrditi da su ljudi i ranije poznavali neke žitarice. Ne treba zaboraviti ni ribolov.

Njutn i Lajbnic su imali temelje, osnove, zakone za razliku od pionira ovih/ostalih znanosti. Piramide napravile civilizacije koje nisu imale osnova za nauku niti iskustva nekih ranije razvijenih generacija.
Image
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#142 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

”Mliječni koktel partiji” u neolitiku

Važan korak u ljudskoj evoluciji imao je gen za probavu mlijeka koji je smatraju znanstvenici dao Europljanima veliki prednost u preživljavanju jer su ljudi nakon njegova usvajanja postali manje ovisni o hirovima prirode. Upravo je on smatra se danas rezultirao naglim porastom populacije u Europi. Ovaj se gen morao razviti logično gledano nakon što su ljudi počeli uzgajati životinje. Kada se jednom pojavio brzo se širio ovdašnjom populacijom. Znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu pronašli su ostatke mliječne masti u keramičkim posudama koje se datiraju otprilike u sredinu 6. tisućljeća pr. Kr.

Ogroman uzorak

Istraživači su analizirali ogroman uzorak od 4300 keramičkih posuda sa 70-ak arheoloških lokaliteta koji su pripadali nalazištima kulture linearnotrakaste keramike. U pitanju su najstarije poljodjelske neolitičke kulture koje su se smjestile na području Europe, s tim da su se istraživači usmjerili na lokalitete u središnjoj Europe. Upotreba mlijeka je identificirana na čak 65 posto analiziranih mjesta.

Ljudi više ovisili o mlijeku nego mesu

Nove metode za datiranje masnoća u keramici omogućile su preciznije datiranje pojave upotrebe mlijeka i mliječnih proizvoda. Smatra se da su u srednju Europu ovu tradiciju upotrebe mlijeka donijele zajednice Europljana migranta iz istočne, zapadne i jugoistočne Europe. Ovo istraživanje potvrđuje mišljenje arheologa Peter Boguckija s Princetona koji je još prije više desetljeća smatrao da su ljudi u neolitičkoj Europi više ovisili o mlijeku nego mesu. Iako se mlijeko i mliječni proizvodi u linearnotrakastoj kulturi korišteni u velikoj količini, ipak nisu bili univerzalno prihvaćeni.
https://povijest.hr/istaknuto/mlijecni- ... neolitiku/
toska
Posts: 2923
Joined: 26/09/2016 14:08

#143 Re: Evolucija čovjeka

Post by toska »

tovarish wrote: 26/08/2022 14:40

10 najčešćih zabluda o evoluciji

...

Zabluda broj 2. – Evolucija podržava ideju „jačega“ i racionalizira opresije jedne skupine ljudi nad drugom

Ispravak: u devetnaestom i početkom dvadesetog stoljeća filozofija koja se naziva socijalni darvinizam, nastala je iz zablude da se lekcije iz biološke evolucije primijene na ljudsko društvo. Socijalni darvinizam sugerira da bi društvo trebalo pustiti slabije i manje sposobne da umru, da nestanu i da je to dobra politika koja je ujedno i moralno ispravna. Navodno im evolucija putem prirodne selekcije pruža podršku za tu ideju. Već postojeće predrasude su opravdavale ideju da kolonizirani narodi, siromašni ljudi i manjine u nepovoljnom položaju zaslužuju svoj status i situaciju u kojoj se nalaze jer su bili manje sposobni od onih koji su u boljem položaju. U ovom slučaju, znanost je podlo i dijabolično iskorištena da bi se promovirao nečiji zamišljeni društveni i politički program. Dok socijalni darvinizam kao društveno i političko opredjeljenje široko odbija svaka racionalna osoba, znanstvena ideja biološke evolucije opstala ja na testu vremena.

Zabluda broj ...
ovo je jedna od najbitnijih posljedica teorije evolucije jer shvatanje iste nužno vodi zaključku o postojanju boljih ili lošijih skupina ili rasa i isto tako vrijednijih i bezvrijednih pojedinaca.

historija potvrđuje te logičke zaključke i tadašnje shvatanje evolucije, zašto je ne požuriti?
tu su i mnogi istaknuti i umni ljudi koji su postali fanovi eugenike i sl.

