Evolucija čovjeka

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderator: anex

Post Reply
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#76 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Meso u ishrani pračovjeka

Naši preci iz reda primata su bili biljojedi, što je svakako bio ograničavajući faktor za njihov evolucijski razvoj. Ipak, uspravljanje i hod na dvije noge su omogućili australopitecima da se za nešto manje od dva miliona godina pretvore u prvog čovjeka - homo habilisa ili spretnog čovjeka.

Iako se vizuelno nije mnogo razlikovao od ostalih primata, ono što ga je razdvajalo od njegovih prethodnika jeste obrada i upotreba kamenog oruđa. Upravo zbog toga se habilis i smatra prvim čovjekom.

Za sljedeći evolucijski skok habilisu je trebalo "samo" 300 hiljada godina, nakon čega nastaje homo ergaster ili čovjek radnik. Za ovakvu brzu transformaciju nije samo bilo zaslužno obrada oruđa, nego je najveći značaj odigrala promjena u ishrani homo habilisa koji je počeo jesti meso.

Nedostatak hrane uzrokovan klimatskim promjenama tjerao je rane ljude da u svoju ishrane uključe sve što je djelovalo jestivo, te je tako na red došlo i meso. Lutajući u potrazi za hranom, čovjek je tako naišao na lešinu koju su iza sebe ostavile divlje zvijeri. Za razliku od nas modernih ljudi koji bi pobjegli od takvog prizora, prvi ljudi nisu imali taj luksuz i počeli su jesti ostatke sa strvine, postavši tako i lešinari.

Nova prehrana, bogata proteinima, omogućila je dalji razvoj mozga i novi evolucijski skok u već pomenutog ergastera, a nešto kasnije i homo erectusa ili uspravnog čovjeka.

Erectus, za razliku od svog prethodnika, nije bio lešinar nego izuzetno sposoban lovac koji je za lov koristio koplje i razne taktike. Bio je stalno u pokretu, izuzetno brz i okretan, te sposoban da prelazi velike daljine. Zbog toga i ne čudi da je upravo erectus bio prva ljudska vrsta koja je napustila Afriku i naselila okolne kontinente, a prije svega Aziju.

Pored lovačkih sposobnosti, erectus je bio i prvi u upotrebi vatre, a samim tim počinje da peče meso. Na taj način je čovjek mogao lakše probavljati meso, eliminisati bakterije, a iskorištenost proteina postaje mnogo veća što je ponovo omogućilo novi veliki evolucijski skok. Iz erectusa nastaje antecesor, potom hajdelberški čovjek i na kraju neandertalac i moderni čovjek.

S obzirom da su nastali na različitim mjestima i razvijali se u potpuno drugačijim klimatskim uslovima, neandertalac i moderni čovjek su se razlikovali fizički, ali i po načinu lova i potrebi za konzumiranjem mesa.

Neandertalac koji se razvio u Evropi zahvaćenoj ledenim dobom, bio je prilagođen takvoj surovoj klimi. Robusan i mišićav, većeg obima mozga u odnosu na modernog čovjeka imao je i mnogo veće potrebe za energijom, tj. mesom. Zbog toga je njegov lov bio usmjeren na krupnu divljač, naročito na mamute. Isto tako, njegove fizičke predispozicije su ga učinili dosta sporim i nedovoljno okretnim, stoga nije bio uspješan u lovu na sitnu divljač. U nedostatku mesa, neandertalci su se često okretali i prema kanibalizmu.

Prestanak ledenog doba u Evropi je uticao i na smanjenje najčešćih lovina neandertalca na tom području, stoga on ostaje bez glavnog izvora hrane i broj neandertalaca se počinje smanjivati. Prema tome, ova činjenica se svakako može uzeti i kao jedan od razloga izumiranja neandertalaca.

Sa druge strane, moderni čovjek je bio mnogo fleksibilniji u ishrani, a zbog svoje fizionomije je imao manju potrebu za mesom, dok mu je njegova brzina, okretnost i lukavstvo omogućavalo da lovi i sitnu divljač.

Dodatne informacije na:

https://www.volim-meso.hr/meso-ljudi-ve ... evolucija/

https://www.nationalgeographic.rs/vesti ... ibali.html

https://geek.hr/znanost/clanak/pronaden ... -meso/amp/

https://m.vidi.hr/index.php/Sci-Tech/Zn ... vjecanstva

https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/r ... so-2132907
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#77 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Malo sam editovao uvodne postove i popravio greške nastale kucanjem, leksičke greške i određene dijelove koji su možda ostali nejasni.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#78 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Zanimljiv članak. Vrijedi pročitati.

http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i ... erzna-4314
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#79 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Dokumentarac Odiseja vrste u dva dijela. Fantastičan je i vrijedi da se pogleda. Nažalost drugi dio ima problem sa tonom, ali s obzirom da ima prevod, može se pogledati.

https://m.youtube.com/watch?v=4MZrnlV0c3o

https://m.youtube.com/watch?v=3x8jNkPVfAo
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#80 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Zanimljiv članak
Dijelovi tijela koje ne trebamo: Jeste li u 14% ljudi koji nemaju ovaj mišić?

JESTE li znali da na ljudskom tijelu postoje zakržljali ostaci organa koji su nekad imali funkciju, ali je u modernom dobu više nemaju? Nazivaju se rudimentima ili vestigijalnim strukturama, a jedna se znanstvenica raspisala o njima na Twitteru.

Dorsa Amir je evolucijska antropologinja koja o svojim istraživanjima često piše na društvenim mrežama, a njeno objašnjenje takozvanih "evolucijskih zaostataka" brzo je mnogima postalo zanimljivo.

1. Ruka

Stavite ruku na ravnu površinu, zatim spojite palac i mali prst. Vidite li izdignuti dio na zapešću? To je mišić koji se zove palmaris longus. Nekad nam je pomagao da se lakše krećemo s drveta na drvo. Danas 14 posto ljudi nema taj mišić.

2. Uho

Provjerite imate li kvržicu na ušnoj resici. Naziva se Darwinovom kvržicom, a našim je precima koristila kako bi mogli pomicati uši. Danas, kad imamo odlično pokretljiv vrat, više nam ne treba.

3. Trtica

Ovo je prilično očito: trtična kost. Ona nas podsjeća na rep koji smo izgubili, a koristio nam je kako bismo održavali ravnotežu i lakše se kretali na drveću. Još uvijek nam rastu repovi dok smo u stanju embrija, ali u sljedećih nekoliko tjedana ostanemo bez njih.

4. Oko

Jeste li se ikad pitali kakva je to mala ružičasta stvarčica u kutu oka? Zove se plica semilunaris, a služio nam je kao treći kapak tako da smo mogli treptati horizontalno. Mnoge životinje još uvijek imaju treći kapak.

5. Dlake

Znate kako se nekad naježite kad vam je hladno ili se uplašite? To je refleks koji nam je nekad podizao krzno na tijelu kako bismo se doimali većima ili imali dodatan sloj topline. Neki ljudi mogu kontrolirati ovaj refleks.

