Evolucija čovjeka

[Dangubic]

Ako je evolucija prirodni i životni proces zašto se ne dešava još uvijek? Zbog čega je došao do kraja nastankom modernog čovjeka? Šta je sa ostalim životinjskim svijetom?

Mene buni kako evolucija kada su vrste živjele jedni pored drugih? Kako neke tvrdnje kada i danas otkeivamo istoriju. Najstariji pronađeni ostaci homo sapiensa danas datiraju 300.000 godina unazad i pronađeni su u pećinama atlaških planina u Maroku.

Puno toga je zbunjujuće u objašnjenju teorije evolucije. Puno toga nije adekvatno objašnjeno jer ne znamo.

Evoluciju se i danas desava ali je proces dug.

[tovarish]

DNK analize otkrivaju veze između drevnih stanovnika Altajskih planina


RANE VRSTE HOMINIDA poznati i kao neandertalci nekada su živeli širom zapadne Evroazije, a tragovi o njihovom postojanju sugerišu da su se prvi put pojavili pre oko 400.000 godina i da su oko pre 40.000 godina i izumrli. Međutim, iako nam materijalni tragovi koje su ostavili za sobom mogu dosta toga reći i pomoći nam da rekonstruišemo deo njihove prošlosti, na osnovu njih je jako teško otkriti kako je neandertalska zajednica funkcionisala i kako su bili povezani. Stoga su naučnici za potrebe najnovije studije rešili da istraže genetsku raznolikost neandertalaca, kako bi otkrili nove tragove o društvenoj organizaciji i strukturi njihove zajednice.

Godinama unazad je bilo poznato da su oni prvi praistorijski ljudi koji su živeli u okviru porodice i da su koegzistirali sa svojim precima Denisovcima, a nedavne studije otkrivaju i da su u relativno kratkom vremenskom periodu živeli zajedno i sa Homo sapiens-om na evropskom tlu. Da bi naučnici utvrdili kako su njihove zajednice izgledale i kakvu društvenu organizaciju su imali - analizirali su genetske podatke 13 različitih neandertalaca sa Altajskih planina.


Kako su izgledale neandertalske zajednice?

Ostaci iz Čagiskaja i Okladnikov pećine su nakon analize otkrili iznenađujuću količinu informacija o ovim ranim zajednicama. Ispostavilo se da su oni ovde lovili brojne migratorne životinje - poput konja, bizona i kozoroga. Od sirovina koje su nalazili u neposrednoj blizini pravili su oruđe, a na oba lokaliteta je potvrđeno da su materijali poticali sa istog mesta - što prema mišljenju arheologa ukazuje da su ove dve neandertalske zajednice na neki način bile povezane.

Ali na osnovu genetskih analiza, sedam muških i šest ženskih individua stručnjaci su uspeli da utvrde da su neki od njih bili u srodstvu. Pronađeni su i tragovi heteroplazmije - kada dve ili više varijanti mitohondrijalne DNK postoje u istoj ćeliji. Činjenica da su ovi neandertalci bili povezani i da su imali heteroplazmiju znači da su svi živeli i umrli otprilike u isto vreme - što dalje implicira da su najverovatnije došli iz iste društvene zajednice.

Studija je takođe otkrila da su imali neverovatno nisku genetsku raznolikost, nešto što se obično viđa samo među vrstama koje se nalaze pred izumiranjem. S druge strane na osnovu materijalnih dokaza bilo je očigledno da su se neki od njih kretali između zajednica. Ali ko?

Istraživači su na ovo pitanje odgovorili zahvaljujući proučavanjem dve različite stvari - Y-hromozoma i mitohondrijalne DNK. Prva se nasleđuju od oca i prenosi na sina, dok se mitohondrijalna DNK nasleđuje po ženskoj liniji. Proučavajući raznolikost ova dva faktora, shvatili su da je genetska raznolikost veća sa ženske strane, tj. žene su migrirale između neandertalskih zajednica - povezujući ih.

[tovarish]

5 ljudskih vrsta za koje verovatno niste znali da su postojale

Mi smo toliko navikli na ideju da smo jedini ljudi na Zemlji da nam je neobična pomisao na to da je, ne tako davno, u našoj evolucionoj istoriji više vrsta ljudi živelo na različitim predelima.

Okruženje tokom paleolita ili kamenog doba bilo je dinamično. Stanovništvo se kretalo, komuniciralo, a ponekad se čak i ukrštalo. Kako arheološka metodologija i dostupna tehnologija postaje sve sofisticiranija, u stanju smo da u sve više nijansi "vidimo" živote u različitim periodima.

Dakle, koliko je različitih tipova ljudi bilo? To je veliko pitanje, a antropolozi se još uvek nisu složili oko odgovora.