100% iskreno poimnje iste će uvijek doći do istog rezona , postoje bolji i lošiji pojedinci i skupine sa aspekta razvoja ljudske vrste.

to je ono što možda izaziva pobunu kod mnogih kada se teorija evolucije izučava odvojeno od svega, ne prihvataju svođenje čovjeka na razinu da samo najjači i najsposobniji vrijede.

lično smatram i da je okrutno učiti djecu istoj bez nekih jakih ograda gdje bi se pojasnilo da ljudski rod ima i druge zakone opstanka.

na kraju, obični čovjek će nužno smatrati da u toj teoriji postoji karika koja nedostaje.

p.s. evolucija je već široko prihvaćena i poznata ljudima, utiče na psihu mnogih, i tako često imamo izjave potencijalnih samoubojica, neuspješnih ili depresivnih ljudi da su slabi i "žrtve prirodne selekcije",
dovoljno je kratko obići te forume.

dok u postu o novim istraživanjima neandretalca se jasno navodi briga o starim, slabim i nemoćnim:

"Istraživači su pronašli dokaze da nitko u skupini s bilo kakvom deformacijom ili invaliditetom nije ostavljen sam da preživi; umjesto toga, pojedinac je bio zbrinut."
"Nakon otkrića fosila koji su pokazivali znakove raznih ozljeda, kao i degenerativnih bolesti, pronađeni fosili bili su starije jedinke."
"Znanstvenici su došli do zaključka koji sugerira: Neandertalci su se jako brinuli o članu svoje skupine čak i ako pojedinac nije mogao išta pomoći."

što ovo treba evoluciji?
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#144 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »


Strah od zmija star je stotinu milijuna godina

Pogled na zmije, radilo se o bezazlenim bjelouškama ili nešto opakijim udavima i crnim mambama, većinu ljudi ispunjava najdubljim užasom. Ako je vjerovati znanstvenicima, upravo strah od zmija jedan je od važnih pokretača evolucije čovjeka. Premda nije sigurno jesu li ove gmizave napasti doista zavodile na grijeh našu pramajku u Edenskom vrtu, mnogo je dokaza u prilog tezi da zmije i primati dijele dugu povijest, koja je obje grupe nagnala da razviju nove strategije preživljavanja. Utrka u “naoružanju” između zmija i sisavaca prouzročila je razvoj boljeg vida i većeg mozga u primata. Čini se da zmijama, odnosno strahu od njih, možemo zahvaliti na činjenici da smo kao vrsta toliko pametni!

Rat zmija i primata

Rani sisavci morali su razviti nove sposobnosti kako bi pravodobno opazili zmije i izbjegli mogućnost da im postanu doručkom. Kod jednih se radilo o boljem njuhu, kod drugih o otpornosti na novo zmijsko oružje – otrov. Rani primati počeli su bolje razlikovati boje, pojedinosti i kretnje, te stekli sposobnost trodimenzionalnog vida, što su sve kvalitete nužne za zapažanje bliske opasnosti.

Antropolozi su donedavno vjerovali da su te sposobnosti evoluirale zajedno, jer su primati rukama hvatali insekte, brali voće i kretali se skokovima kroz krošnje. Novija neurološka otkrića bacaju sumnju na to. Znanstvenici sad tvrde da su primati krenuli zasebnim putem i usredotočili se na poboljšanje vida radi izbjegavanja zmija. Drugi sisavci nisu imali tako dobre predispozicije. Fosilni ostaci otkrivaju da su zmije već postojale u doba pojave prvih sisavaca, dakle prije nekih stotinu milijuna godina. Gmazovi su tako bili prvi opasniji grabežljivci koje su sisavci upoznali.

Osim zmija, današnjim sisavcima prijete zračni grabežljivci, kao i veliki mesojedi poput medvjeda, vukova i divljih mačaka, no oni su se pojavili puno poslije zmija. Usto, njih je lako uočiti izdaleka. Sa zmijama stvari stoje drugačije. Da biste ih uočili izbliza, potreban vam je oštar vid. A upravo su to primati razvili.


Rane zmije hvatale su žrtve na prepad i davile ih poput današnjeg udava. No, poboljšani vid primata, kao i obrambene strategije drugih životinja, nagnale su zmije da razviju novo oružje, odnosno otrov. To se zbilo prije nekih šezdeset milijuna godina. Primati su uzvratili još boljim vidim i, sukladno tome, većim mozgom. Oštriji vid i veća inteligencija postali su korisni i za druge svrhe, kao što je društvena interakcija.