6. Refleks hvatanja

Još jedan zanimljiv refleks. Ako stavite bebi prst na dlan ili stopalo, ona će vas pokušati uhvatiti. Bebe naših predaka su to koristile kako bi se držale za roditelje dok su ih prenosili.
Izvor: https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2057260
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#81 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Još jedan zanimljiv članak, iako se ne tiče direktno evolucije čovjeka.
Znanstvenici pronašli 11 vrsta riba koje bi mogle početi hodati

MADA mnogima ideja hodajuće ribe zvuči komično, takva hibridna bića igrala su ključnu ulogu u evoluciji životinjskog carstva na Zemlji. Sada su nova istraživanja pokazala da bi još mnogo vrsta riba moglo razviti sposobnost hodanja kopnom.

Prema najnovijoj studiji, najmanje 11 vrsta riba moglo bi razviti tu sposobnost, a među njima se nalazi azijska vrsta za koju je već poznato da donekle može hodati, odnosno da se zna penjati po stijenama – špiljska riba anđeo (Cryptotora thamicola).

Stručnjaci su shvatili da je ključan faktor za razvoj sposobnosti hodanja kod riba njihov zdjelični pojas, odnosno veza između kralježnice i trbušne peraje. Proučili su strukturu kostiju 29 različitih vrsta iz reda šaranki te identificirali tri različite vrste oblika zdjelice. Shvatili su da još 10 drugih vrsta dijeli istu strukturu kostiju kao i Cryptotora thamicola.

Specijalna veza između trbušne peraje i kralježnice
"Ribe obično nemaju nikakvu vezu između kralježnice i trbušne peraje", rekao je biolog Zachary Randall iz Prirodoslovnog muzeja na Floridi.

"Prije smo smatrali da je špiljska riba anđeo potpuno jedinstvena. Sada smo shvatili da je kod Balitoridae, porodice riba iz reda šaranki, robusni zdjelični pojasi češći nego što smo mislili", dodao je.

Cryptotora thamicola koristi povećana rebra i mišiće kako bi se kretala putem uvijanja, piše Science Alert.

Stručnjaci smatraju da je razvila tu sposobnost prilikom kretanja kroz brze potoke koji teku špiljama kako bi došla do dijelova potoka bogatih kisikom, koji nisu bili dostupni drugim ribama.

Kombinirajući analizu DNK i računalnu tomografiju (CT), pronašli su dokaze da se ova sposobnost prenosi genetski i da je ove ribe dijele i s ostalim članovima porodice Balitoridae te se čini da ta sposobnost ne dolazi iz samo jednog izvora.

"Sada bolje razumijemo izuzetno neobičan događaj u evolucijskom smislu - sposobnost ribe da hoda po kopnu", rekao je biolog Lawrence Page iz Prirodoslovnog muzeja na Floridi.

Istraživanje naziva Skeletal and muscular pelvic morphology of hillstream loaches (Cypriniformes: Balitoridae) objavljeno je u časopisu Journal of Morphology
.

Izvor: https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2216670
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#82 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Prije nekoliko dana sam pisao na temu parenja neandertalaca i modernih ljudi, a sad sam naletio na jedan članak koji detaljno analizira ove odnose.
Praistorija i nauka: Naši preci su imali seks sa neandertalcima - naučnici znaju detalje

Pogledi su im se sreli preko grubog planinskog pejzaža praistorijske Rumunije.

On je bio neandertalac i go golcijat, ako se ne računa krzneni plašt.

Imao je dobro držanje i bledu kožu, možda malko crvenu od sunčanice.

Oko jednog od debelih mišićavih bicepsa nosio je ogrlicu od orlovih kandži.

Ona je bila rani savremeni čovek, odevena u kaput od životinjske kože sa kragnom od vučjeg krzna.

Imala je tamnu kožu, duge noge i kosa joj je bila u pletenicama.

On je pročistio grlo, odmerio je od glave do pete i - i apsurdno visokim, nazalnim tonom - izgovorio najbolju rečenicu za muvanje koju je znao.

Ona ga je bledo pogledala.

Srećom po njega, nisu govorili istim jezikom. Nasmejali su se od nelagode i možemo da pretpostavimo šta se desilo posle toga.

Naučnica iz Srbije otkriva svet praistorijskih mama i beba
Ima li prednosti u odbacivanju monogamije
Da li se sprema nova seksualna revolucija
Naravno, moglo je da bude mnogo manje nalik uzavreloj sceni iz ljubića.

Možda je žena bila neandertalac, a muškarac je pripadao našoj vrsti.

Možda je njihov odnos bio neobavezan i pragmatičan, zato što u ono vreme nije bilo previše ljudi.

Sugerisano je čak i da ovakva smuvavanja nisu bila na uzajamno dobrovoljnoj bazi.

Iako nikad nećemo saznati šta se zapravo dešavalo tokom ovih susreta - ili njima sličnim - ono u šta možemo da budemo sigurni jeste da se takav par jeste smuvao.

Oko 37.000-42.000 godina kasnije, u februaru 2002. godine, dva istraživača došla su do izuzetnog otkrića u podzemnom pećinskom sistemu jugo-zapadnih Karpata, blizu rumunskog grada Anina.

Čak ni stići tamo nije bio lak zadatak.

Prvo su morali da koračaju podzemnom rekom koja je sezala sve do njihovog grla nekih 200 metara.

Potom je usledilo ronjenje 30 metara kroz podzemni prolaz, nakon čega je išao uspon od 300 metara do „mišje rupe" - otvora kroz koji su ušli u prethodno nepoznatu odaju.

Unutar Pestera cu Oase iliti „Pećine sa kostima" pronašli su hiljade kostiju sisara.

Tokom njene duge istorije, smatra se da su je nastanjivali samo mužjaci pećinskog medveda - izumrli rođaci mrkog medveda - kojima uglavnom pripadaju.

Na njihovoj površini ležala je jedna ljudska vilična kost, za koju je datiranje metodom radioaktivnog ugljenika pokazalo da pripada jednom od najstarijih poznatih ranih savremenih ljudi u Evropi.

Smatra se da su ostaci stigli u pećinu prirodnim putem i da su ostali tamo netaknuti od tada.

U ono vreme, naučnici su primetili da je, iako je vilična kost nepogrešivo savremena po izgledu, sadržala i neke neobične neandertalske crte.

Godinama kasnije, taj utisak je potvrđen.

Kad su naučnici analizirali DNK izvučen iz ovog nalazišta iz 2015. godine, otkrili su da je jedinka bio muškarac i da je najverovatnije bio 6-9 odsto neandertalac.

To je najveća koncentracija ikad pronađena u ranom savremenom čoveku i oko tri puta veća od one pronađene u današnjim Evropljanima i Azijcima, čiji je genetski sastav otprilike 1-3 odsto neandertalski.

Zato što je genom sadržao velike segmente neprekinutih neandertalskih sekvenci, autori su izračunali da je vlasnik vilice najverovatnije imao neandertalskog pretka svega četiri do šest generacija ranije - što je ekvivalent pra-pra-praroditelja, pra-pra-praroditelja ili pra-pra-pra-praroditelja.

Ustanovili su da je ta veza verovatno nastala manje od 200 godina pre vremena u kom je on živeo.

Pored vilične kosti, tim je u Pećini sa kostima pronašao fragmente lobanje još jedne jedinke, koji je posedovao sličnu mešavinu svojstava.

Naučnici još nisu uspeli da izvuku DNK iz tih ostataka, ali kao i kod vilične kosti, smatra se da su možda pripadali nekom ko je imao skorije neandertalsko poreklo.

Od tada, dokazi o tome da seksualni odnos između ranih savremenih ljudi i neandertalaca nije bio redak slučaj samo su se gomilali.