Veliki deo "problema" je u tome što postoji vrlo malo primeraka na kojima bi antropolozi mogli da rade. Zamislite čitav spektar veličina i oblika tela savremenih ljudi i zamislite da to pokušavate ponovo stvoriti koristeći skelete samo nekoliko nasumično otkrivenih kosti pojedinaca. Istraživači su otkrili fosile od oko 6.000 hominina, a samo nekolicina im je dala genetske dokaze.

Istraživači često, na osnovu samo lobanje ili kosti prsta, pokušavaju da otkriju kojoj vrsti je skelet pripadao. Posao je težak i često osporavan.

Ovo je pet hominina koji su doprineli priči o evoluciji čoveka koji su vam možda manje poznati.

1. HOMO RUDOLFENSIS
Homo rudolfensis je savršen primer zamke kod opisivanja vrste koje je zasnovano na ograničenim fosilnim dokazima. Oznaka se zasniva na jednom jedinom primerku-lobanji datiranoj pre oko 1,9 miliona godina sa mesta Kubi Fora u današnjoj Keniji.

Prvobitno se lobanja pripisivala vrsti Homo habilis, najranije poznatom članu ljudskog roda. Međutim, bilo je nekoliko problema sa tim zaključkom. Prvo, lobanja je bila prilično velika. Drugi postojeći uzorci H. habilis imali su mozak oko 500 kubnih centimetara; H. rudolfensis je imao lobanju u koju je bilo smešteno oko 700 kubnih centimetara mozga. Uzorak H. rudolfensis takođe ima veće zube i manju izbočinu na čelu od ostalih lobanja H. habilis.

Antropolozi su na kraju zaključili da varijacije unutar jedne vrste - uzimajući u obzir moguće razlike između muškarca i žene - malo verovatno objašnjavaju ove fizičke razlike, pa je Homo rudolfensis dobio oznaku zasebne vrste 1986. godine.

2. HOMO ANTECESSOR
Pećina Gran Dolina u Atapuerci u Španiji, veliko je arheološko nalazište, sa naslagama koje datiraju unazad i više od pola miliona godina. Najstarija od ovih zona datira od pre oko 780.000 godina i uključuje ostatke grupe hominina koja se 1997. godine naziva Homo antecessor.

Za ovu vrstu se često kaže da ima mešavinu modernih i "primitivnih" osobina - neke karakteristike su im slične kao kod neandertalaca i denisovaca, dok su druge više poput homo sapiensa. Nedavna studija drevnih proteina ekstrahovanih iz zubne gleđi jednog od fosila iz Atapuerke potvrdila je da je H. antecessor "sestrinska loza" modernim ljudima, neandertalcima i denisovcima. Sve ove populacije imaju bliskog zajedničkog pretka.

3. HOMO FLORESIENSIS (FLORESKI ČOVEK)
Jedini poznati fosili Homo floresiensis potiču iz pećine Liang Bua na indonežanskom ostrvu Flores. Antropolozi ih takođe rado nazivaju "hobitima" zbog njihovog niskog rasta, koji je bio tek nešto više od metra.

Imali su i mali mozak (oko 400 kubnih centimetara), ali su lovili plen i pravili alate vrlo slične onima koje je pravio Homo erectus, vrsta sa mnogo većim mozgom.

Moguće objašnjenje za mali rast je fenomen poznat kao ostrvski patuljak.

U okruženjima sa ograničenim resursima - poput ostrva okruženog otvorenim okeanom - vrste evoluiraju ka manjoj telesnoj masi i manjem mozgu. Vrsta pigmejskog slona (sada izumrla), na primer, koja je nekada delila ostrvo Flores sa H. floresiensis primer je istog procesa.

4. HOMO LUZONENSIS
Ostrvska homininska populacija, Homo luzonensis, živela je na ostrvu Luzon na Filipinima pre oko 50.000–60.000 godina. Ova vrsta predstavljena je sa svega 13 kostiju - zubima, kostima prstiju sa nogu i ruku i butnom kosti. Sve ove kosti pripadale su najmanje tri različite osobe.

Godine 2019. antropolozi su utvrdili da se ove kosti dovoljno razlikuju od vrsta poput H. erectus i H. floresiensis da bi opravdale novu kategoriju među vrstama. Posebno su interesantne kosti prstiju jer su blago zakrivljeni, što je karakteristika koju imaju i žive vrste primata koji žive na drveću. Ovo sugeriše da je za H. luzonensis život na drveću bio deo njihove svakodnevice.

5. HOMO LONGI ("ČOVEK ZMAJ")
Najnovije predložene vrste hominina potiču iz Kine, gde je u junu zvanično predstavljena lobanja koja je dobila nadimak "Čovek zmaj". Lobanja je prvi put otkrivena 1930-ih, ali je tek nedavno stigla na naučnu analizu. Datiran je pre oko 146.000 godina.

Očne duplje su mu velike i kockaste, kutnjaci mnogo veći od današnjih - modernih, a čeona kost je masivna. Međutim, veličina mozga može da se uporedi sa veličinom mozga kod modernog čoveka.