Oči širom otvorene

Teorija objašnjava razvoj brojnih osobina. Primjerice, primati su među rijetkim stvorenjima čije se oči nalaze sprijeda: kod većine životinja položene su sa strane. Takav položaj očiju omogućuje ljudima, majmunima i polumajmunima vid u tri dimenzije. Usto, primati bolje raspoznaju boje od većine životinja i uvelike se oslanjaju na vid.

Starije antropološke hipoteze na različite načine objašnjavaju razvoj novih sposobnosti. Jedna od njih polazi od premise da je za razvoj vida zaslužna činjenica što su naši preci bili maleni kukcojedi: kako su hranu hvatali rukama, bio im je potreban oštar vid. Neki pak znanstvenici smatraju da je, osim za trodimenzionalni vid, frontalni položaj očiju važan za izdvajanje pojedinosti: za hvatanje kukaca, nalaženje bobica te uočavanje teško vidljivih grana pri skakanju kroz krošnje.

Novija otkrića pobijaju te teorije. Nema čvrstog dokaza da su rani primati bili kukcojedi: naprotiv, najvjerojatnije su bili svejedi. Neurologija iznosi pregršt dokaza u prilog tezi da je sposobnost hvatanja rukom starija od kretanja kroz krošnju i trodimenzionalnog vida. Mnogi se ljudi neobjašnjivo plaše zmija. Nemojte im zamjeriti – taj je strah sto milijuna godina star!
https://povijest.hr/jesteliznali/strah- ... na-godina/
broj dva
Posts: 4481
Joined: 15/07/2014 20:59
Location: Šeher Oslo

#145 Re: Evolucija čovjeka

Post by broj dva »

tovarish wrote: 31/10/2022 12:13

Strah od zmija star je stotinu milijuna godina

Pogled na zmije, radilo se o bezazlenim bjelouškama ili nešto opakijim udavima i crnim mambama, većinu ljudi ispunjava najdubljim užasom. Ako je vjerovati znanstvenicima, upravo strah od zmija jedan je od važnih pokretača evolucije čovjeka. Premda nije sigurno jesu li ove gmizave napasti doista zavodile na grijeh našu pramajku u Edenskom vrtu, mnogo je dokaza u prilog tezi da zmije i primati dijele dugu povijest, koja je obje grupe nagnala da razviju nove strategije preživljavanja. Utrka u “naoružanju” između zmija i sisavaca prouzročila je razvoj boljeg vida i većeg mozga u primata. Čini se da zmijama, odnosno strahu od njih, možemo zahvaliti na činjenici da smo kao vrsta toliko pametni!

Rat zmija i primata

Rani sisavci morali su razviti nove sposobnosti kako bi pravodobno opazili zmije i izbjegli mogućnost da im postanu doručkom. Kod jednih se radilo o boljem njuhu, kod drugih o otpornosti na novo zmijsko oružje – otrov. Rani primati počeli su bolje razlikovati boje, pojedinosti i kretnje, te stekli sposobnost trodimenzionalnog vida, što su sve kvalitete nužne za zapažanje bliske opasnosti.

Antropolozi su donedavno vjerovali da su te sposobnosti evoluirale zajedno, jer su primati rukama hvatali insekte, brali voće i kretali se skokovima kroz krošnje. Novija neurološka otkrića bacaju sumnju na to. Znanstvenici sad tvrde da su primati krenuli zasebnim putem i usredotočili se na poboljšanje vida radi izbjegavanja zmija. Drugi sisavci nisu imali tako dobre predispozicije. Fosilni ostaci otkrivaju da su zmije već postojale u doba pojave prvih sisavaca, dakle prije nekih stotinu milijuna godina. Gmazovi su tako bili prvi opasniji grabežljivci koje su sisavci upoznali.

Osim zmija, današnjim sisavcima prijete zračni grabežljivci, kao i veliki mesojedi poput medvjeda, vukova i divljih mačaka, no oni su se pojavili puno poslije zmija. Usto, njih je lako uočiti izdaleka. Sa zmijama stvari stoje drugačije. Da biste ih uočili izbliza, potreban vam je oštar vid. A upravo su to primati razvili.