Skriveni u genomima današnjih populacija nalaze se znaci da se to desilo u mnogo pojedinačnih slučajeva i na široj geografskoj oblasti.

Do današnjeg dana postoje ljudi koji nose genetski materijal najmanje dve različite populacije neandertalaca, za koje jedna analiza govori da su se ukrstili sa ljudima više puta i u Evropi i u Aziji.

Štaviše, neandertalska DNK može se naći u svakom ko je živ danas, među kojima su i ljudi afričkog porekla, za čije se pretke smatra da nisu direktno dolazili u kontakt s ovom grupom.

A transfer se dešavao i obrnutim smerom.

Naučnici su 2016. godine otkrili da neandertalci iz Altajskih planina u Sibiru dele 1-7 odsto svoje genetike sa precima savremenih ljudi, koji su živeli otprilike pre 100.000 godina.

Ključno, iako možete da pomislite da su golicavi detalji tih drevnih veza izgubljeni u praistoriji, i danas imamo nagoveštaje kako su oni mogli da izgledaju.

Tu je sve što ste ikada želeli da znate o ovoj golicavoj epizodi u ljudskoj istoriji.

Ljubljenje

Laura Vejrič - antropološkinja sa Državnog univerziteta u Pensilvaniji - otkrila je 2017. godine sablasni trag 48.000 godina starog mikroskopskog autostopera koji se zakačio za jedan praistorijski zub.

„Proučavam drevne mikrobe da bih saznala više o prošlosti, a dentalni proračuni jedini su pouzdan način da rekonstruišete mikroorganizme koji su živeli u drevnim ljudima", kaže Vejrič.

Ona je bila posebno zainteresovana za ono što su neandertalci jeli i kakve su interakcije imali sa okruženjem.

Da bi to otkrila, sekvencirala je DNK iz plaka na zubima pronađenim u tri različite pećine.

Dva uzorka uzeta su među 13 neandertalca pronađenih u El Sidronu u severozapadnoj Španiji.

Ovaj lokalitet nedavno su obeležile intrige, kad je otkriveno da su mnogi od tih pojedinaca izgleda patili od urođenih abnormalnosti, kao što su deformisane čašice kolena i pršljenovi, i mlečnih zuba koji su se zadržali dugo posle detinjstva.

Sumnja se da se grupa sastojala od bliskih rođaka, koji su akumulirali recesivne gene posle duge istorije ukrštanja među srodnicima.

Porodica je doživela tragičan kraj - u njihove kosti bili su urezani znaci da su bili žrtve kanibalizma.

Smatra se da su oni među poslednjim neandertalcima koji su hodali Zemljom.

Na veliko iznenađenje Vejričove, jedan od zuba iz El Sidrona sadržao je genetski trag mikroorganizma nalik bakteriji, Metanobrevibakter oralis, koja može da se nađe u našim ustima do današnjih dana.

Uporedivši neandertalsku verziju sa verzijom savremenih ljudi, uspela je da izračuna da su se njih dve razdvojile pre oko 120.000 godina.

Ako su neandertalci i današnji ljudi oduvek delili isti oralni sastav, očekivali biste da se to desilo mnogo, mnogo ranije - najmanje pre 450.000 godina, kad su dve podvrste pošle različitima putevima.

„Ovo znači da su se mikroorganizmi prebacili u međuvremenu", kaže Vejrič.

Nemoguće je znati zasigurno kako se to desilo, ali moglo bi da bude povezano sa nečim drugim što se isto desilo pre 120.000 godina.

„Za mene je fascinantno to što je to isto tako jedan od prvih vremenskih perioda u kojima smo zabeležili ukrštanje između ljudi i neandertalaca", kaže Vejrič.

„Tako da je na neki način divno videti da je ovaj mikrob umešan u tu interakciju."

Vejrič objašnjava da je jedan od mogućih puteva transfera ljubljenje.

„Kad poljubite nekoga, oralni mikrobi se razmenjuju između vaših usta", kaže ona.

„Moglo se desiti jednom, a onda nekako magično raširiti, ako je grupa ljudi koja se zarazila nakon toga bila veoma uspešna.

„Ali moglo bi biti i da se to dešavalo prilično redovno."

Još jedan način za transfer vaših oralnih mikroba je putem hrane.

A iako nema direktnih dokaza da je neandertalac pripremao večeru za ranog savremenog čoveka, romantični obrok mogao je da bude alternativni izvor M.oralisa.

Za Vejrič, ovo otkriće uzbudljivo je i zato što sugeriše da su naše interakcije sa drugim vrstama ljudi pre mnogo vremena oblikovale zajednice mikroorganizama koje nosimo u sebi i dan-danas.

To postavlja jedno pitanje za Vejrič: „Da li naš mikrobiom funkcioniše pravilno zato što smo pokupili mikroorganizme od neandertalaca?"

Na primer, dok se M.oralis obično vezuje za bolest desni kod savremenih ljudi,

Vejrič kaže da je pronađen kod mnogih praistorijskih pojedinaca koji su imali savršeno zdrave zube.

U budućnosti, ona predviđa korišćenje ovih uvida izvučenih iz drevnog zubnog plaka da bi se rekonstruisali zdraviji oralni mikrobiomi za ljude koji žive u savremenom svetu.

Muški ili ženski neandertalci

Nemoguće je zasigurno reći da li su se uglavnom neandertalke muvale sa savremenim muškarcima ili obrnuto - ali postoje neke naznake za to.

Arheolozi su 2008. godine otkrili slomljenu kost prsta i jedan jedini kutnjak u pećini Denisova u ruskim Altajskim planinama, na osnovu kojih je otkrivena jedna potpuno nova podvrsta ljudi.

Godinama su „denisovljani" bili poznati samo na osnovu šačice uzoraka iskopanih na ovom lokalitetu, zajedno sa njihovom DNK, iz koje su naučnici saznali da se njihovo nasleđe proteže sve do današnjih dana u genomima ljudi istočnoazijskog ili melanezijskog porekla.

Denisovljani su mnogo bliži srodnici neandertalaca nego današnjih ljudi; dve podvrste možda su imale oblasti koje su se preklapale u Aziji stotinama hiljada godina.

To je postalo posebno očigledno 2018. godine, posle otkrića fragmenta kosti koja je pripadala mladoj devojci - koja je dobila nadimak Deni - sa majkom neandertalkom i ocem denisovljaninom.

Shodno tome, imalo bi smisla ako bi muški polni hromozomi neandertalaca ličili na one denisovljana.

Ali pošto su naučnici sekvencirali DNK iz tri neandertalca koji su živeli pre 38.000-53.000 godina, iznenadili su se kad su otkrili da su njihovi ipsilon hromozomi imali više toga zajedničkog s onima današnjih ljudi.

Istraživači kažu da je ovo dokaz „neobičnog toka gena" između neandertalaca i ranih savremenih ljudi - oni su se prilično mnogo ukrštali.

Toliko često, čak, da kako su brojevi neandertalaca opadali pred kraj njihovog postojanja, njihovi ipsilon hromozomi možda su izumrli i u potpunosti bili zamenjeni našim.

To sugeriše da je značajan broj naših muških ljudskih predaka imao seks sa neandertalkama.

Ali tu priči nije kraj.

Druga istraživanja pokazuju da je skoro identična sudbina zadesila neandertalske mitohondrije - ćelijsku mašineriju koja je pomogla da se šećeri pretvaraju u upotrebljivu energiju.