[tovarish]

Naučnici najavili imenovanje nove vrste fosilnog čoveka

Međunarodni tim istraživača, među kojima je jedan od vodećih autora Predrag Radović, asistent na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, najavio je imenovanje nove vrste fosilnog čoveka – Homo bodoensis.

Vrsta Homo bodoensis je živela u Africi tokom srednjeg pleistocena, pre oko pola miliona godina, i bila je direktni predak modernog čoveka.

Srednji deo pleistocenske epohe je trajao između 774 000 i 129 000 godina pre sadašnjosti i veoma je važan za evoluciju čoveka zato što se tokom ovog intervala pojavljuju predstavnici naše vrste (Homo sapiens) i naši najbliži rođaci, neandertalci (Homo neanderthalensis). Međutim, evolucija čoveka tokom srednjeg pleistocena je vrlo kompleksna, a istraživači se nadaju da će definisanje Homo bodoensis-a barem delimično razjasniti ovo zagonetno, ali važno poglavlje u ljudskoj evoluciji.


Nova vrsta uključuje od ranije poznate srednjopleistocenske fosilne ostatke sa područja Afrike i istočnog Mediterana. Ranije su ovi ostaci najčešće pripisivani vrstama Homo heidelbergensis ili Homo rhodesiensis – za koje postoje brojne, često kontradiktorne definicije.

"Govoriti o evoluciji čoveka tokom ovog vremenskog perioda je postalo praktično nemoguće zbog toga što ne postoji adekvatna terminologija koja oslikava geografske varijante", kaže Mirjana Roksandić, profesorka na Univerzitetu u Vinipegu (Kanada) i vodeći autor studije.

Analize drevne DNK su nedavno pokazale da su pojedini fosilni predstavnici vrste H. heidelbergensis sa teritorije Evrope zapravo rani neandertalci, te je ime "H. heidelbergensis" postalo redundantno. Prema koautorki Šiu-Đie Vu, profesorki na Institutu za paleontologiju kičmenjaka i paleoantropologiju u Pekingu (Kina), naziv "H. heidelbergensis" treba napustiti i kada su u pitanju fosilni ostaci ljudi iz istočne Azije.

"Imenovanje nove vrste (posebno fosilnih ljudi) je važan događaj, a Međunarodni kodeks zoološke nomenklature dopušta promenu imena samo prema strogo definisanim pravilima. Ipak, novi termini dobijaju život jedino ako ih prihvate i koriste drugi istraživači, a mi smo uvereni da postoje dobri razlozi da ime Homo bodoensis bude usvojeno".

Srednjopleistocenski fosili sa područja Afrike su nazivani dvojako: "Homo heidelbergensis" ili "H. rhodesiensis", što unosi dodatnu konfuziju u ionako kompleksnu problematiku. Vrsta H. rhodesiensis je nejasno definisana, a samo ime nikada nije bio široko prihvaćeno u nauci, što je barem delimično posledica povezanosti sa Sesilom Roudsom i zlodelima počinjenim tokom britanske kolonijalne vladavine u Africi. U kontekstu moderne nauke koja teži dekolonijalizaciji, upotreba termina kojima se veličaju figure poput S. Roudsa neprihvatljiva je praksa.

Naziv "bodoensis" potiče od imena lokaliteta Bodo D’ar u Etiopiji, gde je pronađena 600 000 godina stara fosilna lobanja koja je tipski primerak nove vrste. Homo bodoensis se smatra direktnim pretkom modernog čoveka. Prema novoj klasifikaciji, vrsta uključuje srednjopleistocenske ostatke ljudi iz Afrike i pojedine fosile iz Evrope, dok se najveći broj fosilnih primeraka sa potonjeg kontinenta svrstava među (rane) neandertalce.

[tovarish]

Evolucija čovjeka: Zašto su majmuni počeli hodati uspravno?

Red primata, sisavaca kojima pripadaju majmuni i ljudi, razvio se početkom kenozoika, prije pedset i šest milijuna godina. Prvi predstavnici reda bili su maleni polumajmuni, ne veći od šumske rovke. Imali su dugačke repove i šiljaste pandže, pomoću kojih su se s lakoćom premještali po drveću.

S vremenom su neki od njih počeli napredovati, odnosno odbacivati pandže te razvijati osjetila i prihvatni rep, kao i okretni palac kojim su se mogli brzo i spretno uhvatiti za granu. I mozak im je postajao razvijeniji, osobito dio povezan s vidom. Primati su, naime, prva živa bića koja su razvila “stereoskopski” vid, objedinjujući informacije koje su dolazile od očiju i koje je mozak zatim obrađivao. Trodimenzionalni vid omogućio im je da precizno izračunaju udaljenost između grana stabala te izoliraju sliku ploda na grani od ostalih dijelova šume.