Rane zmije hvatale su žrtve na prepad i davile ih poput današnjeg udava. No, poboljšani vid primata, kao i obrambene strategije drugih životinja, nagnale su zmije da razviju novo oružje, odnosno otrov. To se zbilo prije nekih šezdeset milijuna godina. Primati su uzvratili još boljim vidim i, sukladno tome, većim mozgom. Oštriji vid i veća inteligencija postali su korisni i za druge svrhe, kao što je društvena interakcija.

Oči širom otvorene

Teorija objašnjava razvoj brojnih osobina. Primjerice, primati su među rijetkim stvorenjima čije se oči nalaze sprijeda: kod većine životinja položene su sa strane. Takav položaj očiju omogućuje ljudima, majmunima i polumajmunima vid u tri dimenzije. Usto, primati bolje raspoznaju boje od većine životinja i uvelike se oslanjaju na vid.

Starije antropološke hipoteze na različite načine objašnjavaju razvoj novih sposobnosti. Jedna od njih polazi od premise da je za razvoj vida zaslužna činjenica što su naši preci bili maleni kukcojedi: kako su hranu hvatali rukama, bio im je potreban oštar vid. Neki pak znanstvenici smatraju da je, osim za trodimenzionalni vid, frontalni položaj očiju važan za izdvajanje pojedinosti: za hvatanje kukaca, nalaženje bobica te uočavanje teško vidljivih grana pri skakanju kroz krošnje.

Novija otkrića pobijaju te teorije. Nema čvrstog dokaza da su rani primati bili kukcojedi: naprotiv, najvjerojatnije su bili svejedi. Neurologija iznosi pregršt dokaza u prilog tezi da je sposobnost hvatanja rukom starija od kretanja kroz krošnju i trodimenzionalnog vida. Mnogi se ljudi neobjašnjivo plaše zmija. Nemojte im zamjeriti – taj je strah sto milijuna godina star!
https://povijest.hr/jesteliznali/strah- ... na-godina/

Zar su primati stari 100 miliona godina, mislio sam da smo upola toliko stari. A ovaj clanak mi djeluje poprilicno spekulativno..
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#147 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Sličnosti i razlike modernog čoveka i čovekolikog majmuna

Čovek ima najviše sličnosti sa čovekolikim majmunom bez repa, odnosno, sa šimpanzom, gorilom i orangutanom. Ove životinje, pored čoveka, su jedini sisari na planeti kojima je rep zakržljao (os coccygis). Razlike između njih i nas su očigledne, ali su sličnosti i srodnosti mnogo upečatljivije. Sličnosti:

1) Obe vrste imaju pokretan palac kojim se služe (pollex),

2) lice im je uglavnom golo, bez dlaka,

3) mužjaci imaju bradu, kao i brkove,

4) vilice sadrže 32 zuba, odnosno, po 16 para,

5) kompletna fiziologija i anatomija su veoma slične:

unutrašnji organi,
krvne grupe (ABO - sistem, Rh – sistem, Mn – sistem),
telesna temperatura,
puls,
broj hromosoma u ćelijama (46 hromosoma – 23 para),
broj gena (30 000 – 40 000 gena)…
6) oboljevaju od istih bolesti,

7) mozak (encephalon) je slične građe,

8.) pokretima lica i mimikom mogu ispoljavati različita raspoloženja: tugu – radost, ljubav – ljutnju, bol, sreću…

9) žive porodičnim životom,

10) ženke brižljivo čuvaju mladunce (limbički sistem)…

Ono ipak, najglavnije, je to da su obe vrste u dalekoj prošlosti imale iste (zajedničke) pretke. Pravilno rešenje pitanja postanka čoveka među prvima je omogućio Čarls Robert Darvin (Charles Robert Darwin) svojim delom “Poreklo čoveka“, objavljenim u drugoj polovini XIX veka. Ovaj veliki naučnik tvrdio je da čovek i ostali primati, polumajmuni, pravi majmuni i čovekoliki majmuni vode poreklo od neke davnašnje grupe sisara.
Izvor:https://www.bionet-skola.com/w/Evolucija_%C4%8Doveka
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#148 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Istraživanje ljudske DNA stare 400 000 godina