One su se isključivo prenosile sa majki na decu, tako da kad je mitohondrija ranog savremenog čoveka pronađena u ostacima neandertalaca 2017. godine, ukazala je na to da su naši preci takođe imali seks sa muškim neandertalcima.

Ovaj put, ukrštanje se najverovatnije desilo pre 270.000 do 100.000 godina, kad su ljudi uglavnom bili ograničeni na Afriku.

Da li hrana može da poboljša vaš seksualni život
Muškarci mogu da nanjuše seksualno uzbuđenje žena
Da li je mladima u Srbiji potrebno seksualno obrazovanje: „Neke devojke ne znaju šta je menstruacija“
Seksualno prenosive bolesti
Pre nekoliko godina, Vile Pimenof proučavao je seksualno prenosivi ljudski papilomavirus (HPV) kad je primetio nešto čudno.

Papiloma virusi su sveprisutni među životinjama, uključujući medvede, delfine, kornjače, zmije i ptice - štaviše, pronađeni su u svakoj vrsti koja je proučavana da bi se pronašlo njihovo prisustvo.

Samo među ljudima u opticaju postoji više od 100 sojeva, koji su kolektivno zaslužni za 99,7 odsto rakova grlića materice širom sveta.

Od ovih, jedan od najsmrtonosnijih je HPV-16, koji može da ostane u telu godinama dok polako razara ćelije koje je zarazio.

Ti seksualni odnosi mora da su bili prilično uobičajeni u Evroaziji, u oblastima gde su bile prisutne obe ljudske populacije - Vile Pimenof

Ali na planeti postoji jasna podela između mesta na kojima mogu da se nađu određene varijante virusa.

Širom većeg dela planete, najverovatnije je da ćete naleteti na tip A, dok se u podsaharskoj Africi većina ljudi zarazi tipovima B i C.

Da sve bude intrigantnije, obrazac precizno odgovara raspodeli neandertalske DNK širom sveta - ne samo da ljudi u podsaharskoj Africi nose neobične sojeve HPV-a, već sa sobom nose i relativno malo neandertalskog genetskog materijala.

Da bi otkrio šta se dešava, Pimenof je iskoristio genetsku raznolikost među današnjim tipom A da izračuna da se on prvi put pojavio otprilike pre 60.000 do 120.000 hiljada godina.

To ga čini mnogo mlađim od drugih vrsta HPV-16 - i ključno, poklapa se sa vremenom kad su se rani savremeni ljudi stigli iz Afrike i došli u kontakt sa neandertalcima.

Iako je teško to dokazati definitivno, Pimenof veruje da su odmah počeli da razmenjuju seksualno prenosive bolesti - i da podela u varijantama HPV-16 odražava činjenicu da smo dobili tip A od njihovih predaka.

„Testirao sam to hiljadama puta koristeći računske tehnike i rezultat je uvek bio isti - da je to najverovatniji scenario", kaže Pimenof.

Na osnovu načina na koji se HPV virusu širi danas, on podozreva da virus nije bio prenet na ljude jednom, već u mnogo različitih prilika.

„Malo je verovatno da se to desilo samo jednom, zato što bi onda bilo verovatnije da se prenošenje dalje nije primilo", kaže Pimenof.

„Ti seksualni odnosi mora da su bili prilično uobičajeni u Evroaziji, u oblastima gde su bile prisutne obe ljudske populacije."

Intrigantno, ali Pimenof takođe veruje da preuzimanje tipa A od neandertalaca objašnjava zašto je on toliko kancerogen kod ljudi - zato što smo se prvi put sreli s njim relativno skorije, naš imuni sistem nije se dovoljno razvio da se oslobodi ove infekcije.

Štaviše, seks sa neandertalcima mogao je da nam prenese i veliki broj drugih virusa, uključujući drevnog pretka HIV-a.

Ali nemamo razloga da se ljutimo na naše davno izgubljene rođake zato što postoje dokazi da smo i mi njima podarili seksualno prenosive bolesti - uključujući herpes.

Polni organi

Iako možda deluje neukusno zapitati se kako su izgledali penisi i vagine neandertalaca, genitalije različitih organizama bile su predmet ogromnog korpusa naučnih istraživanja; u vreme pisanja ovog članka, pretraga za „evolucijom penisa" na Gugl skolaru izbacio je 98.000 rezultata, dok je „evolucija vagine" pokazala 87.000.

Ispostavlja se da životinjski polni organi mogu da otkriju iznenađujuće mnogo toga o njihovom načinu života, strategiji parenja i istoriji evolucije - tako da je postavljanje pitanja o njihovim spolovilima samo još jedan put da se oni bolje upoznaju.

Životinjsko carstvo sadrži kaleidoskopski dijapazon maštovitih sastava polnih organa.

Oni podrazumevaju oktopoda argonauta i njegov crvoliki odvojivi penis, koji može sam da otpliva da se pari sa ženkama - što je praktično svojstvo za koje se smatra da se razvilo zato što su mužjaci samo 10 odsto veličine njihovih ljubavnica - kao i trostruke vagine kengura, koji ženkama omogućuju da budu stalno trudne.

Jedan od načina na koji su ljudski penisi neobični jeste to što su glatki.

Naši najbliži živi rođaci, obične i bonobo šimpanze - sa kojima delimo oko 99 odsto naše DNK - imaju „peniske kičme". Ove sićušne bodlje, koje se sastoje od iste supstance kao i koža i kosa (keratin), smatra se da su se razvile da bi raščistile spermu konkurentskih mužjaka ili da bi blago nažuljale žensku vaginu tako da je odvrate od novog seksa na neko vreme.

Smatra se da je peniska kičma najkorisnija kod promiskuitetnih vrsta, kod kojih može da pomogne mužjacima da maksimizuju svoju šansu za reprodukciju

Naučnici su 2013. godine otkrili da genetski kod za peniske kičme nedostaje u neandertalskim i denisovljevim genomima, baš kao i kod savremenih ljudi, sugerišući da je nestao kod naših zajedničkih predaka pre najmanje 800.000 godina.

Ovo je značajno, zato što se smatra da je peniska kičma najkorisnija kod promiskuitetnih vrsta, kod kojih može da pomogne mužjacima da maksimizuju šanse za reprodukciju.

To je dovelo da spekulacije da su - poput nas - neandertalci i denisovljani uglavnom bili monogamni.

Spavanje sa kim stigneš

Međutim, postoje neki dokazi koji ukazuju na to da su neandertalci spavali naokolo sa kim su stigli više od savremenih ljudi.

Studije fetusa pokazale su da prisustvo androgena kao što je testosteron u materici može da utiče na „razmere prstiju" osobe kad odraste - meru dužine njenog kažiprsta i domalog prsta, koja se izračunava ako se prvi podeli sa drugim.

U okruženju sa više testosterona, ljudi obično završe sa nižom razmerom.

Ovo važi za oba biološka pola.

Posle ovog otkrića, pronađene su veze između razmere prstiju i privlačnosti lica, seksualne orijentacije, rizikovanja, akademskog učinka, koliko su žene saosećajne a muškarci dominantni, pa čak i veličine njihovih testisa - mada su neke studije u ovoj oblasti kontroverzne.

Tim naučnika je 2010. godine zapazio obrazac i među najbližim rođacima ljudi.