U oligocenu te kasnije u miocenu, neki su se primati razvili u prve vrste čovjekolikih majmuna, koji su imali posebnu anatomsku građu: udove prilagođene za kretanje po drveću, četiri prihvatne šake, kratnu njušku, zube prilagođene raznovrsnoj prehrani, čeono smještene oči te izvanredan sluh. Ti majmuni počeli su živjeti u brojnim skupinama, iskazujući brigu za mladunce. Mozak je postao veći i bolje strukturiran, omogućujući lakše snalaženje u krizi okoliša, odnosno nestanku prašuma te posljedičnom smanjenju staništa.

Prinuđeni da se spuste na zemlju, neki su čovjekoliki majmuni počeli zauzimati poluuspravno držanje, te prevaljivati kraće udaljenosti na dvije umjesto na četiri noge, koristeći prednje udove za nabavu i prijenos hrane. Usvajanje dvonožnog položaja temeljna je etapa u pojavi prvih hominida.

Red primata razvio se u više smjerova – od nekih grana ovog “drveta” razvili su se današnji majmuni, dok se iz drugih grana razvila ljudska vrsta. Kao “rođaci”, majmun i čovjek imaju jednoga zajedničkog pretka. Kad su se dvije vrste razdvojile, pitanje je oko kojeg su se vodile brojne polemike. Prema novim spoznajama, to se dogodilo prije pet milijuna godina.

[TriDe]

Ništa ne dolazi samo po sebi. Nauka ma koliko god da pokuša objasniti početke promjena koje su rezultirali velikim zaokretima u ponašanju, i držanju, opet se svodi na gledište koje žele uklopiti u neki šablon.

Dvonožnost hominida teško da je došla kao posljedica nekih klimatskih i uopšte promjena tla, flore i slično. Želim kazati da je potreban nekakav vodič, neko da pokaže taj novitet, a taj neko onda mora biti slika i prilika anatomski modernog čovjeka.

Kako će neka vrsta odbaciti ono ključno, znači držanje i strukturu kakva ih krasi od početaka, ako nema razvijen razum koji će kritički prići problemu kao i uopšte što nema logiku koja je ekivalent današnjoj ?

Onda, razvoj civilizacije da se pripiše ponovo klimatskim promjenama i počecima poljoprivrede. Vidite, sve to fino zvuči ali treba sagledati širu sliku cijele ove priče. Kreativnost i ideje su ono što će izazvati neku revoluciju. Čovjek nije sjedio u pećini kao primitivna vrsta preko 190 000 godina. Postoje dokazi pećinske umjetnosti stari 50 000 i više hiljada godina. Postoje dokazi da je prva sjekira (koja je pronađena naravno) stara preko 40 000 godina. To je ono što su pronašli. Ko garantuje da nema sjekira stara 150 000 god ili nekakva slika u naslagama stara i preko 300 000.

Pa vatrom se ovladalo još daleko ranije i tu se termički spremala i obrađivala hrana. I još nešta jako važno, u ledenom dobu, postojali su periodi od cirka 5000 godina pa i više kada smo imali topliju klimu.

[tovarish]

Dvonožnost hominida teško da je došla kao posljedica nekih klimatskih i uopšte promjena tla, flore i slično. Želim kazati da je potreban nekakav vodič, neko da pokaže taj novitet, a taj neko onda mora biti slika i prilika anatomski modernog čovjeka.

Bajke su na pdf-u religija. Ozbiljne priče prepusti odraslima.

[TriDe]

Imaš naučni model onu teoriju isprekidane ravnoteže koju su predložili Jay Gould i Niles Eldredge. Ugledni čalnovi akademske zajednice.

"Model isprekidane ravnoteže govori kako se genetičke promjene odvijaju relativno brzo tokom geološkog vremena i te kratke faze evolucije su stisnute između dugih perioda mirovanja - gotovo bez ili sa vrlo malo genetičkih i evolucijskih promjena. Darwinova tradicionalna gradualistička teorija se bazira na postepenoj evoluciji i promjeni vrste tokom vremena."

"Prema toj ideji promjene u vrsti dolaze kada manji dio populacije bude geografski izoliran od matične populacije. U izolaciji manja populacija lakše podliježe naglim promjenama u okolišu te se tokom kraćeg perioda prilagođava, što rezultira nastankom nove vrste. Novonastala vrsta postoji u isto vrijeme, ili dio vremena, kao i matična vrsta od koje se odvojila."

Na ovim osnovama možemo nadograditi neke ideje te popuniti neke misterije. Primjer ovog što sam pomenuo oko dvonožnosti. Nagle promjene, gdje je čovjek za kratak period postao onakav kakvog nauka opisuje kao anatomski modernog i onda otišao te drugu sličnu vrstu podučio ili nešto približno tome.

Trenutni model mi se ne uklapa u neke prelomne događaje.

J.ebote ovde sve neki autoriteti koji vladaju temom.