Najstariji poznati ljudski DNA otkriva da je evolucija još više zbunjujuća nego što se mislilo, kažu znanstvenici. DNA koja datira do 400 000 godina u prošlost, prema istraživačima, pripada do sada nepoznatom ljudskom pretku. Ta nova otkrića mogla bi rasvijetliti tajanstvenu i izumrlu liniju čovjeka, poznatu kao Denisovanci, koji su bliski srodnici neandertalaca. Iako su moderni ljudi jedina preživjela ljudska loza, drugi su u prošlosti vladali zemljom. Među njima su neandertalci, relativno novootkriveni Denisovanci za koje se smatralo da su živjeli na područjima od Sibira do jugoistočne Azije. Istraživanja pokazuju da Denisovanci dijele porijeklo sa neandertalcima, ali su genetski različiti. Oboje potječu od zajedničkog pretka skupine koja se ranije razišla od predaka modernih ljudi. Genetska analiza sugerira da su se preci modernih ljudi križali sa obje ove izumrle linije. Neandertalski DNA čini od 1 – 4 % modernih euroazijskih genoma, a DNA Denisovanaca čini 4 – 6% genoma modernih ljudi na otočjima Nove Gvineje, Bougainvillea -u Malezijskom otočju.

Da bi otkrili više o ljudskom porijeklu, znanstvenici istražuju bedrenu kost koju su iskopali u Španjolskoj, u mjestu pod nazivom „Sima de los Huesos“, u prijevodu Jama kostiju, podzemnoj spilji u planinama Atapuercu na sjeveru zemlje. Kost je stara 400 000 godina.

„To je najstariji ljudski genetski materijal do sada sekvencioniran.“ Rekao je voditelj istraživanja Matthias Meyer, molekularni biolog na institutu Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu u Njemačkoj. „Ovo je stvarni napredak – prije dvije godine nismo mislili da će biti moguće proučavati genetiku ljudskih fosila ove starosti.“ Do sada je najstariji poznati ljudski DNA bio 100 000 godina star, od neandertalca pronađenog u Belgiji.

Jama kostiju duboka je oko 30 metara. Arheolozi pretpostavljaju da su kosti ondje završile prema dva scenarija, ili su ih onamo donijele kiše i poplave ili su tu namjerno zakopane. Ova jama do sada je dala 28 pojedinačnih kostura, najveću zbirku fosila na svijetu koji datiraju iz doba srednjeg pleistocena, razdoblja koje obuhvaća razmak od 125 do 780 000 godina.

„To je veoma zanimljiv vremenski raspon.“, kaže Meyer „Mislimo da su se preci modernih ljudi i neandertalaca razišli prije nekih 500 000 godina.“ Najstariji do sada pronađeni ostatci modernih ljudi su 200 000 godina stari.

Istraživači su rekonstruirali gotovo kompletan genom ovih fosilnih mitohondrija – glavnih pokretača napretka stanica koji imaju svoj vlastiti DNA i prenosi se s majke na dijete. Fosili koji su iskopani nalikuju na neandertalce, pa su istraživači očekivali da ova mitohondrijska DNA bude neandertalska. Začudo, mitohondrijska DNA otkriva da ovaj fosil ne dijeli zajedničkog pretka sa neandertalcima nego sa Denisovancima, te da se od njih razdvojio prije 700 000 godina. To je začudilo istraživače, jer se prema dosadašnjim nalazima zaključuje da su Denisovanci živjeli u jugoistočnoj Aziji, a ne u zapadnoj Europi. Jedini do sada poznati fosil denisovanca su kosti prstiju i kutnjak, pronađeni u Sibiru.

„To otvara potpuno nove vidike u našem razumijevanju evolucije modernih ljudi, denisovanaca i neandertalaca.“, kaže Meyer.

Istraživači predlažu nekoliko objašnjenja za ova otkrića. Prvi je da taj da je ova pronađena vrsta usko povezana sa precima denisovanaca. Ipak, to je malo vjerojatno, jer će prisutnost denisovanaca u Europi značiti opsežno preklapanje teritorija sa neandertalcima, te se postavlja pitanje kako su se te dvije grupe mogle tako drastično genetski razići uz preklapanje teritorija i vremena postojanja. Štoviše, poznati zub denisovanca se znatno razlikuje od svih zubi koji su pronađeni u Jami kostiju.

Drugo objašnjenje je da čovjek iz Jame može biti povezan sa precima neandertalaca i denisovanaca. Ovo objašnjenje istraživači smatraju mogućim, s obzirom na dob fosila, ali će također morati objasniti kako su dvije veoma različite mitohondrijske DNA loze potekle iz jedne grupe, jedne koja je vodila ka denisovancima, druge koja je vodila ka neandertalcima.