Ispostavlja se da šimpanze, gorile i orangutani - koji su obično promiskuitetniji - imaju u proseku nižu razmeru prstiju, dok rani savremeni čovek pronađen u izraelskoj pećini i današnji ljudi imaju višu razmeru (0.935 i 0.957).

Ljudi su uglavnom monogamni, tako da su istraživači sugerisali da možda postoji veza između razmere prstiju vrste i njene seksualne strategije.

Ako su u pravu, neandertalci su - koji su imali manju razmeru od ove dve grupe (0.928) - bili neznatno manje monogamni i od ranih savremenih i od današnjih ljudi.

Odlazak u zalazak sunca

Jednom kad su se neandertalac i rani savremeni čovek spojili, verovatno su se nastanili blizu mesta gde su živeli ljudi, a svaka generacije je sledila isti obrazac.

Genetski dokazi o neandertalcima pokazuju da su se njihova domaćinstva sastojala od srodnih muškaraca, njihovih partnera i dece.

Čini se da su žene napuštale svoje porodice kad nađu partnera.

Drugi uvid u scenario „živeli su srećno do kraja života" između ranih savremenih ljudi i neandertalaca potiče iz studije gena koje su ostali u današnjim Islanđanima.

Prošle godine je analiza genoma 27.566 takvih pojedinaca pokazala godišta u kojima su neandertalci obično dobijali decu: i dok su žene bile starije nego njihovi ekvivalenti među ranim savremenim ljudima, muškarci su obično bili mladi očevi.

Ako bi naš par dobio bebu, onda ju je možda - kao drugi neandertalci - majka dojila oko devet meseci i potpuno odbila od sise oko 14. meseca, što je ranije nego kod ljudi u savremenim neindustrijskim društvima.

Znatiželja u vezi s ovim drevnim interakcijama otkriva nove informacije o tome kako su neandertalci živeli uopšte - i zašto su nestali.

Poslednji neandertalac: Kraj puta

Čak i ako vas ne zanimaju drevni ljudi, smatra se da su ova uparivanja doprinela čitavom dijapazonu osobina koje savremeni ljudi poseduju danas, od nijanse kože, boje kose i visine, do naših navika u spavanju, raspoloženja i imunog sistema.

Njihovo otkrivanje već dovodi do potencijalnih metoda lečenja za savremene bolesti, kao što su lekovi koji ciljaju naendertalski gen za koji se smatra da dovodi do teških slučajeva Kovida-19.

Danas se smatra da je do izumiranja neandertalaca pre oko 40.000 godina možda delom došlo zahvaljujući našoj uzajamnoj privlačnosti, kao i faktorima kao što su iznenadne klimatske promene i ukrštanje u okviru srodnika.

Naša najnovija teorija je da su bolesti koje nose ove dve podvrste - kao što su HPV i herpes - prvobitno formirane kao nevidljiva barijera, koja je sprečavala obe vrste da proširuju svoju teritoriju i potencijalno dođu u kontakt.

U retkim oblastima u kojima se jesu preklopili, oni se jesu ukrštali i rani savremeni ljudi su dobili korisne gene imuniteta koji su najednom omogućili da pođu dalje.

Ali neandertalci nisu bili te sreće - modelovanje sugeriše da ako su imali veći teret bolesti od starta, možda su ostajali duže ranjivi na ove nove egzotične sojeve, bez obzira na ukrštanje - a to znači da su ostali zaglavljeni tu gde su.

Na kraju su današnji ljudi stigli do njihove teritorije i istrebili ih.

Druga ideja je da smo postepeno apsorbovali njihovu relativnu malu populaciju u onu ranih savremenih ljudi.

Na kraju krajeva, oni su već uglavnom usvojili naše ipsilon hromozome i mitohondrije, a najmanje 20 odsto njihove DNK i dalje postoji u živim ljudima danas.

Možda par koji se smuvao u praistorijskoj Rumuniji i dalje živi u nekome ko upravo čita ovaj članak
Izvor:https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-55 ... 5Bisapi%5D
User avatar
Leverage
Posts: 9442
Joined: 27/05/2018 16:32

#83 Re: Evolucija čovjeka

Post by Leverage »

Odlično objašnjeno :thumbup:
izbjeglica_iz_besmisla
Posts: 920
Joined: 15/09/2005 17:22
Location: sarajevo ...

#84 Re: Evolucija čovjeka

Post by izbjeglica_iz_besmisla »

Dobra tema :thumbup:

Kreacionizam smatram besmislicom, ali i ovo evolucijsko stablo s kojim se danas barata treba uzimati s malo rezerve. Ono jeste najbolje sto znamo trenutno ali daleko smo jos od sire slike sta se tacno desilo u kojoj fazi. Jos dugo ce tu biti nagadjanja i ponekad cak forsiranja da se uklope dijelovi slagalice. Ne treba ni tu pretjerivati.

Ali ono sto u potpunosti vjerujem, da citiram @Leverage, jeste sam proces evolucije - kao koncept. Ona ide neminovno, neupitno i neumoljivo, i dan danas utjece kakos e kao drustvo ponasamo.

Pored svega sto ste navodili u prethodnim tekstovima, gdje se vecinom pominju fizicke osobine ljudi, potvrdu evolucije mozemo naci i u ostalim aspektima ljudskog ponasanja - jeziku, psihologiji te drustvenoj interakciji. Ima tu mnostvo primjera gdje ljudi kroz vrijeme sami filtririraju pozeljna ponasanja i odrzavaju ih dok god im daje rezultate. Cim stari nacini ne pomazu, covjek pocinje sam i kao grupa isprobavati nove varijacije. I kroz te konstantne kretnje i eksperimente nastaju potpuno nove stvari, naprednije nego bilo sta prije. A stare prakse odumiru jer u novim okolnostima su beskorisne - bas kao biljojedi u okolini koja nudi samo meso.

Isto se desavalo i sa fizickim karakteristikama ljudi - samo sto, za razliku od ovih gore stvari gdje se promjene vide golim okom za 50 godina, za fizicke promjene treba barem 50 ili 500 hiljada godina. Ali to je nista u siroj slici i milionima godina koji su iza nas.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#85 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

izbjeglica_iz_besmisla wrote: 23/05/2021 15:40 Dobra tema :thumbup:

Kreacionizam smatram besmislicom, ali i ovo evolucijsko stablo s kojim se danas barata treba uzimati s malo rezerve. Ono jeste najbolje sto znamo trenutno ali daleko smo jos od sire slike sta se tacno desilo u kojoj fazi. Jos dugo ce tu biti nagadjanja i ponekad cak forsiranja da se uklope dijelovi slagalice. Ne treba ni tu pretjerivati.
Niko i ne tvrdi da je evolucijsko stablo 100% baš ovakvo, nego je to trenutna slika na osnovu dosadašnjih istraživanja i ona će se definitivno mijenjati sa novim otkrićima, kao što se dešavalo i u prošlosti.

Danas smo mnogo bliži istini nego prije 100 godina, ali isto tako će za novih 100 godina naredne generacije naučnika donijeti nova saznanja koja mogu mnogo izmijeniti trenutni izgled evolutivnog procesa.

Čak i danas postoje naučnici koji smatraju da se evolutivni proces dešavao potpuno drugačije, a jedan primjer je naveden i u uvodnim postovima i odnosi se na samo porijeklo i razvoj čovjeka. Dok većina smatra da se svaka nova vrsta razvila u Africi i onda se dalje selila, postoje i oni koji smatraju da su se brojne ljudske vrste razvijale i miješale širom svijeta i tako dovele do ovoga kako mi izgledamo.