[tovarish]

Neandertalci su ipak bili prvi europski slikari

Špiljska umjetnost je nastala puno prije dolaska modernog čovjeka

Autori poznatih najstarijih špiljskih slikarija na svijetu nisu bili moderni ljudi, nego neandertalci. To znači da naši izumrli rođaci ipak nisu bili nekulturni divljaci, pokazalo je tako istraživanje koje je provedeno na trima nalazištima u Španjolskoj i kasnije je objavljeno u uglednom časopisu Science. Primjenom moderne tehnologije su znanstvenici ustanovili kako su slike koje su pronađene na trima nalazištima u Španjolskoj nastale prije barem 64.800 godina, što znači 20.000 godina prije nego što su prvi moderni ljudi iz Afrike došli u Europu. Ovime je špiljska umjetnost datirana puno ranije nego što se cijelo vrijeme mislilo, a također je i čvrst dokaz kako su neandertalci imali kognitivnih sposobnosti shvaćati uporabu simbola, što predstavlja središnji stup ljudske kulture. “Dokaz je to koji mijenja dosadašnje svrstavanje neandertalca u kategoriju praljudi koji nisu imali sposobni za umjetničko izražavanje”, tvrdi Alistair Pike, profesor arheologije sa Sveučilišta u Southamptonu, ujedno jedan od autora studije.“Slikarstvo se uvijek smatralo vrlo ljudskom aktivnošću, stoga ako su neandertalci slikati to znači da su bili kao i mi”. I prije su neki arheolozi zaključili kako je neandertalac bio nešto sofisticiraniji od karikature današnjeg čovjeka, ali za takve tvrdnje su nedostajali ključni dokazi, a sad postoje nalazi iz ovih triju špilja u Španjolskoj koji za te špekulacije pružaju čvrsto uporište. Špiljske slike na lokacijama Maltravieso, La Pasiega i Ardales uključuju točke, linije, krugove i šablone, a za stvoriti tako nešto trebalo je steći specifične vještine, kao što bi bilo miješanje pigmenata, ali i odabir primjerenih lokacija za slikanje. Ti neandertalci su živjeli na područjima koja će jednog dana iznjedriti poznate slikare kao što su Pablo Picasso i Diego Velazquez, a da bi stvorili crteže koji su danas očuvani u špiljama morali su imati intelektualne sposobnosti za misliti u simbolima, upravo kao moderni ljudi. Znanstvenici su se za procjenu starosti slika koristili sustavom preciznog radioizotopnog datiranja metodom uran-torij, a to podrazumijeva struganje nekoliko miligrama naslaga kalcijeva karbonata sa slika kako bi se provela analiza. Jedna druga studija koja je objavljena u Science Advances pokazala je da ukrašene morske školjke nađene u drugoj špilji u Španjolskoj isto tako potječu iz vremena prije dolaska modernog čovjeka. Joao Zilhao sa Sveučilišta u Barceloni je ocijenio da se za nova istraživanja ljudske spoznaje treba iznova vratiti zajedničkim precima neandertalca i modernih ljudi prije više od 500.000 godina. Neandertalci su izumrli još prije 40.000 godina, brzo nakon što su naši izravni preci pristigli u Europu. Nejasno je i dalje što ih je točno ubilo, a neke teorije upućuju na neprilagođavanje klimatskim promjenama i snažnoj konkurenciji s modernim ljudima

Izvor: https://geek.hr/znanost/clanak/neandert ... i-slikari/

[tovarish]

Posljednji Homo erectusi nestali su prije 110.000 godina


Posljednji Homo erectusi izumrli su prije nekih 110.000 godina na otoku Javi u Indoneziji, pokazuje studija objavljena nedavno u časopisu Nature. ”Prvi put smo sigurno utvrdili kada je točno izumro Homo erectus, jedan od naših najvažnijih predaka, rekla je za France Presse Kira Westaway sa sveučilišta Macquarie u Australiji”, suautorica studije. Fosilni ostatci Homo erectusa, 12 vršaka lubanje i 2 kosti noge pronađeni su 1930-ih u Ngandongu, na obali rijeke Solo, na Javi u Indoneziji, ali im se starost nije mogla točno utvrditi. Postojanje Homo erectusa procjenjuje se na oko milijun i pol godina. Bio je prvi daleki predak današnjeg čovjeka koji je prije 1,8 milijuna godina otišao iz Afrike. ”Homo erectus iz Ngandonga ima najveći mozak i najviše čelo među svim poznatim Homo erectusima, što je znak velike evolucijske promjene. Uvrditi kada se dogodila ta promjena presudno je za naše razumijevanje dalekih predaka”, dodaje Westaway

Izvor: https://geek.hr/znanost/clanak/posljedn ... 00-godina/

[tovarish]

Moderni ljudi parili su se s još jednom vrstom praljudi?


