Željeznice - all about

[mfa_secure]

Šta Švabo zna šta je lokomotiva

Ista je serija, ali ja mislim da su naše bolje od tih rumunjskih, pogotovo poslije posljednje modernizacije.

Rumunske imaju CoCo postolja (461 serija), naše su BoBo (441). Ovakve koristi Crna Gora.

Puno su jače i bolje od naših, ali mana je što jedu prugu na krivinama, upravo zbog CoCo postolja. A dosta su i teže od naših serija 441 (Srbija 444).

[DebelinJoe]

Napredna tehnologija ŽFBiH.

Crveni telefon sive boje. Kolutaš. U 2024.godini, decembra mjeseca. Stanica Zenica.

[kakaljin]

Napredna tehnologija ŽFBiH.

Crveni telefon sive boje. Kolutaš. U 2024.godini, decembra mjeseca. Stanica Zenica.

DA su kupili ove telefone onda bi pricao sto se bacaju pare kad su i oni stari radili istu funkciju, bolje da su kupili nesto drugo

[DebelinJoe]

Napredna tehnologija ŽFBiH.

Crveni telefon sive boje. Kolutaš. U 2024.godini, decembra mjeseca. Stanica Zenica.

DA su kupili ove telefone onda bi pricao sto se bacaju pare kad su i oni stari radili istu funkciju, bolje da su kupili nesto drugo

Čudna vam je priča skroz. Ne mogu da vjerujem da ste tako antiprotivni svakom napretku i inovaciji. Hajd se osvrni oko sebe i pogledaj u čijoj to kući, u kojoj to firmi još uvijek postoji telefon kolutaš.

Nema toga više. Završilo u kanti, u smeću. Ljudi izmislili, ljepše, bolje i novije. Samo vi bježite od svega svega što je novo. Ne znam odakle taj strah od bilo čega novijeg, makar to bio i telefon na tipke.

Ja sam jučer iz Ilijaša do Zenice putovao lokalom, Mađar. Hajd sad ovako: Zašto su ŽFBiH meni ponudile uslugu vožnje elektromotornim vozom, a ne parnom lokomotivom na ugalj, kad i ćiro može da bude voz. I ćiro ima istu funkciju kao i elektromotorni voz. Je li tako?

[1Dante1]

Nije kolutas problem. Pogledajte samo radnu površinu, pa majku mu ima li para za obične folije? Ima ali nema zelje

[DebelinJoe]

https://www.klix.ba/biznis/privreda/da- ... /241220066

I šta je sadašnja vlast uradila za željeznicu?

Ništa. Glava ti Edine Forto ko pišta.

[kakaljin]

Napredna tehnologija ŽFBiH.

Crveni telefon sive boje. Kolutaš. U 2024.godini, decembra mjeseca. Stanica Zenica.

DA su kupili ove telefone onda bi pricao sto se bacaju pare kad su i oni stari radili istu funkciju, bolje da su kupili nesto drugo

Čudna vam je priča skroz. Ne mogu da vjerujem da ste tako antiprotivni svakom napretku i inovaciji. Hajd se osvrni oko sebe i pogledaj u čijoj to kući, u kojoj to firmi još uvijek postoji telefon kolutaš.

Nema toga više. Završilo u kanti, u smeću. Ljudi izmislili, ljepše, bolje i novije. Samo vi bježite od svega svega što je novo. Ne znam odakle taj strah od bilo čega novijeg, makar to bio i telefon na tipke.

Ja sam jučer iz Ilijaša do Zenice putovao lokalom, Mađar. Hajd sad ovako: Zašto su ŽFBiH meni ponudile uslugu vožnje elektromotornim vozom, a ne parnom lokomotivom na ugalj, kad i ćiro može da bude voz. I ćiro ima istu funkciju kao i elektromotorni voz. Je li tako?