Treće, ljudi pronađeni u Jami kostiju mogu biti linija koja je razdvojena i od denisovanaca i od neandertalaca. Kako god, ovo sugerira kako je ova grupa nekako različita od neandertalaca ali i samostalno razvila nekoliko skeletalnih odlika neandertalaca.

Četvrto, istražitelji sugeriraju i da je možda riječ o do sada nepoznatoj ljudskoj liniji.

„Priča o ljudskoj evoluciji nije toliko jednostavna koliko neki vole misliti.“, rekao je Meyer „Ovaj rezultat je postavio veliki upitnik. Na neki način, znamo manje o neandertalcima i denisovancima te njihovom podrijetlu nego što smo ranije mislili da znamo.“

Znanstvenici se sada nadaju da će više saznati o ovim fosilima izdvajajući DNA iz jezgri stanice, ne iz njihovih mitohondrija. Međutim, to će biti veliki izazov, istraživačima je bilo potrebno gotovo dva grama kosti za analizu mitohondrijske DNA, koja po brojnosti nadmašuje DNA jezgre po nekoliko stotina puta unutar stanice.
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#149 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

O evoluciji čovjeka se može dosta pročitati i na:

https://teorijaevolucije.com/evolucija_coveka/
User avatar
tovarish
Posts: 3501
Joined: 26/05/2008 23:57

#150 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

'
Mikroevolucija na djelu: Ljudski rod prolazi kroz rapidne promjene

Australski naučnici nedavno su došli do dokaza da ljudski rod prolazi kroz tzv "mikroevoluciju" koja se događa kod ljudi upravo sada I to mnogo brze nego inače.

Kako navodi Big Think, ova mikroevolucija se povezuje sa arterijom ruke koju bebe razvijaju u maternici kako bi prenosila krvi do podlaktica i šaka. Ona postoji sve do njihovog rođenja, kada je obično mijenjaju druge dvije arterije.

Međutim, neki ljudi se rađaju sa sve tri arterije, a brzina kojom se to dešava dramatično raste, tvrde australski naučnici.

Nakon analize anatomske literature i zabilješki sa seciranja nadlaktica doniranih leševa, utvrdili su da je osoba rođena sredinom 1880-ih imala samo 10% šanse da ima dodatnu arteriju ruke, ali da je neko rođen u kasnim 1900-im imao 30% šansi.

“Ovo povećanje moglo je biti rezultat mutacija gena uključenih u razvoj srednje arterije ili zdravstvenih problema kod majki tokom trudnoće, ili zapravo oboje”, rekao je Teghan Lucas, istraživač sa Flinders univerziteta, u saopštenju za javnost.

Ako se trend nastavi, naučnici predviđaju da će većina ljudi rođenih 2100. godine proći kroz ovu mikroevoluciju – zbog čega bi mogli osjećati izvjesne pogodnosti u odnosi na ostale ljude.

Istraživač Maciej Henneberg rekao je da dodatna arterija na ruci ne samo da povećava protok krvi u šaku, već bi se mogla koristiti i kao zamjena ako arterija na drugom mjestu u tijelu pretrpi oštećenje – to je kao rezervna guma koju držite u prtljažniku u slučaju da se jedna od guma ispuše.

Uočene i druge mikroevolucije
Dodatna arterija ruke nije jedina mikroevolucija koja se trenutno odvija kod ljudi.

Naučnici sve više prijavljuju slučajeve ljudi koji se rađa sa malom šupljinom u kostima kičme (spina bifida occulta), dodatnom kosti u koljenima (fabella) ili bez umnjaka.

Mnogi ljudi sa spina bifida occulta nikada ne otkriju da je imaju, dok fabella zapravo može uzrokovati zdravstvene probleme. Što se tiče toga da nemate umnjake, prednost je ta da se neki zubi nikada ne moraju operativno ukloniti.

Praćenje ovih mikroevolucija je ključno za ljudsko zdravlje. Kako se naša tijela razvijaju, doktori moraju biti spremni da se prilagode promjenama i njihovom potencijalnom utjecaju na pacijente.
Izvor:https://ba.n1info.com/nauka/mikroevoluc ... -promjene/
Post Reply