Ako je vjerovati rezultatima istraživanja tima znanstvenika s University of Texas, u DNK profilu današnjih stanovnika Melanezije kriju se ostaci treće, dosad neotkrivene vrste rođaka modernog čovjeka. Kako se sad čini, navedeni DNK razlikuje se od onog neandertalaca, odnosno denisovanaca, druge dvije vrste praljudi za koje se zna kako su se miješali s modernim čovjekom. Istražujući udjele DNK izumrlih hominida u DNK profilima modernih ljudi, znanstvenici pod vodstvom prof. Ryana Bohlendera otkrili su određene nelogičnosti u prethodnim istraživanjima, što ih je navelo na činjenicu kako priča o našim kontaktima s neandertalcima i denisovancima ima puno dublju pozadinu nego što se je to do sada činilo. Podsjetimo, smatra se kako su naši preci migrirali iz Afrike u razdoblju od 100.000 do 60.000 godina u prošlost i potom susreli druge hominide koji su živjeli na području Euroazije. Navedeni kontakt, koji je imao za posljedicu sporadično miješanje navedenih populacija i danas je vidljiv u DNK kodu Europljana i Azijata. Štoviše, znanstvenici su nedavno utvrdili kako su Europljani, zahvaljujući navedenom kontaktu,dobili određene zdravstvene probleme u naslijeđe, poput povećanog rizika od depresije, srčanog udara i cijelog niza kožnih bolesti. Konačno, druga znanstvena studija utvrdila je da su se naši preci, upražnjavajući seksualne odnose s neandertalcima i denisovancima, zarazili i s virusom HPV-a. I dok su naše veze s neandertalcima prilično dobro istražene, odnosi modernih ljudi i denisovanaca nisu ni blizu tako dobro proučeni, a zbog nedostatka fosilnih dokaza. Naime, do sad su od fosilnih ostataka denisovanaca pronađeni samo jedan prst i nekoliko zubi, i to u špilji u Sibiru tijekom 2008. godine. Kako bilo, Bohlender i njegove kolege utvrdili su kako Europljani i Kinezi dijele istu količinu neandertalskog DNK, koja se kreće oko 2.8%, a što je u suglasju s prethodnim istraživanjima, gdje se rezultat kretao u rasponu od 1.5 do 4%. Međutim, ako u igru uključimo i denisovanski DNK, situacija nije tako jednostavna, posebice ako promatramo DNK ljudi koji žive na području Vanuatua, Solomonskih otoka, Fidžija, Papue Nove Gvineje, Nove Kaledonije, Zapadne Papue i otočja Maluku. Prema rezultatima Bohlenderovog istraživanja Europljani nemaju denisovanskog naslijeđa, a ljudi u Kini imaju jako mali postotak od 0,1%. S druge strane, DNK ljudi u Papui Novoj Gvineji sadrži 2,74% neandertalskog DNK, dok se udio denisovanskog DNK u melanezijskim populacijama kreće oko 1,11%, a ne od 3 do 6% kao što su na to ukazivala prethodna istraživanja. Sve navedeno je znanstvenike uputilo na zaključak kako su se preci Melanezijaca parili i sa trećom, zasada nepoznatom skupinom hominida. Na navedeni zaključak navelo ih je istraživanje danskih znanstvenika koji su istražili DNK 83 Aboridžina, te 25 domorodaca s Papue Nove Gvineje. Spomenuto istraživanje pokazalo je kako su australski domorodci najstarija civilizacija na Zemlji, s kontinuitetom od preko 50.000 godina. Međutim, istraživanje je ukazalo na još nešto – na DNK sličan denisovanskom, no dovoljno različit od njega, a što upućuje na postojanje treće vrste hominida. S druge strane, valja naglasiti da u slučaju denisovanaca baš i nemamo puno fizičkih dokaza pa se navedeni DNK možda također odnosi na njih, bez obzira na razliku.

Izvor: https://geek.hr/znanost/clanak/moderni- ... -praljudi/

[-Chesterfield-]

Moderni ljudi parili su se s još jednom vrstom praljudi?

Naime, do sad su od fosilnih ostataka denisovanaca pronađeni samo jedan prst i nekoliko zubi,

Izvor: https://geek.hr/znanost/clanak/moderni- ... -praljudi/

Da nije u pitanju srednji prst?

[tovarish]

Da nije u pitanju srednji prst?

Naravno, srednjak za kreacioniste.

[tovarish]

Nekoliko radova na temu evolucije čovjeka:

https://www.google.com/url?sa=t&source= ... qrboT0tcQM 

https://www.google.com/url?sa=t&source= ... _y6ZL0GTzb 

https://www.google.com/url?sa=t&source= ... MxTw0DKxZS 

[tovarish]

U Kini nađena drevna lobanja: Ne liči ni na jednu ljudsku pronađenu do sada

Mađunarodni tim naučnika je za drevni ljudski fosil nedavno pronađen u Kini rekao da ne nalikuje ni jednom drugom do sada zabilježenom homininu. Hominini su pleme primata iz potporodice hominidi koje obuhvaća vrste Homo i čimpanze te njihove izumrle pretke. Naime, ostaci ne sliče ni lozi koja se razdvojila u neandertalce, ni denisovcima (denisovski čovjek), a ni nama, što ukazuje na to da našoj sadašnjoj verziji ljudskog obiteljskog stabla nedostaje još jedna grana.