Kako razgovarati sa tobom ozbiljno kada uporedjujes telefon sa vozom i stavljas u istu ravan unapredjenje voza i telefona!!!!!

[Halcyon]

Pa telefon savršeno opisuje bosanski modus operandi "ma hajde ba".

Tako je tamo sve - svaka druga stvar se raspada ali "hajde ba, ko to gleda*.

[belfy]

Napredna tehnologija ŽFBiH.

Crveni telefon sive boje. Kolutaš. U 2024.godini, decembra mjeseca. Stanica Zenica.

DA su kupili ove telefone onda bi pricao sto se bacaju pare kad su i oni stari radili istu funkciju, bolje da su kupili nesto drugo

Čudna vam je priča skroz. Ne mogu da vjerujem da ste tako antiprotivni svakom napretku i inovaciji. Hajd se osvrni oko sebe i pogledaj u čijoj to kući, u kojoj to firmi još uvijek postoji telefon kolutaš.

Nema toga više. Završilo u kanti, u smeću. Ljudi izmislili, ljepše, bolje i novije. Samo vi bježite od svega svega što je novo. Ne znam odakle taj strah od bilo čega novijeg, makar to bio i telefon na tipke.

Ja sam jučer iz Ilijaša do Zenice putovao lokalom, Mađar. Hajd sad ovako: Zašto su ŽFBiH meni ponudile uslugu vožnje elektromotornim vozom, a ne parnom lokomotivom na ugalj, kad i ćiro može da bude voz. I ćiro ima istu funkciju kao i elektromotorni voz. Je li tako?

druze nepismeni,

narodski (nazalost) usvojen izraz "antiprotivan" je besmisao gdje zapravo znaci da si "za nesto" i obicno je koristen kao sarkazam, ali samo kada se dobro i pravilno primjeni u recenici. isto kao sto nepismeni znaju reci da je neko napravio okret za 360 stepeni zeleci reci da je promijenio smijer...

eh, sada, ako budes zelio da se vadis kao tipicni Mujo zbog kocke, onda cu vec unaprijed reci da si samo taj izraz trebao staviti pod navodnike i sve bi bilo ok. no, da si to znao bio bi antiprotivan sebi (evo kako to izgleda pravilno bez navodnika). ovako si samo funkcionalno nepismen... sto bi tebe onda iko slusao sta ti imas nadalje da kazes?

[mobsterc]

Hoce covjek da nesto kaze o pravilnom pisanju i napise smijer.
Pa posto si i ti nepismen, sam se iskljuci iz ostatka diskusije, jer nece ni tebe niko ozbiljno shvatati...

[ShnjaZZZ]

Evo ga, novi direktor, novi telefon, kolutaš napokon otišao u penziju. Jest da sam ga ja kupio na buvljaku za 7 maraka ali nema veze.

[ZoomZoomKiwi]

[DebelinJoe]

Kakve ljenčuge i neradnici, to je čudo jedno


https://www.zenicablog.com/zeljeznice-f ... za-maglaj/

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine saopćile su kako je snijeg stvorio probleme i u željezničkom saobraćaju zbog čega su primorani otkazati saobraćaj na nekoliko linija.

Zbog vanrednih okolnosti na pruzi, nastalih usljed snježnih padavina, Željeznice FBiH otkazuju saobraćanje sljedećih putničkih vozova.

lokalni putnički vozovi broj 2101/2012 na relaciji Maglaj-Zenica-Maglaj,
brzi vozovi broj 711/710 na relaciji Maglaj-Sarajevo-Maglaj,
lokalni putnički voz broj 2157 na relaciji Zenica-Kakanj i
lokalni putnički voz broj 2156 na relaciji Kakanj-Zenica.
Također, dana 25. decembra 2024. godine (srijeda) otkazuje se brzi voz broj 711 na relaciji Maglaj -Sarajevo.

Željeznice FBiH rade na otklanjanju problema nastalih usljed snježnih padavina kako bi se željeznički saobraćaj što prije uspostavio.