Takvih različitih mišljenja je mnogo i mislim da je pogrešno shvatanje da se trenutna slika gura na silu. Da je tako, onda bi se svačije mišljenje uvažavalo i tek bi onda imali zbrku. Ovako se itekako dobro izvagaju trenutne činjenice prije nego što se i zvanično prihvate u široj naučnoj zajednici.
izbjeglica_iz_besmisla
Posts: 920
Joined: 15/09/2005 17:22
Location: sarajevo ...

#86 Re: Evolucija čovjeka

Post by izbjeglica_iz_besmisla »

Upravo sam na takve teorije i mislio. Ne bih ih iskljucivao jer, iako odudaraju od uvrijezenih stavova, i dalje ne dovode u pitanje evoluciju - samo ono kako je tekla.

Naprimjer, meni je uvijek bila malo nategnuta ideja da je covjek pjeske isao iz afrike do evrope - pogotovo u njene hladnije krajeve. Ili splavovima do australije. Ko kaze da nema i treca opcija - da se desio neki ogromni tektonski poremecaj koji je Pangeu ili neku prahistorijsku Afriku preko noci prepolovio i stavio dotadasnje porodice u drugacije okolnosti bukvalno preko noci.

Ima li jos nekih takvih, alternativnih verzija evolucije u literaturi? Vidim citali ste i gledali dosta, ja i nisam.
User avatar
stubrijez
Posts: 1070
Joined: 09/11/2012 11:12

#87 Re: Evolucija čovjeka

Post by stubrijez »

Evolucija... dotakli ste skakljivu temu na danasnjem vaktu u nasoj drzavi.
Neki dan sam cuo biser svih vremena, jedan moderni intelektualac na tu temu izvali: "Jest bila evolucija al pod kontrolom Boga..." Biva da pomiri nauku i religiju... Samo u :bih:
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#88 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

izbjeglica_iz_besmisla wrote: 24/05/2021 22:06 Upravo sam na takve teorije i mislio. Ne bih ih iskljucivao jer, iako odudaraju od uvrijezenih stavova, i dalje ne dovode u pitanje evoluciju - samo ono kako je tekla.

Naprimjer, meni je uvijek bila malo nategnuta ideja da je covjek pjeske isao iz afrike do evrope - pogotovo u njene hladnije krajeve. Ili splavovima do australije. Ko kaze da nema i treca opcija - da se desio neki ogromni tektonski poremecaj koji je Pangeu ili neku prahistorijsku Afriku preko noci prepolovio i stavio dotadasnje porodice u drugacije okolnosti bukvalno preko noci.

Ima li jos nekih takvih, alternativnih verzija evolucije u literaturi? Vidim citali ste i gledali dosta, ja i nisam.
Čitav proces evolucije čovjeka su pratile drastične klimatske promjene i one su igrale jednu od odlučujućih uloga. Njih su pratile i pomjeranja morskih struja i širenje i smanjenje ledene kape, a samim tim i nivoa mora. U jednom trenutku je nivo mora bio toliko nizak da je Sredozemno more bilo mnogo manje i da je britansko otočje bilo cjelina sa ostatkom Evrope. Slično je bilo i sa Australijom koja je u jednom trenutku manje-više bila povezana teritorijalno sa ostatkom Azije, a Australija i Novi Zeland su bili jedinstveno kopno. Tako da splavovi nisu bili potrebni, iako je bilo i takvih slučajeva. Slično je bilo i sa naseljavanjem Amerike kada su sjeveroostočna Azija i današnja Azija bile povezane kopnom.

Isto tako, ljudi su se selili za lovinom i taj proces je trajao hiljadama godina. Zagrijavanje Afrike je značilo da ju je potrebno bilo napustiti jer ju je napuštala i krupna divljač. I postepeno stižu u Evropu tek sa hajdelbrrškim čovjekom prije nekih 600 000 godina. Tada je klima u Evropi bila mnogo povoljnija i bogata sa krupnom divljači, znači idealno područje za tadašnje ljude. I tek kasnije nastupa nova promjena koja donosi ledeno doba u Evropi i hajdelberški čovjek se tome prilagođava, te postaje neandertalac. Sa druge strane, u Africi, u potpuno drugačijim uslovima se hajdelberški čovjek pretvara u homosapiensa koji kasnije opet iz potrebe napušta Afriku i traži pogodnija područja, a u Evropu dolazi krajem ledenog doba, kad se klima već počela popravljati u korist homosapiensa, a na štetu neandertalca.
Last edited by tovarish on 26/05/2021 13:39, edited 1 time in total.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#89 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

@izbjeglica_iz_besmisla imaš ovaj dokumentarac o uticaju klime:
https://youtu.be/4IL-TeV-cqY

U prvom dijelu je uticaj na evoluciju čovjeka.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#90 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

stubrijez wrote: 26/05/2021 12:48 Evolucija... dotakli ste skakljivu temu na danasnjem vaktu u nasoj drzavi.
Neki dan sam cuo biser svih vremena, jedan moderni intelektualac na tu temu izvali: "Jest bila evolucija al pod kontrolom Boga..." Biva da pomiri nauku i religiju... Samo u :bih:
To ti je sad i zvanični stav IZBiH. Evolucijom je rukovodilo njegovo visočanstvo, bog.

A što se tiče same teme, bila je ona potrebna mnogo, mnogo ranije. Mora se ova priča što više širiti, jer nam se društvo vraća unazad. Prosvjećeniji smo bili početkom 90-tih nego danas. Al' šta ćeš kad su dali ulogu vjerskim zajednicama da utiču na mlade.

Moj kolega, profesor vjeronauke, kaže da kod učenika mora popravljati štetu koju ja napravim sa časovima evolucije. A nju sam baš potencirao. Nisam davao peticu na usmenom ko mi ne zna opisati u 4-5 rečenica neku od faza evolucije.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#91 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

"Evolucija inteligencije čovjeka"

https://www.google.com/url?sa=t&source= ... MxTw0DKxZS

Prije par godina sam tražio nešto o evoluciji u pdf-u i naletio na ovaj rad koji je objavljen na stranici filozofskog fakulteta. Iskren da budem, pročitao sam samo treći dio jer me je to zanimalo, mada vjerujem da je i ostatak rada odličan.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#92 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Još jedan rad na temu evolucije čovjeka

https://www.google.com/url?sa=t&source= ... 7jZeEEtBxF
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#93 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Discovery channel: Neanderthal

https://youtu.be/nARq6P3sm0U
User avatar
stubrijez
Posts: 1070
Joined: 09/11/2012 11:12

#94 Re: Evolucija čovjeka

Post by stubrijez »

tovarish wrote: 26/05/2021 13:47
stubrijez wrote: 26/05/2021 12:48 Evolucija... dotakli ste skakljivu temu na danasnjem vaktu u nasoj drzavi.
Neki dan sam cuo biser svih vremena, jedan moderni intelektualac na tu temu izvali: "Jest bila evolucija al pod kontrolom Boga..." Biva da pomiri nauku i religiju... Samo u :bih:
To ti je sad i zvanični stav IZBiH. Evolucijom je rukovodilo njegovo visočanstvo, bog.

A što se tiče same teme, bila je ona potrebna mnogo, mnogo ranije. Mora se ova priča što više širiti, jer nam se društvo vraća unazad. Prosvjećeniji smo bili početkom 90-tih nego danas. Al' šta ćeš kad su dali ulogu vjerskim zajednicama da utiču na mlade.