Čeljust, lubanja i kosti nogu koje pripadaju ovome, za sada neklasificiranome homininu oznakae HLD 6, otkrivene su u Hualongdongu, u istočnoj Aziji 2019., a naučnici Kineske akademije znanosti (CAS) od tada pokušavaju spojiti ostatke s nekom poznatom lozom. Za sada nisu uspjeli, piše Science Alert.

Otkrivena nova loza?
Lice ovog hominina slično je strukturirano kao lice moderne ljudske loze, koja se odvojila od Homo erectusa još prije 750.000 godina. Ali nedostatak forme brade više nalikuje denisovcima, izumrloj vrsti drevnog hominina u Aziji koja se odvojila od neandertalaca prije više od 400.000 godina.

Stoga stručnjaci s CAS-a, koji su na ovome istraživanju surađivali sa naučnicima s kineskog sveučilišta Xi'an Jiaotong, britanskog Sveučilišta York i španjolskog Nacionalnog istraživačkog centra za evoluciju, smatraju da su otkrili potpuno novu lozu hibrida između grane koja nam je podarila moderne ljude i one koja je izrodila druge drevne hominine u regiji, poput denisovaca.

Četvrta loza hominina
Treba napomenuti da se mnogi fosili hominina iz pleistocena pronađeni u Kini nisu lako uklopili ni u jednu do sada poznatu lozu. Neki stručnjaci smatraju da se vjerojatno radi o srednjim varijacijama pri razvoju prema modernom čovjeku; poput arhaičnog primjerka Homo sapiensa ili naprednog oblika Homo erectusa.

No ovo prilično linearno i pojednostavljeno tumačenje je podosta kontroverzno te ga nije prihvatila šira naučna zajednica. Naime, dok je Homo erectus postojao u Indoneziji do prije otprilike 100.000 godina, ostaci koji su nedavno pronađeni u istočnoj Kini više nalikuju drugim, modernijim linijama hominina.

Prijašnje studije genoma ostataka neandertalaca u Europi i zapadnoj Aziji su pronašle dokaze o četvrtoj lozi hominina koja je živjela u srednjem do kasnom pleistocenu. No ova skupina nikada nije službeno identificirana u fosilnom zapisu. Možda ovi ostaci pronađeni u Kini predstavljaju dio slagalice koja je nedostajala, prenosi Index.

“Njegovo lice ima crte modernih ljudi, ali udovi i čeljust odražavaju primitivnije osobine”
“Nađena fosilizirana čeljust i lubanja pripadaju djetetu starom 12 ili 13 godina. Dok njegovo lice ima crte modernih ljudi, udovi i čeljust odražavaju primitivnije osobine”, pišu naučnici.

Homo sapiens se u Kini pojavio tek prije oko 120.000 godina, ali izgleda da su neka od naših “modernih” obilježja na tom području postojala i ranije. Moguće je da je posljednji zajednički predak H. sapiensa i neandertalaca nastao u jugozapadnoj Aziji i kasnije se proširio na sve kontinente. No to je samo hipoteza, pravu istinu ćemo saznati tek nakon daljnjih istraživanja.

Studija naziva Morphological and morphometric analyses of a late Middle Pleistocene hominin mandible from Hualongdong, China objavljena je u časopisu Journal of Human Evolution.

https://n1info.ba/magazin/nauka/u-kini- ... u-do-sada/

[AncientOne]

Jeste culi vi za Piltdown Man slucaj?

[Dope_Man]

De malo uvjeravaj raju kako je to bio stvaran uzorak a ne prevara.

[broj dva]

Jeste culi vi za Piltdown Man slucaj?

Jesi ti cuo za Medjugorje slucaj ?

[AncientOne]

De malo uvjeravaj raju kako je to bio stvaran uzorak a ne prevara.

Pa upravo poenta tog otkrica je prevara, kao sto je i kompletna prica o evoluciji prevara.
Zato se zove Piltdown Man slucaj.

[broj dva]

De malo uvjeravaj raju kako je to bio stvaran uzorak a ne prevara.

Pa upravo poenta tog otkrica je prevara, kao sto je i kompletna prica o evoluciji prevara.
Zato se zove Piltdown Man slucaj.

Ovako je to bilo :
A lotus flower grew from Lord Vishnu's navel with Brahma sitting on it. Brahma separated the flower into three parts - the heavens, the Earth and the sky. Out of loneliness, Brahma split himself into two to create a male and a female. From this male and female all beings were created

[Dope_Man]

Pa upravo poenta tog otkrica je prevara, kao sto je i kompletna prica o evoluciji prevara.

Tako je ljudino, sve je prevaza i zavjera, al sreca imamo tebe koji znas najbolje.