Iznenadio ih snijeg u decembru. Iznenadi ih vrućina u julu, pa smanje brzinu vozova.

Da vidimo kako je to u svijetu. Recimo u Švicarskoj.



U Norveškoj pada snijeg i vozovi idu.

[ShnjaZZZ]

Da je država možda ali samo možda ulagala u infrastrukturu do toga ne bi došlo. Jučer je izbacilo napon od Prijedora do Ploča, svakih 30 metara je bilo drvo na kolosjeku, pružni pojas se svalio na prugu, a kontaktna mreža, stubovi i vodovi u tolikom qrcu i toliko protruhlo da ptice i puhovi prave gnijezdo u njima. Nema više čuvara pruge, nema radnika, nema stanica, nema ništa. Ovo je odlično kako će bit za 5 godina. Jučer sam morao lopatu i metlu posudit od kolega iz druge firme da očistimo skretnice. Pri tome još nikad nisam dobio uniformu, cipele, zimsko odijelo da ne pričam. Oblačimo se u second hand shopovima. Ali srediti će to Mirza, Džafić je bio nesposoban i nekompetentan.

[video]

Pa sto dzafa ne kupi do sada te lopate i obukao vas iole da valja?
Koji qrac je slagao pare na racun a ovamo se, kako kazes, sve raspada?
Ovo ko elena i njen modus operandi sa kcusom. Fol lova na racunu a paracetanola imali nisu!

[DebelinJoe]

Pa sto dzafa ne kupi do sada te lopate i obukao vas iole da valja?
Koji qrac je slagao pare na racun a ovamo se, kako kazes, sve raspada?
Ovo ko elena i njen modus operandi sa kcusom. Fol lova na racunu a paracetanola imali nisu!

Podapisujem.

[DebelinJoe]

Vrijedi pročitati.

https://drustvenaistorijabl.info/9446/

Većina kolosijeka zarasla u travu, na njima hrđom izjedeni putnički i teretni vagoni, lokomotive koje nikoga i nikuda ne voze, zgrada željezničke stanice koja je trebala biti simbol napretka i urbanizacije u duhu Jugoslovenske arhitektonske moderne, a služi samo kao prolaz za ulazak na perone slika su današnje Željezničke stanice u Banjaluci.

Malo ko je, uključujući i najzagriženije pesimiste, mogao zamisliti da će 152 godine od kada je u Bosni i Hercegovini izgrađena prva trasa željezničke pruge na relaciji Dobrljin – Banjaluka iz drugog najvećeg grada u našoj zemlji vozom moći putovati samo do Dobrljina i Doboja.

Povijesni podaci kažu da je za izgradnju pruge normalnog kolosijeka od Dobrljina do Banjaluke u dužini 104,3 kilometra zaslužan sultan Abdul Aziz Han. Zbog ubrzanog razvoja industrije u BiH, sultan je naredio izgradnju pruge Carigrad – Beč. U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor s grupom kapitalista, koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dovijaju koncesiju za gradnju pruge koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu.

Srbija se, tada pod velikim utjecajem Rusije, negativno odredila o gradnji pruge i nije dozvolila da ona prelazi preko njene teritorije. U jesen 1871. godine, kada su položene šine od Bosanskog Novog do Prijedora, iz Siska su na dereglijama dopremljeni teretni vagoni za prevoz šljunka, a u novembru i prve dvije lokomotive.

Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjaluci bilo je smješteno pet lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hannoveru u Njemačkoj i tri u fabrici Tubize u Belgiji. Ova pruga je zamišljena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima, trebala povezati Beč sa Istanbulom.

Smatra se da je 24. decembar 1872. godine zvaničan datum puštanja u saobraćaj prve pruge.