Moj kolega, profesor vjeronauke, kaže da kod učenika mora popravljati štetu koju ja napravim sa časovima evolucije. A nju sam baš potencirao. Nisam davao peticu na usmenom ko mi ne zna opisati u 4-5 rečenica neku od faza evolucije.
Nisam ni sumnjao... covjek od kog sam cuo uopste nije neobrazovan, mogao sam pretpostaviti da se radi o jednoj od zvanicnih novobosnjackih spika. Prica o evoluciji (znam sta hoces da kazes) je marginalna stvar, IZ i seoski vjeroucitelji diriguju "nacionalnu svijest". To 90-te ti je optimisticna izjava, bogme je opste znanje i kultura bila mnogo naprednija uoci izbijanja rata nago danas pa ti vidi. A to je bilo prije 30 godina...
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#95 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

stubrijez wrote: 26/05/2021 16:05
tovarish wrote: 26/05/2021 13:47
stubrijez wrote: 26/05/2021 12:48 Evolucija... dotakli ste skakljivu temu na danasnjem vaktu u nasoj drzavi.
Neki dan sam cuo biser svih vremena, jedan moderni intelektualac na tu temu izvali: "Jest bila evolucija al pod kontrolom Boga..." Biva da pomiri nauku i religiju... Samo u :bih:
To ti je sad i zvanični stav IZBiH. Evolucijom je rukovodilo njegovo visočanstvo, bog.

A što se tiče same teme, bila je ona potrebna mnogo, mnogo ranije. Mora se ova priča što više širiti, jer nam se društvo vraća unazad. Prosvjećeniji smo bili početkom 90-tih nego danas. Al' šta ćeš kad su dali ulogu vjerskim zajednicama da utiču na mlade.

Moj kolega, profesor vjeronauke, kaže da kod učenika mora popravljati štetu koju ja napravim sa časovima evolucije. A nju sam baš potencirao. Nisam davao peticu na usmenom ko mi ne zna opisati u 4-5 rečenica neku od faza evolucije.
Nisam ni sumnjao... covjek od kog sam cuo uopste nije neobrazovan, mogao sam pretpostaviti da se radi o jednoj od zvanicnih novobosnjackih spika. Prica o evoluciji (znam sta hoces da kazes) je marginalna stvar, IZ i seoski vjeroucitelji diriguju "nacionalnu svijest". To 90-te ti je optimisticna izjava, bogme je opste znanje i kultura bila mnogo naprednija uoci izbijanja rata nago danas pa ti vidi. A to je bilo prije 30 godina...
:thumbup: To je naša :bih:
McGradySA
Posts: 785
Joined: 24/02/2021 11:25

#96 Re: Evolucija čovjeka

Post by McGradySA »

tovarish wrote: 22/05/2021 10:23 Zanimljiv članak
Dijelovi tijela koje ne trebamo: Jeste li u 14% ljudi koji nemaju ovaj mišić?

JESTE li znali da na ljudskom tijelu postoje zakržljali ostaci organa koji su nekad imali funkciju, ali je u modernom dobu više nemaju? Nazivaju se rudimentima ili vestigijalnim strukturama, a jedna se znanstvenica raspisala o njima na Twitteru.

Dorsa Amir je evolucijska antropologinja koja o svojim istraživanjima često piše na društvenim mrežama, a njeno objašnjenje takozvanih "evolucijskih zaostataka" brzo je mnogima postalo zanimljivo.

1. Ruka

Stavite ruku na ravnu površinu, zatim spojite palac i mali prst. Vidite li izdignuti dio na zapešću? To je mišić koji se zove palmaris longus. Nekad nam je pomagao da se lakše krećemo s drveta na drvo. Danas 14 posto ljudi nema taj mišić.

2. Uho

Provjerite imate li kvržicu na ušnoj resici. Naziva se Darwinovom kvržicom, a našim je precima koristila kako bi mogli pomicati uši. Danas, kad imamo odlično pokretljiv vrat, više nam ne treba.

3. Trtica

Ovo je prilično očito: trtična kost. Ona nas podsjeća na rep koji smo izgubili, a koristio nam je kako bismo održavali ravnotežu i lakše se kretali na drveću. Još uvijek nam rastu repovi dok smo u stanju embrija, ali u sljedećih nekoliko tjedana ostanemo bez njih.

4. Oko

Jeste li se ikad pitali kakva je to mala ružičasta stvarčica u kutu oka? Zove se plica semilunaris, a služio nam je kao treći kapak tako da smo mogli treptati horizontalno. Mnoge životinje još uvijek imaju treći kapak.

5. Dlake

Znate kako se nekad naježite kad vam je hladno ili se uplašite? To je refleks koji nam je nekad podizao krzno na tijelu kako bismo se doimali većima ili imali dodatan sloj topline. Neki ljudi mogu kontrolirati ovaj refleks.

6. Refleks hvatanja

Još jedan zanimljiv refleks. Ako stavite bebi prst na dlan ili stopalo, ona će vas pokušati uhvatiti. Bebe naših predaka su to koristile kako bi se držale za roditelje dok su ih prenosili.
Izvor: https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2057260
Izvinjenje što remetim štimung ove teme ali ovi navodni atavizmi ti i nisu naročiti argumenti.Očigledno da nisi upratio novija istraživanja pa barem na internetu.Idemo redom:

Ruka(Palmaris Longus):
Doista kod oko 1'% stanovništva ovaj mišić nedostaje nije uočena značajnija snaga stezanja šake i kod njegovog izostanka.Moguća su i druga objašnjenja kao npr.da ovaj mišić pomaže boljem spajanju fascije sa kožom što može spriječiti određene povrede,također može pridonijeti snažnijem stisku šake ali to nije ključno.

Darvinova kvržica:
Opet ovdje imamo čisto evolutivno objašnjenje bez čvrstijih dokaza,takve autosomalna dominantna obilježja mogu nastati mutacijom tako da ne i nije morala biti funkcionalna da se ipak zadrži kod dijela populacije.Također bi je trebali imati i čimpanze(naši bliski srodnici).

Trtica:
Trtica nam je korisna kod kretanja i sjedenja i služi kao hvatište za određene mišiće.Hirurzi koji su iperisali trticu dobro znaju kako osoba poslije ima problema sa sjedenjem i stajanjem.Korisna je za pravilan raspored težine i balans kada sjedimo.

Dlake:
Dlake su jedna od odlika seksualnog dimorfizmaa.Također jesi primjetio kako se dlake podignu/naježe kada ti je hladno?Tako djelimično zadržavaju zrak da nam je toplije.Također drhtanje povećava generisanje topline,vidmo kordinaciju dlaka i mišića.

Oko:
Treći kapak također pokazuje ignoranciju autorice.Ta struktura nije nikakav treći kapak već je korisna struktura,luči ljepljivu supstancu koju nekad vidimo kada se probudimo.Ona pomaže i okružuje sitne čestice koje bi nam inače mogle zasmetati pa i oštetiti oko.Pomaže i kod prevencije infekcije.

Refleks hvatanja:
Opet takvi refleksi nisu primitivni već su nam korisni.Autorica bi mogla više pažnje obratiti na polje pedijatrije a ne nagađati.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#97 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

McGradySA wrote: 26/05/2021 17:20
tovarish wrote: 22/05/2021 10:23 Zanimljiv članak
Dijelovi tijela koje ne trebamo: Jeste li u 14% ljudi koji nemaju ovaj mišić?