Povedi nas, o forumski mesija, u novo dobra prosvjetljenja.

[AncientOne]

Cuj, nisam u tvojoj kuci, u tvom dvoristu.
Na forumu smo gdje se raspravlja, razmjenjuju ideje, predstavljaju otkrica, itd.
Molim lijepo.

De malo uvjeravaj raju kako je to bio stvaran uzorak a ne prevara.

Pa upravo poenta tog otkrica je prevara, kao sto je i kompletna prica o evoluciji prevara.
Zato se zove Piltdown Man slucaj.

Ovako je to bilo :
A lotus flower grew from Lord Vishnu's navel with Brahma sitting on it. Brahma separated the flower into three parts - the heavens, the Earth and the sky. Out of loneliness, Brahma split himself into two to create a male and a female. From this male and female all beings were created

Upravo je tako i bilo!
Ali fali ti puno objasnjenje. Brahma, Vishnu i Siva su tri kreativna procesa, koja su ustvari jedno - Brahman. Brahma je kreativni proces/energija, Vishnu je odrzavajuci, Shiva je destrukcija. Ekvivalent tome je Neutron, Proton, Elektron, samo sto ovo nisu nikakve cestice vec kreativni procesi, propagacija, perturbacija energije - torziono polje - Atom.

A ti ako vjerujes da je nesto nastalo od nicega, u tom slucaju imas veliki problem. Cak i zvanicna nauka kaze da energija ne moze biti stvorena niti unistena. E ako nesto ne moze biti stvoreno niti unisteno, to znaci da je vjecno.
Ali ti danasnji zalutali naucnici ne zele raspravljati o tome, guraju to pod tepih. Razlog je jer ne znaju sta je to, ne mogu to izmjeriti niti izvagati. Kazu da je to prazan prostor

[Nocty]

ne mogu ni da izmjere zasto se covjekov mozak povecao u tako kratkom roku.
i ubrzalo covjekovu evoluciju tako reci

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Gray, dao si dobar primjer, a evo još jedan.

Sve domaće životinje imaju divlju verziju iz koje su se razvile, a sa tim promjenama mijenjaju svoj karakter.

Najbolji primjer je vuk koji radi preživljavanja ubija druge životinje, dok pas, njegova pitoma verzija, štiti svog gazdu koji ga hrani.

A i sam broj pasmina pokazuje kako se vuk razvijao u različitim uslovima.

Šta je pisac htio reći?

Kakve veze domestigikacija ima sa evolucijom?

Drži se ti litijaša i Armena, mani se ove teme. Nemaš kapaciteta za nju, trolčino. Ne zagađuj temu i haj zdra'o!

I ravnozemljasa.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Spoiler

Show

Recimo šta ako to "smeće" ima neku drugu svrhu?

Evolucija bi trebalo da predstavlja nastanak i razvoj, a ne prilagođavanje što su primjeri vukova, medvjeda i insekta koje navodiš.

Mislim da je jedna pojava nastanak nove vrste uslijed potrebe prilagođavanja, a druga prirodna evolucija. Ili griješim?

Po mom mišljenju glavna greška u shvatanju koncepta evolucije koju ljudi čine je gramatička. Upotreba svršenih glagola i imenica u jednini pretvara normalan dinamički proces u statičnu magiju. Ona čuvena rečenica "Čovjek je nastao od majmuna" je pogrešna u svakoj riječi. Prvo, što se koristi svršeni glagol "nastati" koji asocira na trenutačnost i završenost posla, umjesto glagola "nastajati" koji bi trebao biti u prezentu i koji predstavlja dugotrajnost radnje. Drugo, riječ "čovjek" iako jeste personifikacija vrste, odmah stvara osjećaj da je postojao prvi čovjek. A nije. Kod bića koja se seksualno razmnožavaju mora dugo vremena postojati veća (ne nužno prevelika) izdvojena populacija. Najveća greška je u riječi "majmun", koja svodi toliko široku grupu vrsta (stotine živućih) na jednu jedinu. Čimpanza je sigurno sličnija čovjeku nego makakiju, ali u ovoj rečenici oni su jedan svijet, a ljudi drugi.

Zapravo evolucija se dešava svo vrijeme, bez ikakvog plana i unaprijed određenog pravca, nego samo kao posljedica okruženja.

Spoiler

Show

Neke vrste (potkovičasta kraba) ostaju u suštini neizmjenjene i stotinama miliona godina ali i kod njih pojedini potomci se razvijaju kao nova grana.

Stoga, u vašoj rečenici to bi bile dvije različite pojave ako koristimo riječ "nastanak". Ali vrste nisu Novi Travnik da se na sastanku odluči da se počne sa gradnjom grada od nule. Zamijenimo li riječ "nastanak" dugotrajnijom rječju "nastajanje" ili još bolje "razvijanje" tada razlike nema.

Pazi, okruzenje nije staticno, i ono je promjenljivo. Inace to je to.