Nakon Berlinskog kongresa (1878) Austrougarske vlasti 1879. godine ponovo uspostavljaju saobraćaj od Banje Luke do Dobrljina. Pošto je željeznička stanica bila u Predgrađu, Austrougarske vlasti grade 3 km pruge i prave poveznicu sa gradom. Tada je izgrađena i zgrada glavne željezničke stanice u kojoj se sada nalazi Muzej savremene umjetnosti. Ovu zgradu u novembru 2007. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Povezivanje Banja Luke sa Dobojom i Sarajevom dolazi tek nakon Drugog svjetskog rata. Oko 70 hiljada omladinaca je 1953. godine izgradilo željezničku prugu Banja Luka – Doboj u dužini 95,10 km čime je ostvarena i veza sa Sarajevom.

Željeznička pruga Banja Luka Grad – Banja Luka Predgrađe ukinuta je 1968. godine, tako da je Banja Luka Predgrađe ponovo postala stanica Banja Luka. Od te stare pruge još je ostala Željeznička mala stanica i služi kao ugostiteljski objekt i podsjećanje na neka prošla vremena.

Banjalučka Željeznička stanica u socijalističkoj Jugoslaviji bila jedan od nositelja ne samo privrednog razvoja nego i mjesto povezivanja ovog grada i zapadnog dijela BiH sa Evropom.

Generacijama stasalim nakon posljednjeg rata danas je nemoguće i zamisliti da je svakoga dana preko Banjaluke saobraćao putnički voz koji je povezivao Stuttgart (SR Njemačka) sa Pločama. I da je u njemu bez obzira za doba godine bilo teško naći mjesto u kupeima. I da se na jadransku obalu iz Banjaluke odlazilo vozom.

Godinu dana prije otvaranja Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. godine u Sarajevu Banjaluka je sa glavnim gradom BiH bila povezana Olympic Express-om, vozom namijenjenim poslovnim ljudima koji su za tri sata ugodne vožnje bili u glavnom gradu BiH i u mogućnosti da prije povratka obave sve poslove, kao i da se u Zagreb, Beograd putovalo daleko češće vozom nego autobusom.

U godinama industrijskog razvoja Banjaluke kao ključnog sjedišta Bosanske krajine nakon Drugog svjetskog rata značajnu ulogu odigrala je i Željeznička stanica.

Željka Zrnić, koja je radni vijek provela u Željezničkoj stanici kao robni blagajnik smatra da je to bilo „zlatno doba tog preduzeća“.

U Banjaluku je dolazila roba iz svih krajeva Jugoslavije i Evrope, kao vagonske ili pojedinačne pošiljke i radno vrijeme trajalo je u smjenama od 6 do 20 sati svakog dana“.

Navodi da je to bio ogroman posao, o čemu svjedoče tovarni listovi iz velikih preduzeća poput Gorenja, Obodina i sl., te ističe „to su bile ogromne svote novca“.



Osim samog prijema robnih pošiljki Željeznička stanica industrijskim kolosijecima bila je povezana sa livnicom čelika Jelšingrad, tvornicom alatnih strojeva TAS, Metalom, Vitaminkom, Univerzalom, Unisom, Incelom, Vrbasom, Žitoproduktom, Krajinapetrolom, ali i rudnikom boksita Jajce.

„Tako je Incel imao čak i svoju malu lokomotivu“, prisjeća se Zrnić. Pa dodaje da su sa Željezničke stanice mašine i alati proizvedeni u TAS-u odlazili put Belgije i Rusije.

„Željeznice su srce razvoja jedne zemlje i dokaz toga je i činjenica da je kompletna privreda Banjaluke bila na njih oslonjena“, jasna je Zrnić.

A od tog industrijskog zamaha koji je podigao Banjaluku i koji je hranio hiljade radnika i njihovih obitelji ostala su srušeni tvornički dimnjaci, napuštene hale ili su pretvoreni u građevinska zemljišta na kojima su „niknuli“ saloni za svadbe i sahrane, tržni centri, stambena naselja.