JESTE li znali da na ljudskom tijelu postoje zakržljali ostaci organa koji su nekad imali funkciju, ali je u modernom dobu više nemaju? Nazivaju se rudimentima ili vestigijalnim strukturama, a jedna se znanstvenica raspisala o njima na Twitteru.

Dorsa Amir je evolucijska antropologinja koja o svojim istraživanjima često piše na društvenim mrežama, a njeno objašnjenje takozvanih "evolucijskih zaostataka" brzo je mnogima postalo zanimljivo.

1. Ruka

Stavite ruku na ravnu površinu, zatim spojite palac i mali prst. Vidite li izdignuti dio na zapešću? To je mišić koji se zove palmaris longus. Nekad nam je pomagao da se lakše krećemo s drveta na drvo. Danas 14 posto ljudi nema taj mišić.

2. Uho

Provjerite imate li kvržicu na ušnoj resici. Naziva se Darwinovom kvržicom, a našim je precima koristila kako bi mogli pomicati uši. Danas, kad imamo odlično pokretljiv vrat, više nam ne treba.

3. Trtica

Ovo je prilično očito: trtična kost. Ona nas podsjeća na rep koji smo izgubili, a koristio nam je kako bismo održavali ravnotežu i lakše se kretali na drveću. Još uvijek nam rastu repovi dok smo u stanju embrija, ali u sljedećih nekoliko tjedana ostanemo bez njih.

4. Oko

Jeste li se ikad pitali kakva je to mala ružičasta stvarčica u kutu oka? Zove se plica semilunaris, a služio nam je kao treći kapak tako da smo mogli treptati horizontalno. Mnoge životinje još uvijek imaju treći kapak.

5. Dlake

Znate kako se nekad naježite kad vam je hladno ili se uplašite? To je refleks koji nam je nekad podizao krzno na tijelu kako bismo se doimali većima ili imali dodatan sloj topline. Neki ljudi mogu kontrolirati ovaj refleks.

6. Refleks hvatanja

Još jedan zanimljiv refleks. Ako stavite bebi prst na dlan ili stopalo, ona će vas pokušati uhvatiti. Bebe naših predaka su to koristile kako bi se držale za roditelje dok su ih prenosili.
Izvor: https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx ... id=2057260
Izvinjenje što remetim štimung ove teme ali ovi navodni atavizmi ti i nisu naročiti argumenti.Očigledno da nisi upratio novija istraživanja pa barem na internetu.Idemo redom:

Ruka(Palmaris Longus):
Doista kod oko 1'% stanovništva ovaj mišić nedostaje nije uočena značajnija snaga stezanja šake i kod njegovog izostanka.Moguća su i druga objašnjenja kao npr.da ovaj mišić pomaže boljem spajanju fascije sa kožom što može spriječiti određene povrede,također može pridonijeti snažnijem stisku šake ali to nije ključno.

Darvinova kvržica:
Opet ovdje imamo čisto evolutivno objašnjenje bez čvrstijih dokaza,takve autosomalna dominantna obilježja mogu nastati mutacijom tako da ne i nije morala biti funkcionalna da se ipak zadrži kod dijela populacije.Također bi je trebali imati i čimpanze(naši bliski srodnici).

Trtica:
Trtica nam je korisna kod kretanja i sjedenja i služi kao hvatište za određene mišiće.Hirurzi koji su iperisali trticu dobro znaju kako osoba poslije ima problema sa sjedenjem i stajanjem.Korisna je za pravilan raspored težine i balans kada sjedimo.

Dlake:
Dlake su jedna od odlika seksualnog dimorfizmaa.Također jesi primjetio kako se dlake podignu/naježe kada ti je hladno?Tako djelimično zadržavaju zrak da nam je toplije.Također drhtanje povećava generisanje topline,vidmo kordinaciju dlaka i mišića.

Oko:
Treći kapak također pokazuje ignoranciju autorice.Ta struktura nije nikakav treći kapak već je korisna struktura,luči ljepljivu supstancu koju nekad vidimo kada se probudimo.Ona pomaže i okružuje sitne čestice koje bi nam inače mogle zasmetati pa i oštetiti oko.Pomaže i kod prevencije infekcije.

Refleks hvatanja:
Opet takvi refleksi nisu primitivni već su nam korisni.Autorica bi mogla više pažnje obratiti na polje pedijatrije a ne nagađati.
Ja sam prenio ovaj članak jer mi je djelovao zanimljiv, a ova polja i nisu moje područje da bih se sad upuštao u raspravu. Prihvatam i tvoje viđenje, a ko je potkovaniji u ovaj anatomski dio i ima drugačiji stav od tvog, nek se uključi u raspravu.

Jedino za trticu sam od ranije stalno slušao kako je ostatak repa i da nema funkciju, ali ponavljam, nije moje područje i neću tvrditi ništa.

I kod ovog zadnjeg pod primitivno ne misli zaostalo i nekorisno, nego da nam je ostalo iz starih vremena, barem sam je ja tako shvatio.
McGradySA
Posts: 785
Joined: 24/02/2021 11:25

#98 Re: Evolucija čovjeka

Post by McGradySA »

tovarish wrote: 26/05/2021 17:40

Jedino za trticu sam od ranije stalno slušao kako je ostatak repa i da nema funkciju, ali ponavljam, nije moje područje i neću tvrditi ništa.

I kod ovog zadnjeg pod primitivno ne misli zaostalo i nekorisno, nego da nam je ostalo iz starih vremena, narem sam je ja tako shvatio.
Problem je što se može i tumačiti drugačije,da nam nije ostalo iz starih vremena i da,kao što vidiš,ima funkciju.Definicija atavizama uključuje i smanjenje funkcije i(li)prestanak iste ali kao što kažeš ima raznih tumačenja.Provjeri i prostatu,slijepo crijevo te sinuse,vjerujem da ćeš naći zanimljivih kontraargumenata :wink:
User avatar
Leverage
Posts: 9442
Joined: 27/05/2018 16:32

#99 Re: Evolucija čovjeka

Post by Leverage »

To što je IZ u fazonu "evolucijom rukovodi Bog" je napredak u odnosu na ranije stavove. Najvažnije je da se ne petljaju u sam mehanizam, tj. da ne pokušavaju objasniti kako to Bog rukovodi evolucijom.

Taj efendija nema šta "popravljat' stvar" nakon časa o evoluciji, nek djecu uči lijepom ponašanju i nek se ne petlja u ono što mu nije u opisu posla.
User avatar
tovarish
Posts: 3500
Joined: 26/05/2008 23:57

#100 Re: Evolucija čovjeka

Post by tovarish »

Leverage wrote: 26/05/2021 18:05 To što je IZ u fazonu "evolucijom rukovodi Bog" je napredak u odnosu na ranije stavove. Najvažnije je da se ne petljaju u sam mehanizam, tj. da ne pokušavaju objasniti kako to Bog rukovodi evolucijom.

Taj efendija nema šta "popravljat' stvar" nakon časa o evoluciji, nek djecu uči lijepom ponašanju i nek se ne petlja u ono što mu nije u opisu posla.
Da se mene pita efendije nebi trebale biti u školi uopće. Eno im džamije, a popovima i svećenicima crkve. Ali nije tema.
Post Reply