Početak rata u BiH označio je i svojevrstan početak kraja željeznica i njihove uloge. Već 1992. godine državna željeznica razbija se na entitetske, pa banjalučka Željeznička stanica postaje dio Željeznica RS-a čije sjedište postaje prvo Banjaluka do 1996. godine, a onda Doboj.

Iako željeznice u oba bh entiteta još uvijek posluju kao javna preduzeća, svoju opstojnost, posebno ŽRS, zahvaljuju subvencijama Vlade, a ne profitabilnim poslovanjem.

Javna korporacija kojima bi željeznice bile formirane kao zajedničko dobro, kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom formalno je formirana, ali sve je bilo i ostalo mrtvo slovo na papiru.

Pruge su u državi podijeljene jasnim entitetsko-nacionalnim linijama razgraničenja, infrastruktura u koju se više od tri decenije jedva da je šta i uložilo rapidno propada ali kao i sve što su nacionalne stranke mogle podijeliti ostaje i dalje podijeljeno bez naznaka da će ekonomski interesi nadvladati uskogrudne politike u kojima se sve dijeli između srpsko-bošnjačko-hrvatskih interesa.

Odgovornost u velikom dijelu snosi i Ured visokog predstavnika koji nije nikada iskazao interes da se dio Mirovnog sporazuma u ovom dijelu implementira.

Pokušaji Željeznica Federacije BiH da se uspostavi putnički saobraćaj na relaciji Bihać-Banjaluka-Sarajevo talgo vozom bio je kratkog daha. Iako manjak putnika nije bio problem, mada se na pojedinim dionicama pruge kroz Federaciju BiH voz kretao od jedva 30 kilometara na sat, činilo se da se samo tražio povod u bh entitetu Republika Srpska da se i ta linija ukine. Kao što se prethodno ugasila i linija na relaciji Zagreb–Sarajevo.

Pandemija COVID-19, te migrantska kriza bili su konačan alibi da se odustane od bilo kojeg međuentitetskog putničkog željezničkog saobraćaja.

U periodu od 1996. godine do 2011. godine broj putnika na prugama u RS-u je pao na petinu, a do 2014. godine ŽRS je napravila gubitke od 263 miliona KM. Zbog nedostatka razvoja infrastrukture i usluga putnički saobraćaj propada i njega u velikoj mjeri mijenjaju autobusi.

Restrukturiranje ŽRS uz finansijsku podršku Svjetske banke započelo je 2017. godine i prvobitno je planirano da traje do kraja 2021. godine. Međutim, kao što je često slučaj u BiH taj proces još traje. Proces restrukturiranja je bio dio šireg plana za modernizaciju i finansijsku stabilizaciju preduzeća, koji je obuhvaćao smanjenje broja zaposlenih, reorganizaciju preduzeća i povećanje efikasnosti u poslovanju.



Plan restrukturiranja je uključivao i promjene u strukturi preduzeća, uključujući razdvajanje funkcija koje se tiču upravljanja infrastrukturom i onih koje se tiču prevoza, kako bi se uskladile sa evropskim standardima. Ključni ciljevi restrukturiranja, poput smanjenja broja zaposlenih i reorganizacije poslovanja, postignuti su do 2021. godine, Broj zaposlenih u ŽRS značajno je smanjen. Do 2021. godine, više od 1000 radnika je napustilo preduzeće kroz različite programe socijalnog zbrinjavanja, uključujući otpremnine i penzionisanje i doveden je na planirani nivo od 2100 radnika.

U ŽRS sada je oko 1900 radnika, jer dio radnika je nastavio da napušta preduzeće zbog loših primanja i radnih uslova. No valja naglasiti da iz ŽRS odlazi kvalifikovano, izvršno osoblje, a i dalje ostaje brojna, nepotrebna administracija koja je produkt trodecenijskog političkog uhljebljavanja. Zato se svojih radnih mjesta u ŽRS nisu odrekli ni nastavnici muzičkog vaspitanja, ni meteorolozi.

S obzirom na iskustva privatizacije u RS i ovo restrukturiranje bi moglo završiti na sličan način, da se oni dijelovi ŽRS koji su profitabilni ostave, a neperspektivni dijelovi unište kako bi se imovina ovog preduzeća mogla prodati u bescjenje licima bliskim vlasti. Zbog toga se može reći i da je budućnost banjalučke željeznice neizvjesna.

Promet na željeznicama u Banjaluci i ostatku Bosne i Hercegovine je nizak u poređenju s drugim oblicima saobraćaja, prije svega cestovnim. Prevoz robe i putnika nije na nivou koji bi omogućio ekonomski samoodrživ rad željeznica bez značajne podrške države. A nje u ovom trenutku nema što se moglo vidjeti nedavno u Jablanici, gdje je osim velikog broja stambenih objekata, nakon poplava i odrona u oktobru 2024. godine stradao i dio pruge prema Mostaru, a koji još nije obnovljen.

Ekonomičnost opstanka željeznica u Bosni i Hercegovini zavisi od nekoliko faktora:

Potrebne su značajne investicije u modernizaciju infrastrukture, voznih parkova i tehnologije. Bez ovih investicija, željeznice će se i dalje suočavati s problemima zastarjele opreme i loše efikasnosti.
Bolje upravljanje i reforma željezničkog sektora su ključni za poboljšanje performansi i ekonomičnosti. To uključuje bolju organizaciju, povećanje efikasnosti i smanjenje korupcije.
Politička podrška i strateški planovi za razvoj željeznica su neophodni. Vlasti moraju prepoznati važnost željezničkog saobraćaja za ekonomski razvoj i održivost.
Pristup fondovima Evropske unije za infrastrukturu može pružiti potrebna sredstva za modernizaciju. Integracija sa evropskim željezničkim mrežama može povećati promet i efikasnost.
Trenutno stanje zahtijeva sveobuhvatne reforme i značajna ulaganja kako bi željeznice u Banjaluci i širom Bosne i Hercegovine mogle postati ekonomski održive i funkcionalne.

A do tada dovoljno je vidjeti posljednje saopštenje putnicima ŽRS-a.

„Željeznice Republike Srpske obavještavaju svoje putnike, korisnike željezničkih usluga u putničkom saobraćaju da novi red vožnje za 2024/2025. godinu stupa na snagu 15. decembra 2024.godine u 00.01 časova, sa važnošću do 13.12.2025. godine.

Putnike Željeznica Republike Srpske po planiranom redu vožnje za 2024/2025. godinu, u unutrašnjem saobraćaju svakodnevno će prevoziti 27 lokalnih putničkih vozova na relacijama:

Doboj – Banja Luka – Doboj
Banja Luka – Novi Grad / Dobrlјin – Banjaluka“

Pa ostaje samo pitanje da li smo nakon 152 godine optrčali puni krug i vratili se u 24. decembar 1872. godine?

[laserShow]

Poznat datum kad bi pruga Jablanica - Mostar trebala biti vraćena u promet

https://ba.bloombergadria.com/ekonomija ... dova/news/

Da li je do mene ili u clanku ne pise datum kada bi trebala biti vracena u promet?

[Labirint]

Poznat datum kad bi pruga Jablanica - Mostar trebala biti vraćena u promet

https://ba.bloombergadria.com/ekonomija ... dova/news/

Da li je do mene ili u clanku ne pise datum kada bi trebala biti vracena u promet?

Na pocetku je napisano, 10.januara

[Porodice Foht]

Poznat datum kad bi pruga Jablanica - Mostar trebala biti vraćena u promet

https://ba.bloombergadria.com/ekonomija ... dova/news/

Da li je do mene ili u clanku ne pise datum kada bi trebala biti vracena u promet?

Na pocetku je napisano, 10.januara

Nema sanse. Covjek fino napisao da 11.1. ide montiranje betonskih greda pa vezivanje, hidroizolacija, pa beton kaozastita…Nema otvorenja do 20.1., ali to je super. Turci su carevi.

[HelaS]

Od trenutka havarije "Komadinove pruge" do početka rekonstrukcije prošlo je više od mjesec dana. Period bez željezničkog prometa roba i putnika, period u kojem nije bilo finansijskog prometa na svim stranama naslonjenim na ovu prugu, dakle - finansijski gubitak uzrokovan isključivo nepoduzimanjem bilo kakvih poslova na organizaciji i izvođenju radova, od strane bivšeg direktora ŽFBiH ili i još nekog iz Uprave.

Osim proste smjene, postoji li ikakva druga odgovornost bivšeg direktora Enisa Džafića

[MAha]

Od trenutka havarije "Komadinove pruge" do početka rekonstrukcije prošlo je više od mjesec dana. Period bez željezničkog prometa roba i putnika, period u kojem nije bilo finansijskog prometa na svim stranama naslonjenim na ovu prugu, dakle - finansijski gubitak uzrokovan isključivo nepoduzimanjem bilo kakvih poslova na organizaciji i izvođenju radova, od strane bivšeg direktora ŽFBiH ili i još nekog iz Uprave.

Osim proste smjene, postoji li ikakva druga odgovornost bivšeg direktora Enisa Džafića

A sto samo bivseg direktora? Gdje je tu premijer Vlade i on je odgovoran zar ne, gdje je resorni ministar, i njegova je odgovornost. Ako ima odgovornosti, a vjerivatno ima, onda su svi ovi nabrojani odgovorni. Sad bi da se svali sve na jednog covjeka. Ne branim ga, ne mislim da je iko tu postupio kako treba, ali svako ko je imao neka prava i obaveze i odgovornosti da neston poduzme, trwba biti tretiran isto.

[Labirint]

https://ba.bloombergadria.com/ekonomija ... dova/news/

Da li je do mene ili u clanku ne pise datum kada bi trebala biti vracena u promet?

Na pocetku je napisano, 10.januara

Nema sanse. Covjek fino napisao da 11.1. ide montiranje betonskih greda pa vezivanje, hidroizolacija, pa beton kaozastita…Nema otvorenja do 20.1., ali to je super. Turci su carevi.

Mozda nema sanse ni do 10.6. pojma nemam ali u clanku se referisu na taj datum, kolega iznad je rekao da ne vidi u clanku.. kako god slazem se da kad se hoce se i moze sto ovi ljudi svojim primjerom i potvrdjuju..

[neki]

https://ba.bloombergadria.com/ekonomija ... dova/news/

Da li je do mene ili u clanku ne pise datum kada bi trebala biti vracena u promet?

Na pocetku je napisano, 10.januara

Nema sanse. Covjek fino napisao da 11.1. ide montiranje betonskih greda pa vezivanje, hidroizolacija, pa beton kaozastita…Nema otvorenja do 20.1., ali to je super. Turci su carevi.

Betonu treba mjesec dana da postigne projektovanu nosivost, tako da, kad bi nekim čudom je i završili do kraja januara, prije marta teško da će proći bilo kakva kompozicija..

[tramvajtrojka]

Na pocetku je napisano, 10.januara

Nema sanse. Covjek fino napisao da 11.1. ide montiranje betonskih greda pa vezivanje, hidroizolacija, pa beton kaozastita…Nema otvorenja do 20.1., ali to je super. Turci su carevi.

Mozda nema sanse ni do 10.6. pojma nemam ali u clanku se referisu na taj datum, kolega iznad je rekao da ne vidi u clanku.. kako god slazem se da kad se hoce se i moze sto ovi ljudi svojim primjerom i potvrdjuju..

Oni potvrđuju samo da su dobro hajrovali s ovim i tjt